Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27,

21 000 Split

Poslovni broj: Psp-41/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu Tihani Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice pod 1. EP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. HP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćnicima odvjetnicima u OD Ljubičić-Vrdoljak&Partneri d.o.o., protiv tuženika pod 1. Klops d.o.o., OIB: 78601597907, Supetar (Grad Supetar), Iseljenika 18A, pod 2. RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iseljenika 18A i pod 3. OP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Jeleni Šanić, odvjetnici u Splitu, zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave zaključene 17. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljica Željka Vrdoljaka, odvjetnika u OD Ljubičić-Vrdoljak&Partneri d.o.o. i punomoćnika tuženika Jelene Šanić, odvjetnice u Splitu, na ročištu za objavu odluke13. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev te se utvrđuje da su tuženici zasmetali tužitelje u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu dijela nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12979 KO [katastarska općina], koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao poslovna zgrada površine 22 m2, sa pripadajućim zemljištem, štekatom, koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao uređeno zemljište površine 15 m2, koji dijelovi su na izvodu iz katastarskog plana označeni kao zgrada i zemljište položeno istočno i označeno isprekidanom linijom tako što su tijekom mjeseca ožujka 2023.godine, a što su tužiteljice saznale dana 27.ožujka 2023. na navedenom dijelu zemljišta postavili ugostiteljsku opremu, stolove i stolice nakon čega su na tom dijelu obavljaju ugostiteljsku djelatnost pa se nalaže tuženicima da se kane takvog i sličnog smetanja ubuduće.

II Djelomično se odbija tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se nalaže tuženicima da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostave ranije posjedovno stanje, na način da uklone postavljenu ugostiteljsku opremu, stolove i stolice i druge pokretnine sa opisanog dijela navedene nekretnine te prestanu na tom dijelu obavljati ugostiteljsku djelatnost

III Nalaže se tuženicima u roku od 8 dana naknaditi tužiteljicama parnični trošak u iznosu od 526,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, do se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljica za naknadom troška odbija kao neosnovan.

IV Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za donošenjem privremene mjere: "I Nalaže se tuženicima odmah ukloniti ugostiteljsku opremu, stolove i stolice i obavljati ugostiteljsku djelatnost sa dijela nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12979 KO [katastarska općina], koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao poslovna zgrada površine 22 m2, sa pripadajućim zemljištem, štekatom, koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao uređeno zemljište površine 15 m2, koji dijelovi su na izvodu iz katastarskog plana označeni kao zgrada i zemljište položeno istočno i označeno isprekidanom linijom. II Ako tuženik ne postupi prema nalogu iz točke I. ovog rješenja, ovlašćuje se Predlagatelj osiguranja (tuženik) da na trošak tužitelja povjeri trećoj osobi da s nekretnine iz točke 1. ukloni ugostiteljsku opremu, stolove i stolice

III Zabranjuje se tuženiku postavljanje bilo kakvih pokretnina na dijelu nekretnine točke I. ovog rješenja.

IV Za slučaj da tuženici postupi suprotno nalogu iz točke I i II. ovog Rješenje, zaprječuje im se izricanje novčane kazne svakom u iznosu od 100.000,00 kn, a odgovornoj osobi tuženika ad.1 kazna od 30.000,00 kuna.

V Ova privremena mjera traje do okončanja ovog parničnog postupka."

