REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-303/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Branimiru Miljeviću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Nadi Kovačević, odvjetnici iz Siska, te prvo protustranke EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugo protustranke ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i treće protustranke ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćnicima. odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Milica Nenadović Timarac i Marko Bebek, iz Siska, radi uređenja međe, rješavajući žalbe predlagatelja i protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, poslovni broj: R1-122/2023-16, od 2. prosinca 2024., dana 16. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažavaju se žalbe predlagateljice i protustranaka te se ukida rješenje Općinskog suda u Sisku, poslovni broj: R1-122/2023-16 od 2. prosinca 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Sisku, poslovni broj: R1-122/2023-16 od
2. prosinca 2024., riješeno je:
I. Uređuje se međa između nekretnina kčbr. [katastarska čestica] kuća, gospodarska zgrada, dvorište, voćnjak i oranica zvana Guliša, ukupne površine od 4802 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo predlagateljice CB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i nekretnina kčbr. [katastarska čestica] kuća, gospodarska zgrada, voćnjak, dvorište i oranica zvana Guliša, ukupne površine od 4837 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranke EB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], na način da se međa proteže duž susjednih nekretnina koje su pobliže označene od jugozapada prema sjeveroistoku i to tako da se početna točka označava slovom G1 koja se označava odgovarajućom međašnom oznakom i koja čini početnu međašnu oznaku kao aritmetičku sredinu točaka E1 i F1, te će ista točka biti prikazana na skici vještaka. Točka G1 se proteže smjerom sjeveroistočno do točke G2 u dužini od 2,44 m, te točka G2 predstavlja aritmetičku sredinu točaka E2 i F2. Zatim se međa u pravcu proteže sjeveroistočno od točke G2 do točke G3 u dužini od 22,21 m, te je navedena točka aritmetička sredina točaka E3 i F3. Zatim se međa proteže u pravcu sjeveroistočno od točke G3 do točke G4 u dužini od 8,50 m, te je navedena točka aritmetička sredina točaka E4 i F4. Međa se dalje proteže u pravcu sjeveroistočno od točke G4 do točke G5 u dužini od 7,55 m, te je navedena točka aritmetička sredina točaka E5 i F5. Međa potom ide od točke G5 do točke G6 u dužini od 12,64 m u pravcu sjeveroistoka, te je navedena točka aritmetička sredina točaka E6 i F6. Zatim međa ide od točke G6 do točke G7 u dužini od 31,00 m u pravcu sjeveroistoka, te je navedena točka aritmetička sredina točaka E7 i F7. Onda se međa dalje proteže od točke G7 do točke G8 u dužini od 43,87 m, u pravcu sjeveroistoka, te je navedena točka aritmetička sredina točaka E8 i F8. Zatim od točke G8 do točke G9 međa ide u dužini od 91,44 m sjeveroistočno, te je navedena točka aritmetička sredina točaka E9 i F9. Potom se međa proteže od točke G9 do točke G10 u dužini od 85,76 m sjeveroistočno, te je navedena točka aritmetička sredina točaka E10 i F10, a koja točka G10 predstavlja krajnju međašnu točku, a što je prikazano na skici izmjere vještaka, koja je sastavni dio ove odluke.
II. Nalaže se I. protustranci EB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa],
II. protustranci ČB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]. protustranci ŽB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da predlagateljici CB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknade trošak postupka u iznosu od 374,74 €, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 2. prosinca 2024. pa do isplate, u roku od 15 dana.
2. Protiv ovoga rješenja žalbe su uložili i predlagateljica i protustranke.
3. Predlagateljica je žalbu uložila zbog povrede pravila izvanparničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona, s prijedlogom da se žalba uvaži, a pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3.1. U sadržaju žalbe predlagateljica smatra da rješenje ima nedostataka jer prvostupanjski sud u izreci rješenja sud nije naveo na koji način je uredio među već navodi samo pravac kojim se međa proteže i kako je obilježena. Pri tome smatra da su u postupku saslušanjem svjedoka utvrđene relevantne činjenice temeljem kojih je među trebalo urediti po posljednjem mirnom posjedu, a ovakvim uređenjem međe predlagateljica ostaje bez dijela svoje čestice površine od 134 m2 kolika je sporna površina, koju je držala je u faktičnom posjedu preko 50 godina. Uz navedeno žaliteljica smatra da je rješenje o uređenju međe u izreci trebalo sadržavati i spornu površinu.
4. Protustranke su žalbu uložile zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnih propisa, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4.1. U sadržaju žalbe navodi se da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka kada je donio rješenje i u odnosu na drugo i treće protustranku, jer se radi o osobama koje nisu upisane kao vlasnici niti jedne od nekretnina između kojih se ima urediti međa. Također se smatra da je kada se međa uređuje po pravičnoj ocijeni potrebno navesti u čemu se ta pravična ocjena sastoji, a skica vještaka je nejasna i ne može se jasno razaznati što je katastarska međa, jer su pojedina odstupanja od katastarske međe su vrlo mala gotovo neznatna.
4.2. Protustranke smatraju da je trebao urediti među prema stanju zatečenom na terenu i katastarskom planu, a ne pravičnom ocjenom primjenom aritmetičke sredine jer je ista u stvarnosti neprovediva i ne odgovara niti jednoj od stranaka, te osporavaju i odluku o troškovima postupka.
5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
6. Žalbe su osnovane.
7. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/90, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijanog rješenja počinio neku od bitnih povreda postupka, ali je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, pa ni materijalno pravo nije pravilno utvrđeno.
