REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-5234/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NM, zastupanog po branitelju ČM, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 51. st. 1. i 5. uz primjenu čl. 293. st. 1., čl. 175. st. 1. toč. 3. i st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 89/14, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-5/8378, URBROJ: 511-19-44-25-1 od 1. travnja 2025., nakon javne glavne rasprave održane 11. lipnja 2025. u nazočnosti okrivljenika i branitelja te odsutnosti tužitelja, javno je objavio presudu dana 13. lipnja 2025. i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22),

Okrivljenik: NM, sin ŽM, rođen **.**.1958. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], SSS, elektroničar, umirovljenik, s mjesečnom mirovinom u iznosu od 300,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem na adresi [adresa]

k r i v  j e

što je:

1. dana 20. ožujka 2025. u 17:50 sati u Zagrebu upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] južnom kolničkom trakom Maksimirske ceste u smjeru istoka, dolaskom do kbr. 114 Maksimirske ceste nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama, stanju ceste te gustoći prometa pri zaustavljenoj koloni vozila iz kojeg razloga nije pravovremeno zaustavio vozilo kada to konkretni uvjeti zahtijevaju, tom prilikom, prednjim lijevim dijelom osobnog automobila naletio je na stražnji desni dio teretnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ŠM istom kolničkom trakom u istome smjeru, a koji je u trenutku naleta bio zaustavljen na kolniku kao zadnji u koloni vozila pri čemu je na vozilima nastala materijalna šteta

dakle, nije prilagodio brzinu kretanja svog vozila osobinama, stanju ceste te gustoći prometa pri zaustavljenoj koloni vozila iz kojeg razloga nije pravovremeno zaustavio vozilo kada to konkretni uvjeti zahtijevaju uslijed čega je izazvao prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta

čime je počinio prekršaj iz čl. 51. st. 1. i st. 5. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa se okrivljeniku na temelju citiranih propisa uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona

izriče

NOVČANA KAZNA u iznosu od 150,00 eura (sto pedeset eura)

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena temeljem čl. 183. st. 2. u vezi s čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.

Temeljem čl. 182. toč 3. Prekršajnog zakona okrivljenik NM, podatci kao pod I),

oslobađa se optužbe

2. da bi:

nakon prometne nesreće opisane pod toč. 1. izreke, sa osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] napustio mjesto prometne nesreće iako je bio dužan ostati na mjestu prometne nesreće u kojoj je drugi sudionik bio ozlijeđen

dakle, nakon prometne nesreće u kojoj je ozlijeđena osoba nije o prometnoj nesreći obavijestio najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratio se na mjesto prometne nesreće i sačekao dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid,

čime bi počinio prekršaj iz čl. 175. st. 1. toč. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivog po članku 175. st. 3. istog zakona.

II) Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona, okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. st. 2. točke 3. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-5/8378, URBROJ: 511-19-44-25-1 podnijela je dana 3. travnja 2025., optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani izjavio da se smatra krivim i priznaje prekršaj za izazivanje prometne nesreće, međutim ne smatra se krivim i ne priznaje prekršaj za odlazak s mjesta prometne nesreće. Navodi da je točno da je 20.3.2025. u 17,50 sati u Zagrebu, upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] i kretao se Maksimirskom cestom u smjeru istoka, te dolaskom do kbr. 114 vidio je da je ispred njega zaustavljena kolona vozila, zbog čega je i on zaustavio svoje vozilo i ubrzo nakon toga mislio je da je kolona krenula, te je nastavio s vožnjom, međutim, očito nije dobro procijenio uslijed čega je prednjim dijelom svog vozila naletio na stražnji dio teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka]. Po njegovu mišljenju neposredno prije naleta bio je udaljen od tog vozila 2 do 3 m, tako da to nikako nije mogao biti jači udarac, ali svakako je nastala manja materijalna šteta. Odmah nakon naleta njegova vozila na stražnji dio tog teretnog automobila iz vozila su doslovno izletjele dvije muške osobe vozač i suvozač i brzim korakom su došli do njega, točnije do njegovih vrata i počeli vikati i vrijeđati, te su mu psovali mater, imao je samo malo otvoren prozor radi komunikacije, te im je rekao da je kriv i da se smire, međutim oni su i dalje vikali i galamili, stekao je dojam da bi fizički nasrnuli na njega ukoliko bi izašao iz vozila, zbog čega se uplašio za sebe, te je zato otišao s mjesta događaja, odnosno pobjegao je jer se uplašio. Dodaje samo da se i dodatno uplašio zbog traume koju je imao u obitelji, s obzirom da mu je prije 5 do 6 godina brat na sličan način nastradao. Nakon prometne nesreće otišao je na kućnu adresu i ubrzo su došli djelatnici policije koji su izvršili pregled vozila te im je dao izjavu. Osim toga, vozač i suvozač su bili pokretni i nije vidio da bi zadobili tjelesne ozljede, tim više što su nakon prometne nesreće bili agresivni prema njemu. Djelatnike policije nije naknadno nazvao jer je bio uzrujan, registarska mu je ostala na mjestu događaja i jednostavno nije o tome razmišljao.

2.1. Na poseban upit branitelja ČM okrivljeniku nakon koliko dugo vremena je došla policija na kućnu adresu i da li se radi o mlađim ili starijim osobama koje su bile u drugom vozilu okrivljenik je odgorio da je policija na njegovu adresu došla nakon cca sat vremena, a osobe iz drugog vozila su između 20 i 30 godina.

2.2. Na poseban upit branitelja okrivljeniku je li već tada imao zdravstvenih problema, okrivljenik je odgovorio da je imao zdravstvenih problema s koljenom.

2.3. Na poseban upit branitelja okrivljeniku je li kod sebe imao mobitel, okrivljenik je odgovorio da kod sebe nije imao mobitel, ali i da ga je imao ne bi zvao policiju, jer kako je već naprijed naveo bio je uplašen i bojao se za svoj život.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao dokumentaciju u spisu: izvješće o počinjenom prekršaju (str 4-5 spisa), obavijest iz čl.109a. Prekršajnog zakona (str. 6 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (str. 9-10 spisa) te se također vrši uvid u e-spis, zapisnik o očevidu (str. 11-13 spisa), izvješće o poduzetom od 23.3.2025. (str. 14-15 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola ser. br. [serijski broj] (str. 16. spisa), specijalistički nalaz KB Dubrava za KM (str. 17 spisa), specijalistički nalaz za ĐM (str. 18-19 spisa), obrazac NZHMGZ za ĐM (str. 28 spisa).

4. Okrivljenik i branitelj izjavili su da nemaju primjedbi na izvedene dokaze.

4.1. Branitelj ČM je izjavio da se iz specijalističkih nalaza vidi da oštećenici nisu imali koštane traume već samo njihove izjave da ih nešto boli.

5. Branitelj i okrivljenik nisu imali daljnjih dokaznih prijedloga.

6. U postupku sud je izvršio uvid i pročitana je potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika NM od 4. travnja 2025., iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan za istovrsni ili teži prekršaj (str. 22-23 spisa).

7. U završnoj riječi branitelj ČM je izjavio da okrivljenik poriče da se udaljio s mjesta nesreće ali moli Sud da uvaži okolnosti zbog kojih je to učinio a da nije prije toga neposredno izmijenio podatke s drugim sudionicima u prometu, a to je prije svega strah zbog obiteljske tragedije, zatim strah zbog mogućeg ozljeđivanja u vrijeme termina operacije i konačno činjenica da je otpala tablica te je okrivljenik znao da će drugi sudionici na taj način doći do traženih podataka. Okrivljenik u tom trenutku nije imao mobilni uređaj, te se udaljio do svoje kuće koja je vrlo blizu mjesta sadara, očekujući dolazak policije, a koju bi u protivnom i sam nazvao.

8. U završnoj riječi okrivljenik je izjavio da se pridružuje završnoj riječi svog branitelja, ističe da mu je žao zbog svega što se dogodilo, nikada nije prekršajno kažnjavan što govori u prilog tome da se pridržava prometnih pravila. Moli za blagost kod donošenja odluke s obzirom da je umirovljenik s mirovinom od 300 eura, pa bi mu plaćanje ovako visoke kazne bila ugrožena egzistencija, a pogotovo moli da mu se ne izrekne zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom B kategorije s obzirom da ima zdravstvenih problema i da je teže pokretan.

