REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-69/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PRO PROJEKT d. o. o. Zagreb, kao pravne osobe i NO, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. i dr. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Dubrovniku, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Pp-718/2022 od 31. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2025.i 13. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Dubrovniku, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u točki IV. te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenike PRO PROJEKT d. o. o. Zagreb, kao pravnu osobu i NO, kao odgovornu osobu u pravnoj osobi

oslobađa se optužbe

IV. da zgode opisane pod točkom I. radnika IO ne bi odjavili s obveznog mirovinskog osiguranja u roku od 24 sata od prestanka rada,

čime da bi počinili prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

II Uslijed odluke iz točke I izreke, žalba tužitelja u tom je dijelu bespredmetna.

i

r i j e š i o  j e

III U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Dubrovniku, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda u odnosu na prekršaje opisane u točkama I., II. i III. izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici PRO PROJEKT d. o. o. Zagreb, kao pravna osoba i NO, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima i kažnjeni ukupnim novčanim kaznama u iznosima od 3.000,00 eura pravna osoba te 1.000,00 eura odgovorna osoba, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i 3. i stavka 2. Zakona o radu i članka 172. stavka 2. i stavka 3. točke 5. (pravilno: članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3.) Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanih u izreci prvostupanjske presude, uz pravilno upozorenje da će se, ako dvije trećine izrečene kazne plati u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatrati da je kazna u cjelini plaćena.

1.1. Za pojedine prekršaje primjenom članka 37. Prekršajnog zakona okrivljenoj pravnoj osobi utvrđene su novčane kazne u iznosima od dva puta po 1.200,00 eura i dva puta po 300,00 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosima od dva puta po 400,00 eura i dva puta po 100,00 eura.

1.2. Nadalje, okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura pravna osoba, te 27,00 eura odgovorna osoba.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

2.1. U žalbi ističe da su okrivljenici za počinjene prekršaje kažnjeni preblagim kaznama .

2.2. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

3. Žalba tužitelja bespredmetna je.

4. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nalazi da je u presudom u odnosu na djelo opisano u točki IV. izreke počinjena povreda materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona jer djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, na način kako je to činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, nije prekršaj.

4.1. Naime, točkom IV. Izreke okrivljenici su proglašeni krivima zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, počinjenogu bitnom time da zgode opisane pod točkom I. radnika ne bi odjavili s obveznog mirovinskog osiguranja u roku od 24 sata od prestanka rada, međutim u točki I. izreke navedeno je da za radnika IO nisu vodili evidenciju o radnom vremenu za razdoblje od 13. srpnja 2021. do 10. rujna 2021., dakle navedeno je razdoblje u kojem okrivljenici nisu vodili evidenciju o radnom vremenu za svog radnika, međutim nije navedeno da bi kraj tog razdoblje, dakle dan 10. rujna 2021., bio istovremeno i dan prestanka rada radnika kod okrivljenika, od kojeg trenutka počinje teći rok za odjavu radnika s obveznog mirovinskog osiguranja.

4.2. Kako u činjeničnom opisu prekršaja navedenom u izreci pobijane presude, kao niti u činjeničnom opisu navedenom u optužnom prijedlogu, nije navedeno kada je radnik prestao raditi kod okrivljenika, a obveza odjave s obveznog mirovinskog osiguranja vezana je uz rok, to je rok bitno obilježje prekršaja koje mora biti navedeno u činjeničnom opisu.

4.3. Pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje je odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, tako da sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

4.4. Slijedom navedenog, okrivljenici su proglašeni krivima za djelo koje po činjeničnom opisu djela, sadržanom u točki IV. izreke osporavane presude, nije prekršaj, na koji je način ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika navedena i opisana u članku 196. stavku 1. Prekršajnog zakona,

5. Stoga je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, uz pravilnu primjenu zakona, preinačio pobijanu presudu u odnosu na djelo opisano točkom IV. izreke i u skladu s odredbom članka 207. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio od optužbe, kako je to navedeno u točki I izreke ove presude.

6. Ispitujući dalje pobijanu presudu u odnosu na prekršaje opisane u točkama I., II. i III. izreke, ovaj je sud postupajući po službenoj dužnosti utvrdio da se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu, čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka navedenu i opisanu u članku 195. stavku 1. točki 10. Prekršajnog zakona.

6.1. Člankom 90. Prekršajnog zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi), s time da su nezakoniti oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, na dostojanstvo, na ugled i čast, te na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, kao i oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

6.2. Analizom provedenog postupka utvrđeno je da okrivljenici nisu aktivno sudjelovali u postupku pred prvostupanjskim sudom iznoseći obranu, te je proveden dokazni postupak uvidom u materijalne dokaze koji prileže spisu, između ostalog i u nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru sastavljen 3. ožujka 2022. kada je NO, direktor pravne osobe, upoznat s pravom iz članka 158. stavka 6. Prekršajnog zakona, izjavio da su zbog problema s radnikom onemogućeni u izvršenju svih obveza iz Zakona o radu.

6.3. Člankom 158. stavkom 6. Prekršajnog zakona propisano je da prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga mora upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju, te se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika iz stavka 6. tog članka mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku, s time da se sukladno članku 171. stavku 2. citiranog Zakona, okrivljenika, kad se prvi put ispituje mora upozoriti i da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, što će se unijeti u zapisnik.

6.4. Prema obrazloženju uvodno citirane presude, prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika za prekršaje opisane u točkama I., II. i III. izreke temelji upravo na tom zapisniku, iako isti ne sadrži tekstualno upozorenje na pravo na branitelja (članak 159. stavak 6. Prekršajnog zakona), niti upozorenje da u smislu članka 171. stavku 2. Prekršajnog zakona nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja.

6.5. Kako se u smislu članka 90. stavka 1. Prekršajnog zakona sudske odluke ne smiju temeljiti na dokazima pribavljenima na nezakonit način, kao niti na drugim dokazima za koje se iz njih saznalo, prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati u smislu ostalih žalbenih osnova na koje se žalitelj poziva.

7. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, prvostupanjsku presudu u odnosu na prekršaje opisane u točkama I., II. i III. izreke valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će sud otkloniti istaknutu bitnu povredu, te provesti postupak na zakonom propisani način, po potrebi provesti i druge dostupne dokaze radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, pa detaljnom analizom i ocjenom svakog dokaza ponaosob i u međusobnoj vezi donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

8. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 13. lipnja 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.