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi, podnesenoj 3. travnja 2023., navode kako su vlasnice i posjednice građevine površine 21,60 m2, koja se sastoji od modula kioska površine 21,60 m2 i štekata ispred kioska koji se nalaze na dijelu kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12979 KO [katastarska općina]. Navedena zemljišnoknjižna nekretnina da je upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske, no da su na navedenoj nekretnini tužiteljice izgradile poslovni objekt, u naravi kiosk sa pripadajućim štekatom, još 1987.godine. Za navedenu nekretninu zajedno sa pripadajućim zemljištem, štekatom, tužiteljice da su ishodile građevinsku dozvolu te uvjerenje za uporabu građevine, a u navedenim predmetima nadležnih tijela da se nalazi daljnja dokumentacija iz koje je razvodno da predmetnu građevinu sa pripadajućim štekatom tužiteljice koriste još od 1987.godine. Predmetna građevina s pripadajućim zemljištem da je evidentirana u katastarskom operatu, vidljiva je u izvodu iz katastarskog plana, odmah uz kat. čest. zem. [katastarska čestica], uz naglasak kako je u katastarskom operatu vidljivo da je prikazan dio zemljišta koji pripada građevini tužiteljica, štekat, koji je prikazan na izvodu iz katastarskog operata iscrtanom linijom, koji se nalazi položeno sjeverno uz građevinu tužiteljica, a istočno uz nekretninu kat. čest. zgr. [katastarska čestica] Ko [katastarska općina]. Objekt tužiteljica da je u zemljišnim knjiga evidentiran kao poslovna zgrada površine 22 m2, i uređeno zemljište površine 16 m2 rješenjem pod brojem Z-10701/15. Predmetna građevina tužiteljica da je od 1987.godine poslovala kao objekt brze hrane. Dugo vremena je objekt poslovao pod nazivom fast food „ [obrt]“, a u zadnjih nekoliko godina kao fast food „Gricko“. Tužiteljice da su oduvijek djelatnost obavljale na cjelokupnoj nekretnini, kiosku i pripadajućem zemljištu, nekada kao neposredni posjednici, a nekada kao posredni jer je objekt određeno vrijeme bio u zakupu. U naravi je predmetni dio zemljišta koji predstavlja štekat građevine, ugostiteljskog objekta tužiteljica „Gricko“, bio jasno određen i omeđen tzv. žardinjerima (kameni pitari) sa cvijećem na kojem su oduvijek bili postavljeni stolovi tužiteljica. Nadalje, na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] da se nalazi ugostiteljski objekt tuženika, registriran pod nazivom Knegla bar „Borgo“, [adresa], koji je formalnopravno upisan kao vlasništvo pravne osobe tuženika ad1., a u kojoj pravnoj osobi su tužena ad2. i tuženik ad.3 zakonski zastupnici, dok u stvarnosti tuženici ad.2 i ad.3 vode poslovanje i donosi sve odluke u odnosu na navedeni ugostiteljski objekt. Navedeni ugostiteljski objekt se nalazi na samom jugoistočnom uglu nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], neposredno uz građevinu tužiteljica. Tuženi ispred svog ugostiteljskog objekta Knegla bar „Borgo“ također da imaju štekat, no navedeni štekat je oduvijek bio jasno omeđen od dijela zemljišta koje pripada građevini tužiteljica i tuženi navedeni dio nikada nisu koristili u sklopu svog ugostiteljskog objekta. Tuženi da su svoj štekat, dio zemljišta koje koristi u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti Knegla bar „Kongo“ označili postavljanim tepihom na samom pločniku, koji su sami postavili no nikada tuženi nisu koristili štekat tužiteljice. Svaki od ugostiteljskih objekata je imao svoj štekat te nitko nikome nije smetao u obavljanju djelatnosti, koji štekati su bili jasno omeđeni i ograđeni jedan od drugog. Krajem 2022.godine sa štekata koji pripada građevini tužiteljica da su preko noći nestale kamene žardinjere i stolovi, zbog čega su tužiteljice prijavile tuženu ad.1. te je vođena istraga protiv tužene ad.2 na Općinskom državnom odvjetništvu. Međutim, istraga da je obustavljena jer nije bilo dovoljno dokaza da bih se utvrdilo postojanja kaznenog djela krađe tužene ad.2. Nakon navedenog tužiteljice da su nastavile mirno posjedovati svoju građevinu zajedno sa navedenim zemljištem te ih nitko nije ometao do kraja mjeseca ožujka 2023.godine, a što su tužiteljice saznale dana 27. ožujka 2023.godine, kada su tuženi neosnovano proširili štekat ugostiteljskog objekta Konegla bar „Borgo“ na predmetni dio zemljišta, štekata, tužiteljica. Tužiteljice da su zbog navedenog nekoliko puta zvale nadležnu policijsku postaju radi postupanja, pokušali su ukloniti postavljene stolove i stolice sa predmetnom dijela zemljišta, no tuženici da su angažirali zaštitara te je postojala bojazan od fizičkog sukoba. Dakle, tuženici da su na navedeni način zasmetali tužitelje u dosadašnjem posjedu objekta tužiteljice zajedno sa pripadajućim dijelom štekata i to baš na način da su na navedenim dijelu postavili ugostiteljsku opremu, stolove i stolice nakon čega obavljaju ugostiteljsku djelatnost na navedenom dijelu zemljišta koji pripada objektu tužiteljica. S obzirom da su tužiteljice u posjedu spornog dijela nekretnine više od 35 godina, koji posjed je bez ikakve suglasnosti smetan na opisani način čime im je protivno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, onemogućen dosadašnji način posjedovanja i korištenja predmetne nekretnine tužiteljima, tužiteljice predlažu usvojiti tužbeni zahtjev. Također, smatrajući kako su ispunjene pretpostavke za donošenje privremene mjere predlažu donijeti privremenu mjeru kojom će se naložiti tuženicima ukloniti ugostiteljsku opremu, stolove i stolice te zabraniti obavljati ugostiteljsku djelatnost na dijelu nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12979 KO [katastarska općina], koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao poslovna zgrada površine 22 m2, sa pripadajućim zemljištem, štekatom, koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao uređeno zemljište površine 15 m2, koji dijelovi su na izvodu iz katastarskog plana označeni kao zgrada i zemljište položeno istočno i označeno isprekidanom linijom.