7.1. Neosnovani su navodi žalbe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka kada je donio rješenje i u odnosu na drugo i treće protustranku, jer se radi o osobama koje nisu upisane kao vlasnici niti jedne od nekretnina između kojih se ima urediti međa. Naime, mora se imati u vidu da je ovaj postupak proizašao iz postupka smetanja posjeda u kojem su sada drugo i treće protustranka bile tuženici, pa nema zapreke da kao faktični posjednici sudjeluju u postupku.
8. Iz uvida u spis utvrđeno je:
- da je predlagateljica upisana kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kuća, gospodarska zgrada, dvorište, voćnjak i oranica zvana Guliša, ukupne površine 4 802 m2.
- da je protustranka EB upisana kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kuća, gospodarska zgrada i voćnjak, dvorište i oranica Guliša površine 4 837 m2.
- da je očevidom utvrđeno da se radi o dvije susjedne nekretnine. Gledano od glavne ceste lijevo se nalazi nekretnina kućni broj 61 u vlasništvu predlagateljice, a sa desne strane gledano od ceste kuća broj 63, vlasništvo protustranke EB. Između nekretnina stranaka nalazi se stara drvena ograda dužine 2,50 metra starosti preko trideset godina i crvena metalna ograda koja ima metalni stup i lijesu u nastavku ograde starosti preko dvadeset godina. U nastavku se nalazi od zaboden crveni stup od kojeg se u dužini od 33,20 metra na metalnim se nosačima proteže žičana ograda koju je postavila protustranka i koja je predmet spora. Dalje se proteže ograda predlagateljice sive boje, a u nastavku ide žičana ograda u dužini od 33,20 m, a na tu ogradu se nastavlja konstrukcija za vinovu lozu u dužini od 3,34 m, a potom se nastavlja na crnim metalnim stupovima žičana ograda, koja je vlasništvo predlagateljice, u dužini od 31,00 m do zelene površine. Na zelenoj površini s obje strane i vidljiva je različitost uživanja. S lijeve strane postoji niža trava i dio je pod vrtom, dok je s druge strane nešto viša trava i odložene su neke stvari, a nakon toga u dužini od 37,72 metra na dijelu nekretnine predlagateljice je pokošena trava, a na strani protustranaka je visoko šiblje i vidljiv je i put. Nakon toga do kraja čestice s obje strane je zelena površina, a na strani protustranke je nešto viša trava od one na nekretninama predlagateljice.- da je postupku uređenja međe prethodio postupak smetanja posjeda, tako da je na terenu vidljivo kako stranke sada uživaju nekretnine no nije utvrđen posljednji mirni posjed.
- da nije postignut sporazum između stranaka o načinu uređenja međe, a međa je na terenu uređena po pravičnoj ocjeni suda.
- da su i predlagateljica i protustranka na terenu pokazale gdje po njegovom mišljenju prolazi posjedovna međa, pa je mjernik tu liniju ucrtao na skici očevida.
9. Način uređenja međe propisan je odredbom članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 i 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV).
9.1. Člankom 103. st. 2. propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
9.2. Člankom 103. st. 3. propisano je da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
9.3. Člankom 103. st. 5. propisano je da od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
9.4. Člankom 103. st. 6. propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
10. Iz opširno provedenog dokaznog postupka u kojem su saslušani brojni svjedoci utvrđeno je da su pravni prednici i predlagateljice i protustranaka bila dva brata između kojih nije međa bila upitna i može se rekonstruirati kako su oni nekretnine uživali prije 20 godina Međutim kada je ograda srušena i kada su protustranke kupile svoju nekretninu i stupile u posjed, po mišljenju drugostupanjskog suda nije moguće jasno definirati posljednji mirni posjed u cijeloj dužini međe, pa je pravilno prvostupanjski sud zaključio da među treba urediti i po pravičnoj ocijeni suda.
10.1. Međutim, u konkretnom slučaju prema stanju spisa posjedovna međa na terenu je na nekim dijelovima jasno vidljiva kao i način uživanja nekretnina, što je prvostupanjski sud jasno utvrdio na terenu, a radi se o ostatku stare ograde i konstrukcije za vinovu lozu, pa nije jasno zašto u tom dijelu međa nije uređena po posjedovnom stanju.
10.2. S druge strane u odnosu na dio međe koji je bio obuhvaćen postupkom smetanja posjeda pravilno je prvostupanjski sud, kad nije sa sigurnošću utvrdio posljednji mirni posjed među uredio po pravičnoj ocijeni.
11. Ono što je u ovom postupku bitno i to pravilno ukazuju stranke u žalbama, potrebno je jasno definirati i unesti u izreku rješenja spornu površinu jasno definiranu kako u odnosu na predlagateljicu tako i protustranke koje tada mogu u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa, uz upozorenje da se to može zahtijevati u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti prvostupanjskog rješenja.
12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud urediti će među po posljednjem mirnom posjedu u onom dijelu međe gdje taj posjed nije sporan, a u ostalom dijelu po pravičnoj ocijeni, a spornu površinu jasno će označiti kako u odnosu na predlagateljicu tako i u odnosu na protustranke i unesti ju u izreku rješenja s upozorenjem da stranke mogu u parnici dokazivati vlasništvo na spornoj površini u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti prvostupanjskog rješenja.
12.1. U ponovljenom postupku odlučiti će se i o troškovima postupka.
13. Zbog iznesenog, drugostupanjski sud temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a, riješio je kao u izreci ovoga rješenja.
U Požegi 16. lipnja 2025.
Sudac
Branimir Miljević