Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Karlovcu

    Trg hrvatskih branitelja 1

    47000 Karlovac

    Poslovni broj: Psp-31/2023-20

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, u parničnom postupku tužiteljice DR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Rožman & Oredić iz Karlovca, protiv 1. tuženika SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Darku Marjanoviću, odvjetniku iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 6. svibnja 2025. u nazočnosti tužiteljice uz punomoćnika Hrvoja Rožmana, odvjetnika iz OD Rožman & Oredić iz Karlovca te 1. i 2. tuženika uz punomoćnicu Mariju Lulić, odvjetnicu u Zagrebu, u zamjeni za odvjetnika Darka Marjanovića, 13. lipnja 2025.

    r i j e š i o  j e

    I. Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 21. studenog 2023. kao nepravovremena.

    II. Nalaže se tužiteljici DR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi 1. tuženiku SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženiku IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 864,04 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 13. lipnja 2025. pa do isplate na valutu EUR po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi kako je u posjedu dvorišta, vrta, voćnjaka i štale u [adresa] uz kućni broj 36. Navodi da tuženici žive u susjednoj kući na adresi [adresa]. Tužiteljica navodi kako je dana 19. listopada 2023. godine uočila da tuženici kroz njezino dvorište, vrt, voćnjak i u neposrednoj blizini štale, provoze osobnim vozilom iako se u neposrednoj blizini nalazi asfaltirana i ucrtana cesta. Kako bi ih spriječila u takvom postupanju tužiteljica je na mjestu kojim se tuženi provoze postavila drvene grede. Navodi kako je nakon toga SR odvezao te grede, a IR bagerom u rane jutarnje sate prošao kroz opisano dvorište, vrt, voćnjak, izravnao razliku u visini između ceste i voćnjaka te u neposrednoj blizini štale probio put širine cca 4m. Štala se uslijed toga što je 2. tuženik zapeo za nju i skinuo potporne grede, (tzv babice), sada nagnula. Ta se štala nalazi na istom mjestu od 1968. godine, dok su voćke koje su porušene bile starije od 30 godina. Tužiteljica uživa opisano dvorište, vrt, voćnjak i štalu duže od 50 godina, a sa svojim pravnim prednicima duže od 100 godina. Na tom mjestu nikada se nije protezao put, koji uostalom nema nikakvu svrhu, jer se neposredno uz taj novo probijeni put nalazi asfaltirana cesta po kojoj se obavlja sav promet. Slijedom navedenog, a obzirom su tuženi na opisani način smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu njezinih nekretnina, tužiteljica predlaže da sud donese rješenje kojim će utvrditi kako su tuženi smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu njezinih nekretnina te im naložiti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i zabraniti im svako takvo ili slično smetanje ubuduće. Tužiteljica predlaže i da sud naloži tuženima da joj naknade troškove ovog postupka.

    2. U odgovoru na tužbu tuženi prije svega ističu kako je tužba podnesena izvan roka iz članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naime, radovi koje opisuje tužiteljica na predmetnoj lokaciji nisu vršeni na dan 19. listopada 2023. već mjesecima prije i to po društvu Azelija Eko d.o.o. stoga je tužba predana izvan roka i istu treba odbaciti kao nepravovremenu. Nadalje, tuženi ističu prigovor promašene pasivne legitimacije obzirom oni nisu izvršili radnje navodnog smetanja posjeda kako je to u tužbi navela tužiteljica. Naime, predmetni dio nekretnine za koji tužiteljica tvrdi da je njezino vlasništvo i da joj je smetan posjed uopće nije nekretnina na kojem se mogu stjecati prava jer se radi o javnom putu. Navode kako tužiteljica uopće nema pravo onemogućavati ikome pa tako i tuženima prolazak predmetnom nekretninom. Dakle, prema mišljenju tuženih tužiteljica nije niti može biti posljednji mirni posjednik na javnom putu, pa da bi imala pravo tražiti zaštitu u ovom postupku. Obzirom da je kao posjednik kčbr. [katastarska čestica], posjedovni list 744 k. o. [katastarska općina] upisan Grad Ozalj i ista nekretnina predstavlja javno dobro u općoj uporabi, to je radi uređenja predmetnog puta vlasnik iste nekretnine, po komunalnom društvu Azelija Eko d.o.o., izvršio pripremne radove i to ne dana 19. listopada 2023. kako navodi tužiteljica, već dana 15. lipnja 2023. Tuženi nadalje navode kako oni uopće nisu izveli radove koje u tužbi i tužbenom zahtjevu opisuje tužiteljica kao radnje kojima joj je smetan posjed, već je sve opisano izvodilo naznačeno komunalno društvo i vlasnici susjednih parcela u dogovoru s ovlaštenim osobama Grada Ozlja, na javnom putu, a ne u dvorištu tužiteljice. Tuženi navode kako su oni uklonili svoje voće i tri voćke s javnog puta u dogovoru sa osobama koji su ispred Grada Ozlja bili na lokaciji radi utvrđenja potrebnih radova za asfaltiranje predmetnog puta. Zaključno navode kako je iz dostavljenih fotografija i video snimki vidljivo da vozilo komunalnog društva stoji parkirano na početku puta i da radnik uklanja grede dana 15. lipnja 2023., dok iz fotografije od 03. srpnja 2023. proizlazi da na putu više nema drvenih greda. Slijedom navedenog predlažu da sud odbaci tužbu kao nepravovremenu, odnosno odbije u cijelosti tužbeni zahtjev kao neosnovan te naloži tužiteljici da im naknadi prouzročeni parnični trošak uvećan za zateznu kamatu.