2. U odgovoru na tužbu tuženici su se u cijelosti usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu. Ukazuju kako su navodi tužbe i dokazi dostavljeni uz tužbu da su posve kontradiktorni te da tužiteljice ničim ne dokazuju ono što tvrde da im navodno pripada. Iz izvatka iz zemljišne knjige zk. uložak broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], da je razvidno kako je upravo Republika Hrvatska vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], za cijelo, a koja nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu, uređeno zemljište i dvorište. Radi se o verificiranom zk ulošku, na kojem nisu vidljive nikakve aktivne plombe ni zabilježbe iz kojih bi bilo razvidno da bi bilo tko, pa tako ni tužiteljice, osporavao upisano pravo vlasništva Republike Hrvatske. Nadalje, ističu kako se u predmetnom objektu već duže vrijeme ne obavlja nikakva djelatnost te da isti nitko ne koristi. Osim što nemaju pravo vlasništva predmetne nekretnine, tužiteljice da nemaju niti pravo posjeda, a ono najbitnije, tužiteljice da nisu niti bile u posjedu predmetne nekretnine u vrijeme za koje navode da im je počinjeno smetanje posjeda. Naime, tužiteljice da su ranije bile u posjedu dijela predmetne nekretnine temeljem Ugovora o zakupu javne gradske površine od 28.02.2006.g., koji je sklopljen sa Gradom Splitom, na vrijeme od godinu dana, odnosno do 31.12.2006.g. Predmetni ugovor po saznanju tuženika da nije obnovljen, a Grad Split da više niti nema ovlaštenje za davanje u zakup predmetne površine koja je u vlasništvu Republike Hrvatske. Također se ističe kako je zakupnik po predmetnom ugovoru zajednički ugostiteljski obrt [obrt], koji obrt je odjavljen i više ne postoji u obrtnom registru. Tužiteljice da su očito nezakonito na predmetnoj nekretnini odložile dio inventara u svom vlasništvu, sve do kraja 2022.g. kada je isti uklonjen, a što proizlazi iz navoda same tužbe. Nakon uklanjanja navedeni inventar da nije vraćen na predmetno zemljište, stoga ne odgovara istiniti da su tužiteljice i nakon uklanjanja nastavile mirno posjedovati navedeno zemljište, te da bi tuženi uopće mogli počiniti smetanje njihova posjeda krajem ožujka 2023.g. Tužiteljice da nisu u posjedu predmetnog zemljišta već godinama budući da na istome ne obavljaju nikakvu djelatnost niti na to imaju pravo, a najkasnije im je oduzet posjed predmetnog zemljišta krajem 2022.g. Uklanjanjem stolova i žardinjera da je uklonjen i zadnji trag njihovog nezakonitog uzurpiranja javne površine te im je tada prestala faktična vlast u pogledu predmetnog zemljišta, a iste nisu zaštitile oduzimanje tog posjeda, niti su ponovno stupile u posjed niti uopće imaju pravo na to. Neistiniti da su navodi tužiteljica da bi tuženici angažirali zaštitara te da je uopće postojala mogućnost bilo kakvog fizičkog sukoba od strane tuženika. Stoga tuženici ističu prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljica, jer na dan 27. ožujka 2023.g. kojeg tužiteljice navode kao dan saznanja za smetanja posjeda, tužiteljice da uopće nisu niti bile posjednice predmetnog zemljišta pa im nije niti moglo nastati smetanje posjeda. Slijedom navedenog predlaže donijeti rješenje kojim će se odbiti tužbeni zahtjev te prijedlog za određivanjem privremene mjere, uz obvezu tužiteljica na snašanje troškova ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: izvatka iz zemljišne knjige broj ZK uloška [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], izvoda iz katastarskog plana, kopije katastarskog plana, ugovora o građenju, građevinske dozvole, uvjerenja za uporabu građevine, glavnog projekta za građevnu dozvolu, fotografija sa lista 24-26 spisa, fotografije sa lista 31-33 spisa, ugovora o zakupu javne gradske površine, rješenja Upravnog odjela za turizma i pomorstvo od 4. travnja 2023., ugovora o zakupu poslovnog prostora od 26. studenog 2018., uporabnu dozvolu, ugovor o zakupu javne površine od 19. lipnja 2020., službenu zabilješku I. policijske postaje sastavljenu dana 30. ožujka 2023. te službenu zabilješku I. policijske postaje sačinjenu dana 27. ožujka 2023., pročitan je spis Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, poslovni broj: Kir-DO-61/2023, te spis Državnog inspektorata Republike Hrvatske UP/I-334-01/23-02/111, izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice pod 1. i svjedoka ĆP.

3.1. Nije izveden dokaz čitanjem spisa Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva, koji je sudu dostavljen nakon zaključenja raspravljanja, jer su tuženi odustali od izvođenja tog dokaza. Isto tako nije izveden dokaz saslušanjem svjedoka EPZ i tužiteljice pod 2. jer su tužiteljice odustale od izvođenja tih dokaza.

3.2. Također, sud nije izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke budući je dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] kat. oznake 4700/1 KO [katastarska općina] za koji tužiteljice traže posjedovnu zaštitu bilo moguće utvrditi na temelju isprava koje prileže u spisu, katastarskog plana i priloženih fotografija.

4. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22, 155/23; dalje: ZPP), sud je zaključio daje tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljica kojim od suda traže utvrditi da imaju pravo na posjedovnu zaštitu u pogledu smetanja posjeda dijela nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12979 KO [katastarska općina], koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao poslovna zgrada površine 22 m2, sa pripadajućim zemljištem, štekatom, koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao uređeno zemljište površine 15 m2.

6. Sukladno odredbi članka 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 3/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17;dalje ZV) posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

6.1. Prema odredbi članka 21. st. 3. ZV-a, pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

7. Nadalje, prema odredbi čl. 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a kako to proizlazi i iz odredbe članka 22. stavka 2. ZV-a i to bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika.

7.1. U tom smislu dvije su pravno relevantne odlučne okolnosti za presuđenje u ovom sporu, a to su:

- jesu li tužiteljice bile posljednje mirne suposjednice dijela nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12979 KO [katastarska općina], koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao poslovna zgrada površine 22 m2, sa pripadajućim zemljištem, štekatom, koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao uređeno zemljište površine 15 m2,

- jesu li ih tuženici samovlasno smetali u posjedu, odnosno uznemiravali u posjedu na način kako je to pobliže opisano u izreci ovog rješenja.

