REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: 12 Gž-668/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Kseniji Somić Kaurić, odvjetnici iz Gline, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o., radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj: P-368/2021- 22, od 29. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 16. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se odbija žalba tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj: P- 368/2021-22, od 29. travnja 2024., u točki II. izreke ( imovinska šteta).

II. Djelomično se uvažava žalba tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., preinačava se presuda Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj: P-368/2021-22, od 29. travnja 2024., u točkama I. i III. izreke i sudi:

1. Nalaže se tuženiku HOK Osiguranje d.d, isplatiti tužiteljici NU naknadu neimovinske štete u iznosu od 663,61 eura ( umjesto iznosa od 1.576,75 €), zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 3. studenoga 2020. godine, po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Tužiteljica NU odbija se s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete.

3. Tužiteljica NU odbija se s povučenim dijelom tužbenog zahtjeva u visini od 748,55 eura.

4. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka, uključujući i troškove žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj: P-368/2021-22, od 29. travnja 2024., presuđeno je:

I. Nalaže se tuženiku HOK Osiguranje d.d, OIB 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, OIB 00432869176, Poslovnica Sisak, Ul. Ante Starčevića 56, isplatiti tužiteljici NU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.576,75 €, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 3. studenoga 2020. godine, po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku HOK Osiguranje d.d., OIB 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, Poslovnica Sisak, Ul. Ante Starčevića 56, isplatiti tužiteljici NU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći njege u ukupnom iznosu 47,78 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 29. travnja 2024. kao dana presuđenja po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku HOK Osiguranje d.d., OIB 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, Poslovnica Sisak, Ul. Ante Starčevića 56, isplatiti/naknaditi tužiteljici NU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.335,67 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Protiv presude žabu je uložio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešne primijene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da se žalba uvaži, a presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Tuženik je predložio i donošenje dopunske presude jer je prvostupanjski sud propustio odlučiti o cjelokupnom tužbenom zahtjevu imajući u vidu da se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva

2.1 Bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku tuženik nalazi u tome što se pobijana presuda ne može preispitati jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, budući prvostupanjski sud usvaja tužbeni zahtjev u cijelosti i dosuđuje točno onako kako je to tužiteljica i zatražila bez ikakvog obrazloženja visine dosuđene naknade.

2.2. U sadržaju žalbe tuženik pojašnjava žalbene navode ističući da je obrazloženje prvostupanjskog suda proturječno samo sebi jer se uopće ne može ispitati koji iznos sud smatra primjerenom pravičnom novčanom naknadom budući u obrazloženju navodi da je primjeren iznos od 1.576,75 eura, a koji iznos je onda bio dužan umanjiti za nesporno plaćeni iznos od 955,60 eura prije utuženja jer je tužiteljica potraživala 2.373,08 eura povrh nesporno plaćenog u mirnom postupku ( 25.080,00 kn umanjeno za nesporno plaćenih 17.880,00 kn).

2.3. Dosuđenjem daljnjeg iznosa od 1.576,75 eura povrh nesporno plaćenih 955,60 eura proizlazi da sud dosuđuje zapravo iznos od 2.532,35 eura, koji iznos je neprimjeren s obzirom na težinu i posljedice pretrpljenih ozljeda.

2.4. Glede troškova postupka tuženik smatra da je pravilno primijenjeno materijalno pravo prilikom odlučivanja o visini naknade štete omjer uspjeha u sporu bio potpuno drugačiji, pa samim tim drugačija bi bila i odluka o visini dosuđenih troškova postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, smatra da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točka 11. ZPP-a, ali je djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo.

5.1. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

5.2. Nasuprot navodima žalbe da se iz presude ne može utvrditi koji iznos sud smatra primjerenom pravičnom novčanom naknadom neimovinske štete, iz razloga presude jasno je vidljivo da je prvostupanjski sud dosudio tužiteljici daljnji iznos neimovinske štete u visini od 1.576,75 eura, povrh iznosa koju je tuženik platio prije utuženja.

6. Predmet ovoga spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete, po osnovi tuđe pomoći i njege, nastale uslijed zadobivenih povreda u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika.

7. U drugostupanjskom postupku nije sporan nastanak štetnog događaja kao i odgovornost tuženika za štetu, sporan je samo ukupan iznos štete i da li je cjelokupna šteta namirena isplatom i tzv. mirnom postupku.

8. Glede utvrđivanja posljedica koje je štetni događaj ostavio na tužiteljicu i postojanje uzročne veze između štetnog događaja i povrede prava osobnosti tužiteljice, bitne činjenice utvrđene su provođenjem medicinskog vještačenja i saslušanjem tužiteljice.

9. Tužiteljica saslušana kao stranka, vezano uz posljedice ozljeđivanja, iskazala je da je u trenutku nezgode pretrpjela veliki strah jer se je vozilo počelo dimiti, a od udarca je sve bilo zablokirano tako da nisu mogli otvoriti vrata i izaći van, dok je volan njezinom suprugu prikliještio noge te su njega i nju izvadili djelatnici hitne. Ona i suprug su zadobili teže ozljede pune hematoma, a njezina majka dolazila je preko mjesec dana noseći im hranu, kuhajući im, perući ih, a kada je stala pod tuš, majka ju je kupala, nije se mogla kretati, osim uz pomoću hodalice. Koristila je tablete za spavanje pošto nije mogla spavati, a nakon događaja ima strah od vožnje, a modrice po tijelu je imala preko pola godine.