9. Nakon ovako provedenog postupka, na temelju obrane okrivljenika kojom je priznao izvršenje djela prekršaja opisan pod toč. 1. izreke presude i svih materijalnih dokaza, analizirajući ih kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti sud je nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode počinio prekršaj za koji je proglašen krivim i to na način kako je to precizno navedeno u izreci presude.

10. Naime, nesporno je utvrđeno da je okrivljenik inkriminirane zgode upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] južnom kolničkom trakom Maksimirske ceste u smjeru istoka, dolaskom do kbr. 114 Maksimirske ceste nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama, stanju ceste te gustoći prometa pri zaustavljenoj koloni vozila iz kojeg razloga nije pravovremeno zaustavio vozilo kada to konkretni uvjeti zahtijevaju, tom prilikom, prednjim lijevim dijelom osobnog automobila naletio je na stražnji desni dio teretnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ŠM istom kolničkom trakom u istome smjeru, a koji je u trenutku naleta bio zaustavljen na kolniku kao zadnji u koloni vozila pri čemu je na vozilima nastala materijalna šteta.

11. Sud je u cijelosti prihvatio obranu okrivljenika kojom je priznao počinjenje djela prekršaja opisan pod toč. 1. izreke presude i u suglasnosti je sa provedenim dokazima u dokaznom postupku, budući su se međusobno podudarali i nadopunjavali. 12. Dokazi priloženi uz optužni prijedlog sud je u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze jer su sastavljeni od strane službenih osoba policije, prilikom vršenja očevida na mjestu događaja a koji su pravilno pronađeni, izmjereni i opisani u zapisniku o očevidu i prikazani u skici prometne nesreće, a koje je sud u cijelosti ocijenio kao vjerodostojne dokaze. Sud je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika prihvatio kao vjerodostojan dokaz u smislu čl. 158. st. 6. i st. 8. Prekršajnog zakona. Osim toga, na činjenice navedene u zapisniku nadovezuju se na činjenice u obrani i priznanju prekršaja koji je okrivljenik dao sudu.

13. Sud je izmijenio pravnu kvalifikaciju djela opisanog pod toč. 1. izreke presude odnosno nije prihvatio pravnu kvalifikaciju prekršaja iz optužnog prijedloga tužitelja da je okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 51. st. 1. i st. 5. uz primjenu čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer iz činjeničnog opisa djela prekršaja za koji je sud vezan, proizlazi da je okrivljenik prouzročio prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta. Sud ne može okrivljenika proglasiti krivim za više ili teže od onoga što mu je optužnim aktom stavljeno na teret zbog čega ga je proglasio krivim radi djela prekršaja iz čl. 51. st. 5. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a pri tome nije prekoračena optužba jer za djelo nije propisana teža kazna.

14. Slijedom navedenog, sud je okrivljenika proglasio krivim te mu izrekao novčanu kaznu primjerenu načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i svim okolnostima iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona. Od olakotnih okolnosti sud je kod donošenja odluke posebno imao u vidu priznanje prekršaja, da nije prekršajno osuđivan radi istovrsnog ili težeg prekršaja, korektno držanje pred sudom i da je izrazio iskreno žaljenje zbog događaja. Sud je također vodio računa o imovinskim prilikama okrivljenika odnosno da je umirovljenik s mirovinom od 300,00 eura. Otegotnih okolnosti sud nije našao. Imajući u vidu prirodu i značaj počinjenog prekršaja, te sve navedene okolnosti, sud je primijenio odredbu čl. 37. Prekršajnog zakona, odnosno novčanu kaznu ublažio ispod zakonom propisane kazne od 260,00 eura, uzimajući obzirom da su utvrđene posebno olakotne okolnosti koje potvrđuju da će i tako ublaženom novčanom kaznom biti postignuta svrha kažnjavana.