8. Prema čl. 10. st. 1. ZV-a osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.

9. Kao sporno u postupku je najprije trebalo utvrditi jesu li tužiteljice bile posljednje mirne suposjednice predmetnog dijela nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12979 KO [katastarska općina], koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao poslovna zgrada površine 22 m2, sa pripadajućim zemljištem, štekatom, koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao uređeno zemljište površine 15 m2.

10. Čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] proizlazi kako je ista uređeno zemljište 16 m2, poslovna zgrada 22 m2, dvorište 2359 m2 u vlasništvu Republike Hrvatske. Pritom se napominje kako u zemljišnim knjigama predmetna nekretnina nije upisna kao javno dobro niti bi iz utvrđenja suda proizlazilo kako je dio nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] za koji tužiteljice traže posjedovnu zaštitu imao status javnog dobra.

11. Čitanjem kopije katastarskog plana od 11. studenog 2015 (list 11 spisa) te Izvoda iz katastarskog plana za stanje na dan 3. travnja 2023. (list 10 spisa) sud je utvrdio kako je na čest. katastarske oznake 4700/1 ranije nosila oznaku 4700 te da je na istoj vidljiva građevina sa štekatom. Također, sud je utvrdio kako je zemljišnoknjižna oznaka te čestice 9173/2.

12. Čitanjem ugovora o gradjenju broj 408/87-10 (list 12-14 spisa) sklopljenog 17. kolovoza 1987. između RO Union-Dalmacija OUR Interservis Split kao montažera i ĆP ive kao kupca sud je utvrdio kako je predmet ugovora izrada, isporuka i montaža TIBO kioska, dupli, 2 spojena modula

13. Čitanjem građevinske dozvole od 4. srpnja 2006. (list 15 spisa) sud je utvrdio kako se investitorima EP i HP odobrava postavljenje montažne građevine brze prehrane površine 21,60 m2 (dva modula kioska površine po 10,80m2) i štekata ispred kioska u površini od 15,84 m2 na dijelu kat čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno sudskoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema Planu rasporeda kioska na javnoj gradskoj površini, u kojem je predmetna lokacija označena brojem 37, anagrafske oznake Split, Domovinskog rata, oznaka objekta B72, zona 2.

13. Čitanjem uvjerenja za uporabu građevine od 28. travnja 2008. (list 20-21 spisa9 sud je utvrdio kako je povodom zahtjeva EP i HP izdano uvjerenje da je montažna građevina brze prehrane (dva modula kioska), ukupne neto površine 21,60 m2 i štekata ispred kioska u površini od 15,84m2 koja se nalazi na dijelu kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno sudske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u pogledu vanjskih gabarita, uključujući i smještaj građevine na građevnoj čestici te namjene izgrađena u skladu sa građevinskom dozvolom.

14. Čitanjem ugovora o zakupu javne gradske površine sklopljenog između Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Zajedničkog ugostiteljskog objekta Medo, vl. EP i HP sud je utvrdio kako je istim zakupodavac dao zakupniku na privremeno korištenje javnu površinu anagrafske oznake Domovinskog rata (ispred kioska) zona 2 za postavljanje stolova i stolica (štekat) uz kiosk fast food [obrt] za razdoblje od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2006. u površini od 15,84 m2.

15. Čitanjem spisa Općinskog državnog odvjetništva poslovni broj Kir-DO 61/2023. sud je utvrdio kako je odbačena kaznena prijava EP podnesena protiv RP zbog kaznenog djela krađe, a povodom događaja koji se između mjeseca rujna 2022. i 11. studenog 2022.

16. Iz iskaza tužiteljice pod 1. proizlazi kako ovaj objekt zajedno sa štekatom drži u posjedu od 1987 godine. Naglasila je da je on uvijek bio isti u svojim gabaritima. 2007 godine da im je izdana građevinska dozvola i za modul i za štekat. Štekat da je trebao imati građ. dozvolu jer je bio povišen, a objekt i štekat da su u granicama izdane dozvole. Štekat da je bio sa 2 strane bio ograđen sa žardinjerama, ukupno da je bilo 8 žardinjera a postavljene su sa sjeverne strane i zapadne strane. Sa istočne strane štekat da nije bio ograđen te nije bio ograđen ni sa juga jer se tu nalazi modul. S djelatnošću da su prestali prije neke 3-4 godine, ali i modul i štekat da su cijelo vrijeme bili tako ograđeni. Tužena pod 2 da joj se obratila i tražila da joj iznajmi i modul i štekat, ali je to odbila jer se željela nastaviti baviti ugostiteljstvom. Jedno jutro čini joj se da je bio prosinac 2022 godine da je došla do objekta i vidjela kako je štekat prazan, čist, pometen. Na štekatu da su inače bila četiri zavarena visoka stola i osam stolica, a tog dana ništa da nije bilo, stolovi su bili otpilani i zajedno sa stolicama i žardinjerama odneseni. Jedino što je bilo ostalo da je željezna kocka na koju su bili zavareni stolovi. Pitala je tuženu zna li tko je to učinio, a ona joj je prvo priznala da je ona, ali je kasnije u postupku pred ODO Split to negirala radi čega je kaznena prijava protiv nje odbačena. Nakon ovog događaja da je razmišljala kako ponovno staviti stolove i stolice, ali da joj je bio problem isti čas pronaći meštra i kupiti sve potrebno. Primijetila je kako tužena pod 2 na prostor štekata postavlja 2 stola po sredini. Smatram da je to bila ona jer kad joj je makla stolove tužena pod 2 je izašla i ponovno ih vratila. Nakon toga oni da su ponovno zavarili njihova 4 stola i 8 stolica, žardinjere da nisu vratili već su štekat ogradili lancem. I nakon toga da je tužena svoje stolove stavljala na štekat. Pojašnjava kako je u tom razdoblju od prosinca 2022 aktivno dolazila do objekta i nije pustila tuženoj pod 2 da se koristi štekatom. U ožujku 2023 godine tužena pod 2 da je pozvala nekog gospodina te mu rekla da na štekat postavi dasku. Smatra da je to bila provokacija tužene pod 2. Pitala je gosp. da makne tu dasku, a on da je rekao da mu je to dozvolila tužena pod 2. Kasnije da je i maknuo tu dasku, a kad je pokušala maknuti stolove tužene pod 2 sa svojeg štekata ona da ih je ponovno vratila. Tužiteljica pod 1. je naglasila kako je nakon svakog događaja obavijestila policiju koja bi došla i sačinila zapisnik. Tužbu da je podnijela čim je vidjela da tuženi stavljaju stolice i stol na njen štekat, a konkretno da se radi o situaciji vidljivoj na fotografiji sa lista 32 spisa. Kazala je još i kako je prekjučer prošla pored objekta i vidjela kako nema stolova tužene na štekatu.

