Posl. br. P-518/2024-25
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu toga suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OV iz [adresa], kbr. 464, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Danieli Urban Laus, odvjetnici u Korčuli, protiv tužene DV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju kao punomoćnica zastupa Ana Tućan-Kljaković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vedriš i partneri d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica Solin, radi uporabe tuđe nekretnine, nakon ponovljene glavne rasprave zaključene dana 7. svibnja 2025., u prisustvu punomoćnice tužiteljice i tužene osobno, a u odsutnosti uredno pozvane punomoćnice tužene, na ročištu održanom radi objave odluke, dana 13. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Dužna je tužena DV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trpjeti privremenu uporabu sjeverozapadnog dijela svoje nekretnine kat. oznake kč. br. [katastarska čestica] zgr, kuća Naselje, površine 161 m2, broj ZK uloška: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to upravo onog dijela koji je prikazan na preciznoj skici lica mjesta izrađenoj od strane EV, ovlaštenog ing. geod. u tvrtki Gauss d.o.o. iz studenog 2024. omeđenog detaljima 6-7-10-12-19-17-20-21-22-9-6, te crvenim okomito - vodoravnim linijama u površini od 12 m2, koja skica čini sastavni dio presude, a u korist tužiteljice OV iz [adresa], kbr. 464, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi izvođenja građevinskih radova postavljanja toplinske izolacije, fasadne žbuke i bojanja istočnog pročelja zgrade tužiteljice označene kao kat. čest. [katastarska čestica], Ulica korčulanskih domobrana 64, površine 157 m2, broj ZK uloška: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji radovi pretpostavljaju prisustvo ovlaštenog izvođača radova i njegovih radnika, korištenje mehanizacije za odvoz i dovoz materijala i postavljanja skele na zemljište i krovište zgrade tužene kako je to prikazano na skici, u vremenu potrebnom za izvršenje u trajanju od 15 (petnaest) radnih dana, s obvezom tužiteljice da upotrijebljenu nekretninu tužene nakon izvršenja predviđenih radova dovede u prvobitno stanje kao i da naknadi eventualno počinjenu štetu po općim propisima o odgovornosti za štetu.
II. Dužna je tužena DV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici OV iz [adresa], kbr. 464, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.422,61 €, sa zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi, a koja je pred ovim sudom zaprimljena 10. lipnja 2022. tada pod posl. br. P-437/2022, navodi da je vlasnica i posjednica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], površine 157 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u naravi predstavlja kuću tužiteljice u fazi dovršetka gradnje te okućnicu. Ova nekretnina tužiteljice sa svoje jugoistočne strane graniči sa nekretninom tužene označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr., površine 161 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], pri čemu je u zemljišnim knjigama suda još uvijek kao vlasnica ove nekretnine upisana pok. majka tužene GV rođ. O. Pri tom nije sporno da je tužena nasljednica svoje majke, a ujedno i jedina posjednica ove nekretnine. Tužiteljica je u prosincu 2018. ishodila pravomoćnu građevinsku dozvolu temeljem koje je u zakonskom roku prišla gradnji svoje zgrade, pri čemu u točki V. građevinske dozvole stoji da zgrada u pogledu vanjskog izgleda i uređenja mora biti dovršena u roku od sedam godina od izdavanja dozvole. Osim toga, zgrada mora biti potpuno dovršena kako bi tužiteljica mogla dobiti i uporabnu dozvolu, pa je tako na zgradi tužiteljice potrebno izvršiti fasadne radove na svim vanjskim zidovima u smislu postavljanja toplinske izolacije, žbukanja i bojanja. Na jugoistočnom pročelju zgrade tužiteljice, koje dakle graniči sa nekretninom tužene, također je potrebno obaviti fasadne radove, a koje nije moguće izvesti bez korištenja sjeverozapadnog dijela nekretnine tužene kako bi se postavila građevinska skela nužna za ove radove. Stoga je tužiteljica putem tadašnje punomoćnice UV, odvjetnice u [adresa], dopisom od tužene zatražila da joj dopusti korištenje dijela njene nekretnine radi izvođenja nužnih građevinskih radova, što je tužena uskratila. Kako bez privremene uporabe sjeverozapadnog dijela nekretnine tužene, koji neposredno graniči sa jugoistočnim dijelom nekretnine tužiteljice, tužiteljica ne može izvesti radove nužne za uporabu svoje nekretnine, a tužena joj odbija dati pristanak, to tužiteljica i ustaje predmetnom tužbom.
