REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj: Ovr-656/25-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sutkinji toga suda Nataliji Suvaljko Ljubek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja IP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Sanji Domazet, odvjetnici iz [adresa], protiv protivnice osiguranja KP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, izvan rasprave, 13. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere koji glasi:

" Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, a temeljem odredaba iz čl. 346. i čl. 347. Ovršnog zakona određuje se

PRIVREMENA MJERA

-zabranjuje se protivnici osiguranja KP, OIB: [osobni identifikacijski broj] otuđenje i opterećenje i to 1/3 suvlasničkog dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ležeća na čk.br. 4636/1 ukupne površine 7590 m2, koju čine zem. za spor. i rekr. Površine 1338 m2, dvorište površine 4263 m2, zem. za spor. i rekr. površine 1303 m2, pomoćna zgrada, [adresa] površine 4 m2, pomoćna zgrada, [adresa] površine 79 m2, pomoćna zgrada, [adresa] površine 61 m2, garaža, [adresa] površine 89 m2, restoran, [adresa] površine 141 m2, kuća [adresa] površine 267 me i kuća [adresa] površine 45 m2 jer se time može nanijeti šteta predlagatelju osiguranja EP, OIB: [osobni identifikacijski broj] uz uknjižbu zabrane u zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do donošenja Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu U-III-3572/2024 povodom ustavne tužbe podnesene od strane predlagatelja osiguranja.

III. Nalaže se protivnici osiguranja nadoknaditi predlagatelju osiguranja troškove ovog izvanparničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana."

II Nalaže se zk odjelu ovog suda zabilježiti odbijanje ovog prijedloga za određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja 1/3 suvlasničkog dijela nekretnine protivnice osiguranja opisane u točki I. izreke ove odluke.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu prijedlog za određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja 1/3 suvlasničkog dijela protivnice osiguranja i to nekretnine oznake upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ležeća na čk.br. 4636/1 ukupne površine 7590 m2, koju čine zem. za spor. i rekr. Površine 1338 m2, dvorište površine 4263 m2, zem. za spor. i rekr. površine 1303 m2, pomoćna zgrada, [adresa] površine 4 m2, pomoćna zgrada, [adresa] površine 79 m2, pomoćna zgrada, [adresa] površine 61 m2, garaža, [adresa] površine 89 m2, restoran, [adresa] površine 141 m2, kuća [adresa] površine 267 me i kuća [adresa] površine 45 m2 (dalje u tekstu predmetna nekretnina) jer da se time može nanijeti šteta predlagatelju osiguranja.

2. U prijedlogu i bitnom navodi da je podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske protiv presude Županijskog suda u Splitu Gž Ob-447/2020 od 3. ožujka 2021, te protiv Presude Općinskog suda u Sesvetama, P-518/2019 od 13. ožujka 2020. Također, da je ustavna tužba podnesena protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. svibnja 2024. u dijelu u kojem sud nije razmatrao reviziju. Da je ustavna tužba podnesena u odnosu na pravomoćno utvrđenu 1/3 suvlasničkog dijela predmetne nekretnine te da se trenutno vodi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice pokrenut od strane protivnice osiguranja pred ovim sudom pod brojem R1- 80/2024. Ističe razloge zbog kojih smatra da nije ispravno donesena odluka ovog suda poslovni br. P-518/2019, a predlaže i uvid u taj spis, te navodi kako spornih 1/3 dijela predmetne nekretnine predstavljaju njegovu vlastitu imovinu te da je utvrđenjem protivnice osiguranja vlasnicom na 1/3 dijela iste počinjeno grubo kršenje predlagateljevih ustavnih prava na vlasništvo. Da je podnesenom ustavnom tužbom predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine na 1/3 dijela suvlasničkog dijela predmetne nekretnine. Nadalje, a kako je protivnica osiguranja pred ovim sudom pokrenula postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice koji se vodi pod brojem R1-80/2023 da provođenjem i okončanjem tog postupka predlagatelju osiguranja prijeti nastup nenadoknadive štete, zbog čega da je donošenje mjere nužno. Da bi mu ta šteta nastala jer da protivnica osiguranja ne posjeduje nikakvu značajniju imovinu, a što da je dokazano tijekom vođenih postupaka.

3. U spis dostavlja i Ustavnu tužbu (list 6-18 spisa), zk izvadak za predmetnu nekretninu (list 19 – 20 spisa), a sud je izvršio uvid i u e-spis ovog suda poslovni br. P-518/19.

4. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere nije osnovan iz razloga kako slijedi.