    3. Nakon provedenog očevida na licu mjesta tužiteljica je podneskom od 5. prosinca 2024. specificirala tužbeni zahtjev sukladno skici očevida i utvrđenom činjeničnom stanju prilikom očevida održanog 14. studenog 2024. na način da predlaže da sud donese rješenje kojim će utvrditi kako su tuženi SR iz [adresa] i IR iz [adresa], dana 19. listopada 2023. godine smetali tužiteljicu u posjedu njenog dvorišta, vrta i voćnjaka u dijelu koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A, na način da su se provozili kroz isti a nakon toga IR iz [adresa], bagerom probio put, porušio voćke, brajdu i ruže, te oštetio štalu, u dijelu i površini koja će biti točno označena nakon izrade skice očevida, pa im se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja i zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje, uz obvezu naknade troškova ovog parničnog postupka, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ovog rješenja do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to u roku od petnaest dana od donošenja ovog rješenja, pod prijetnjom ovrhe.

    3.1. Na ročištu održanom 6. svibnja 2025. punomoćnik tužiteljice je ponovno specificirao tužbeni zahtjev obzirom na iskaz same tužiteljice na način da predlaže da sud donese rješenje kojim će utvrditi da su tuženi SR iz [adresa] i IR iz [adresa], dana 19. listopada 2023. godine smetali tužiteljicu u posjedu njenog dvorišta, vrta i voćnjaka u dijelu koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A, na način da su se provozili kroz isti a nakon toga IR iz [adresa], bagerom probio put, porušio voćke te oštetio štalu, pa im se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja i zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje, uz obvezu naknade troškova ovog parničnog postupka, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ovog rješenja do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to u roku od petnaest dana od donošenja ovog rješenja, pod prijetnjom ovrhe.

    3.2. Punomoćnica 1. i 2 tuženih protivila se specifikaciji tužbenog zahtjeva u svom podnesku od 20. prosinca 2024. kao i na ročištu održanom 6. svibnja 2025.

    3.3. Ističe se kako nije osnovano protivljenje preinaci tužbenog zahtjeva od strane

    1. i 2. tuženika obzirom je tužba preinačena nakon provedenog očevida na licu mjesta te izrade skice lica mjesta na način da je tužiteljica točno naznačila krajnje točke unutar kojih je izvršeno smetanje posjeda, a sve sukladno odredbi članka 190. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019, 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – u daljnjem tekstu: ZPP) kojom je propisano kako tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Nema krivnje tužitelja koji je tek nakon provedenog očevida na licu mjesta te izrade skice lica mjesta mogao točno naznačiti u kojem dijelu je izvršeno navodno smetanje te konačno postaviti tužbeni zahtjev.

    4. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u fotografije (list 3 – 7 spisa i 38 – 39 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 40 – 41 spisa), fotografije (list 45 – 46 spisa), skicu lica mjesta (list 72 spisa), radne naloge za radove izvršene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 52 – 56 spisa i 61 – 62 spisa), videosnimku radova, zk izvadak za kč. br. [katastarska čestica] i kopiju katastarskog plana i posjedovni list (list 15 – 17 spisa i 25 – 26 spisa), intervenciju 351 društva Azelija Eko d.o.o. na kč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 18 – 20 spisa i 30 – 32 spisa), videosnimke lokacije te fotografije od 15.6.2023. i 3.7.2023. (list 22 i 24 spisa). Tijekom postupka proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka PR (list 67 – 68 spisa), ĐR (list 68 – 69 spisa), UR (list 77 – 78 spisa), VR (list 69 – 70 spisa), DRZ (list 70 – 71 spisa), CR (list 66 spisa), GR (list 65 spisa), ZR (list 65 – 66 spisa) i LR (list 66 – 67 spisa), kao i dokaz saslušanjem stranaka i to tužiteljice DR (list 78 – 79 spisa), 1. tuženika SR (list 79 – 80 spisa) i 2. tuženika IR (list 81 – 82 spisa).

    4.1. Na ročištu održanom 6. svibnja 2025. 1. i 2. tuženici odustali su od dokaznog prijedloga vještačenja po vještaku informatičke struke na okolnost autentičnosti snimki i fotografija obzirom da tužiteljica nije sporila vjerodostojnost istih.

    5. Među strankama nije sporno da je put na kojemu je izvršeno navodno smetanje upisan u posjedovni list Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Ozalj, kao javno dobro u općoj uporabi oznake kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te da put prolazi uz zemljište tužiteljice, njezinu štalu i kuću, a kako to proizlazi i iz izvatka iz zemljišne knjige katastarske općine [katastarska općina] (list 25-26 spisa i 40-41 spisa), odnosno posjedovnog lista za katastarsku općinu [katastarska općina] (list 15-17 spisa).

    6. Među strankama je sporno jesu li 1. i 2. tuženik smetali tužiteljicu u njezinom posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, je li tužiteljica zatražila posjedovnu zaštitu od suda u roku propisanom zakonom te može li ona uopće tražiti posjedovnu zaštitu na nekretnini koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasništvo Grada Ozlja i to javno dobro u općoj uporabi.

    7. U odnosu na navod 1. i 2. tuženih kako predmetna nekretnina na kojoj je izvršeno navodno smetnje posjeda predstavlja javno dobro u općoj uporabi te na istoj nije moguće stjecati nikakva prava jer se radi o javnom putu te da tužiteljica ne može tražiti posjedovnu zaštitu u ovom postupku, ističe se da okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ili u katastru evidentirana kao opće dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao dobro u općoj uporabi stoga je moguće da takva nekretnina ili dio nekretnine izgubi svojstvo javnog dobra te se na istoj mogu stjecati stvarna prava. Stoga, u ovom slučaju ako je konkretno zemljište izgubilo svojstvo i svrhu javnog dobra, tužitelj ima pravo zahtijevati da mu se pruži posjedovna zaštita u parnici zbog smetanja posjeda. (VSRH, Rev 3119/14-2 od 23. listopada 2018.)

