REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-286/2023-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupanog po punomoćniku GJ, dipl.prav., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. svibnja 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 13. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

1. Nalaže se tuženiku, CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da isplati tužitelju, IJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos naknade neimovinske štete od 368,81 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od podnošenja odštetnog zahtjeva (20.12.2022. godine) pa do isplate, a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 30.12.2022., a od 31.12.2022. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 01.01.2024. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječanja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku, CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da isplati tužitelju, IJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos zakonskih zateznih kamata koje teku na isplaćeni nesporni iznos od 3.185,35 € od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (20.12.2022. godine) pa do isplate nespornog iznosa (08.03.2023. godine), a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 30.12.2022., a od 31.12.2022. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

3. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva naknade neimovinske štete u iznosu od 2.800,00 eura i naknade imovinske štete od 68,81 eura sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedene iznose od podnošenja odštetnog zahtjeva (20.12.2022. godine) pa do isplate.

4. Nalaže se tuženiku, CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da isplati tužitelju, IJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadajući parnični trošak u iznosu od 447,50 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. lipnja 2025. pa do isplate, a koje kamate se određuju uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 30. rujna 2022. pretrpio ozljedu na radu kao radnik kod poslodavca HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., na radnom mjestu montera metalnih konstrukcija. Navedenog datuma tužitelj se ozlijedio tijekom radnog vremena prilikom obavljanja redovitih radnih zadataka, na način da ga je prilikom demontiranja oštećene odbojne ograde u razdjelnom pojasu autoceste, udarila napeta zatezna traka koja je spajala 2 nosiva stupa ograde. Tužitelj je uslijed udara zatezne trake zadobio veliku posjekotinu na lijevoj strani lica.

2. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao je nastalu ozljedu tužitelja kao ozljedu na radu.

3. Obzirom da je poslodavac tužitelja u trenutku ozljeđivanja tužitelja imao s uvodno označenim tuženikom sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu nastalu radnicima prilikom obavljanja poslova njihovog radnog mjesta, to je isto osiguranje pasivno legitimirano i odgovorno za naknadu nastale štete tužitelju.

4. Zbog iznimno jakih bolova i same naravi ozljede tužitelj je istog dana zaprimljen u Opću bolnicu Gospić, gdje mu je postavljena dijagnoza otvorene rane glave te je obavljen RTG snimka kostiju lica u AP projekciji kojom je utvrđeno da nema sigurnih znakova svježe koštane traume. Tužitelju je na lijevoj strani lica zaostao veliki ožiljak, stalno vidljiv trećim osobama, a navedeno uzrokuje tužitelju iznimno veliku nelagodu te je učestalo u situaciji da mora odgovarati na pitanja “što mu se dogodilo.”. Tužitelj često primjećuje „da ga drugi ljudi gledaju i da zadržavaju svoj pogled na ožiljku.“

5. Slijedom sveg navedenog, tužitelj potražuje od tuženika isplatu pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 7.565,20 EUR i to zbog pretrpljenih fizičkih bolova, straha, duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti te duševnih boli zbog naruženja, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, a koje kamate se određuju sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

6. Tužitelj ujedno potražuje od tuženika naknadu imovinske štete zbog pružene tuđe pomoći i njege u iznosu od 650,00 EUR, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, a koje kamate se određuju sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

7. Tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev vezano uz predmetni štetni događaj, sve u cilju mirnog rješenja spora, međutim, do istog nije došlo.

8. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 12. prosinca 2024. tužitelj potražuje kao u izreci.

9. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, navodeći da je nesporno da je tuženik s poslodavcem tužitelja HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima.