5. Radi osiguranja nenovčane tražbine u smislu čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/24 dalje u tekstu OZ) može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Dakle, za određivanje privremene mjere potrebno je da predlagatelj osiguranja kumulativno učini vjerojatnim dvije pretpostavke i to svoju tražbinu i da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Uvidom u povijesni zk izvadak za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je protivnica osiguranja upisana kao suvlasnica na 1/3 dijela predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], a koja nekretnina je sada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a ranije je bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Uvidom u e-spis ovog suda poslovni br. P-518/2019 utvrđeno je da je 13. ožujka 2020. donesena prvostupanjska presuda kojom je u točki III. iste utvrđeno da ovdje predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu protivnice osiguranja u 1/3 dijela, i predlagatelja osiguranja u 2/3 dijela, a što je valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva protivnice osiguranja, pa je predlagatelj osiguranja dužan trpjeti upis prava suvlasništva protivnice osiguranja na temelju te presude. Odlukom Županijskom suda u Splitu poslovni br. Gž Ob-448/2020 odbijena je žalba predlagatelja osiguranja uložena protiv navedene presude te je potvrđena Presuda Općinskog suda u Sesvetama, P-518/2019 od 13. ožujka 2020. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. svibnja 2024. Rev-223/2022 prihvaćena je revizija predlagatelja osiguranja i te je ukinuta Presuda Županijskog suda u Spliti Gž Ob-448/2020 od 3. ožujka 2021. u dijelu u kojem je potvrđena prvostupanjska presuda pod točkama I., II. i IV. izreke te je predmet u tom dijelu vraćen na ponovno suđenje. Iz obrazloženja navedenog rješenja Vrhovnog suda proizlazi da se revizija a s obzirom na sadržaj dopuštenog i postavljenog pitanja ne odnosi na točku III. izreke prvostupanjske presude (kojom je utvrđeno da je protivnica osiguranja vlasnica u 1/3 dijela predmetne nekretnine) i odgovarajućeg dijela drugostupanjske presude, pa u tom dijelu Vrhovni sud nije ni imao mogućnost ispitivati pobijanu presudu.

9. Dakle, iz svega prethodno navedenog proizlazi da je protivnica osiguranja temeljem pravomoćne presude stekla pravo vlasništva 1/3 dijela predmetne nekretnine i to nakon provedenog postupka po pravnim lijekovima koji su u tom postupku bili podneseni od strane predlagatelja osiguranja. Tim više, ne da je njeno pravo vlasništva potvrđeno pravomoćnom presudom, već i po reviziji Vrhovni sud nije ocjenjivao navedenu točku izreke presude, jer revizija nije bila upravljena u tom smjeru. Predlagatelj osiguranja nezadovoljan takvom revizijskom odlukom, podnosi ustavnu tužbu. U ustavnoj tužbi kao i u ovom prijedlogu za osiguranjem određivanjem privremene mjere navodi činjenice i dokaze koji su bili predmet raspravljanja parničnog postupka ovog suda P-518/2019, a koji je u dijelu odluke o pravu vlasništva protivnice osiguranja na 1/3 dijela predmetne nekretnine pravomoćno okončan.

10. Dakle, protivnica osiguranja je u pravomoćno okončanom postupku dokazala vlasništvo 1/3 dijela predmetne nekretnine, a u ovom trenutku ne postoji odluka po kojoj bi to pravo imalo pripasti predlagatelju osiguranja. Odnosno, samim podnošenjem ustavne tužbe predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivnici osiguranja, a koja dakle tražbina se odnosi na pravo vlasništva 1/3 dijela predmetne nekretnine u odnosu na koji je tužiteljica u parničnom postupku dokazala da bi joj pripadao. Podnošenje ustavne tužbe od strane tuženika uslijedilo je nakon iscrpljivanja redovnog pravnog puta, te predlagatelj osiguranja tek treba u tom postupku dokazati da su mu potencijalno povrijeđena ustavom zajamčena ljudska prava i temeljne slobode. Kako predlagatelj osiguranja ne dostavlja odluku Ustavnog suda već samo tužbu, očigledno je da je taj postupak još uvijek u tijeku i neizvjesno je kako će isti završiti. Dakle, samim podnošenje ustavne tužbe po mišljenju ovog suda predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivnici osiguranja.

11. Također, po mišljenju ovog suda predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim ni postojanje opasnosti da bi bez predložene mjere njemu prijetila nenadoknadiva šteta, jer u prijedlogu samo paušalno navodi da je protivnica osiguranja ne posjeduje nikakvu značajniju imovinu, bez da je dostavio ijedan materijalni dokaz u smislu svojih navoda u vidu uvjerenja nadležnih tijela, a iz kojih bi bilo vidljivo što protivnica osiguranja ima, odnosno nema od imovine. Nadalje, činjenica da je protivnica osiguranja pokrenula postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, a koji se vodi kod ovog suda pod brojem R1-80/2024 ne predstavlja samo po sebi opasnost za nastanak nenadoknadive štete predlagatelju osiguranja, već se radi o zakonitom i dopuštenom sudskom postupku koji je protivnica osiguranja kao suvlasnica 1/3 dijela predmetne nekretnine ovlaštena voditi.

12. Zaključno, kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim ni jedan od uvjeta propisanih čl. 346. OZ-a (a koji moraju biti kumulativno ispunjeni), to je njegov prijedlog za određivanja privremene mjere trebalo u cijelosti odbiti i riješiti kao u izreci ovog rješenja.

13. O prijedlogu je odlučeno bez očitovanja protivnice osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj samoga prijedloga za određivanje privremene mjere i dokumentacija koja prileži spisu daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

14. Točka II. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 95. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024) koja propisuje da će sud naredit po službenoj dužnosti zabilježbu odbijenoga odnosno odbačenoga prijedloga.

U Dugom Selu 13. lipnja 2025.

Sutkinja

Natalia Suvaljko Ljubek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od primitka pismenog otpravka. Žalba se predaje pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka ovom sudu, a o istoj odlučuje Županijski sud.

Dna:

- predlagatelju osiguranja po odvjetniku

- protivnici osiguranja sa prijedlogom i prilozima

- Općinskom sudu u Sesvetama, Zemljišnoknjižnom odjelu Dugo Selo sa prijedlogom i prilozima