K-1081/2021-9
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
S p l i t
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu Marisi Mrass, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Bedalov, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika BH, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 1. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, dalje: KZ/11) nakon održane rasprave, dana 13. lipnja 2025. godine u nazočnosti okrivljenika, branitelja okrivljenika Marka Ljubičića, odvjetnika u Splitu, oštećenika MH, zamjenika punomoćnika oštećenika KH, odvjetničkog vježbenika kod Vjekoslava Bobana, odvjetnika u Splitu, te zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, CH,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK: BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin B i M rođ. K, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, precizni mehaničar za medicinske instrumente, zaposlen s mjesečnim primanjima od oko 800,00 EUR-a, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, pismen sa srednjom stručnom spremom, srednjeg imovnog stanja, bez imovine, neosuđivanog, drugi postupak se ne vodi,
k r i v j e
I. što je dana 26. ožujka 2021. godine, oko 09,00 sati u Okrugu Gornjem, prišao odvjetniku MH koji je sudjelovao u provedbi ovrhe na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Gornji, potom, s ciljem da ga zastraši, rekao mu: „Dobro me slušajte što ću vam kazati, ako se mom sinu što dogodi dok brusi, napit ću vam se krvi! Ozbiljno vam velim, napit ću vam se krvi!”,
dakle, drugome ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, a kazneno djelo je počinjeno prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti,
II. čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po članku 139. st. 1. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, dalje: KZ/11).
III. Stoga se okrivljeniku BH temeljem čl. 139. st. 3. Kaznenog zakona prethodno utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci.
Potom se okrivljeniku BH sukladno čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) i z r i č e
UVJETNA OSUDA
time da se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci prema okrivljenom neće izvršiti ukoliko u roku od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
IV. Temeljem čl. 148. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13. dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik je dužan naknaditi troškove ovog kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) eura.
Obrazloženje:
1.ODO Split ovom sudu podnijelo je optužnicu br. KO-DO-759/2021 od 14. srpnja 2021. protiv okrivljenog BH zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 1. i 3. Kaznenog zakona ( "Narodne novine" 125/11, 144/12, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, – dalje u tekstu Kazneni zakon), a koje djelo da bi okrivljenik počinio na način kako je to pobliže činjenično i pravno opisano u optužnici.
2. Pozvan da se izjasni o osnovanosti optužbe, okrivljenik je izjavio kako se u odnosu na optužbu ne smatra krivim da bi potom u svojoj obrani istaknuo kako su tog dana imali zakazanu ovrhu na terenu kraj njegove kuće, gdje je prema rješenju suda trebao ispilati jedan stup koji je bio možda 30x30 širine ispunjen betonom i kamenom, visini nešto više od metar i pol, a taj stup je de facto služio da se na njega oslone vrata prilikom ulaska pješaka u dvorište odnosno da se mogu otvoriti klizna vrata za ulazak vozilom. Oni su pripremili sve po nalogu suda, kako bi se ova ovrha mogla provesti. Prethodno je proveden i očevid te je on angažirao čovjeka s bagerom koji je trebao iščupati taj stup. Neposredno prije početka radova, odvjetnik suprotne strane je došao do stupa te je rekao da odbija da se radnja izvrši bagerom. Njegov sin koji je bio jednako iznerviran kao i on zbog cijele situacije i nakon spora od 5 do 7 godina odlučio je izbrusiti taj stup neprikladnim alatom te je on vidjevši što se može dogoditi s obzirom na opremu koju je koristio kao i činjenicu veličine stupa prišao punomoćniku od suprotne strane te mu je rekao nešto sigurno neprikladno ali ne bi rekao da mu je prijetio, pogotovo što je on ostao tu na samom terenu do kraja i poslije je preko njegovog terena prešao da bi došao do svog vozila, dapače, misli da su se i pozdravili.
3. U daljnjem dijelu dokaznog postupka suglasnošću stranaka u dokazne svrhe pregledan je i pročitan zapisnik Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Policijske postaje Trogir o ispitivanju osumnjičenog BH sukladno odredbi članka 208.a ZKP/08 s audio-video snimkom od 26. ožujka 2021. (listovi 4-9, omot 13 spisa), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenog BH (list 14 spisa), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenog BH (listovi 15-16 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka oštećenika MH sastavljen u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Policijskoj postaji Trogir dana 17. svibnja 2021. godine (listovi 19-20 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka JH sastavljen u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Policijskoj postaji Trogir dana 07. lipnja 2021. godine (listovi 26-27 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje FH sastavljen u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Policijskoj postaji Trogir dana 08. lipnja 2021. godine (listovi 28-29 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje UH sastavljen u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Policijskoj postaji Trogir dana 09. lipnja 2021. godine (listovi 30-31 spisa), kao i iskaz oštećenog u svojstvu svjedoka od 13. veljače 2025., te iskaz svjedoka UH od 19. svibnja 2025.
4. Kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga nakon ovako provedenog dokaznog postupka tako je dokazni postupak okončan.
5. Po ovako okončanom dokaznom postupku, ovaj sud cijeneći cjelokupni raspravni materijal i utvrđeno činjenično stanje, zaključio je kako su osnovani činjenični navodi optužnice ODO-a Split koji su kao takovi prihvaćeni osnovanima i utemeljenima.
6. Slijedom toga sud je oglasio okrivljenika BH krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom ODO-a Split stavlja na teret.
7. Obzirom da je okrivljenik prilikom iznošenja svoje obrane kako pred ovim sudom tako i ranije pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu negirao počinjenje kaznenog djela prijetnje spram MH, oštećenika u ovom postupku, valjalo je tijekom ovog dokaznog postupka na neprijeporan način utvrditi je li okrivljenik BH uistinu kritične prigode prijetio oštećeniku MH da će mu se napiti krvi pa na takav način da li je počinio kazneno djelo prijetnje.
8. Utvrđujući najvažnije činjenice u tom pravcu ovaj sud se rukovodio iskazom samog oštećeniika MH. Naime predmetni oštećenik MH u svom iskazu pred ovim sudom je naveo kako je kritične prigode prisustvovao očevidu na lokaciji u Okrugu Gornjem kao punomoćnik ovršenika gdje je sukladno presudi suda ovrhovoditelj odnosno u konkretnom slučaju u ovom postupku okrivljeni trebao osigurati sredstva da se ukloni jedan željezni stupić, a koji se nalazio na parceli njegove stranke. Kada je došao na lice mjesta u pratnji sudskih službenika kao i s dva policajca primijetio je da se tu nalazi jedan veliki bager na što prvotno nije reagirao misleći da se bager tu nalazi radi drugih svrha, a kada je shvatio da je namjera ovrhovoditelja srušiti taj stup bagerom te da će se u tom slučaju najvjerojatnije oštetiti i dosta dugačka klizna vrata koja su bila naslonjena na taj stupić, a koja su predstavljala ulaz na parcelu njegove stranke usprotivio se takvom načinu provođenja ovrhe. Tada je stao kraj stupića štiteći interes svoje stranke u trenutku kada se bager upalio kako bi se pristupilo ovrsi te su zbog toga odustali od provođenja ovrhe ovim bagerom. U potrazi za nekim drugim sredstvom kojim bi se vrha mogla provesti, a što je dužan pribaviti ovrhovoditelj, sin od istog iz garaže koja se tu neposredno nalazila donio je brusilicu za metal i krenuo pilati taj stupić. Kao kod svakog rada s brusilicom tu je bilo strugotina i dima, sin ovrhovoditelja je pristupio radnji bez ikakve zaštite te u jednom trenutku njemu prišao okrivljeni te mu rekao "Dobro me slušajte što ću vam kazati, ako se mom sinu što dogodi dok brusi, napiti ću vam se krvi. Ozbiljno vam velim, napit ću vam se krvi". U svakom slučaju on je tu prijetnju shvatio ozbiljno i prestrašio se jer tako nešto nije doživio prilikom niti jedne ovrhe, a prisustvovao je mnogima. Obratio se policajcima koji su bili tu sa strane i nisu pokazivali neki interes za zbivanje oko sebe, u svakom slučaju oni su ga uputili da ukoliko smatra da bi mu ovrhovoditelj prijetio da to prijavi Policijskoj postaji Trogir što je i učinio. Kritične prigode, možda pola metra od njega nalazio se vještak JH koji je čuo ove riječi s obzirom na udaljenost na kojoj se nalazio, a također je te riječi trebala čuti i službenica suda kojoj se ne sjeća imena, koja je trebala provesti ovu ovrhu, a nalazila se pored njega na udaljenosti od pola metra do metra, na stepenicama, ali smatra da ako je vještak JH ove riječi da je ona s obzirom na udaljenost od njega iste također trebala čuti, u svakom slučaju on i JH su se kretali dok je ona bila statična. Smatra da je ona ta koja je lošim provođenjem ovrhe na određen način i isprovocirala ovu situaciju. U svakom slučaju danas, četiri godine nakon, drugih detalja se ne može sjetiti, misli da ih nije ni bilo. Nakon toga otišao je u policijsku postaju podnijeti prijavu te daljnjih kontakata sa okrivljenim nije imao. Nije mu poznato je li ovrha privedena kraju tog dana jer je on odmah otišao ili eventualno odgođena za neki drugi dan s obzirom da više nije uspio stupiti u kontakt s svojom strankom. Navodi da se on stvarno ozbiljno prepao zbog toga je i reagirao na ovaj način na koji je reagirao i odmah otišao i dosta toga u vezi ovog slučaja mu je u nekakvoj magli, a sve zbog stanja u kojem je se nakon ovih riječi okrivljenog nalazio.
9. Iskaz predmetnog svjedoka oštećenika MH ovaj sud je prihvatio kao logičan, uvjerljiv i istinit nastao sukladno proživljenom iskustvu koje je predmetni oštećenik imao s okrivljenikom.
10. Svjedokinja ŽH ispitana pred ovim sudom na raspravi održanoj dana 19. svibnja 2025.g. je navela da je to bilo davno, pogotovo kada se uzme u obzir da je ona ovakvim sličnim događajima prisustvovala svakodnevno i ne može se sjetiti detalja koji su se u konkretnom slučaju dogodili. Ono čega se sjeća je da je bio nekakav verbalni sukob između okrivljenika i odvjetnika ovršenika i to koliko se može sjetiti bila je riječ o verbalnom sukobu i jedan prema drugome su se ponašali na neadekvatan način. Koliko se može sjetiti nikakvog fizičkog sukoba nije bilo. Zna da je policija uredovala jer su njih pozvali na mjesto događaja već ranije opreza radi, što inače rade kada očekuju da bi moglo biti nekih problema. Ne može se sjetiti jesu li isti odveli ovrhovoditelja ili ne, u svakom slučaju sjeća se da je dala iskaz na policiji i to je sve što joj je od toga poznato. Ne može se sjetiti tko bi započeo taj verbalni sukob niti na koji način se odvijao jer je to stvarno bilo davno. Na posebno pitanje branitelja okrivljenika može li se sjetiti koliko je dugo trajao očevid, svjedokinja odgovara da misli da je trajao sat ili sat i pol vremena. Njena dužnost a što je te prigode i učinila da vodi zapisnik, u isti zabilježi sve što se događalo, potom ga potpisuje ona kao i stranke te njihovi punomoćnici. Koliko se može sjetiti nitko nije tražio da se zapisnik pročita jer to obično nitko i ne traži jer obično slušaju diktiranje. U svakom slučaju zapisnik se piše rukom pa potop potpisuje od strane svih učesnika, a nakon što joj se daje na uvid rukom pisani zapisnik sastavljen dana 26. ožujka 2021. na licu mjesta, potvrđuje da je to njen zapisnik, iz istog se vide i potpisi stranaka i punomoćnika te je potom izvršen prijepis istog. Na posebno pitanje zastupnice optužbe s obzirom na činjenicu da je opisala događaj i navela da je došlo do sukoba, a ovdje u sudnici i prepoznaje punomoćnika ovršenika, na upit može li se sjetiti da li je okrivljenik ovdje kritične prigode izgovorio prijetnje MH, svjedokinja iskazuje da se ne sjeća da je bilo ikakvih prijetnji, samo verbalni sukob. Na daljnji upit je li joj se odvjetnik MH odmah neposredno na licu mjesta obraćao zbog navodne prijetnje od strane okrivljenika, svjedokinja iskazuje da se ne može sjetiti.
10.1. Zastupnica optužbe sukladno čl. 426. ZKP-a predočila je svjedokinji dio iskaza a kojeg je dala pred policijom 9. lipnja 2021. i koja je prema osobnom iskazu i potpisala, u djelu u kojem ista govori "na sam upit predmetnoj da li je na samom mjestu događaja zapazila kojim se je riječima ovrhovoditelj OH obratio odvjetniku MH koji je zastupao ovršenika te je li joj poznato da je zbog navedenog događaja odvjetnik MH podnio kaznenu prijavu naspram TH te kako je sami događaj na nju samu ostavio utisak, predmetna navodi kako nije zapazila kojim se riječima BH obratio na samom mjestu događaja odvjetniku MH niti se istih riječi ne može sjetiti, ali joj je poznato kako je BH odvjetniku MH izrekao verbalnu prijetnju, kako je odmah na mjestu događaja upoznata od strane MH kako će podnijeti kaznenu prijavu za prijetnju naspram BH te kako je razmišljanja da je ovrhovoditelj BH istu prijetnju izjavio u afektu", te se ujedno pita svjedokinju je li taj iskaz njen ista odgovara da se ona toga danas ne može sjetiti, ali ako je ona potpisala taj zapisnik a nakon što joj se isti dao na uvid potvrdila je da je, onda je to i izjavila. Na poseban upit oštećenika je li sigurna da se kritične prigode on ponašao na neadekvatan način, svjedokinja odgovara da je već više puta ponovila da se ne sjeća.
11. Iskaz predmetne svjedokinje ŽH ovaj sud je ocijenio vjerodostojnim, istinitim u skladu sa iskazima i drugih ispitanih svjedoka.
12. Sud je suglasnošću stranka pročitao iskaz JH od 7. lipnja 2021. godine a kojeg je isti dao pred policijom u kojem je isti naveo da je točno da bi dana 26. ožujka 2021. godine oko 9.00 sati u mjestu Okrug Gornji započela provedba ovrhe od strane suda na licu mjesta zbog uklanjanja metalnog stupa napunjenog betonom dimenzija 10x15 cm i visine 150 cm gdje je on sudjelovao u svojstvu sudskog vještaka. Kritične prigode sin ovrhovoditelja BH brusilicom je pilao željezni stup te je ovrhovoditelj GH riječima zaprijetio pravnom zastupniku ovršenika odvjetniku MH "ako mi se sinu nešto dogodi dok ovo pila, krvi ću ti se napiti" gdje su na samom mjestu događaja još boravila odvjetnica ovrhovoditelja i sudska ovrhovoditeljica. Ujedno navodi kako je odvjetnik Teo Tomić Skukanu rekao da će ga prijaviti policiji dok su oni ostali trudili se smiriti tenzije iz razloga što je ovrhovoditelj BH cijelo vrijeme trajanja očevida bio dosta bahat dok je odvjetnik MH po njegovom mišljenju inzistiranjem na nebitnim detaljima "dolijevao ulje na vatru". Svjedok je dalje naveo kako već godina prisustvuje ovakvim i sličnim ovrhama na terenu te su stranke uvijek napete neophodna je asistencija policije i često unaprijed predvide problematične situacije, ali u ovom slučaju nije očekivao nešto ovako jer je trebalo samo omogućiti prolaz ovrhovoditelju tj. ukloniti željezna vrata i nosivi željezni stup. Problem je nastao jer je ovrhovoditelj za isto iznajmio bager koji bi tu radnju obavio za pet sekundi ali odvjetnik MH isto nije dozvolio tj. prijetio je da će ovrhovoditelj platiti štetu ako osim stupa takne i klizna vrata koja su postavljena uz sam stup zbog čega je sin ovrhovoditelja brusilicom pilao željezni stup koji je bio ispunjen betonom i željeznim šipkama te je bilo jasno da bi ovo pilanje potrajati nakon čega je poslije 15-tak minuta a i upućenih prijetnji ovrhovoditelja odvjetnik MH pristao da bager sruši željezni stup. On osobno ovu prijetnju kao svjedok nije shvatio ozbiljno već više kao rezultat povišenih tenzija između ovrhovoditelja BH i odvjetnika MH.
13. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je cijenio sve izvedene dokaze i kako svaki dokaz pojedinačno te u svezi s ostalim dokazima kao i u svezi s obranom okrivljenika i nedvojbeno je utvrdio kako je kritične prigode okrivljeni BH počinio kazneno djelo prijetnje protiv MH i to upravo na način kako je to opisano u optužnom aktu. Navedeno proizlazi posebno iz iskaza svjedoka oštećenika MH i svjedoka ŽH i JH, kao i činjenica da je oštećeni koji je prisustvovao mnogim očevidima odlučio prijaviti ovrhovoditelja za kazneno djelo prijetnje.
14. S obzirom na sve iznijeto a cijeneći prvenstveno iskaz oštećenika MH kojeg je sud ocijenio vjerodostojnim, istinitim i uvjerljivim, a naročito iz iskaza svjedoka ŽH i JH sud nije imao dvojbi da bi okrivljeni počinio kazneno djelo upravo na način kako mu je to i stavljeno na teret.
15. Riječi prijetnje koje je okrivljenik uputio oštećeniku MH po mišljenju ovog suda bile u ozbiljne i objektivno podesne da kod istog izazove osjećaj straha koju je prijetnju je oštećenik shvatio ozbiljno, a okrivljeniku je to bio i cilj, odnosno to je bilo dostatno da se u njegovom postupanju ostvare obilježja kaznenog djela prijetnje.
16. Kazneno djelo prijetnje je dio apstraktnog ugrožavanja ono je ostvareno kad je radnja počinitelja u objektivnom smislu ozbiljna prijetnja odnosno da žrtva bude ustrašena ili uznemirena. Odlučna je namjera počinitelja koja mora biti usmjerena na ustrašivanje ili uznemiravanje ali je nebitno je li ta namjera doista dovela do te posljedice. Zbog toga subjektivni doživljaj žrtve nije odlučan jer bi tada ostvarenje obilježja djela ovisilo o osobnom stajalištu ili interesu neke osobe. Zato su za procjenu ozbiljnosti prijetnje važne i okolnosti u kojima je prijetnja izrečena. Da je prijetnja bila ozbiljna i da ju je kao takvu doživio i oštećenik proizlazi iz njegovog iskaza, prijavio isto policiji što sigurno ne bi učinio da postupanje okrivljenika te prigode nije doživio kao prijetnju. Stoga je i za sud nesporno kako su inkriminirane riječi prijetnje bile ozbiljne i objektivno podesne da kod žrtve, ali i svake druge osobe izazovu osjećaj straha.
17. Obranu okrivljenika BH ovaj sud smatra neosnovanom i očito usmjerenoj ka izbjegavanju krivnje odnosno kaznene odgovornosti u ovom postupku.
18. Tijekom postupka sami okrivljenik je priznao da se obratio punomoćniku ovršenika ali da se ne sjeća točno riječi pri tome njegova obrana data pred policijom kontradiktorna je s obranom koju je dao na ovom sudu. S obzirom na činjenicu da tijekom postupka nije utvrđen niti jedan razlog zbog kojeg bi svjedoci neistinito teretili okrivljenika kao i nesporna činjenica da su policajci koji su bili na terenu odmah od strane oštećenika bili upoznati s ovom situacijom sud smatra nespornim da bi okrivljenik počinio kazneno djelo na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnice. Ocjena o tome proizlazi iz dokaza izvedenih u postupku a posebno iz iskaza oštećenika odvjetnika MH, koji je detaljno i vjerodostojno opisao ponašanje okrivljenika inkriminirane prigode te naveo kako je riječi prijetnje koje mu je izrekao okrivljenik shvatio ozbiljno te se zbog istih prestrašio jer tako nešto nije doživio prilikom niti jedne ovrhe, a koji navodi kao što je već gore navedeno potkrijepljeni naročito iskazom svjedoka JH koji se nalazio u blizini oštećenika i koji je čuo da je okrivljenik oštećeniku uputio upravo one riječi prijetnje kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnice.