17. Iz iskaza svjedoka ĆP, supruga tužiteljice pod 1. i oca tužiteljice pod 2. proizlazi kako je zajedno s obitelji vlasnik predmetnog objekta. 2023. jedan gospodin da je stavio daske na njihov štekat i oni da su to željeli ukloniti. Tužena pod 2. i još jedan gospodin, ne zna da li joj je to suprug, nisu dozvolili da se to makne, rekli su da to nije njihovo, kazali su im da neće ukloniti stolove, a oni se nisu željeli dalje svađati i prijavili su policiji. U ožujku 2023. štekat da nije bio u funkciji iz razloga jer je vlasnik zemljišta Republika Hrvatska. Oni da su podnijeli zahtjev Agenciji za državnu imovinu da otkupe taj dio, ali o zahtjevu još nije odlučeno. Njihov štekat da je bio ograđen visokim pitarima, međutim njih da je tužena pod 2. makla 2022. Državno odvjetništvo da je odbacilo prijavu jer se nije moglo dokazati da je to ona. Jedno vrijeme da je štekat stajao neograđen, ali naglašava kako je dio štekata koji koristi tužena bio pokriven tapetom, a njihov dio nije. Kad je tužena počela provocirati da su ogradili svoj dio štekata, stavili su željezne stupove i lanac točno u onoj površini koliko im pripada. Lanci da su i dalje tu. Oni da su to ogradili kada su vidjeli da je tužena pod 2 stavila svoje stolove tako da ih ne više stavljati. Za ograđivanje je trebalo, određeno vrijeme, ali period je bio kratak. Nakon što su ogradili štekat, tužena da ih je provocirala tako što je stavljala daske i stolove, misli 3 stola. Napomenuo je kako sada tu nema stolova.

18. Analizom gore navedenih dokaza, sud je utvrdio kako su tužiteljice bile posljednje mirne posjednice dijela nekretnine dijela nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koja nosi zemljišnoknjižnu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12979 KO [katastarska općina], koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao poslovna zgrada površine 22 m2, sa pripadajućim zemljištem, štekatom, koji dio je u zemljišnim knjigama označen kao uređeno zemljište površine 15 m2 i to baš montažne građevine brze prehrane (dva modula) površine 21,60m2 i štekata ispred kioska u površini od 15,84m2. Naime, iz ugovora o gradnji proizlazi da je tužiteljica pod 1. još 1987. kupila kiosk TIBO, dupli, dva spojena modula, dok iz uvjerenja za uporabu građevine od 28. travnja 2008. proizlazi kako je na temelju građevinske dozvole klasa: UP/I 361-03/05-02/00277 izgrađena montažna građevina, kiosk i štekat ispred kioska upravo u navedenoj površini. Također, u kopiji katastarskog plana i izvodu iz katastarskog plana vidljiva je građevina i štekat tužiteljica. Nisu osnovani navodi tuženih da bi tužiteljice izgubile posjed jer je ugostiteljski obrt [obrt] koji je sa Gradom Splitom imao sklopljen ugovor o zakupu javne površine za razdoblje od 28. veljače 2006. do 31. prosinca 2006. prestao sa djelatnošću, ovo jer u postupcima smetanja posjeda sud posjedovnu zaštitu pruža posljednjem mirnom posjedniku bez obzira na pravo na posjed (posjedovanja), pravni temelj posjeda i poštenje posjednika. Dakle, u ovom postupku nije odlučno jesu li su tužiteljice imale pravo posjedovanja i jesu li su bile poštene posjednice već jedino jesu li imale faktičnu vlast nad stvari (dijelom nekretnine- štekatom), a iz provedenih dokaza proizlazi da bi dio nekretnine-štekat i nakon što su tužiteljice prestale sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti bio u njihovom posjedu. Naime, isti je bio ograđen žardinjerama i na njemu su se nalazili visoki stolovi. Navedeno proizlazi iz iskaza tužiteljice pod 1, svjedoka ĆP, fotografija sa lista 24 i 25 spisa te iz iskaza svjedoka saslušanih u postupku koji se vodio pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu, poslovni broj Kir-DO-61/2023. Treba navesti i kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj Rev- 881/2021 izrazio pravno shvaćanje prema kojem promjena načina korištenja nekretnine sama po sebi ne znači da je tužitelju prestao posjed predmetne nekretnine odnosno sama po sebi ne znači da je tužitelj napustio predmetnu nekretninu.

18.1. Nadalje, neosnovano tuženi tvrde kako je posjed tužiteljica prestao najkasnije u prosincu 2022. kada je sa štekata ispred objekta uklonjen inventar tužiteljica. Naime, nakon događaja iz prosinca 2022. kada je nepoznati počinitelj uklonio četiri visoka barska stola te deset žardinjeri sa štekata ispred kioska, tužiteljice su zaštitile svoj posjed i nastavile ga posjedovat tako što su, na njega postavile 4 stola sa osam stolica i ogradile ga lancem. Navedeno proizlazi iz iskaza tužiteljice pod 1. i svjedoka ĆP kao i iz fotografija koje su sačinjene dana 13. travnja 2023.prilikom inspekcijskog nadzora poslovanja trgovačkog društva Klops d.o.o. (list 2 zapisnika spisa UP/I-334-01/23-0/111 Državnog inspektorata koji prileži ovom spisu). Stoga se ne može prihvatiti zaključak da bi najkasnije u prosincu 2022. tužiteljicama prestao posjed, ovo jer je čl. 21. st. 5. ZV-a propisano kako posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut, ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio. Naime, sve kad bi se i prihvatio stav da bi uklanjanjem (pilanjem) visokih stolova i uklanjanjem žardinjeri od strane nepoznate osobe tužiteljicama bio oduzet posjed, radnjama poduzetim nakon uklanjanja stolova i žardinjeri tužiteljice su ponovno uspostavile svoju faktičnu vlast. Još je za napomenuti kako je posjed faktično stanje u kojem osoba ima kontrolu nad nekretninom i koristi je kao svoju, a upravo proizlazi da su tužiteljice na takav način koristile predmetni dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica]. Naime, čim su utvrdile kako sa štekata nedostaje inventar i žardinjere krađu su prijavile policiji, angažirale su se oko pronalaska majstora koji će ponovno ograditi prostor, prostor su i ogradile lancem, na njega su postavile 4 stola i osam stolica te je tužiteljica pod 1. kako sama navodi u iskazu, a što potvrđuje i svjedok ĆP redovito obilazila objekt i prostor ispred njega te uklanjala stolove koje su tuženici stavljali, a u konačnici je ponašanje tuženih prijavila i policiji i Državnom inspektoratu.

19. Nakon što je utvrđeno kako su tužiteljice bile posljednje mirne posjednice dijela predmetne nekretnine za koju traže pružanje posjedovne zaštite, potrebno je utvrditi da li je njihov posjed bio samovlasno smetan i ako je, od koga.

20. Tužiteljice tužbu podnose protiv društva Klops d.o.o., OIB: 78601597907, kao tuženika pod 1. te protiv tuženika pod 2. i pod 3. kao zakonskih zastupnika tog društva te ujedno i osoba koje su čin smetanja izvršile.

20.1. Valja kazati kako je sud izvršio uvid u sudski registar Ministarstva pravosuđa te utvrdio kako su tuženici pod 1. i pod 2. u vrijeme počinjenja čina smetanja bili zakonski zastupnici tuženika pod 1.

20.2. Vezano za gore navedeno, za navesti je kako je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2125/2019-2 od 15. prosinca 2022. na postavljeno pitanje: "Je li u slučaju oduzimanja posjeda pasivno legitimirana fizička osoba koja je poduzela čin smetanja ili je isključivo i samo pasivno legitimirana pravna osoba po čijem je nalogu smetanje izvršeno?" zauzeto pravno shvaćanje prema kojem je u parnici zbog smetanja posjeda pasivno legitimirana svaka osoba koja je posjedniku oduzela posjed (ili ga uznemiravala) tj. koja je izvršila čin smetanja pa tako i ona koja je radila po nečijem nalogu ili za njega.

21. Tužiteljice navode kako su dana 27. ožujka 2023. saznale da bi tuženici neosnovano proširili štekat ugostiteljskog objekta Konegla bar "Borgo" na predmetni dio zemljišta-štekat tužiteljica i to na način da su na isti postavili stolove i stolice te obavljali ugostiteljsku djelatnost.

22. Čitanjem službene zabilješke sačinjene dana 27. ožujka 2023. od strane službenika I. Policijske postaje (list 101 spisa) sud je utvrdio kako su policijski službenici upućeni na adresu [adresa] poradi dojave EP u kojoj navodi kako ima problema sa vlasnicima kafića koji se nalazi do njenog poslovnog prostora, a koji su na njen posjed postavili stolove.

21.1. Čitanjem službene zabilješke sačinjene 30. ožujka 2023. od strane službenika I. Policijske postaje (list 100 spisa) sud je utvrdio kako proizlazi kako su policijski službenici dana 30. ožujka 2023. upućeni na adresu u [adresa], po dojavi EP koja je izjavila kako je vlasnik Knedla-bar Borgo postavio nekoliko stolova i stolica za posluživanje na površinu ispred njenog objekta. Nadalje, pregledom mjesta događaja službenici su utvrdili da su na spornu površinu postavljena tri stola sa po dvije stolice te da se na površini dijelom nalaze dva stola sa po dvije stolice.

23. Čitanjem spisa Državnog inspektorata poslovni broj 334-01/23-02/2846 koji prileži ovom spisu sud je utvrdio kako je 5. travnja 2023. zaprimljen zahtjev tužiteljica radi postupanja inspektorata radi utvrđivanja činjenica da li Knegla bar "Borgo" upisan kao vlasništvo pravne osobe Klops d.o.o. protuzakonito obavlja ugostiteljsku djelatnost na način da koristi dio zemljišta bez pravne osnove.

24. Analizom gore navedenih dokaza sud prihvaća da bi dan saznanja tužiteljica za čin smetanja i počinitelja, u smislu odredbe čl. ZV-a bio upravo dan 27. ožujka 2023. jer je to ujedno i dan kad je I. Policijska postaja prvi put uredovala po prijavi tužiteljice pod 1., a svega par dana nakon je i podnesen zahtjev za uredovanje Državnom inspektoratu.

24.1. S obzirom da je tužba u ovom predmetu podnesena 3. travnja 2023., to se prigovor prekluzije ukazuje neosnovanim.

25. Vezano za sam čin smetanja sud je pročitao spis poslovni broj Državnog inspektorata poslovni broj 334-01/23-02/111, koji prileži ovom spisu, službene zabilješke I. Policijske postaje te fotografije sa lista 31, 32 i 33 spisa.

25.1. Čitanjem zapisnika o inspekcijskom nadzoru sačinjenog dana 13. travnja 2023. od strane viših turističkih inspektora ZP i FP sud je utvrdio kako je inspekcijski nadzor našao da bi se u objektu tuženika pod 1. slastičarnici "Borgo" na adresi [adresa], obavljala ugostiteljska djelatnost i to između ostalog, odmah ispred ulaza u ugostiteljski objekt (s lijeve strane) na "tepisonu" gdje su postavljena 4 niska stola sa 14 stolica te ispred ugostiteljskog objekta s desne strane koji je ograđen lancem gdje je postavljeno 7 niskih stolova sa po dvije stolice. Uvidom u fotografije koje prileže spomenutom zapisniku sud je utvrdio kako su na istima vidljivi objekt i štekat tuženika (na fotografiji lijevo ograđen ceradom, štekat obložen tepisonom) te objekt i štekat tužiteljica (na fotografiji desno, na objektu je vidljiv telefonski broj [broj telefona],štekat je ograđen bijelo-crvenim lancem). Nadalje, da je na fotografijama vidljivo da bi se na površini štekata tužiteljica nalazilo 7 niskih stolova sa po dvije stolice.

25.2. Čitanjem nastavka zapisnika od 13. travnja 2023. sačinjenim u uredu inspektorice, sud je utvrdio kako je tuženik pod 3. nakon što je pozvan na davanje očitovanja na zapisnik kazao kako nema primjedbi na utvrđeno činjenično stanje, te priznao da bi na ispred objekta postavio 7 niskih stolova sa ukupno 20 stolica.

25.3. Iz rješenja od 17. travnja 2023. proizlazi kako je inspekcijskim nadzorom od 13. travnja 2023. utvrđeno da bi tuženik pod 1. Trgovačko društvo KLOPS d.o.o, u sklopu kojeg posluje slastičarnica naziva "Borgo" u Splitu, na adresi [adresa], obavljalo ugostiteljsku djelatnost na prostoru za usluživanje na otvorenom, suprotno izdanom rješenju nadležnog upravnog tijela, i to odmah ispred ulaza u ugostiteljski objekt (s lijeve strane) na "tepisonu" gdje su postavljena 4 niska stola sa 14 stolica te ispred ugostiteljskog objekta s desne strane koji je ograđen lancem gdje su postavljena 3 stola sa 6 stolica. Iz obrazloženja spomenutog rješenja proizlazi kako je tuženik pod 3. kazao da bi u dijelu koji je ograđen lancem njegovom objektu pripadala 3 stola i 6 stolica, dok 4 bijela stola i 8 metalnih stolica koje se nalaze u tom dijelu pripadaju drugom ugostitelju. Nadalje, utvrđeno je kako je zbog opisanog postupanja protiv tuženika pod 1. i pod 3. podnesen optužni prijedlog.

25.4. Čitanjem zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od dana 19. travnja 2023. sud je utvrdio kako su viši turistički inspektori ZP i TP **.**.2023. izvršile kontrolu izvršenja rješenja turističkog inspektora od 17. travnja 2023. kojom prilikom je prisutni tuženik pod 3. naveo kako kako je stolove i stolice ispred ugostiteljskog objekta postavljene na tepisonu (misleći pritom na slastičarnicu "Borgo") odmah po dobivenom rješenju uklonio, dok tri stola i 6 stolica koja su postavljena na lancem ograđenom prostoru s desne strane ugostiteljskog objekta je dodatno svezao lancem i onemogućio obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a nije ih uklonio fizički iz razloga što se vodi sudski spor.

26. Pregledom fotografija sa lista 31 i 32 spisa sud je utvrdio kako se na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i to baš onog dijela koji predstavlja štekat tužiteljica nalaze dva niska stola sa po dvije stolice koje stolice i stolovi po svojoj vrsti odgovaraju stolovima i stolicama koji se nalaze na štekatu ispred objekta tuženika (dio obložen tapisonom), da se na stolovima nalaze pepeljare, kao i to da se na stolicama postavljenim na štekatu tužiteljica i na štekatu tuženika nalaze jednaki jastuci. Nadalje, pregledom fotografije sa lista 33 spis, utvrđeno je kako za jednim od stolova postavljenih na štekatu tužiteljica sjedi muška osoba.

25.5. Kada se analiziraju gore izvedeni dokazi iz kojih proizlazi da bi tuženik pod 3. kao odgovorna osoba priznao kako je na štekat u posjedu tužiteljica postavio ukupno tri stola i šest stolica (preostala 4 stola i osam stolica koji se nalaze na štekatu tužiteljica su stolovi koje su one postavile, a kako proizlazi iz iskaza tužiteljice pod 1) te dovedu u vezu sa službenom zabilješkom I. Policijske postaje iz koje proizlazi kako su policijski službenici utvrdili da bi na štekatu tužiteljica bila postavljena tri stola sa po dvije stolice te da se na površini dijelom nalaze dva stola sa po dvije stolice, te pregledom fotografije sa lista 31, 32 i 33 spisa, sud je utvrdio kako su upravo tuženici postavljanjem ugostiteljske opreme, stolova i stolica te obavljanjem ugostiteljske djelatnosti smetali tužiteljice u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine oznake 9173/2, kat. oznake 4700/1 KO [katastarska općina] i to baš onog dijela koji predstavlja štekat ispred modula/kioska tužiteljica.

26. Slijedom navedenoga, a kako je u postupku utvrđeno da bi tužiteljice bile posljednje mirne posjednice dijela nekretnine oznake 9773/2 ZU 12979 KO [katastarska općina], katastarske oznake 4700/1 KO [katastarska općina] i baš onog dijela u površini od 15,84 m2, a koji dio predstavlja štekat ispred modula/kioska tužiteljica te kako je utvrđeno da bi tuženici samovlasno smetali njihov posjed postavljanjem stolova i stolica te obavljanjem ugostiteljske djelatnosti, odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.

27. S obzirom da iz iskaza tužiteljice pod 1. danog na ročištu 7. listopada 2024. proizlazi kako više na štekatu ispred objekta nema stolova tuženih, to je valjalo odbit tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se traži uspostava ranijeg posjedovnog stanja, a kako je i odlučeno u točki II izreke.

28. Nadalje, a odlučujući o prijedlogu za određivanjem privremene mjere, sud smatra kako isti nije osnovan jer tužiteljice nisu učinile vjerojatnim postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 346. Ovršnog zakona.

29. Prema odredbi iz članka 346. stavka 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine sud može odrediti privremenu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

29.1. Odlučujući o postojanju pretpostavki za određivanje privremene mjere sud je dužan voditi računa o interesima stranaka, njihovom međusobnom odnosu, te vrsti i intenzitetu predložene privremene mjere u vidu njezinog pravozaštitnog učinka.

29.2. Međutim, iz svih dostavljenih dokaza ne proizlazi da bi bez određivanja zahtijevane privremena mjera protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja odnosno da bi mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

29.3. Valja navesti kako, da bi se odredila privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine, kumulativno moraju biti ispunjenje obje pretpostavke propisane odredbom članka 346. st. 1. OZ-a. Tako predlagatelji osiguranja trebaju učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine i učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Pritom treba postojati uzročna veza između ugrožavajuće radnje protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju ostvarenja tražbine, te privremena mjera čije se određivanje traži mora biti adekvatna za sprječavanje nastupa te posljedice.

29.4. Napominje se kako se, u ovakvoj vrsti postupaka traži manji stupanj dokaznosti odlučnih činjenica jer će se one utvrditi, a privremena mjera opravdati, u pokrenutom parničnom postupku. Međutim, unatoč navedenom, predlagatelji osiguranja su u obvezi dostaviti sudu dokaze koji čine vjerojatnim njihove navode.

29.5. U situaciji kada je nenovčana tražbina predlagatelja osiguranja dio čest. zem. koji u naravi predstavlja štekat ispred objekta/kioska i kada sami predlagatelji navode kako u i na istom ne obavljaju ugostiteljsku djelatnost, ne može se smatrati da bi bile kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 346. OZ-a.

29.6. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki IV izreke.

30. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 5. ZPP-a, te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/2014., 118/2014., 107/15., 37/22., 126/22.; dalje: Tarifa), koja se u ovom postupku ima primijeniti temeljem odredbe Tbr. 52. toč. 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/2023).

30.1. Tako tužiteljima valja obistiniti jednokratnu naknadu za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 200 bodova, što s obzirom na iznos boda od 2,00 eura (Tbr. 52/2 i 54. Tarife) iznosi 400,00 eura, a uvećano za PDV od 25% daje iznos od 500,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja, a kako je i zatraženo tužbom.

30.2. Također, sukladno odredbama 2., 3. i 4. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 51/23) i Tar. br. 1 i 2. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Nardodne novine“ broj 37/2023) tužiteljima pripada i pristojba tužbe i odluke u iznosu od po 13,27 eura, što ukupno daje iznos od 526,54 eura.

31. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III izreke ovog rješenja.

U Splitu 13. lipnja 2025.

Sudac

Tihana Lovrić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljicama pod 1-2 po punomoćniku

- tuženima pod 1-3 po punomoćniku

- u spis