1.1. U svom odgovoru na tužbu tužena putem svog punomoćnika navodi kako je točno da su parnične stranke vlasnici i posjednici susjednih nekretnina koje su opisane u točkama 1. i 2. historijata tužbe, međutim svi preostali navodi tužbe se osporavaju, pa se zbog toga tužena protivi tužbenom zahtjevu. Ovo iz razloga što procjenu o tome koje je radove na zgradi tužiteljice potrebno izvesti i na koji način može dati samo sudski vještak građevinske struke, pa je tužena i predlagala tužiteljici da angažira sudskog vještaka kako bi se odredilo koje je radove i na koji način potrebno provesti te time ujedno i vjerno zabilježilo stanje na teretnu prije početka izvođenja bilo kakvih radova. Ovo iz razloga što je tužiteljica i ranije, prilikom gradnje kuće, obećala tuženoj da će nakon uporabe njene nekretnine nekretninu dovesti u prvobitno stanje, što nije napravila, pa stoga tužena više ne može imati povjerenja u tužiteljicu i dopustiti joj ponovnu privremenu uporabu svoje nekretnine. Prilikom izvođenja ranijih građevinskih radova na kući tužene došlo je do značajnih oštećenja, sa okućnice tužene odnesena je znatna količina plodne zemlje i porušeni su ogradni zidovi. O svemu je tužena povremeno obavještavala tužiteljicu i njene izvođače radova koji su obećavali sve sanirati i dovesti u ranije stanje te naknaditi počinjenu štetu, a što je sve izostalo. Obzirom na navedeno, tužena ne želi dopustiti tužiteljici privremenu uporabu svoje nekretnine, pa stoga predlaže da ovakva tužba bude odbijena te da se tužiteljica obveže na naknadu parničnih troškova.
2. Nakon provedenog postupka, pri čemu je u dokaznom postupku izvršen uvid u isprave koje su priložene u spisu i to: zk izvatke za predmetne nekretnine, tri crno-bijele fotografije lica mjesta, ispis iz katastarskog plana, dopisa odvjetnice UV tuženoj od 9. ožujka 2022. i potvrde o primitku preporučene pošiljke vezane za ovaj dopis, građevinske dozvole od 9. studenog 2018., dijela arhitektonskog projekta iz mjeseca studenog 2017., te je proveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka, sud je dana 1. veljače 2024., tada pod posl. br. P-437/2022, donio presudu kojom je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev, te je ujedno obvezao tuženu na naknadu parničnih troškova tužiteljici koji su tada odmjereni u iznosu od 729,63 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate. Protiv ove presude pravodobnu žalbu podnijela je tužena putem svoje punomoćnice, pri čemu je predmetnu presudu pobijala iz svih zakonom dopuštenih razloga. Odlučujući po navedenoj žalbi Županijski sud u Zagrebu je dana 21. svibnja 2024. donio rješenje pod posl. br. Gž-1818/2024 kojim je žalba uvažena, ukinuta je presuda ovog suda pod posl. br. P-437/2022 od 1. veljače 2024. te je predmet vraćen na ponovno suđenje. Iz obrazloženja rješenja Županijskog suda u Zagrebu proizlazi da je presuda ukinuta iz razloga što je sud tijekom provedenog postupka počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka budući je odbio provesti dokaz uviđajem na licu mjesta, a ovakvu svoj odluku nije dovoljno dobro obrazložio. Međutim, drugostupanjski sud smatra kako je baš provedba ovog dokaza nužna za zaključak da je korištenje nekretnine tužene nužno za obavljanje radova na nekretnini u vlasništvu tužiteljice, pri čemu je potrebno odrediti opseg i mjeru u kojoj će se koristiti nekretnina tužene te odrediti način i vrstu radova koje je potrebno obaviti, kao i riješiti pitanje pristupa radnika, odlaganja alata, materijala, otpada i nužnog trajanja radova. Nakon ukidnog rješenja drugostupanjskog suda postupak je nastavljen pod posl. br. P-518/2024. U nastavku postupka parnične stranke su u bitnom ustrajale u svim svojim navodima iz ranije provedenog postupka, osim što je tužiteljska strana predložila da se u ponovljenom postupku provede dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka i građevinskog vještaka, a sve kako bi se neposrednim uvidom na nekretninama u vlasništvu parničnih stranaka izvršila identifikacija nekretnina koje su predmetom postupka, izradila precizna skica lica mjesta te utvrdile sve relevantne okolnosti