    8. Uvidom u radne naloge za radove izvršene na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] od strane društva Azelija Eko d.o.o. (list 52-56 spisa i 61-62 spisa) te intervenciju 351 društva Azelija Eko d.o.o. (list 18-20 spisa i 30-32 spisa), utvrđeno je kako je 30. siječnja 2023. izdan račun DR, ovdje tužiteljici za košnju kranskim malčarom te da je od strane društva Azelija Eko d.o.o., a po nalogu komunalnog redara, 15. lipnja 2023. izvršeno uklanjanje greda sa javnog puta u [adresa], a iz dostavljenih fotografija od strane tužiteljice (list 3-7, 38-39 i 45-46 spisa) vidljivo je da se radi o putu koji je predmet ovog postupka i na kojemu je izvršeno navodno smetanje posjeda.

    9. Sud je 14. studenog 2024. proveo očevid na licu mjesta te je na istome sačinio i skicu lica mjesta (list 72 spisa) te naznačio prijepor koji je označio slovima A-B-C-D- A, kao i kuću tužiteljice, štalu i zemljište tužiteljice, postojeći betonski zidić i žičanu ogradu te asfaltirani put koji prolazi uza prijepor.

    10. Tijekom postupka, sud je proveo i dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka.

    11. Svjedokinja GR u svom iskazu (list 65 spisa) navodi kako je njoj, kao gradonačelnici, poznato kako se sporni prijepor nalazi na čestici koja je u zemljišnim knjigama označena kao javno dobro, a da joj je poznato da tužiteljica uživa navedeni prijepor samo zbog činjenice jer je tužiteljica u svibnju 2023. uputila dopis Gradu Ozlju u kojem je navela kako PR smeta njezino korištenje puta, a koje je javno dobro, na način da je PR postavila betonsku ogradu. Svjedokinja navodi kako zna da je predsjednik mjesnog odbora Mali Erjavec uputio zahtjev Gradu Ozlju za sanaciju predmetnog puta te da je Grad Ozalj izdao nalog za sanaciju istoga tvrtci koja održava makadamske putove.

    11.1. Cijeneći iskaz svjedokinje GR sud je isti prihvatio obzirom je svjedokinja iskazivala jasno i na temelju svojih neposrednih saznanja.

    12. Svjedok ZR u svom iskazu (list 65-66 spisa) navodi kako je on direktor u tvrtki Azelija Eko. Zna da je sporni prijepor označen kao javno dobro u općoj uporabi te mu je poznato kako je u lipnju 2023. godine tvrtka Azelija Eko po nalogu komunalnog radnika izvršila radove uklanjanja greda sa javnog puta u [adresa], konkretno sa tog spornog puta koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A. Svjedok navodi kako je to bilo prvi puta da se on „susreo“ sa tim putem, a ne zna tko je to i na koji način uživao ranije. Svjedok navodi i kako on ne zna da li je tu ikada bio put jer mu to nije poznato, a od 2018., od kada je on direktor, u lipnju 2023. prvi puta su od strane društva izvođeni radovi na tom putu. Svjedok je naveo kako oni kao gradska firma održavaju i kose asfaltirani put koji se nalazi kraj tog makadamskog puta, ali po spornom putu nisu do tada ništa radili.

    12.1. Cijeneći iskaz svjedoka ZR sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno i na temelju svojih neposrednih saznanja.

    13. Svjedok CR u svom iskazu (list 66 spisa) navodi kako je on kao komunalni redar zaprimio prijavu kako se na javnom putu, a koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A nalaze grede te je zajedno sa kolegom izašao na lice mjesta gdje su grede uklonili sa javnog puta i kasnije tražili od društva Azelija Eko da te uklonjene grede negdje zbrinu. Navodi kako je to bilo 15. lipnja 2023. te da je on prvi puta došao na lice mjesta tada kada je i izašao na intervenciju po prijavi te mu nije poznato da li je taj put bio prije put. Navodi da kada je izašao na intervenciju, da je bilo vidljivo da se u travi nalaze kolotrazi odnosno da je istima prolazilo vozilo. Svjedoku nije poznato tko je taj sporni prijepor prije uživao i koristio. Navodi i da intervenciji na koju je on izašao nije bila prisutna tužiteljica, odnosno da nije nitko bio prisutan te da o intervenciji nisu nikoga niti obavještavali obzirom se ne radi o privatnoj čestici. Svjedok je u svom iskazu naveo i da zna da asfaltirani dio ispred kuće tužiteljice unazad tri i pol godine koliko je on u Gradu Ozlju nije asfaltirao Grad Ozalj, a za drugo ne zna.

    13.1. Cijeneći iskaz svjedoka CR sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao, jasno, detaljno i na temelju svojih neposrednih saznanja, a njegov iskaz je potvrđen i materijalnom dokumentacijom koja prileži u spisu i to intervencijom 351 društva Azelija Eko d.o.o. (list 18-20 spisa i 30-32 spisa) te dostavljenim fotografijama.

    14. Svjedok NR u svom iskazu (list 66-67 spisa) navodi kako se 1987. godine oženio te je obitelj njegove žene živjela u neposrednoj blizini kuće tužiteljice i spornog prijepora. Navodi kako zna da se tih godina (od 1987.) taj javni put koristio na način da su tuda svi prolazili kada su vozili gnoj, drva i za druge poljoprivredne potrebe. Navodi kako se taj put učestalo koristio sve dok nije napravljen ovaj asfaltirani put uz sporni prijepor, a to je bilo prije više od 20 godina te od tada svi normalno koriste asfaltirani put. Od kada je on tamo i to od te 1987. on zna da su taj sporni put koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A kosili, čistili i održavali braća tužiteljice. Navodi kako su dio do grabe, a koja graba se nalazi uz liniju A-D označenu na skici lica mjesta održavali on i njegova obitelj, a od grabe obitelj tužiteljice.

    14.1. Cijeneći iskaz svjedoka LR sud je isti prihvatio obzirom je svjedok iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja.

