Poslovni broj: 2 P-1130/2022-20

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Biserki Boljat, u pravnoj stvari tužitelja: 1. KCO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. ACO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Ivoni Perišić Rošić, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženika: Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po ŽDO Šibenik, Građansko – upravni odjel, radi ispravka uknjižbe, na ročištu glavne rasprave održane i zaključene 5. lipnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i ZZZ tuženika KC, više savjetnice u ODO Šibenik, Građansko – upravni odjel, te na ročištu objave presude 13. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su tužitelji: ad1. KCO (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] i ad2. ACO (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] suvlasnici svaki za ½ dijela nekretnine katastarske oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, maslinik, površine 1465 m2, pašnjak, površine 1065 m2, maslinik, površine 400 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

II Ovlašćuju se tužitelji ad1. KCO (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] i ad2. ACO (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] da temeljem ove presude zatraže i postignu uknjižbu prava suvlasništva na kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, maslinik, površine 1465 m2, pašnjak, površine 1065 m2, maslinik, površine 400 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] na svoja imena i svaki za ½ dijela, uz istovremeni izbris istog prava vlasništva imena: Republika Hrvatska.

Obrazloženje

1. Tužitelji su u tužbi i tijekom postupka istaknuli da su pravo suvlasništva, svaki za ½ dijela, nekretnine katastarske oznake čest. br. 14203/97 K. O. [katastarska općina], ukupne površine 1.465 m2, stekli temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 25. svibnja 2007., kojeg su zaključili sa primateljima uzdržavanja AC i LC. Prednik tužitelja AC predmetnu nekretninu da je stekao nasljeđivanjem od majke ŠC ud. K temeljem rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Šibeniku br. O-710/58 od 29. prosinca 1958. i diobom sa sunasljednicima, a njegova prednica nasljeđivanjem od svog oca FC pok. A temeljem odluke o nasljedstvu Kotarskog suda u Šibeniku br. O-37/46 od 4. prosinca 1947. Predmetna nekretnina da je od davnina u kontinuiranom nesmetanom posjedovanju prednika tužitelja, pa da su istu nekretninu stekli dosjelošću. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine, da je upisana Republika Hrvatska. Kako tužitelji imaju pravni interes da se utvrdi njihovo pravo suvlasništva predmetne nekretnine, to predlažu kao u izreci presude.

2. Tužena se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu, ističući da tužitelji nisu dokazali po kojem pravnom osnovu su njihovi prednici stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine.

3. Izvedeni su dokazi čitanjem i pregledom: odluke o nasljedstvu Kotarskog suda u Šibeniku br. O-37/45 od 4. prosinca 1947., rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Šibeniku br. O-710/58-5 od 29. prosinca 1958., rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Vojislava Vuletina iz Šibenika br. O-34/15, UPP/OS-8/15 od 23. travnja 2015., ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključen između AC pok. L i SC ž. AC, kao primatelja uzdržavanja, te KCO i LCO, kao davatelja uzdržavanja od 25. svibnja 2007., a potvrđen kod javnog bilježnika Igora Lučeva iz Šibenika od 1. lipnja 2007., parcelacijskog elaborata Ureda za izmjeru d.o.o. Šibenik (str. 22-51 spisa), skice mjesta očevida vještaka Vinka Gracina od 30. listopada 2024., zemljišne knjige ovog suda i katastarskog operata posjednika u odnosu na predmetnu nekretninu. Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: JC pok. Š, IC pok. F i UC pok. S.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Iz odluke o nasljedstvu Kotarskog suda u Šibeniku br. O-37/45 od 4. prosinca 1947., proizlazi da FC, koji je umro **.**.1946., nasljeđuju EC (kći), ĆC (kći), ŠC (kći) i TC (kći).

6. Iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Šibeniku br. O-710/58-5 od 29. prosinca 1958., proizlazi da ŠC ud. K, koja je umrla **.**.1958., nasljeđuju PC (sin), AC (sin), HC (sin), BC (kći) i VC (kći).

7. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Vojislava Vuletina iz Šibenika br. O- 34/15, UPP/OS-8/15 od 23. travnja 2015., proizlazi da AC pok. K, koji je umro **.**.2015., nasljeđuje ŽC (nećakinja).

8. Iz ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključen između AC pok. L i SC ž. AC, kao primatelja uzdržavanja, te KCO i LCO, kao davatelja uzdržavanja od 25. svibnja 2007., a solemniziran kod javnog bilježnika Igora Lučeva iz Šibenika br. OV-9640/01 od 1. lipnja 2007., proizlazi da se davatelji uzdržavanja obvezuju ustupiti u posjed i vlasništvo sve svoje nekretnine nećakinji AC, ŽC i njezinom suprugu OC, s tim da je među nekretninama koje se ustupaju davateljima uzdržavanja navedena i čest. br. 14203/1 K. O. [katastarska općina], površine 1.500 m2, dok se davatelji uzdržavanja obvezuju uzdržavati primatelje uzdržavanja do njihove smrti.

9. Iz parcelacijskog elaborata Ureda za izmjeru d.o.o. Šibenik (str. 22-51 spisa), proizlazi da je čest. br. 14203/97 K. O. [katastarska općina] nastala katastarskim cijepanjem matične čest. br. 14203/1 K. O. [katastarska općina].

10. Prilikom očevida na mjestu spora vještak Vinko Gracin, dipl. ing. geod., iz Šibenika, pokazanu nekretnini katastarski je identificirao kao čest. br. 14203/97 K. O. [katastarska općina],. U naravi da se radi o terenu koji je položen uz asfaltiranu cestu koja vodi od [adresa] prema mjestu Podgreben, i to s desne strane iste ceste. Na nekretnini da se nalazi nekoliko većih kontejnera. Nekretnina da je uređena na način da je nasuta mljevenim kamenom. Na dijelu koji je položen uz asfaltiranu cestu da je posađeno 7 stabala starih maslina, a na ostalom dijelu da se vide ostaci vinove loze. Nekretnina da je omeđena sa zapadne strane asfaltiranom cestom, sa sjeverne strane suhozidom, s južne strane kamenim vlačicama, a sa istočne strane da nema vidljivih granica već su samo postavljena kamenja.

11. Na skici mjesta očevida istog vještaka od 30. listopada 2024. označen je položaj predmetne nekretnine u prostoru i njezina ukupna površina od 1.465 m2.

12. Iz iskaza svjedoka JC pok. Š proizlazi da cijeli život živi u [adresa] pa da poznaje tužitelje, a također da je poznavao i roditelje tužiteljice ad1., ČC i UC. Iz pričanja svojih starijih da je čuo kako je na području na kojem se nalazi predmetna nekretnina od 1890. godine dijeljena zemlja mještanima [adresa], pa da su najvjerojatnije na takav način davni preci prednika tužiteljice dobili predmetnu zemlju. Na takav način da su i njegovi preci dobili zemlju koja se nalazi u neposrednoj blizini predmetne nekretnine. On da se sjeća vremena kada su na tom području bili vinogradi koji su se obrađivali do 50-ih godina prošlog stoljeća, a kasnije da su se obrađivale masline. Tužiteljica ad1. da je predmetnu nekretninu stekla od svog strica AC, a ovaj od svoje majke ŠC, a ova od svog oca FC. On da se sjeća vremena kad je GC i njezin sin AC obrađivala vinograd na tom području. Prednike tužitelja da nitko nije ometao u posjedovanju predmetne zemlje.

13. Svjedok IC pok. F je svjedočio jednako kao i svjedok JC, s tim da je posebno dodao da on ima zemlju u neposrednoj blizini predmetne nekretnine na kojoj su danas masline i koje obrađuje, a ranije da je bio vinograd. Ističe da poznaje tužitelje, a također da je poznavao roditelje tužiteljice ad1. i njezinog strica AC. U vrijeme njegova djetinjstva predmetna nekretnina u naravi da je bila vinograd kojeg su obrađivali preci tužiteljice ad1. i da ih nitko nikada nije ometao u posjedovanju od davnina.