na koje je ukazano drugostupanjskom odlukom. Tužena se usprotivila provođenju ovog dokaza iz razloga što se radi o novom dokaznom prijedlogu koje tužiteljska strana ne može postaviti u ovoj fazi postupka, a sve iz razloga što je pripremno ročište davno zaključeno, pa je tako nastupila prekluzija predlaganja novih dokaza. Nadalje, istaknula je kako iz točke 7. obrazloženja rješenja Županijskog suda u Zagrebu proizlazi da je tužena strana tijekom postupka tražila provođenje dokaza građevinskim vještačenjem u svrhu utvrđenja koje je nužne radove i u kojem opsegu potrebno provesti i pri tome koristiti njenu nekretninu, a što nije točno, budući je isto u suprotnosti sa navodima iz točke 3. odgovora na tužbu. Tužena je u točki 4. odgovora na tužbu zapravo predložila provođenja dokaza vještačenjem po vještaku odgovarajuće struke, ali na okolnost utvrđenja činjenica koje bi bile bitne za podnošenje protutužbe, odnosno utvrđenja nastale štete na njenoj nekretnini, a koja protutužba nikada nije podnesena. Stoga je opreza radi tužena strana odustala od svog prijedloga za provođenje građevinskog vještačenja. Vezano za navode punomoćnice tužene da je u konkretnom slučaju nastupila prekluzija predlaganja novih dokaza potrebno je reći kako je u rješenju Županijskog suda u Zagrebu od 21. svibnja 2024. posl. br. Gž-1818/2024 dana jasna uputa iz koje proizlazi kako je radi utvrđenja bitnih činjenica nužno provesti dokaz uviđajem na licu mjesta uz provođenje građevinskog vještačenja, a isto tako tužiteljica je još u tužbi od 10. lipnja 2022. predložila provođenje dokaza uviđajem na licu mjesta. Stoga je prigovor prekluzije neosnovan u cijelosti, a sud je prihvatio prijedlog punomoćnice tužiteljice za provođenje dokaza uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka i građevinskog vještaka.
3. U ponovljenom dokaznom postupku sud je proveo dokaz ponovnim pregledom svih isprava koje su od ranije priložene u spisu, čitanjem iskaza parničnih stranaka te je proveden uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka i građevinskog vještaka. Cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, uz primjenu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
3.1. Prema činjeničnim navodima tužbe, a i prema navodima koje su same stranke i njihovi punomoćnici iznijeli tijekom postupka, ovaj sud nalazi da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu za uporabu tuđe nekretnine radi izvođenja radova u smislu odredbe čl. 107., a u vezi sa čl. 100. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV). Prema odredbi čl. 100. ZV-a susjedska prava su ovlasti koje radi uzajamno obzirnog izvršenja prava vlasništva daju odredbe ovog ili drugog zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u vezi s izvršavanjem svog prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine, da ona u njegovom interesu nešto trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom. Jednako kao i vlasnik nekretnine isto su ovlašteni zahtijevati i oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenog iz prava vlasnika. Prema čl. 107. ZV-a vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njenu upotrebu i korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i slično, ako se to na drugi način ne može izvesti. Onaj tko je uporabio tuđu nekretninu na opisani način dužan ju je čim prestane potreba za takvom upotrebom dovesti u ranije stanje, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu. Za ovakvu upotrebu zemljišta, a na zahtjev vlasnika, plaća se primjerena naknada koja ne može biti manja od one na koju bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlaštenje njegova zemljišta. Dakle, da bi tužitelj uspio u ovom sporu on mora dokazati da je vlasnik ili kvalificirani posjednik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove, da je tuženik vlasnik ili kvalificirani posjednik nekretnine koju bi bilo nužno privremeno uporabiti radi obavljanja potrebnih radova te da se tuženik protivi upotrebi svoje nekretnine za potrebe nekretnine tužitelja. Svi navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni da bi tužbeni zahtjev mogao biti prihvaćen.