    15. Svjedokinja PR u svom iskazu (list 67-68 spisa) navodi kako njezina saznanja potječu još od 1978. kada je došla tamo živjeti. Navodi kako sporni put nije izgledao tako, nego je na njemu bila trava koju su kosili i održavali braća tužiteljice. Navodi kako je ta trava bila na putu sve do 10. mjeseca 2023. kada ju je 2. tuženik „skinuo“ na način da je sa bagerom prošao kroz taj put te maknuo travu i napravio da on izgleda kao što danas izgleda. Svjedokinja je u svom iskazu navela kako ona ne zna da li je ikada itko tužiteljici odnosno njezinoj braći branio da navedeno uživaju, ali zna da su uživali. Navodi kako zna da je prvo, kada je ona i došla, bio navožen pijesak po asfaltiranom putu, a prije 23 godine taj put je asfaltiran. Spornim prijeporom znao je tu i tamo proći neki auto ako se zabunio, ali inače ne jer se uvijek prolazilo asfaltiranim putem. Svjedokinja navodi da kada je tuženik bagerom probijao put, on je tada i porušio voćke – šljive, koje su se nalazile na grivi i koje su vidljive na slici koja se nalazi na listu 3 spisa. Navodi kako ona ne zna čije su te šljive bile, a tuženik joj je rekao javno dobro. Za to javno dobro za koje joj je 2. tuženik rekao, ona navodi da zna da su tu bile šljive od tužiteljice. Svjedokinja nadalje navodi kako tužiteljica živi u [adresa] i da tužiteljica nije bila prisutna kada je 2. tuženik bagerom prolazio po putu, a ona osim 2. tuženika nikoga nije niti vidjela. Navodi kako je dio koji je asfaltiran ispred kuće tužiteljice asfaltirao brat tužiteljice i to jako davno. Nadalje navodi kako ona ne zna tko je postavio grede na prijepor niti kada su iste uklonjene, obzirom je ona bila kod kćeri u Varaždinu. Svjedokinja je u svom iskazu navela i kako je kod kćeri u Varaždinu bila nakon što je 2. tuženik bagerom prokopao sporni put. Navodi i kako su se na obrovu nalazile šljive koje su svi jeli.

    15.1. Cijeneći iskaz svjedokinje PR sud je isti djelomično prihvatio u dijelu u kojemu je svjedokinja navela kako sporni put više od 40 godina uživaju, održavaju i koriste tužiteljica i njezina obitelj, a da su se svi drugi koji bi prolazili tim dijelom koristili putem koji se nalazi uz prijepor i koji je unazad 23 godine i asfaltiran, obzirom je taj dio iskaza potvrđen i iskazima drugih saslušanih svjedoka. Ističe se kako iz iskaza saslušane svjedokinje sud ne može zaključiti kada se dogodio čin smetanja od strane 1. i 2. tuženika obzirom je svjedokinja iskazivala da ne zna tko je postavio grede na put jer je to bilo u vrijeme kada je ona bila kod kćeri u Varaždinu te da su iste postavljene nakon što je 2. tuženik bagerom prokopao sporni put, dok iz dostavljenih fotografija, kao i iz same intervencije društva Azelija Eko d.o.o. proizlazi da su grede postavljene, a i uklonjene prije nego što je 2. tuženik bagerom prokopao sporni put, a isti je to sam potvrdio i u svom iskazu.

    16. Svjedok ĐR u svom iskazu (list 68-69 spisa) navodi kako je on od 1984. pa sve do 2008. živio u [adresa], a danas ima i njivu u blizini na koju odlazi te može reći da su se on, kao i većina drugih, uvijek koristili donjim asfaltiranim putem koji prije nije bio asfaltiran, već je isti asfaltiran 1995. Za pokazani prijepor svjedok je naveo kako je na tom putu prije bila trava te da je taj put koristio i održavao brat tužiteljice. Na tom putu nalazile su se i šljive koje su bile od brata tužiteljice, a tim spornim putem se koristio samo brat tužiteljice te ako je netko dolazio direktno kod njega. Nadalje navodi kako su on i svi ostali koristili asfaltirani put. Svjedok u svom iskazu navodi i kako on ne zna što se točno dogodilo, ali zna da je netko u svibnju/lipnju 2024. „pogrebao“ travu i nasipao makadam, a da je sve do tada prijepor uredno održavao i kosio brat tužiteljice, odnosno kasnije tužiteljica. Navodi kako su se na grivi nalazile šljive koje su bile od brata tužiteljice, ali ne zna tko je te šljive kao niti druge voćke srušio. Brat tužiteljice kosio je sve do kanala, a koji je vidljiv na slici na listu 3 spisa. Nadalje navodi kako je asfaltirani dio koji se nalazi ispred kuće tužiteljice, 1995. godine, asfaltirao brat tužiteljice, a o kojoj se točno godini radi mu je poznato jer je on tada bio u vojsci. Ističe kako on u kuću koja se nalazi neposredno u blizini prijepora dolazi svaki, odnosno svaki drugi dan, a da jednom godišnje odlazi na svoju njivu. Iz tog razloga navodi kako je vidio da su na prijeporu postavljene neke drvene grede, ali ne zna tko ih je postavio, misli da su postavljene u svibnju/lipnju 2024. te je o tim drvenim gredama pričao sa PR koja mu je rekla da ih je netko stavio, ali ona nije znala tko ih je stavio s time da su te grede bile tamo postavljene i oni su gledali u grade kada su o njima raspravljali.

    16.1. Cijeneći iskaz svjedoka ĐR sud je isti prihvatio u dijelu u kojemu je svjedok iskazivao o uživanju i posjedovanju spornog puta od strane tužiteljice i njezine obitelji, obzirom je svjedok iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. No, kao i kod svjedokinje PR, sud na temelju ovog iskaza ne može utvrditi kada se točno dogodio čin smetanja od strane 1. i 2. tuženika obzirom je svjedok iskazivao da se isto dogodilo u svibnju/lipnju 2024. na način da je netko „pogrebao“ travu i nasipao makadam na prijepor te da su u tom razdoblju postavljene i drvene grede, a tužba je podnesena 21. studenog 2023. zbog smetanja koje se navodno dogodilo 19. listopada 2023.