10. U svom nalazu i mišljenju liječnik vještak medicinske struke Želimir Obradović u svom nalazu i mišljenju iskazao je da su zadobivene ozljede u direktnoj vezi sa štetnim događajem. Tužiteljica je pretrpjela lake tjelesne ozljede uslijed čega je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta za vrijeme trajanja štetnog događaja, sekundarni strah vezan za ishod liječenja, srednjeg intenziteta u trajanju od tjedan dana i lakog intenziteta u trajanju od dva tjedna.

10.1. Bolove jakog intenziteta pretrpjela je u trajanju od dva dana, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana, te bolove lakog intenziteta u trajanju do dva tjedna.

10.2. Tuđa pomoć bila je potrebna dva tjedna, dva sata dnevno zbog bolova u lijevom kuku kada je koristila hodalicu za hodanje i to za poslove nabave i pripreme hrane, kod toalete i oblačenja, dok nema naruženja i za ostalih trajnih posljedica.

11. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka pravilno je prvostupanjski sud prihvatio u cijelosti i na njemu temeljio svoju odluku, jer je nalaz izrađen stručno i detaljno i jasno i argumentirano.

12. Temeljem nalaza vještaka drugostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica pretrpjela povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, jer na to ukazuju intenzitet i trajanje posljedica štetnog događaja. Stoga u konkretnom slučaju tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu satisfakciju primjenom odredbi članka 1046. stavka 1. i članka 1100. stavka. 1. -3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ , br. 35/05., 41/08., 125/11, 76/15 - dalje: ZOO), u vezi sa člankom čl. 19. st. 2. ZOO-a, a kao kriteriji za određivanje visine novčane satisfakcije uzeti su trajanje i intenzitet bolova i pretrpljenog straha.

13. Prvostupanjski sud tužiteljici je po osnovi neimovinske štete u vidu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti dosudio ukupni iznos štete u visini od 1.576,75, povrh već ranije isplaćenog nespornog iznosa od 929,06 eura i to po osnovu kriterija fizičkih bolova i po osnovu pretrpljenog straha.

14. Drugostupanjski su polazeći od činjenice da je neimovinska šteta po osnovi povrede prava osobnosti jedinstvena šteta, a pojedine manifestacije te štete su tek kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane satisfakcije, imajući u vidu da se radi o posljedicama koje nisu ostavile trajne posljedice na zdravlje tužiteljice, smatra da je u konkretnom slučaju iznos novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti dosuđen u previsokom iznosu.

14.1. Naime, činjenica je da se radi o povredi koja po svojoj težini i trajanju bolova i straha nije ostavila na tužiteljicu nikakve štetne posljedice izvan uobičajenih za tu vrstu povrede, pa nije bilo osnove za dosuđivanje novčane satisfakcije iznad prosječnih iznosa koje se priznaju za takvu vrstu povreda.

14.2. Cijeneći prije svega nalaz i mišljenje vještaka, drugostupanjski sud smatra da bi adekvatna novčana satisfakcija tužiteljici zbog povrede prava osobnosti iznosila ukupno 1.592,67 eura, pa je nakon odbitka nesporno već plaćenog iznosa od 929,06 eura po tom osnovu, preostao iznos od 663,61 euro, koji je drugostupanjski sud priznao tužiteljici,

15. Zatezna kamata na neimovinsku imovinsku štetu pravilno je dosuđena od dana podnošenja od odštetnog zahtjeva sukladno odredbi članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a.

16. U pravu je tuženik kada u žalbi navodi da se smanjenje tužbenog zahtjeva ima smatrati djelomičnim povlačenjem tužbenog zahtjeva za što je potreban pristanak tuženika.

16.1. Uvidom u spis utvrđeno je da je tužiteljica podneskom od 4. svibnja 2023. djelomično povukla tužbeni zahtjev za iznos od 748,55 eura, kojem povlačenju se tuženik usprotivio podneskom od 11. svibnja 2023., pa je i o tom dijelu tužbenog zahtjeva trebalo meritorno odlučiti.

16.2. Kako je već ranije obrazloženo, drugostupanjski sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan do iznosa od 663,61 eura, odbijen je kao neosnovan i iznos od 748,55 eura, za koji je tužiteljica djelomično povukla tužbeni zahtjev.

17. U svojoj žalbi tuženik nije posebno definirao žalbene razloge koji bi se odnosili na imovinsku štetu, pa je u tom dijelu ispitujući pravilnu primjenu materijalnog prava, drugostupanjski sud zaključio da je prvostupanjski sud pravilno priznao daljnji iznos štete po osnovu tuđe pomoći i njege u iznosu od 47,78 eura.

18. Djelomično je osnovana žalba tuženika i glede odluke o troškovima postupka, jer je prihvaćena žalba i djelomično preinačena odluka o glavnoj stvari, pa je temeljem odredbe članka 154. st. 4. i članka 155. ZPP-a, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, – dalje OT), preinačena i odluka o troškovima postupka.

18.1. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama članka 154. st. 4. i članka 155. ZPP-a, pa imajući u vidu da je po ocijeni drugostupanjskog suda uspjeh stranaka u parnici podjednak, presuđeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, uključujući i troškove drugostupanjskog postupka.

19. Zbog iznesenog, temeljem članka 373. st. 1. točka 3. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Požegi 16. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Branka Ribičić