3.2. Pregledom priloženih zk. izvadaka utvrđeno je da je baš tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], Ulica korčulanskih domobrana 64, kuća, površine 157 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina prema priloženim fotografijama, ispisa iz katastarskog plana te navodima parničnih stranaka predstavlja kuću zajedno sa okućnicom. Ova nekretnina u svom jugoistočnom međašu graniči sa nekretninom označenom kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, kuća naselje, površine 161 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] z k. o. [katastarska općina], s time da je kuća tužiteljice smještena u krajnjem jugoistočnom dijelu zemljišta na način da jugoistočno pročelje zgrade neposredno graniči sa sjeverozapadnim dijelom nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr., upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina]. Pregledom zk izvatka za ovu nekretninu utvrđeno je da je na istoj kao vlasnica upisana u cijelosti BV, međutim, među strankama nema spora o tome da se radi o pok. majci tužene čija je nasljednica tužena, odnosno o nekretnini koja je u isključivom posjedu tužene. Također, tijekom postupka među strankama nije bilo spora o tome da tužena ne želi dopustiti tužiteljici korištenje njene nekretnine radi izvođenja potrebnih fasadnih radova na jugoistočnom pročelju zgrade u vlasništvu tužiteljice, a što potpuno jasno proizlazi iz odgovora na tužbu te iskaza parničnih stranaka. Tijekom postupka, a izvođenjem predloženih dokaza, utvrđeno je da je tužiteljica za izgradnju kuće na svom zemljištu u mjesecu studenom 2018. ishodovala građevinsku dozvolu koja je postala pravomoćna 5. prosinca 2018., a potom i pristupila građenju same kuće putem ovlaštenih izvođača građevinskih radova. Iz ove građevinske dozvole jasno proizlazi da je njen sastavni dio i arhitektonski projekt oznake TD 08/17 iz mjeseca studenog 2017., kojeg je izradio ovlašteni projektant, a pregledom izvatka iz ovog arhitektonskog projekta utvrđeno je kako je tužiteljica dužna svoju zgradu građevinski dovršiti na način da na sva pročelja zgrade postavi toplinsku izolaciju, žbuku te da fasadu oboji. Nadalje, iz točke V. građevinske dozvole proizlazi kako zgrada u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice mora biti dovršena u roku od 7 godina, dakle do mjeseca prosinca 2025. Kako tužiteljica ima zakonsku obvezu u određenom joj roku dovršiti izgradnju svoje zgrade i urediti pročelje, a radove na jugoistočnom pročelju svoje zgrade ne može tehnički obaviti bez pristupa na zemljište u posjedu i vlasništvu tužene, to je od tužene zatražila dopuštenje za privremenu uporabu njene nekretnine koje tužena odbija dati, a što potpuno jasno proizlazi i iz odgovora na tužbu i iz iskaza parničnih stranaka.
3.3. Tužiteljica u svom iskazu u bitnom navodi kako je nakon dobivene građevinske dozvole na svom zemljištu sagradila kuću čija je jugoistočna fasada položena odmah uz među sa nekretninom u vlasništvu tužene. Kako bi pristupila konačnom uređenju ove fasade tužiteljici je nužno privremeno pristupiti na nekretninu tužene, odnosno građevinskim radnicima koje će angažirati, pri čemu joj tužena odbija dati takvo dopuštenje. Sama kuća tužiteljice dovršena je prije otprilike dvije godine, pri čemu su sve druge fasada već postavljene, pa na neki način i tužiteljica trpi štetu jer zbog nedovršenja građevinskih radova ne može dobiti dozvolu za uporabu svoje nekretnine. Kako je tužena dozvolu za pristup na svoje zemljište uvjetovala time da joj tužiteljica o svom trošku promijeni krov, a na što tužiteljica ne želi pristati, to je i pokrenula ovu tužbu, jer na drugi način ne može ostvariti svoja prava. Tužena u svom iskazu u bitnom navodi kako je već ranije građevinskim radnicima koje je angažirala tužiteljica dopustila korištenje svoje nekretnine i to radi izgradnje kuće tužiteljice na koju kuću sada tužiteljica želi postaviti fasadu. Prilikom obavljanja ovih građevinskih radova radnici tužiteljice da su na njenoj nekretnini napravili dosta štete koju kasnije nisu htjeli sanirati, a iz kojeg razloga tužena više ne vjeruje tužiteljici i ne želi joj dati dopuštenje da opet koristi njenu nekretninu. Ujedno, tužena u svom iskazu potvrđuje kako je svojedobno dobila dopis odvjetnice UV. Vezano za navode tužene u kojima se ističe da je već ranije dopustila tužiteljici uporabu svoje nekretnine prilikom gradnje kuće tužiteljice, a kojom prilikom je na nekretnini tužene nastala šteta, potrebno je reći da takvi navodi nisu relevantni za presuđenje u ovoj pravnoj stvari, već isto može biti predmetnom nekog drugog postupka kojim će tužena od tužiteljice tražiti uspostavu prijašnjeg stanja i/ili naknadu štete, a o čemu se u ovom postupku nije raspravljalo budući da tužena do kraja prethodnog postupka nije podnijela protutužbu.