10. Tuženik ovdje osporava mehanizam nastanka ozljeđivanja tužitelja kako ga isti opisuje u tužbi, ističe prigovor doprinosa tužitelja nastanku štete te osporava da je na strani osiguranika utvrđen bilo kakav propust. Naime, U Hitnom nalazu Opće bolnice Gospić od 30. rujna 2022. navedeno je da tužitelj dolazi zbog posjekotine na zateznu traku prilikom rastavljanja odbojne ograde, dok mehanizam nastanka ozljede nije naveden niti u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji niti u Prijavi o ozljedi na radu. Ujedno se navodi da su u Prijavi o ozljedi na radu od 4. listopada 2022. kao uzrok ozljede navedena ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu koja nisu navedena pod oznakom 851 c, slijedom čega Rješenjem HZZO-a, Područne službe u Gospiću od 21. prosinca 2022. tužitelju nije priznata ozljeda na radu upravo zbog pomanjkanja dužne pažnje prilikom izvođenja radne operacije. Stoga tuženik smatra da je uzrok ozljeđivanja tužitelja isključivo njegov neoprez, odnosno da je tužitelj osobno odgovoran za navedeni događaj. U odnosu na drugostupanjsko rješenje HZZO-a od 31. siječnja 2023. kojim je preinačeno prvostupanjsko rješenje te tužitelju predmetna ozljeda priznata kao ozljeda na radu, tuženik ističe da je isto utemeljeno isključivo na navodima tužitelja.

11. Podredno tuženik ističe prigovor doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja. Naime, tužitelj se ozlijedio prilikom obavljanja uobičajenih poslova za poslodavca, riječ je o djelokrugu poslova s kojim se tužitelj svakodnevno susretao te je sigurno bio upoznat s načinom obavljanja svojih redovnih radnih zadataka. Slijedom navedenog, isključenje, odnosno umanjenje obveze poslodavca temelji se na čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu koji predviđa da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala krajnjom nepažnjom, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Tuženik u cijelosti osporava visinu tužbenog zahtjeva, tako i osnovanost zahtjeva tužitelja po pojedinim vidovima štete, zatraženi tijek zakonske zatezne kamate. Tuženik ističe kako je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan iz razloga što se tužitelj obratio tuženiku odštetnim zahtjevom te je tužitelju temeljem dostavljene dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja, tuženik utvrdio i do sada isplatio naknadu štete u ukupnom iznosu od 3.185,35 EUR. S tim u vezi tuženik prigovara vrijednosti predmeta spora kao previsoko određenoj te predlaže istu korigirati sukladno nesporno isplaćenom dijelu. Tuženik smatra kako iznos od 3.185,35 EUR koji je isplatio tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete predstavlja primjerenu i pravičnu naknadu te je u skladu s kriterijima koji su bili u primjeni u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva.

13. Ujedno, tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što se radi o nerepariranoj šteti pa se zakonske zatezne kamate na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Tuženik također osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu, a iz razloga što je tuženik isplatom u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju te u skladu s navedenim nije niti pao u zakašnjenje.

14. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: Rješenje HZZO-a Gospić (strana 5-7 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 8-14, 129 spisa), Odštetni zahtjev (strana 15-16 spisa), dopis tuženika (strana 17-18, 88-89 spisa), fotografije (strana 19 spisa), policu osiguranja i privitak polici (strana 29-30, 32-35 spisa), izvadak iz banke (strana 31 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (strana 36-37 spisa), izvadak iz sudskog registra (strana 49-87 spisa), e-mail korespondenciju (strana 90-91 spisa), Pravilnik HZZO-a (strana 125-127 spisa), Procjenu rizika Hrvatskih autocesta (strana 131-148 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurg dr. Igoru Stipančiću (strana 171-172 spisa).

15. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

16. Među strankama je sporna visina utuženog potraživanja.

17. Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu od 26. listopada 2022. utvrđeno je da se ozljeda dogodila 30. rujna 2022., prilikom obavljanja redovnog rada, da se radi o otvorenoj rani na licu, prilikom rastavljanja ograde ručnim alatom (ključem za skidanje ograde) kada je došlo do udarca po licu radnika zateznom trakom koja je bila napeta, da nije provedena interna istraga, da nije proveden očevid od strane policije, niti nadzor od strane inspektora rada za zaštitu na radu, da su korištena osobna zaštitna sredstva, da je radnik osposobljen za rad na siguran način, da su primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu i da je radniku pružena prva pomoć.

18. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari kao polaznu osnovu sud je uzeo odredbe: čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/11, 98/19, 151/2022, u daljnjem tekstu ZR) kojom je propisano da je poslodavac dužan naknaditi radniku štetu koju pretrpi na radu ili u vezi s radom, prema općim propisima obveznog prava; čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 154/14, 94718, 96/18, u daljnjem tekstu ZZR), kao lex specialis, kojim je propisano da poslodavac odgovara za ozljedu koju radnik pretrpi na radu po načelu objektivne odgovornosti. On može biti oslobođen odgovornosti, potpuno ili djelomično, ako je šteta nastala zbog više sile, namjerom ili nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu, postojanje okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost mora dokazati poslodavac.