15. Sud nije primijenio zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, smatrajući da će se i bez primjene takve mjere okrivljenik ubuduće kloniti počinjenja prekršaja u prometu, a s obzirom na prethodno navedene utvrđene olakotne okolnosti, pri čemu je odlučna okolnost da okrivljenik do sada nije kažnjavan za istovrsni ili teži prometni prekršaj, a njegovo ponašanje nakon počinjenja prekršaja ne ukazuje na opasnost od ponavljanja djela.

16. U odnosu na prekršaj iz toč. 2. izreke presude, radi djela prekršaja iz čl. 175.

st. 1. toč. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivog po članku 175. st. 3. istog Zakona, sud je nakon ovako provedenog postupka, utvrdio da okrivljenik nije počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret pa je istoga oslobodio od optužbe.

17. Naime, člankom 175. st. 1. toč. 1. i st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano:

"(1) Sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen, dužan je:

1) ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije, …

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila koji ne ostane na mjestu prometne nesreće."

18. Okrivljenik u svojoj obrani nije osporavao da je predmetne zgode nakon prometne nesreće napustio mjesto prometne nesreće iz razloga kako je opisao u obrani te je istakao da su nakon nesreće vozač i suvozač drugog vozila bili pokretni i nije vidio da bi zadobili tjelesne ozljede.

19. Iz Obrasca Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba i Specijalističkog nalaza KB Dubrava za ĐM te Specijalističkog nalaza KB Dubrava za ŠM od 20. ožujka 2025. nesporno proizlazi da su isti nakon prometne nesreće zatražili medicinsku pomoć, a istu medicinsku dokumentaciju sud je u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o zdravstvenom stanju ĐM i ŠM, ovo stoga što je liječnička dokumentacija izdana po ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi te ovjerena pečatom i potpisom ovlaštenog liječnika.

20. Međutim, u činjeničnom opisu djela prekršaja optužnog akta, opisanog pod toč. 1. izreke ove presude, okrivljeniku je stavljeno na teret da je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom, a ne i da je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba.

21. Valja naglasiti da je tužitelj u optužnom prijedlogu nakon činjeničnog opisa djela prekršaja i pravne kvalifikacije za oba prekršaja naveo: "U prometnoj nesreći tjelesne ozljede zadobili putnici u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] ĐM i LM, a liječnička pomoć pružena im je u KB Dubrava", međutim isto ne predstavlja dio činjeničnog opisa djela prekršaja opisanog pod toč. 1. izreke presude.

22. Stoga je u konkretnom slučaju bilo nužno da je tužitelj u činjeničnom opisu terećenog prekršaja pod toč. 1. naveo činjenični opis radnje prekršaja iz koje proizlazi zakonska obilježja prekršaja iz čl. 51. st. 5. uz primjenu čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama tj. da su u prometnoj nesreći tjelesne ozljede zadobili putnici u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] ĐM i LM, a liječnička pomoć pružena im je u KB Dubrava. Dakle, sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

23. Kako se okrivljeniku optužnim aktom stavlja na teret izazivanje prometne nesreće s materijalnom štetom, isti nije bio u obvezi postupati u skladu s čl. 175. st. 1. toč. 1. i st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, već je bio u obvezi postupiti s čl. 176. st. 2. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te nije smio napustiti mjesto prometne nesreće dok nije popunio i potpisao Europsko izvješće ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima.

24. S obzirom da sud postupa isključivo u okviru činjeničnog opisa optužbe te nije ovlašten sam izlaziti izvan okvira optužbe i mijenjati isti na štetu okrivljenika, valjalo je okrivljenika osloboditi optužbe za prekršaj iz čl. 175. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona.

25. Temeljem u izreci citiranih propisa okrivljenik se oslobađa snošenja troškova prekršajnog postupka u cijelosti, s obzirom da sud isto smatra opravdanim, imajući u vidu konkretne okolnosti vođenja prekršajnog postupka i imovno stanje okrivljenika odnosno da je umirovljenik, a kako ne bi bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

U Zagrebu 13. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Gordana Nikšić

Ljiljana Pirić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl. 192. st. 1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljeniku: NM, [adresa]

2. branitelju: ČM, [adresa]

3. tužitelju: MUP, Policijska uprava zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb

4. pismohrana-ovdje.