    17. Svjedokinja VR u svom iskazu (list 69-70 spisa) navodi kako ona živi u blizini prijepora od 1982. godine i tada put nije izgledao kako on danas izgleda. Govori o putu koji je na skici lica mjesta označen slovima A-B-C-D-A. Na tom dijelu bila je trava, na njemu su bile voćke i taj sporni dio održavao je brat tužiteljice na način da je isti kosio. Navodi kako je ona od 1982. uvijek išla po ovom asfaltiranom putu pravac u šumu kroz dvorište g. D. Taj put je prije bio makadamski i bio je uži, ali se prolazilo tim putem. Svjedokinja navodi kako ona nikada nije nikoga vidjela, osim tužiteljičine obitelji, da prolazi tim prijeporom, a tu odmah u blizini živi i na lice mjesta dolazi svaki drugi dan sigurno, obzirom da tamo ima voćke, vinograd, šume. Njoj nije poznato da bi ikada netko tužiteljici odnosno njezinoj obitelji branio da sporni put uživa na način kako su uživali. Navodi kako je ona vidjela 2. tuženog IR da kopa po prijeporu sa bagerom negdje u jesen i to u listopadu 2023. godine. Tim radovima nije bila prisutna tužiteljica. Do tada je na tom prijeporu bila samo trava i staza kuda se išlo pješke i po prijeporu su išli susjedi kada su išli obitelji tužiteljice. Navodi kako ona nije vidjela jesu li i kada bile postavljene grede po prijeporu te o tome ne može ništa reći. Na prijeporu su se nalazile i šljive i jabuke koje su bile od brata tužiteljice, ali ne zna što se sa njima dogodilo samo vidi da ih više nema i da su porušene. Nadalje, svjedokinja navodi kako je koji je asfaltiran ispred kuće tužiteljice asfaltirao brat tužiteljice, a to zna jer je ona vidjela i čula kako oni asfaltiraju. To je sve pričao i sam brat tužiteljice.

    17.1. Cijeneći iskaz svjedokinje VR sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedokinja iskazivala jasno, detaljno i na temelju svojih neposrednih saznanja. Ističe se kako je svjedokinja navela da se utuženo smetanje dogodilo u listopadu 2023., kao i da tužiteljica nije bila prisutna kada se smetanje dogodilo, no iz njezinog iskaza ne može se točno utvrditi kojeg datuma.

    18. Svjedokinja DRZ u svom iskazu (list 70-71 spisa) navodi kako je ona tamo već punih 48 godina i zna da je asfaltirani put oduvijek bio jedini put kojim se išlo prema šumi i njivama. Prije je taj put bio makadamski, a asfaltiran je prije negdje 20 i više godina. Uvijek se išlo samo tim danas asfaltiranim putem, a nikada se nije išlo, niti je ona ikada vidjela nekoga da bi išao putem po prijeporu. Navodi kako je prijepor uvijek izgledao na način da je na njemu bila trava koju je održavao i kosio brat tužiteljice. Na prijeporu je bila u travi jedna stazica te su tom stazicom ona, kao i svi oni koji su išli do obitelji tužiteljice, prolazili pješke. Tom stazicom se samo išlo do obitelji tužiteljice. Ne zna da li su i zašto postavljene grede na prijepor jer to ona nije vidjela, a vidjela je u listopadu 2023. godine 2. tuženika IR kako kombinirkom probija put na prijeporu. Do tada nitko ništa nije radio po navedenom prijeporu. Nije joj poznato da li je ikada itko branio tužiteljici ili njezinoj obitelji da se koristi prijeporom. Navodi kako ona nije vidjela tužiteljicu da je bila prisutna u trenutku kada je 2. tuženik vršio radove po prijeporu. Navodi i kako su na grivi bile šljive za koje je brat tužiteljice uvijek govorio da su to njegove šljive te je on iste i održavao i oko njih i čistio. Vidjela je da 2. tuženik zakopava rupe gdje su bile šljive, ali nije vidjela tko je šljive srušio. Zna da je pokojni brat tužiteljice S asfaltirao dio ispred kuće tužiteljice, a to zna jer je tu oduvijek i njima je stalno išla.

    18.1. Cijeneći iskaz svjedokinje DRZ sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedokinja iskazivala jasno, detaljno i na temelju svojih neposrednih saznanja, a njezin iskaz potvrđen je i iskazima drugih saslušanih svjedoka. Iz njezinog iskaza, kao i iz iskaza svjedokinje VR proizlazi da se utuženo smetanje dogodilo u listopadu 2023., kao i da tužiteljica nije bila prisutna kada se smetanje dogodilo.

    19. Svjedok UR u svom iskazu (list 77-78 spisa) navodi kako je sa svojom obitelji živio u neposrednoj blizini obitelji tužiteljice te od tuda potječu njegova saznanja. Koliko zna, spornim putem prolazili su samo tužiteljica i njezina obitelj, a oni ostali su prolazili po asfaltiranom putom koji je asfaltiran kasnije (svjedoku predočena fotografija na listu 45 spisa). Prije jedno 40 godina on je zadnji puta prošao po prijeporu do svoje kuće, ali prolazi cijelo vrijeme ovim dolje asfaltiranim putem, kao i svi drugi mještani. Navodi kako on zna da su sporni put koristili tužiteljica i njezina obitelj, ali o konkretnom navodnom smetanju posjeda ne može ništa reći jer o tome nema saznanje jer već 60 godina tamo ne živi, ali povremeno dolazi.

    19.1. Cijeneći iskaz svjedoka UR sud je isti prihvatio u dijelu u kojem je naveo da je sporni put koristila i održavala obitelj tužiteljice te da su istim samo oni prolazili, obzirom je svjedok iskazivao na temelju svojih neposrednih saznanja, jasno, dok o samom činu smetanja isti nema saznanja.

    20. Tužiteljica DR u svom iskazu (list 79-80 spisa) navodi kako je sporni put bio u posjedu nje i njezine obitelji te su isti oni nesmetano uživali sve do smetanja koje je bilo od strane 1. i 2. tuženika. Ona i njezina obitelj su na tom prijeporu imali posađene voćke, a koje je 2. tuženik IR posjekao. Kada se to dogodilo ona je bila u bolnici te su joj to rekli susjedi. Navodi kako je 2. tuženik bagerom napravio kolotrage na prijeporu kao što je to vidljivo i na fotografijama, a sve kako bi tu napravio put. Do tada je tu bila stazica kojom su prolazili ona i njezina obitelj te susjedi koji su ih posjećivali. Prije su prijepor odražavala njezina braća na način da su taj prijepor kosili i čistili, a sada to održava ona tako što plaća jednoj osobi da joj to kosi jer ona sama ne može. Tom stazicom se samo hodalo, a nikada se nije prolazilo vozilom. Tužiteljica navodi kako je ona kada je saznala što su tuženi napravili, a to je saznala jer su joj to susjedi javili, sa snahom otišla na lice mjesta i kako bi spriječila da se tuda vozi stavila kolce, ali kasnije su oni maknuti i ne zna tko ih je maknuo, samo je vidjela nakon 14 dana kada je tamo ponovno došla da ih nema. Navodi kako ona 50 godina ne živi na licu mjesta, već tamo povremeno dolazi. Tužiteljica je u svom iskazu navela i kako je te kolce na sporni put stavila samo jednom. Nadalje navodi kako je IR porušio predmetne voćke, a da mu je u tome pomagao MR, a ne zna tko je porušio odnosno maknuo jedan trs te tko je porušio ruže koje su bile na tom spornom dijelu. Navodi i kako je IR oštetio štalu kada je bagerom radio taj sporni put, a tom prilikom je otkinuo rub betona, odnosno ćošak štale.

    20.1. Cijeneći iskaz tužiteljice sud je isti prihvatio u dijelu u kojemu je tužiteljica iskazivala kako je sporni put bio u posjedu nje i njezine obitelji te da su isti oni nesmetano uživali sve do smetanja koje je bilo učinjeno od strane 1. i 2. tuženika, a koji iskaz je u tom dijelu potvrđen i iskazima saslušanih svjedoka i to PR, ĐR, UR, VR, DRZ i LR. U odnosu na trenutak kada se sam čin smetanja dogodio, odnosno kada je tužiteljica saznala za isti, ističe se kako je tužiteljica u odnosu na samo utuženo smetanje u svom iskazu navela da je ona nakon što je saznala što su 1. i 2. tuženik napravili, a to je saznala jer su joj to susjedi javili, sa snahom otišla na lice mjesta i kako bi spriječila da se tuda vozi stavila kolce, ali kasnije su oni maknuti i ne zna tko ih je maknuo, samo je vidjela nakon 14 dana kada je tamo ponovno došla da ih nema. Također, tužiteljica je u svom iskazu navela i kako je te kolce na sporni put stavila samo jednom. Iz takvog iskaza tužiteljice proizlazi da su 1. i 2. tuženik smetali tužiteljicu na način kako je to i utuženo prije nego što je ona postavila drvene grede na prijepor, a tijekom ovog postupka nesporno je utvrđeno da su postavljene grede uklonjene od strane društva Azelija Eko d.o.o. 15. lipnja 2023.

    21. U svom iskazu 1. tuženik SR (list 79-80 spisa) navodi kako on cijeli život živi na adresi u kući preko puta tog spornog puta i zna da je njegova obitelj, kao i on, oduvijek prolazila tim putem. Nikada im to nitko nije branio niti im osporavao taj prolaz. Navodi kako tužiteljica nije nikada živjela na toj adresi odnosno u toj kući, a prije nje živio je njezin brat s kojim su bili u jako dobrim odnosima te im on nije branio da tuda prolaze. Navodi kako su problemi nastali nakon smrti brata tužiteljice kada je tužiteljica kao jedan od nasljednika ušla u posjed kuće gdje je živio njezin brat. Do tada su on, njegova obitelj i brat tužiteljice kosili taj put i isti održavali. U dogovoru s Općinom i tvrtkom Azelija Eko d.o.o. njegov brat je porušio voćke koje su bile na tom spornom putu. Radilo se o voćkama koje su bile njihove i koje su bile uz parcelu označenu kao javno dobro te dvije voćke koje su bile na javnom dobru. Sve je to rađeno iz razloga što je Općina osigurala sredstva za obnovu tog spornog puta te kanala koji prolazi uz taj put budući je isti potrebno zacijeviti. U taj kanal spojena je septička jama od tužiteljice zbog čega se šire i neugodni mirisi. Zbog planiranih radova od strane Općine, a kako bi se uštedjela i sredstva, 1. tuženik navodi da je njegov brat, ovdje 2. tuženik, u dogovoru sa njima osim tih voćki skinuo i gornji sloj te zemlje te pripremio sve za radove. Navodi kako su i drugi susjedi bili upoznati sa tim planom, a postoji i zahtjev koji je od strane mjesnog odbora bio upućen za uređenje tog puta i saniranje istog kao i popis osoba koje su sudjelovale u tom zahtjevu. Te radove koje su oni izvodili, izvodili su ranije od tog 19. listopada kako je to navedeno u tužbi. Ne može se sjetiti zbog proteka vremena točno kada, ali to je moglo biti negdje krajem ljeta, eventualno u 9. mjesecu. Također, 1. tuženik u svom iskazu navodi kako nije točan navod iz tužbe u kojem je navedeno da je on uklonio grede, već su iste uklonili djelatnici tvrtke Azelija. Iz iskaza 1. tuženika proizlazi kako su na spornom putu i prije bili vidljivi kolotrazi budući da se tim spornim putem cijelo vrijeme vozilo ali je bila trava koju su oni kosili. Navodi kako su voćke uklonjene isto onda kada su izvršeni i radovi "skidanja" tog gornjeg sloja zemlje.