14. Svjedok UC pok. S svjedočio je jednako kao svjedoci JC i ZC s tim što je posebno dodao da je zemlju u neposrednoj blizini predmetne nekretnine imala njegova baka ČC, koju je kasnije naslijedila njegova sestra NC. Od najranijeg djetinjstva da je dolazio na zemlju svoje bake koja je vrijeme njegova djetinjstva bila vinograd i maslinik, pa kako ta zemlja graniči sa predmetnom nekretninom sa sjeverne strane, da je mogao vidjeti da je i predmetna zemlja ranije bila vinograd i maslinik. Vinograd da se prestao obrađivati 50-ih godina prošlog stoljeća, ali da su se nastavile obrađivati masline. Iz pričanja svojih starijih da je čuo kako se zemlja na području gdje se nalazi predmetna nekretnina dijelila mještanima [adresa] za sadnju vinograda i maslinika još 1890.

15. Slijedom ovako izvedenih dokaza te njihovom ocjenom, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti (čl. 8. Zakona o parničnom postupku, ''Narodne novine'', br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 07/02, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud ocjenjuje tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

16. Naime, tužitelji su istaknuli da su pravo vlasništva predmetne nekretnine stekli temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojeg su zaključili sa stricem i strinom tužiteljice ad1., AC i LC, s tim da je AC istu nekretninu stekao nasljeđivanjem od majke ŠC rođ. ČC i diobom sa sunasljednicima, a ova nasljeđivanjem svog oca FC, koji da je vlasništvo iste nekretnine stekao dugogodišnjim nesmetanim posjedovanjem, odnosno dosjelošću.

17. Temeljem čl. 159. st.4. i čl. 160. st.1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine „, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV), samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov barem pošten, samostalan posjed neprekidno trajao 40 godina. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni posjednici.

18. Prema odredbi čl. 388. st..2. ZV-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka stvarnih prava i njihovih pravnih učinaka.

19. Sukladno pravnom pravilu paragrafa 1472 OGZ-a, primjenjivo u konkretnom slučaju na osnovi pravnog pravila iz čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ br. 88/1946), a u svezi odredbe čl.18. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (''Narodne novine'', br. 53/91 i 92/94), vlasništvo nekretnine (koja je do označenog datuma bila u društvenom vlasništvu) izvanrednom dosjelošću (origanarno) moglo se steći nakon posjedovanja od najmanje 40 godina.

20. Prema ranije važećoj odredbi čl. 388. st. 4. ZV-a u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Međutim, ista odredba je ukinuta odlukom Ustavnog suda RH broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. ("Narodne novine", br. 137/99).

21. Nakon toga, odredbom čl. 2.st.1. Zakona o izmjenama i dopunama ZV-a (''Narodne novine'', br.114/01) iza stavka 3., dodaje se stavak 4. prema kojem se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava nad tim nekretninama dosjelošću, ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

22. Obzirom na ukidanje navedene odredbe, bilo je sporno uračunavanja vremena dosjedanja na nekretninama u društvenom vlasništvu prije 8. listopada 1991.

23. Međutim, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu Vrhovni sud RH izrazio je pravno shvaćanje u odlukama: Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018., Rev 974/2017-2 od 7. svibnja 2019., Rev 301472019 od 12. svibnja 2020. i dr. u kojima se navodi da u takvim slučajevima u vrijeme dosjelosti treba računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekli na temelju odredbe čl.388. st.4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela da mora snositi država i ne smije se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, a posebno u onom slučaju kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi trećih osoba.

24. Dakle, u konkretnom slučaju bilo je potrebno utvrditi jesu li tužitelji, uključujući njihove prednike, kroz proteklo razdoblje računajući od 1. siječnja 1997. pa 40 godina unatrag, bili u poštenom, samostalnom posjedu nekretnine katastarske oznake čest. br. 14203/97 K. O. [katastarska općina].