3.4. Dakle, provedenim dokazima utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], tužena presumirana vlasnica i isključiva posjednica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr., obje položene u k. o. [katastarska općina], pri čemu se radi o susjednim nekretninama. Isto tako potpuno je jasno da tužena odbija dati suglasnost tužiteljici za privremenu uporabu svog dijela nekretnine radi izvođenja potrebnih građevinskih radova, a što opravdava navodnim negativnim ranijim iskustvima sa radnicima koje je angažirala tužiteljica prilikom izgradnje njene kuće. Stoga je u nastavku postupka, a po uputi iz rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 21. svibnja 2024. posl. br. Gž-1818/2024, održan uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka i građevinskoj vještaka. Nakon što su parnične stranke na licu mjesta pokazale predmet spora, te nakon što je tužena izjavila kako je i sama svjesna da tužiteljica ne može urediti svoju fasadu bez da privremeno pristupi na njenu nekretninu, mjernik vještak identificirao je nekretnine koje su predmetom spora, pa je tako nekretninu koja je u nespornom vlasništvu tužiteljice identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica], a nekretninu koja je u nespornom vlasništvu i posjedu tužene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, obe upisane u k. o. [katastarska općina]. Neposrednim opažanjem utvrđeno je kako nekretnina u vlasništvu tužiteljice u naravi predstavlja kuću u izgradnji koja je sagrađena na krajnjem jugoistočnom dijelu nekretnine, odnosno u samom međašu sa nekretninom u vlasništvu tužene. Kuća tužiteljice sastoji se od 3 etaže, pri čemu fasada koja je u međašu s nekretninom u vlasništvu tužene još uvijek nije uređena u građevinskom smislu, odnosno ista je sagrađena od građevinske cigle. Nekretnina u vlasništvu tužene u naravi predstavlja prizemnu kuću i dvorište, pri čemu je kuća tužene položena odmah uz jugoistočnu fasadu kuće tužiteljice na način da se iste dodiruju, odnosno iste su odijeljene stiroporom i pur pjenom širine otprilike 10 cm. Nakon što su obe nekretnine identificirane po mjerniku vještaku, sud je pozvao građevinskog vještaka da iznese svoje mišljenje o tome dali je radi uređenja jugoistočne fasade kuće tužiteljice nužno privremeno pristupiti na nekretninu tužene, a ako jest da iznese svoje mišljenje o tome na koji način će se postaviti građevinska skela kako bi najmanje opterećivala nekretninu tužene. Odmah na licu mjesta građevinski vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo kako je za potrebe dovršetka jugoistočne fasade zgrade tužiteljice nužno pristupiti na nekretninu tužene, i to u dvorište kuće u širini od 105 cm maksimalno, a kako se ne bi spriječio prilaz ulazu u kuću tužene. Tako postavljena skela mora proći i preko dvostrešnog krova kuće tužene i završiti u njenom sjevernom vrtu, a točne dimenzije zauzeća nekretnine tužene da će biti prikazane naknadno na skici koju će izraditi mjernik vještak. Također, naveo je kako je prilikom postavljanja skele odgovorna osoba izvođača radova dužna provoditi sve mjere zaštite na radu pri čemu je posebno potrebno voditi računa da je dvorište u kojem se postavlja skela prostor u kojem ljudi svakodnevno borave, te da treba paziti da se prilikom postavljanja skele preko krova ne uništi crijep te da se zaštiti postojeća vegetacija u dvorištu. Nadalje, naveo je kako za dovoz materijala potrebnog na mjesto ugradnje izvođač ne mora koristiti nekretninu tužene, već materijal može dovesti preko nekretnine tužiteljice, a ujedno je procijenio kako se svi potrebni građevinski radovi mogu izvesti u roku od maksimalno 15 radnih dana, pri tom ne računajući dane kada zbog vremenskih uvjeta nije moguće raditi. Nakon što je građevinski vještak usmeno iznio svoj nalaz i mišljenje, punomoćnica tužiteljice i tužena iskazale su kako na njegov nalaz i mišljenje nemaju nikakvih primjedbi, a isto tako nisu imale nikakvih pitanja za građevinskog vještaka. Stoga je sud naložio mjerniku vještaku da izradi preciznu skicu lica mjesta na kojoj će prikazati nekretnine u vlasništvu stranaka, a isto tako i dio nekretnine tužene kojeg je potrebno privremeno upotrijebiti radi obavljanja građevinskih radova na nekretnini u vlasništvu tužiteljice na način da će se upravo na ovom dijelu postaviti građevinska skela. Ovom nalogu suda mjernik vještak udovoljio je 23. siječnja 2025. kada je u spis dostavio preciznu skicu lica mjesta, a nakon što je punomoćnicima stranaka ovaj nalaz i mišljenje mjernika vještaka dostavljen na odgovor, isti niti na njega nisu imali nikakvih prigovora. Koristeći se spomenutom skicom mjernika vještaka punomoćnica tužitelja je svojim podneskom od 28. siječnja 2025. konačno precizirala tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.
4. Na navedeni način je tijekom postupka nesumnjivo utvrđeno da je na nekretnini u vlasništvu tužiteljice izgrađena kuća, koja je položena na terenu tako da se svojim jugoistočnim pročeljem nalazi odmah uz među sa nekretninom u isključivom posjedu i vlasništvu tužene. Jugoistočno pročelje zgrade u vlasništvu tužiteljice još uvijek nije potpuno uređeno u građevinskom smislu, odnosno na isto je još potrebno postaviti izolaciju, žbuku te ga obojiti, a koje radove zbog položaja same zgrade tehnički nije moguće izvesti bez da se privremeno pristupi na sjeverozapadni dio nekretnine u isključivom posjedu tužene, odnosno da su u cijelosti ispunjene sve pretpostavke iz odredbe čl. 107. ZV-a, pa ovaj sud nalazi da je zahtjev tužiteljice osnovan, pa je tužbeni zahtjev prihvaćen i odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.
5. Potrebno je reći kako je tužena na ročištu održanom 7. svibnja 2025., i to neposredno prije zaključenja rasprave, postavila zahtjev u smislu odredbe čl. 107. st. 3. ZV-a, odnosno zatražila je da joj tužiteljica za zauzeto zemljište plati primjerenu naknadu u iznosu od 100,00 EUR za svaki dan za koji će skela biti postavljena na njenom zemljištu. Vezano za ovakav zahtjev tužene potrebno je reći kako je tužena ovlaštena postaviti ovakav zahtjev, međutim ne i u fazi postupka kada više nije moguće predlaganje izvođenja novih dokaza na okolnost visine zatražene naknade, pri čemu tužena nije niti predložila izvođenje bilo kakvih dokaza na te okolnosti, pa ovakav zahtjev tužene eventualno može biti predmetom nekog drugog, budućeg parničnog postupka.
6. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, pa je tužena dužni naknaditi tužiteljici troškove ove parnice koji se sastoje od izdatka tužiteljice koji su bili potrebni za vođenje parnice. Kao potrebni tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odvjetniku i to: za sastav tužbe od 10. lipnja 2022. u iznosu od 200,00 €, sve prema određenoj vrijednosti predmeta spora i u skladu sa Tbr. 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, dalje Tarifa), za zastupanje tužiteljice na ročištima održanim 27. ožujka i 20. prosinca 2023., 17. srpnja i 5. studenog (uviđaj) 2024. te 7. svibnja 2025., svako ročište u iznosu od 200,00 € po Tbr. 9. toč. 1., a u vezi sa Tbr. 7. Tarife, za pristup punomoćnice tužiteljice na ročište od 10. studenog 2023., koje je odgođeno prije početka raspravljanja, u iznosu od 50,00 €, temeljem Tbr. 9. toč. 5. Tarife, za sastav obrazloženog podneska od 28. siječnja 2025., kojim je preciziran tužbeni zahtjev u skladu sa rezultatima uviđaja, iznos od 200,00 € temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife, što ukupno čini iznos od 1.450,00 €. Na ovaj iznos punomoćnik odvjetnik je temeljem Tbr. 46. Tarife ovlašten obračunati i pripadajući PDV, koji u konkretnom slučaju iznosi daljnjih 362,50 €, a što sada čini troškove tužiteljice u iznosu od 1.812,50 €. Osim ovoga tužiteljici je priznat i zatraženi trošak provedbe dokaza uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka u iznosu od 500,00 €, uz sudjelovanje građevinskog vještaka u iznosu od 30,48 €, te pristojbe za tužbu i presudu od daljnjih 79,63 €, što dakle čini troškove tužiteljice u ukupnom iznosu od 2.422,61 €.
U Korčuli, 13. lipnja 2025.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