    21.1. Cijeneći iskaz 1. tuženika sud isti nije prihvatio u dijelu u kojemu 1. tuženik navodi da su spornim putem, odnosno prijeporom oduvijek prolazili on i njegova obitelj, kao i da im to nikada nitko nije branio niti osporavao, obzirom je njegov iskaz suprotan iskazima drugih saslušanih svjedoka čije iskaze je ovaj sud prihvatio i koji su iskazivali na temelju svojih neposrednih saznanja. 1. tuženik je u svom iskazu priznao kako je njegov brat, ovdje 2. tuženik izvršio radove na prijeporu na način da je skinuo gornji sloj zemlje i porušio voćke koje su smetale za izvođenje radova sanacije toga puta od strane Grada Ozlja, no iz njegova iskaza proizlazi da su navedeni radovi izvršeni krajem ljeta, eventualno u mjesecu rujnu 2023.

    22. U svom iskazu 2. tuženik IR (list 81-82 spisa) navodi kako zna da taj sporni put koriste svi mještani. Zna i kako je taj put bio navožen pijeskom sa šljunčare, a samo je na vrhu bila trava koju kada je on skinuo može se vidjeti da je ispod bilo nasipano sa pijeskom i kamenjem. Taj sav "materijal" bio je navožen od strane svih susjeda koji su tu dovozili svoju građu koja bi im ostajala nakon izvršenih radova. Navodi kako su on i njegova obitelj bili u stvarno dobrim odnosima sa bratom tužiteljice te je on u dogovoru sa njime kada bi kosio svoje kosio i taj dio puta i obrov, a kosi i danas sa malčarom, s time da za to nikada nije tražio nikakvu naknadu. Navodi kako su tim spornim putem prolazili on i njegova obitelj, a i svi drugi susjedi i nikada ih nitko u tome nije sprječavao niti im to branio. U dogovoru sa Općinom počeli su planovi za rekonstrukciju tog puta. U kanal do tog puta izlijevaju se i oborinske vode i gnojnica od strane tužiteljice te misli kako bi i njoj u interesu trebalo biti da se to uredi. Obzirom je Općina bila spremna prihvatiti trošak rekonstrukcije puta on je u dogovoru sa samom gradonačelnicom počeo sa određenim radovima kako bi smanjili trošak Općine. Na tom obrovu je bilo nekoliko samoniklih šljiva, a na njihovom zemljištu je bilo 10 krušaka koje je morao srušiti obzirom bi iste smetale samim radovima. Navodi da kada ih je srušio, da je tom prilikom skinuo i samo taj površinski sloj na zemlji kako bi pripremio za daljnje radove. Obzirom na protek vremena ne može se točno sjetiti kada su ti radovi bili izvođeni, ali sjeća se da je to bilo negdje na kraju ljeta, a nikako ne u vrijeme kada to navodi tužiteljica. 2. tuženik u svom iskazu navodi i kako on nije, a kako to navodi tužiteljica, maknuo drvene grede sa tog spornog puta te ne zna zašto ih je tužiteljica uopće i postavila. Njih je maknulo društvo I i to negdje u ljeti. Nadalje navodi kako on nije oštetio štalu tužiteljice niti je odrezao ruže kako to ona navodi te da nije ulazio niti u dvorište tužiteljice. Do smrti tužiteljičinog brata 2. tuženik navodi kako je odlazio u voćnjak koji je tada bio u vlasništvu brata tužiteljice s kojim je bio u dobrim odnosima, a nakon njegove smrti nije tamo odlazio. Navodi i kako od kraja 90-ih godina postoji taj asfaltirani put te su tada i mještani sami doplaćivali kako bi si asfaltirali svoja dvorišta. Navodi i kako su grede uklonjene prije nego što je on izvodio radove, ali ne zna koliko prije

    22.1. Cijeneći iskaz 2. tuženika sud isti nije prihvatio u dijelu u kojem 2. tuženik navodi da sporni put koriste svi mještani pa tako i on i njegova obitelj te da im to nikada nitko nije branio niti osporavao, obzirom je njegov iskaz suprotan iskazima drugih saslušanih svjedoka čije iskaze je ovaj sud prihvatio i koji su iskazivali na temelju svojih neposrednih saznanja. 2. tuženik je u svom iskazu priznao kako je on izvršio radove na prijeporu i to u dogovoru sa gradonačelnicom Grada Ozlja na način da je skinuo površinski sloj zemlje i porušio voćke koje su smetale za izvođenje radova sanacije toga puta od strane Grada Ozlja, no iz njegova iskaza proizlazi da su navedeni radovi izvršeni krajem ljeta.

    23. Odredbom članka 21. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (˝Narodne novine˝, broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. – dalje: ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, dok je stavkom 4. propisano kako se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

    24. Odredbom članka 22. stavkom 1. ZV-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

    25. Tijekom ovog postupka, a obzirom na iskaz tužiteljice kako je sporni put bio u posjedu nje i njezine obitelji te su isti oni nesmetano uživali sve do smetanja koje je bilo učinjeno od strane 1. i 2. tuženika, a koji iskaz je u tom dijelu potvrđen iskazima saslušanih svjedoka i to PR, ĐR, UR, VR, DRZ i LR, a čije iskaze je ovaj sud i prihvatio, sud je utvrdio da iako se radi o nekretnini koja je u zemljišnim knjigama upisana kao javno dobro, da ta nekretnina ipak nema status takve nekretnine, obzirom se ona faktično ne koristi kao dobro u općoj uporabi, već istu tužiteljica, odnosno njezini pravni sljednici samostalno uživaju i posjeduju više od 40 godina, te je stoga opravdano da tužiteljica zahtijeva da joj se pruži posjedovna zaštita u parnici zbog smetanja posjeda (VSRH, Rev 3119/14-2 od 23. listopada 2018.).

    26. Međutim, nakon provedenog postupka ovaj sud je utvrdio kako je osnovan prigovor 1. i 2. tuženika da je tužba tužiteljice podnesena izvan zakonom propisanog roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a koji rok je određen člankom 21. stavkom 3. ZV-a.

    27. Naime, iz iskaza 1. i 2. tuženika proizlazi kako je 2. tuženik radove na način kako je to utuženo, odnosno i specificirano na ročištu održanom 6. svibnja 2025. izvršio krajem ljeta 2023. godine, eventualno u mjesecu rujnu 2023., a ne kako je to tužiteljica navela 19. listopada 2023.

    27.1. Iz iskaza svjedokinja PR, VR i DRZ proizlazi da su radovi na prijeporu od strane 2. tuženika izvršeni u listopadu 2023., no ističe se kako je svjedokinja PR u svom iskazu navela da ne zna tko je bio postavio drvene grede na put jer je to bilo u vrijeme kada je ona bila kod kćeri u Varaždinu te da su iste postavljene nakon što je 2. tuženik bagerom prokopao sporni put, dok iz dostavljenih fotografija, kao i iz same intervencije društva Azelija Eko d.o.o. proizlazi da su grede postavljene, a i uklonjene prije nego što je 2. tuženik bagerom prokopao sporni put, a isti je to sam potvrdio i u svom iskazu. Slijedom toga, ovaj sud ne prihvaća iskaz svjedokinje u tom dijelu u kojemu ona navodi kada je izvršen sam čin smetanja. Iako svjedokinje VR i DRZ navode da su radovi izvršeni u listopadu 2023. iz njihova iskaza se ne može točno utvrditi kojeg datuma te se ne može utvrditi niti kada je tužiteljica saznala sa sam čin smetanja, dok je svjedok ĐR naveo da su radovi od strane 2. tuženika vršeni u razdoblju kada su bile postavljene i drvene grede.

    27.2. Zaključno, iz iskaza same tužiteljice proizlazi da su 1. i 2. tuženik smetali tužiteljicu na način kako je to i utuženo prije nego što je ona postavila drvene grede na prijepor, a tijekom ovog postupka nesporno je utvrđeno da su postavljene grede uklonjene od strane društva Azelija Eko d.o.o. 15. lipnja 2023.

    27.3. Slijedom svega navedenog, ovaj sud zaključuje kako tužiteljica nije tijekom ovog postupka dokazala da je utuženo smetanje od strane 1. i 2. tuženika izvršeno 19. listopada 2023. kako je to navedeno u tužbi. Nadalje, ističe se kako iz same tužbe proizlazi kako je dana 19. listopada 2023. tužiteljica uočila da se 1. i 2. tuženici kroz njezino dvorište, vrt, voćnjak i u neposrednoj blizini štale, provoze osobnim vozilom te kako bi ih spriječila u takvom postupanju ona je na mjestu kojim se tuženi provoze postavila drvene grede koje je 1. tuženi SR odvezao, a 2. tuženi IR je bagerom u rane jutarnje sate prošao kroz opisano dvorište, vrt, voćnjak, izravnao razliku u visini između ceste i voćnjaka te u neposrednoj blizini štale probio put širine cca 4m, a tijekom postupka je utvrđeno da su drvene grede uklonjene sa prijepora od društva Azelija Eko d.o.o. 15. lipnja 2023.

    27.4. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 21. studenog 2023., a tužiteljica nije dokazala da je za utuženo smetanje saznala 19. listopada 2023., a u odnosu na podatke iz tužbe i iskaz same tužiteljice ne može se zaključiti kada je točno saznala za čin smetanja jer je njezin iskaz nelogičan i proturječan kako iskazima saslušanih svjedoka tako i materijalnoj dokumentaciji u spisu, ovaj sud zaključuje kako je tužba podnesena nakon isteka roka od 30 dana od dana saznanja za učinjeno smetanje posjeda od strane 1. i 2. tuženika, a koji rok je propisano odredbom članka 21. stavkom 3. ZV-a.

    28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke.

    29. Trošak 1. i 2. tuženika sastoji se od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to trošak jednokratne nagrade, uvećan za 10% sukladno Tbr. 40 t. 1. Tarife/23 (zastupanje dvije osobe) u ukupnom iznosu od 550,00 EUR, sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (˝Narodne novine˝ broj: 138/2023. – dalje: Tarife/23), uvećano za PDV po stopi od 25% u iznosu od 137,50 EUR, zatim trošak naknade za izbivanje iz pisarnice zbog očevida održanog dana 14. studenog 2024. (3 sata), u iznosu od 150,00 EUR, sukladno Tbr. 38. Tarife/23 te trošak pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 26,54 EUR, pa ukupni trošak ovog parničnog postupka iznosi 864,04 EUR, a na koji trošak je 1. i 2. tuženicima dosuđena pripadajuća zatezna kamata koja teče od dana donošenja prvostupanjske odluke i to od 13. lipnja 2025. pa do isplate, slijedom čega je na temelju odredbe članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (˝Narodne novine˝, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019, 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) odlučeno kao u točki II. izreke.

    30. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

    U Karlovcu 13. lipnja 2025.

    Sudac: Zrinka Ban

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa odluke koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu odluke uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP).

    Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu odluke (čl. 335 st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

    U slučaju iz čl. 335. st. 9. ZPP sud će istaknuti odluku na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje odluka mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje.

    Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje sud će odluku dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave odluke (čl. 335 st. 11. ZPP).

    Žalba se putem ovog suda podnosi županijskom sudu, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

    Dostavljeno:

    1. OD Rožman & Oredić iz Karlovca

    2. Darko Marjanović, odvjetnik iz Zagreba

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.