25. Na navedene okolnosti sud izveo dokaz očevidom na mjestu spora i saslušanjem svjedoka JC pok. Š, IC pok. F i DC pok. S. Ovi svjedoci su suglasno svjedočili da imaju nekretnine u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, pa da im je od najranijeg djetinjstva poznato kako je prednica tužitelja ŠC rođ. FC davnih godina obrađivala predmetnu zemlju koja da je u vrijeme njihova djetinjstva u naravi predstavljala vinograd. Istu zemlju da je kasnije naslijedio i njezin sin AC, koji da je obrađivao istu zemlju, s tim da od 50-ih godina prošlog stoljeća više nije bilo vinograda na toj zemlji, već isključivo masline koje se i danas obrađuju.

26. Sud je povjerovao iskazima ovih svjedoka, a radi se o osobama starije životne dobi (JC star 91 godinu, IC star 74 godine i UC star 70 godina) kojima je iz neposrednog zapažanja poznato da je predmetna nekretnina u vrijeme njihova najranijeg djetinjstva u naravi predstavljala vinograd kojeg su obrađivali prednici tužitelja iz obitelji UC.

27. Kako su svjedočenja ovih svjedoka u suglasju sa ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka, sud njihova svjedočenja ocjenjuje vjerodostojnim pa time i istinitim.

28. Naime, prilikom očevida sudska komisija se na licu mjesta mogao uvjeriti da predmetna nekretnina u naravi predstavlja uređeno zemljište položeno uz asfaltiranu cestu koja vodi od [adresa] prema mjestu Podgreben. Nekretnina je sa svih strana omeđena (sa zapadne strane asfaltiranom cestom, sa sjevera suhozidom, sa juga kamenim vlačicama, a sa istoka nabacanim kamenjem). Na nekretnini se nalazi 7 stabala starih maslina koje se obrađuju, a na ostalom dijelu su uočeni ostaci vinove loze.

29. Prema odredbi čl.18.st.5.ZV poštenje posjeda se pretpostavlja, a pretpostavljalo se i po odredbi čl.72.st.3. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji je bio na snazi od 1.rujna 1980. do 31. prosinca 1996.

30. Iako se tužena protivila tužbi i tužbenom zahtjevu, ovom sudu nije dostavila niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo razvidno da je kroz proteklo razdoblje, odnosno u razdoblju od 1. siječnja 1997. pa 40 godina unatrag vršila bilo kakve posjedovne čine na predmetnoj nekretnini, niti je pobila tvrdnje tužitelja o nesmetanom kontinuiranom posjedu iste nekretnine kroz navedeno razdoblje, odnosno da bi posjed tužitelja ili njihovih prednika bio nepošten.

31. Slijedom navedenog, cijeneći činjenicu da su se prednici tužitelja nalazili u dugogodišnjem kontinuiranom nesmetanom posjedu predmetne nekretnine kroz proteklo razdoblje računajući od 1. siječnja 1997. pa 40 godina unatrag, sud je uvjerenja da su vlasništvo iste nekretnine stekli dosjelošću.

32. Kako su, dakle, tužitelji pravo vlasništva iste nekretnine stekli temeljem valjanog pravnog osnova (temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju), u smislu odredbe čl. 115. ZV sud je prihvatio osnovanim tužbeni zahtjeva tužitelja te odlučio kao u izreci presude.

33. Stranka koja je uspjela u sporu nije tražila naknadu troškova postupka, pa o istom nije posebno odlučeno.

Šibenik, 13. lipnja 2025.

SUDAC

Biserka Boljat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana objave presude ukoliko je stranka uredno obaviještena o objavi presude, u protivnom rok za žalbu na presudu teče od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi ovom sudu za županijski sud u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

DN-a:

- punomoćniku tužitelja,

- zz tužene.