19. Za napomenuti je kako je oštećeni odvjetnik koji je 30 godina radio ovakve poslove te nikada prema osobnim riječima nije došao u situaciju kao ovog puta da se ozbiljno prestraši riječi i načina ponašanja okrivljenika, zbog čega je i otišao na policiju sve to prijaviti. Smatra da je prijetnja prema njemu bila stvarna i zaista se ozbiljno uplašio.
20. Sublimirajući, ovako provedeni dokazni postupak odnosno na neprijeporan način utvrđeno činjenično stanje temeljem iskaza samog oštećenika MH koji je u svom iskazu istaknuo kako je uslijed opisanog ponašanja okrivljenika prema istom na način da mu je navedeni prijetio kako će mu se napiti krvi, preplašio se, te mu je prouzročen osjećaj straha i uznemirenosti, što je rezultiralo od strane oštećenika prijavljivanjem policiji, a uslijed riječi koje mu je okrivljenik uputio utužene prigode navodeći da će mu se napiti krvi, ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela prijetnje opisanog u čl. 139. st. 3. Kaznenog zakona (KZ/11).
21. Nakon naprijed navedenih utvrđenja valjalo je odlučiti i o krivnji okrivljenika. Kako ubrojivost okrivljenika nije bila upitna tijekom postupka, sud okrivljenika BH smatra u cijelosti ubrojivim počiniteljem.
22. Obzirom na potrebiti oblik krivnje, pri tome cijeneći cjelokupne rezultate raspravljanja, zaključak je ovog suda kako je okrivljenik BH u inkriminiranom razdoblju postupao sa izravnom namjerom, dakle da je bio svjestan svog učina i htio njegovo počinjene, pa slijedom toga sud ga i drži krivim za kazneno djelo prijetnje na štetu MH.
23. Nakon svega, valjalo je odlučiti o vrsti i visini kaznenopravne sankcije u odnosu na okrivljenika BH, koja će biti primjerena prije svega konkretnim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika, te društvenoj osudi počinjenja kaznenog djela i to prvenstveno u vidu kako specijalne prevencije tako i generalne prevencije.
24. Stoga je okrivljeniku najprimjerenije bilo sukladno svim naprijed navedenim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika, kao i društvenoj osudi počinjenja navedenog kaznenog djela i to u vidu kako specijalne i generalne prevenciju bilo primijeniti uvjetnu osudu, sukladno čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11), na način da mu je sud prethodno izrekao kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci kako je to i ranije istaknuto u izreci ove presude.
25. Neizvršenje kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci spram okrivljenika, sud je uvjetovao nepočinjenjem novog kaznenog djela u roku provjeravanja od dvije godine, po pravomoćnosti ove presude.
26. Stav je ovog suda kako će se naprijed navedenom kaznenopravnom sankcijom u odnosu na okrivljenika BH polučiti svrha kažnjavanja odnosno ostvariti ciljevi kako specijalne tako i generalne prevencije.
27. Prilikom odluke o duljini trajanja kazne zatvora kao i roka provjeravanja sud je cijenio kao olakotne okolnost na strani okrivljenika njegovo primjereno držanje pred sudom te dosadašnju kaznenu neosuđivanost, dok je kao otegotnu okolnost cijenilo težinu počinjenog kaznenog djela te okolnosti pod kojima je počinjeno.
28. Temeljem čl. 148. u svezi s čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13. dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik je dužan ovome sudu naknaditi troškove ovog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) eura.
29. Slijedom svega prethodno iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Splitu, 13. lipnja 2025.g.
SUDAC:
Marisa Mrass
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na Županijski sud u Splitu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka, a putem ovog suda.
DNA:
- ODO Split
- okrivljeniku
- branitelju okrivljenika Marku Ljubičiću, odvj. u Splitu
- punomoćniku oštećenika Vjekoslavu Boban, odvj. u Splitu
- oštećeniku VH