19. U konkretnom slučaju iz navoda i dokaza tuženika ne proizlaze nikakve okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da je tužitelj postupao s nepažnjom. Naime, njegove tvrdnje o odgovornosti i doprinosu tužitelja su paušalne i neodređene, nejasno je što je po njemu tužitelj u ovim okolnostima propustio učiniti odnosno što je pogrešno učinio. Dakle, tuženik nije dokazao postojanje okolnosti koje bi u smislu citirane zakonske odredbe isključivale odgovornost poslodavca odnosno njegovu odgovornost kao osiguratelja za štetni događaj.

20. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Igoru Stipančiću, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka.

21. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ranu posjekotinu lijeve strane lica, koja je utvrđena na dan štetnog događaja, da je rana kirurški obrađena, da su provedeni kontrolni pregledi kirurga uz previjanja, da su šavovi skinuti 11 dana nakon obrade rane, da je imao i krvni podljev koji je evakuiran, da je zbog krvarenja spojnice lijevog oka provodio i liječenje po oftalmologu (kapima i mašću za oko), da je liječenje završeno pregledom neurologa 25. listopada 2022.

22. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio bol jakog intenziteta 2 dana, srednjeg 5 dana, a manjeg još 3 tjedna, povremena bol u okolnostima hladnog i vjetrovitog vremena ulazi u smanjenje životne aktivnosti, sud je tužbeni zahtjev tužitelju s osnove bolova usvojio u iznosu od 700,00 eura.

23. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj trpio primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda jakog intenziteta trajao je 2 dana, srednjeg 3-4 dana, a manjeg 3 tjedna. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 350,00 eura, a odbijen je kao previsoko zatražen iznos od 300,00 eura.

24. Trajne posljedice smanjile su životnu aktivnost tužitelja za 1-2%, s obzirom na tako utvrđeni opseg smanjenja životne sposobnosti tužitelja sud smatra da mu u smislu čl. 1100. ZOO-a pripada pravična novčana naknada po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 400,00 eura.

25. Kod tužitelja je zaostalo naruženje kao posljedica zaostalog ožiljka na licu, srednjeg stupnja, tužitelju je s osnove naruženja koje se nalazi na licu i vidljivo je drugim osobama, dosuđen iznos od 2.000,00 eura, a kao previsoko zatražen odbijen iznos od 2.500,00 eura.

26. Tužitelju je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 2 tjedna po 2 sata na dan, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužitelj za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 3,72 eura za jedan sat, sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos od 104,16 eura.

27. Obzirom na naprijed navedeno tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 3.554,16 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a. Budući je tužitelju nesporno isplaćen iznos od 3.185,35 eura, to je tuženik u obvezi isplatiti tužitelju i daljnji iznos od 368,81 euro sa zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 20. prosinca 2022. temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a; usvojen je i dio zahtjeva tužitelja zakonskih zateznih kamata na nesporno isplaćen iznos od 3.185,35 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 20. prosinca 2022. do dana isplate 8. ožujka 2023., temeljem odredbe čl. 943. st. 1. ZOO-a kojim je propisano da je obveza osiguratelja isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku koji ne može biti dulji od 14 dana računajući od kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

28. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

29. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023). Tako je tužitelju priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva po 100 bodova (Tbr. 7.1), za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7.1), pristupa na ročište 14.11.2023., 11.7.2024. i 7.5.2025. svako po 100 bodova (Tbr. 9.1), tri obrazložena podneska svaki po 100 bodova (Tbr. 8.1.), podneska od 22.3.2023., 28.11.2023., 26.7.2024. i 9.9.2024. svaki po 25 bodova (Tbr. 8.4.), ukupno 900 bodova odnosno 1.800,00 eura.

30. Razmjerno uspjehu tužitelja u omjeru od 11% priznat mu je trošak u iznosu od 198,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 49,50 eura, tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 eura, sveukupno je tužitelju priznat trošak u iznosu od 447,50 eura.

31. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.

U Zagrebu 13. lipnja 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika