REPUBLIKA HRVATSKA

P-291/2025

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Željko Lubina odvj. u Splitu, protiv tuženika pod 1 ĐS iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Darko Varnica odvj. u Kaštel Kambelovcu i pod 2 KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Gorana Roso odvj. u Splitu, radi utvrđenja i predaje, nakon glavne i javne rasprave održane dana 15. svibnja 2025. god., u prisustvu tužitelja sa zamj. pun. Jelena Mandarić odvj. u Splitu, pun. tuženika pod 1 Darko Varnica odvj. u Kaštel Kambelovcu i pun. tuženika pod 2 Gorana Roso odvj. u Splitu, dana 13. lipnja 2025. godine,

p r e s u d i o j e :

I Utvrđuje se da međa između nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tužitelja, i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tuženika pod 2, predstavlja liniju između točaka A-B, koje točke su navedene u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing. geod. "U Solinu, 21. kolovoza 2013.", koja prileži ovom predmetu, tako da površina od 9 m2 koja je u istoj skici, kao poseban lik, označena slovima A-B-C-A predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj da na temelju ove presude u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi izvrši evidentiranje međe između ovih nekretnina sukladno ovoj presudi i navedenoj skici.

II Nalaže se tuženicima pod 1 i pod 2 da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, predaju tužitelju sjeveroistočni dio nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 9 m2, koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing. geod. "U Solinu, 21. kolovoza 2013.", kao poseban lik, označen slovima A-B-C-A.

III Nalaže se tuženicima pod 1 i pod 2 da u roku od 15 dana poruše zid sagrađen na sjeveroistočnom dijelu nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing. geod. "U Solinu, 21. kolovoza 2013.", označen slovima B-C, te da s dijela predmetne nekretnine koji je u istoj skici, kao poseban lik, označen slovima A-B-C-A, uklone i odnesu sav materijal tog zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], između tog zida i međe sa nekretninom označenom sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na priloženoj skici lica mjesta označene točkama A-B. IV Dužni su tuženici pod 1 i pod 2, solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 20.851,48 Eur.

Obrazloženje

Tužitelj je dana 03. listopada 2011. god., podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika pod 1 i pod 2,u kojoj navodi da je isključivi vlasnik nekretnine označen kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Tuženici su na sjeveroistočnom dijelu predmetne nekretnine tužitelja, koji se nalazi uz čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], sagradili zid visine oko 2,20 m, nasuli su taj dio do te visine, i betonirali taj dio nekretnine tužitelja. Tuženici znaju da je čitava nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] vlasništvo tužitelja.

Nadalje navodi da tuženici odbijaju napustiti tužiteljevu nekretninu, pa je predložio sudu da donese odluku kojom će utvrditi da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], koja je upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te naložiti tuženicima da predaju tužitelju sjeveroistočni dio predmetne nekretnine koji se nalazi uz čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i poruše zid sagrađen na sjeveroistočnom dijelu predmetne nekretnine, te da sa predmetne nekretnine uklone i odnesu sav materijal toga zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i to na sjeveroistočnom dijelu nekretnine između toga zida i međe sa nekretninama čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

Tuženik pod 1 u odgovoru na tužbu od 20. prosinca 2011. god., navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Nisu točni navodi tužitelja da bi tuženik pod 1 na bilo koji način zadirao u nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Nadalje navodi da se ne nalazi u posjedu nekretnine na koju bi vlasništvo polagao tužitelj, pa mu nije u nikakvoj obvezi predati nekretninu, niti izvršiti bilo kakve radnje.

Tuženik pod 2 u odgovoru na tužbu od 21. prosinca 2011. god., navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Tužbeni zahtjev pod toč. 1 je kontradiktoran tužbenom zahtjevu pod toč. 2. Ukoliko je točno da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], onda nema pravni interes utvrđivati da je vlasnik predmetne nekretnine. Ukoliko pak tužitelj nije vlasnik predmetne nekretnine, onda u ovom postupku mora dokazati da je kvalificirani posjednik nekretnine, a ne utvrđivati da je vlasnik nekretnine.

Nadalje navodi da je nekretninu stekao od svojih prednika, i to na način da su mu isti predali nekretninu točno onakvu kako danas izgleda. Ukoliko se usporedi katastarski plan koji prilaže u spis, vidljivo je da isti približno odgovara stvarnom stanju na terenu, u što se sud može uvjeriti izlaskom na lice mjesta. Navodi da nije, niti ima namjeru zauzeti bilo koji dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], pa je u ovom slučaju vidljivo da su u stvarnosti sporne međe između dviju čestica zemlje, pa predlaže da se ovaj postupak nastavi kao postupak uređenja međe.

Na očevidu dana 05. ožujka 2013. god., u prisustvu stalnog sudskog vještaka Ante Bošnjak ing.geod., tužitelj je u prisustvu parničnih stranaka i punomoćnika stranaka, pokazao sudu i vještaku predmet spora. Navodi da je njegova nekretnina zapadno, a tuženikova istočno. Pokazao je sporni dio – nizbrdicu, te zid sa zapadne strane iz kojega viri željezna mata. Utvrđeno je da je sporni dio neasfaltiran, na krajnjem sjeveru je dužine 8 m, a najveća visina 2,20 m. U južnom dijelu zid ima visinu 1 m. Tužitelj je naveo da je sporni zid sagrađen na njegovom dijelu, te je pokazao kako je sporni zid izgledao prije radova. Navodi da je nekadašnji zid išao u smjeru današnjeg vidljivog zida koji se proteže od dna nizbrdice pa ravno. Tuženici su pokazali sudu i vještaku gomilu uz sami zid, tvrdeći da se radi o ostacima suhozida i međi između parcela stranaka.

Stalni sudski vještak za geodeziju Ante Bošnjak ing.geod., u nalazu i mišljenju od 22. kolovoza 2013. god., navodi da je na zahtjev ovog suda napravljena analiza položaja međe između čestica 865 i 864/1, K. O. [katastarska općina]. Sporna površina na priloženoj skici lica mjesta je označena točkama A-B-C i iznosi 9 m2. Spor je nastao iz činjenice što tužitelj tvrdi da je međa između njegove čestice 865 i čestice tuženika 864/1 na mjestu na terenu koje je na priloženoj skici i fotografiji definirano točkama A- B, što potkrjepljuje skicom mjerenja koja je sastavni dio elaborata uplane susjedne kuće.

Iz priložene skice izmjere iz 2001. god., razvidno je da se sporna međa tada (2001. god.), protezala između točaka A i B. Problem je nastao 2006. god. kada je tuženik napravio betonski potporni zid dužine 8,36 m, koji je na priloženoj skici i fotografiji označen točkama C i B. Položaj točaka C-B, odnosno spornog betonskog potpornog zida, poklapa se sa službenim katastarskim stanjem.

Vještak zaključuje da je međna linija koju je tužitelj držao u posjedu do izgradnje potpornog betonskog zida 2006., definirana točkama A-B. Nakon izgradnje betonskog potpornog zida 2006. godine od strane tuženika, međna linija definirana je točkama C- B, koja se u okvirima dozvoljenih odstupanja poklapa sa službenom katastarskom granicom.

Na raspravnom ročištu dana 04. veljače 2014. god., tužitelj je predložio pozvati na ročište vještaka Antu Bošnjak ing. geod., jer se iz njegovog nalaza ne vidi da je identificirao nekretnine. Naime, vještak je naveo da je međa nekada išla točkama A-B, te da je neke godine tuženik sagradio zid zapadno od pravca A-B, i na takav način zauzeo nekretninu tužitelja. Po stajalištu tužitelja to nije jasno izvještačeno, niti otkad je to službeno katastarsko stanje, a vještak se nije izjasnio ni što to znači službeno katastarsko stanje i da li je provedeno kroz zemljišnik.

Tuženik pod 1 na istom ročištu ističe kako nema potrebe za pozivanjem vještaka budući da je iz skice lica mjesta razvidno na kojoj je parceli položen dio za koji tužitelj tvrdi da mu pripada u vlasništvo. Okolnosti na koje tužitelja predlaže pozivati vještaka nisu ni bile predmet nalog vještaku od 05.ožujka 2013. godine.

Na istom ročištu tuženik pod 2 navodi da se protivi prijedlogu tužitelja iz razloga jer je nalaz i mišljenje jasno i određeno, te potkrepljuje navode odgovora na tužbu tuženika ad 2, i upućuje na neosnovanost tužbenog zahtjeva. Stoga je nejasno što bi vještak geodet iskazivao pred sudom.

Tužitelj na istom ročištu ističe da se ovdje ne radi o posjedovnoj parnici, već o vlasničkoj parnici. Ne radi se o tome gdje je posjed, i ne radi se o tome kako se u katastru zemljišta mijenja granica između nekretnina. Navodi da je u zemljišniku "sporni dio" označen kao dio čest. zem. [katastarska čestica], a iz isprava u listu A se vidi da se granica tužiteljeve nekretnine nije mijenjala u z.k., te da je još uvijek granica njegove parcele zapadno od crte A-B u vještvu. Zbog toga predlaže da se vještak sasluša, da se izjasni o zemljišno-knjižnoj granici, o tome je li se mijenjala površina tužiteljeve nekretnine na način kako bi to moglo proizaći iz takvog vještva. Naime, vještak je naveo u vještvu da je granica nekretnina stranaka prolazila točkama A i B, te da su tuženici zauzeli dio nekretnine tužitelja zapadno od crte A-B.

U dopuni vještva na raspravnom ročištu dana 21. siječnja 2015. god., vještak Ante Bošnjak ing. geod., navodi da je u ovom slučaju službeno kat. stanje katastarska mapa u mjerilu 1:2880, odnosno stara austrijska mapa koja nije mijenjana. Nije našao nikakve promjene na spornom dijelu. Misli da je na spornoj skici iz tuđeg elaborata koja je rađena na predmetnom području, sporna međa prikazana malo drugačije nego na katastarskom planu. Proteže se od točke A do B, a na službenom katastarskom planu od točke C do B. Iz navedenog je očito da je predmetna međa u naravi prije izgradnje spornog zida išla od točke A do B, a da je nakon izgradnje zida bez suglasnosti obiju strana namještena na točke C-B, odnosno po službenom katastarskom planu.

Tužitelj je na istom ročištu priložio u spis Skicu izmjere Geo-grading od 05. kolovoza 2001. god., na kojoj skici je potpis TS, i koja je data na uvid prisutnom vještaku, koji je izjavio da je na temelju ove skice izradio Nalaz i mišljenje, a što je i naveo u nalazu. Vještak nadalje navodi da kada ne bi bilo ove skice izmjere iz 2001.god., ne bi mogao utvrditi stvarno stanje na terenu prije izgradnje zida.

Vještak nadalje navodi da bi prema službenom katastru bez ove skice, međa išla točkama C-B u okviru dopuštenih odstupanja + - 60 cm. Skica izmjere je rađena radi uplane kuće na čest. 864/2. Izmjera je vršena u momentu kada zid još nije sagrađen i to 2001.godine. Točkice na skici označene br. 21, 20, 30 predstavljaju stvarnu izmjeru na terenu i one bi odgovarale na njegovom elaboratu točkama A i B. Da bi u okviru točnosti od 10 cm rekonstruirali točke 20, 21, 30 trebalo bi iz arhive katastra uzeti zapisnik mjerenja vezano uz taj elaborat, te uz pomoć njega na terenu odrediti položaj bilo koje točke, odnosno toč. 21, 20, 30.

Na upit kakva je površina nekretnina u z.k., odgovara da to nije provjeravao jer je u naravi čest. 865 puno veća za cca. 200 m2. Navodi da katastarski plan datira iz austrijskog doba, 100-150 godina. Na austrijskom planu 1 mm iznosi 2,88 m. Katastarskom stanju u zemljišniku nije upisana površina. Jedino što se može preuzeti iz katastra. Dvojaka je praksa ili se prepiše iz katastra u zemljišnik ili elaborat usklađenja. Svi susjedi bi trebali potpisati taj elaborat usklađenja, vlasnici čestice i susjedi, međaši, posjednici, baš svi. Ako se radi o prijepisu površine nitko onda ne potpisuje.

Na upit je li elaborat Geo-gradinga iz 2001.god., odgovara da je privatni naručitelj, ali je elaborat pohranjen u arhivi katastra, i na temelju njega se evidentiralo postojanje susjedne zgrade 864/2. To je bila svrha elaborata. Nikakve se granice nisu pomicale u odnosu na katastarsku mapu. Što je najvažnije ona pokazuje stvarno stanje terena. Oznake 21, 20, 30 su simboli, ispod je oznaka za podzid, malo podebljan, može biti betonski, može biti kameni. Točno je da je prilikom izrade skice iz 2001.god., čest. 864/1 nije bila u fokusu izmjere, međutim praksa je da se radi širi obuhvat baš radi starog austrijskog plana i uklopa. Ako je rađeno po pravilima struke onda ove oznake 21, 20, 30 nisu paušalno napravljene, već po pravilima struke. Ova skica nam govori kako je teren tada izgledao. Mala podebljana crta između toč. 21, 20 simbol je za podzid.

Svjedok BS u iskazu od 19. ožujka 2015. god., navodi da je bio susjed sa Bakotićima. Zadnji put je bio prije puno godina, između njih i FS bio je ravan suhozid. Suhozid koji je dijelio njegovu i susjednu parcelu otprilike gdje ovaj čovjek stoji na fotografiji (list 20). Tu nije nikad bilo betona. Njegov otac je prodao parcelu nekom srbinu. Ne zna kako su oni radili ugovore, ali KS se javio da mu on potpiše da je kod njega kupio zemlju, ali je on odbio, kasnije je dolazio ponovno, da će dobiti poziv i da se ne odazove, pa će se uknjižiti. Njegov otac je prodao ima više od 30 godina, pa više nakon toga nije dolazio. Ponavlja da je između njegove parcele koja je istočno od Bakotićeve bio suhozid na mjestu gdje je ovaj čovjek na slici i išao je ravno prema jugu.

Nakon što su mu predočene priložene fotografije izjavljuje da je on na fotografiji, ali ne na spornoj, nego onoj dalje. Ova fotografija koja mu je predočena prikazuje zemlju o kojoj danas pričamo. On je jučer prošao pokraj sporne zemlje do svoje. Ta njegova zemlja je u Planiću i udaljena je 200 m od ove.

Na daljnji upit navodi da se je suhozid u donjem dijelu nalazio do podanka sa donjim susjedom iz Kambelovca. U podnožju ovog zida nije primijetio jučer ni vidio postoje li ostaci suhozida ispod betonskog zida. Kada ga se pita kako se premostila visina od puta do parcele, navodi da se je išlo pješke kamenim stepenicama, a ne autom. Ovaj sjeverni put je bio prteći put i zato je tamo bila jeftina zemlja i onda je počelo "uštini ovome, onome" da bi prošao kamion. Ovaj put ne zna tko je uređivao, kada je njegov otac prodao bio je u prtećem stanju. On tamo nije dolazio. U ovaj tren se ne može izjasnit je li suhozid išao gdje je ovaj čovjek na slici, ili je išao točkama C- B, a zna da je taj suhozid išao istočnije, to zaključuje po tome što je onaj donji suhozid tukao u kantun ravno, a da je potegnuti špag ne zna bi li tuka u kantun kuće, to ne zna. To je zaključio kada je jučer bio na terenu. On sad ne zna da li bi taj imaginarni špag bio lijevo ili desno od čovjeka na slici, ali sigurno ne bi bio u točkama C-B. On je jučer jedva prepoznao njihovu parcelu koja je bila 140 m2, a kada ga se pita kako je prepoznao među između njega i FS, odgovara da je gledao od podanka prema sjeveru, na sjeveru mu se je bilo teško orijentirati, treba povući špag i on bi kazao. Ova osoba pokraj njega na fotografiji je IS.

Svjedok IS u iskazu od 19. ožujka 2015. god., navodi da je prijatelj sa FS. On je mještanin, zna da je ovo bila Perina zemlja, prepoznaje nekretninu na fotografiji. Međa je nekad bila između dvije parcele, ravan zid, išla je sjever - jug, te je pokazao rukom Perinu nekretninu, 100 puta je tu prošao, on mu je i javio da mu tamo neko nešto dira, da je napravljen "trokut". Prije pravljenja ovog "trokuta" bio je neki kružić, nije se moglo spustiti kamionom. To je bila zemlja od ovog F. Od kada su ovo napravili može se autom spustiti dolje, ne zna tko je vršio te radove. Zadnji put je bio na ovoj zemlji ne zna točno kada, prođe i sada ponekad. Na fotografiji je on i fotografirano je prije neki dan, jer su bili na zemlji svjedoka prije njega. Ovo je fotografirano kraj sporne zemlje i put ide istok - zapad. On nije vidio radove nasipanja i betoniranja, ali je vidio da je izmijenjeno.

Na upit navodi da ima i 10-ak godina da je primijetio da je izmijenjeno. Oni nisu jučer bili ovdje radi sporne zemlje, nego su išli na zemlju ovog svjedoka prije. Ovaj drugi svjedok nije pokušavao tražiti među na ovoj nekretnini, nego su išli vidjeti drugu zemlju. Suhozid se je protezao od puta prema nizdol, sada nema suhozida, sve su to danas izmijenili. Nema ostataka suhozida, sve je beton, ali kada on ide dolje, on ide putem. Prije 10-ak godina tu je mogao proći samo tovar. Prije su bili vinogradi i masline, a sad su izgrađene bespravne kuće, ne zna kada su izgrađene kuće KS I TS. Kada ga se pita jesu li postojale kuće prije nego se išta mijenjalo, kaže "a biće da jesu", sigurno se prije širio sjeverni put.

Svjedok CS u iskazu od 19. ožujka 2015. god., navodi da od stranaka poznajem samo FS, on je sumještanin u Gomilici. Zemlja od FS mu je poznata, tu je dolazio ima 50 godina u pašu sa kozom. Prvi istočni susjed ne zna tko je bio. Tu su se igrali, i dolazili. Tu su bili suhozidi, a danas je tu zid. Zadnji put je bio na terenu kada je bio očevid. Ovaj zid nije bio betonski nego suhozid. A nekad je u pravcu od kraja zemlje bio suhozid, ali ne u ovim točkama. Posve je siguran da nekadašnji nije išao u točkama C-B jer ne može ići "cik cak", on je išao pravo, ovaj betonski ide ukoso pa ravno. Danas gledajući sliku ne može se izjasniti gdje je išao nekadašnji suhozid. Nije vidio radove nasipanja ni betoniranja.

Na upit navodi da je stari suhozid išao pravo od juga prema sjeveru, možda 10 cm lijevo ili desno, ali nikad ne koso, uvijek pravo. Danas postoje ostaci suhozida na krajnjem jugu. Kada mu se pokazuje skica (str. 21) pokazuje da bi išao ravno od A-B pa ravno.

Na daljnji upit navodi da se sjeća da je suhozid išao ravno, ne zaključuje nego se sjeća. Ovaj konkretni bi išao ravno uz odstupanje 10-ak cm, nije se nekad radilo u "kašunima" nego se zidalo.

Nadalje upitan navodi da je prije na ovoj zemlji bio na očevidu, a prije toga ima više od 50 godina, kada mu je bilo 13-14 godina. Ne zna ništa o gradnji objekata ni pristupnog puta. Zemlja istočnih susjeda je bila nivoom viša od Bakotićeve za 1 m visine suhozida. Bakotićeva je bila donja vlaka, a njihova gornja vlaka, mada su istok- zapad. Inače su suhozidi 30-40 cm, pa je i taj takav bio. Uvijek je suhozid od zemalja koje su visočije, poviše.

Tuženik pod 2 je na ročištu dana 19. ožujka 2015. god., priložio u spis fotografije Arkod, i geodetski snimak nekretnine u vlasništvu tuženika pod 2, izrađene od strane Infokarta d.o.o., kao i isprave o pravnim poslovima temeljem kojih je tuženik pod 2 stekao vlasništvo predmetne nekretnine.

Na ročištu dana 20. siječnja 2016. god., tužitelj navodi kako geodetska snimka izrađena on Infokarta d.o.o., koja je predana na ročištu za glavnu raspravu od dana 19.03. 2015. god., predstavlja geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene građevine, koja je izrađena u svrhu postupka legalizacije. Ovakva snimka služi isključivo za tu svrhu, a ista datira iz studenoga 2012. god., dok je tužba u ovom predmetu podnijeta 2011. godine. Iz toga proizlazi da ova geodetska snimka nije od značaja u ovom predmetu, budući se ista odnosi na period nakon izgradnje spornog zida 2006. godine. Također navodi da za predmet postupka nisu od značaja ni ugovori koji se odnose na pravni promet nekretninama, a koji su predani na istom ročištu.

Tužitelj u iskazu od 13. srpnja 2016. god., navodi da je vlasnik parcele čest. zem. [katastarska čestica] u [adresa]. Istu je stekao od svog oca. Naime, njegov otac je preminuo 1980. god., i on je još za života riješio među njima djecom imovinsko-pravne odnose. On je još 1980. god., stupio u posjed nekretnine. Kada ga se pita za granice ove nekretnine, može reći da postoji skica izmjere iz ožujka, možda početka travnja 2006. god., koju u ovaj čas prilaže za sud i protivne stranke, a ista je izrađena po njegovom angažiranju geodeta, jer je ponajprije htio izmjeriti površinu svoje čestice, a i riješiti pitanje pristupnog puta sa zapadne strane. Pozvao je sve susjede koji graniče sa njegovom nekretninom, i oni su isto tako obilazili svoje zemlje. Nije bilo nikakvih primjedbi, i ta skica je napravljena. Skica je potpisana od LS i MS.

Kada ga se pita što je u zbilji predstavljalo granicu između njegove nekretnine i nekretnine KS, može reći da je tu bio jedan suhozid, kroz cijelu dužinu parcele. On se čak nije protivio kada se prije ove nadogradnje sjeveroistočnog dijela koji jest predmet spora, suhozid malo popravljao, ali nije se protivio jer je betonski zid pratio tijek tog suhozida. Navodi da u spis i za protivne strane prilaže fotografije iz kojih se jasno vidi kako je prije ovog spornog dijela bio napravljen raniji betonski zid. Naime, iz fotografija je točno razvidna granica koja je napravljena u ove dvije faze gradnje betonskog zida. Iz fotografija je razvidno da se je ovaj sjeveroistočni dio nasuo šutom, iz čega se zapravo vidi da se nije slijedio stari suhozid. Ovaj sporni dio je napravljen negdje u 5. - 6. mjesecu 2006. god., i on za to nije dao nikakvu dozvolu. Dodaje da su njega par dana nakon ove izmjere, KS i TS tražili da im proda dio nekretnine, i to baš ovaj sjeveroistočni dio koji je predmet spora, međutim on je predložio, a u ovaj tren sudu i protivnim strankama daje skicu svog prijedloga, da se zapravo ispravi ta međa na način da bi svako dobio metar za metar zemlje. Njega je tuženik KS nakon par dana izvijestio da ne pristaje na ovaj prijedlog koji sam ja dao. Dodaje i to da je ovaj lik A-B-C koji je vještak označio u ovom predmetu, oduvijek bio u posjedu njegovih predaka, što su tuženici znali, jer zašto bi ga uostalom pitali da im taj dio proda ako su mislili da je taj dio njihov. ŠS je došao do svoje nekretnine kupoprodajom od obitelji BS koji su tu starosjedioci i nikada s njima nisu imali nikakvih prijepora oko međe. Poslije toga su bili neki drugi vlasnici, ali naglašava da nitko nikada nije postavljao pitanje međe. Svjedok u ovom postupku, unuk od pok. Đ je rekao točno što se prije 30 godina prodao.

Na upit tko je bio prisutan na terenu kada se radila izmjera 2006. god., tužitelj odgovara da su bili svi susjedi, pa uključujući i tuženike, a oni su dvojici mjernika pokazivali granice svoje nekretnine jer se bez njihove nekretnine nije mogla izmjeriti njegova nekretnina.

Na upit kada ste saznali za izgradnju spornog zida 2006. god., jeste li izvijestili građevinsku inspekciju, tužitelj odgovara jesam, stavljena je tabla o zabrani gradnje, slikali su to i otišli. Nije vidio nikakvu svrhu od toga, nije bio zadovoljan. Zid je i dalje tu.

Na daljnji upit jeste li što poduzimali prema tuženicima od 2006. god., do 2011. god., do podizanja tužbe, tužitelj odgovara da nije jer je očekivao da će građevinska inspekcija srušiti zid, a kako zid nije srušen, onda je išao tužbom. Jedne prigode je doveo bager na svoju nekretninu, ali ne radi rušenja tog zida, već radi kopanja, a onda su svi, i to supruga od TS i djeca, ne zna više tko, skočili da ne rušim zid što mi nije bila namjera.

Na upit kada je geometar radio skicu, jesu li tada tuženici pokazali među između njih i njega geometru, tužitelj odgovara da su oni pokazali dvojici geometara među tj. ono što je prikazano na skici koju je priložio u spis, a koja je napravljena 2006. godine. Tada nije bilo ovog spornog dijela. Dodaje da je ovu skicu izmjere koju je priložio iz 2001. god., potpisala TS, a tu nema spornog dijela.

Na posebno pitanje kada su tuženici pokazali geometrima među, jesu li tada geometri označili tu među, tužitelj odgovara da je tada međa bio suhozid.

Na daljnji upit, na fotografiji koju ste dostavili vidljivo je kamenje, možete li objasniti što je to, tužitelj odgovara da su to tuženici tražili kod očevida da se slika. To predstavlja dvojaku ulogu, tu je bio veliki pritisak vode, i tu su zidovi padali, i to je napravljeno kako bi se mogao napraviti zid. To je trebalo biti na L, međutim njegov otac se razbolio i to nikada nije dovršeno. Taj dio je bio napravljen sa većim kamenjem. Njihov otac je govorio da kamen koji skupe na nekretnini stavljaju uz suhozid. Dakle, da pojasni, uz suhozid je bio napravljen mali zidić visine 70 cm maksimalno, na pojedinim dijelovima niži, moglo se je prijeći preko njega. Taj zidić nije bio međa. Kada bi se njega prošlo nogom došlo bi se do suhozida koji je predstavljao među, i on je bio metar viši iznad toga.

Na upit je li taj suhozid bio vaš ili obitelji BS, tužitelj odgovara da je bio njihov.

Na upit da li je suhozid koji je predstavljao među, bio vaše vlasništvo ili obitelji BS, tužitelj odgovara da je veliki suhozid bio od obitelji BS, a ovaj manji zid je bio njihov. To je bilo sakupljalište malih kamenja.

Nadalje upitan da li može na fotografiji broj 5 pojasniti što predstavlja crvena crta napravljena na kamenu, koji se nalazi uz betonski zid, tužitelj odgovara da su dvije metalne šipke stavili tuženici, a ovaj veliki kamen je bio dio zidića donjeg o kojem je ranije iskazivao. Dakle, taj kamen nije bio dio suhozida koji je u naravi predstavljao među između njega i njegove susjedne nekretnine, nego dio ovog manjeg zidića o kojem je maloprije iskazivao. Ne zna tko je postavio tu crvenu crtu. Ne zna jesu li to postavili geometri.

Na upit zašto nije uklonio metalne šipke, tužitelj odgovara da su oni njemu zabranili da to dira, neka ih oni uklone, oni su ih i stavili, on se s njima neće tući.

Decidirano mu je to rekao ŠS.

Na daljnji upit može li pojasniti gdje je došlo do razgovora o prijedlogu prodaje, tužitelj odgovara da se je govorilo na rampi dok nije bio sagrađen zid, bio je ŠS, TS i supruga od TS, a niže je bio prisutan njegov zet.

Na upit zbog čega skicu lica mjesta nisu potpisali ŠS i TS, tužitelj odgovara da to nije bilo potrebno jer s njima nije bilo razgraničenje puta s istočne strane, s njima je sve bilo riješeno jer je bio suhozid.

Na daljnje pitanje u koju svrhu je potpisana skica, tužitelj odgovara u svrhu razgraničenja sa zapadnim susjedima, a zapadni susjedi su mu LS i MS ali je mjerio cijelu parcelu.

Na upit tko je radio betonski dio prikazan na fotografiji broj 1, koji dijeli javni put od spornog dijela, tužitelj odgovara da je zapadnim susjedima dok su oni radili kuću, dozvolio da oni dignu zapadni zid, i zauzvrat će oni njemu napraviti zid koji je bio srušen. Taj dio je po cijeloj dužini napravljen po njegovoj dozvoli, a ta greda je došla do suhozida.

Tuženik pod 1 u iskazu od 13. srpnja 2016. god., navodi da je svoju nekretninu kupio 1991. god., od gosp. JS CS, a izgradnju kuće je počeo 1997 godine. Na zemljištu je bio napravljen suhozid, i kada ga se pita kakav je bio smjer istog, može reći da isti nije bio skroz ravna crta, u jednom dijelu je bio jajast, odnosno obal i ulazio u nekretninu tužitelja, a na sjeveroistočnom dijelu je bio ravan. On je pošto se taj suhozid počeo urušavati, u nekoliko faza vršio betoniranje istog, a u posljednjoj fazi, i to u pogledu sjeveroistočnog dijela, koji se urušavao svako malo, izvršio je betoniranje zajedno sa gosp. ŠS. On ne zna kada je ŠS kupio svoju nekretninu, ali je kupio iza njega, ali su zajedno odlučili napraviti put. Njemu je put bio potreban za prolaz. Izričito tvrdi da ovaj betonski zid prati liniju nekadašnjeg suhozida. Nije postojao, kako to tvrdi tužitelj, nikakav drugi zid uz ovaj suhozid, pa može pojasniti da je on doista stavio ove šipke koje su prikazane na fotografiji br. 5, ali kako bi se zaštitilo ovo kamenje na kojem postoji crvena oznaka, jer to služi kao dokaz da je upravo tu bio nekada suhozid. On tu crvenu crtu nije stavio, nego su je stavili geometri koji su doista izašli na teren, ali geometri su izašli na teren nakon što je napravljen zid. Dodaje da je on prilikom izgradnje betonskog zida čak zašao u svoju nekretninu. Ova željeza je bio prisiljen staviti zato što je tužitelj ušao s bagerom i htio je da se to zaštiti kao dokaz dok ova parnica traje.

Kada ga se pita što je sa ovim nasutim dijelom koji je zapravo sporan, može reći da su on i ŠS prvo sklonili materijal koji je tu bio nasut, kako bi napravili betonski zid, pa su potom sve to vratili. Po predočenju skice iz 2001. god., izjavljuje da mu ista nije poznata.

Na upit suda tko je TS, odgovara da je to njegova supruga. Ne zna što radi potpis njegove supruge na toj skici, dok na daljnji upit je li ovo potpis vaše supruge, odgovara da je moguće da jeste. Dodaje da nikada nije bilo govora o kupoprodaji ovog sjeveroistočnog dijela kako je to tužitelj iskazivao.

Na izričit upit da li je bio upoznat sa skicom iz 2006. god., odgovara da nije.

Na upit je li postojao zidić ispod starog suhozida, odgovara da nikakav zidić nije postojao, dok na daljnji upit zašto su postavljene ove šipke koje su postavljene, odgovara da su one postavljene na ostatak suhozida kojeg jer on htio da izbjegne kod ulaza, i ušao je 15 cm u svoj teren. Vjerojatno se šipke sada nalaze na terenu tužitelja, jedno 5 cm, jer šipke nije mogao postaviti na zid.

Na upit kada ste radili ovaj sporni sjeveroistočni dio, odgovara da se on doista ne može sjetiti kada je to točno radio, ali je radio zajedno sa ŠS. Zna da je bila prijava.

Na daljnji upit zašto novi zid betonski nije pratio po vašim riječima ovaj suhozid za koji vi tvrdite da predstavljaju kamenja na skici, tuženik odgovara da je htio da se put što manje lomi, jer nije mogao autom ući pod 90 stupnjeva od javnog puta. Ponavlja kada ga se pita na fotografiji br. 4, da je on htio držati pravac, nisam tu htio ulaziti metar jer s tim ništa ne bih dobio.

Na upit kada ste radili sporni dio zida, jeste li u tom periodu kontaktirali tužitelja, odgovara da nije. Dodaje da je geodet izašao nakon što je zid napravljen, on doista jeste tu bio prisutan, ali skicu nije vidio.

Na daljnji upit može li na toj skici pokazali taj zid ako je geometar izašao nakon što zid napravljen, odgovara da jako loše vidi, ne može se izjasniti gdje je tu zid.

Na upit da li je možda prije izgradnje spornog zida mogao ući autom i kamionom, navodi da je s malim osobnim automobilom mogao, ali nije mogao s kamionom, zapravo nije se usudio zbog straha da to ne propadne.

Na poseban upit, kada je po pričanju tužitelja bio geometar, da li vas je kontaktirao geometar po imenu DS, odgovara da nije, dok na daljnji upit je li vas tužitelj kontaktirao kada je uređivao svoje odnose sa gosp. MS i LS, odgovara da nije.

Na upit navodi da su metalne šipke postavljene kada je tužitelj doveo bagere odnosno kada je pokrenut ovaj postupak.

Na daljnji upit kome je pripadao suhozid, odgovara da je to pripadalo zemlji "koja visi", a to bi bilo od obitelji JS i BS, koji su bili prijašnji vlasnici. Isključivo je on uklanjao suhozid od sjevera prema jugu.

Na upit što bi predstavljao crveni dio, odgovara da njemu ništa ne predstavlja, a na daljnji upit da li vam je u tom crvenom dijelu predlagana od strane tužitelja zamjena, odgovara da je on doista razgovarao s tužiteljem, za donji dio, ali ne ovaj sjeveroistočni dio, i taj razgovor je bio prije nego što je on uopće počeo graditi betonski zid, i razgovor je bio u smislu da se potegne pravac, ali on na to nije pristao jer je smatrao da bi on puno više bio oštećen. Nikakva zamjena o kojoj je tužitelj govorio u iskazu nije moguća.

Nadalje upitan da li linija B-C u vještvu vještaka Bošnjaka priloženog spisu, predstavlja među između tužitelja i tuženika, odgovara da linija B-C predstavlja među, dok na upit da li je na liniji A-B bio suhozid, odgovara da je suhozid bio na liniji B-C.

Na upit da li su 1997. god., kada je počeo graditi kuću, dolazili građevinski strojevi na njegovu nekretninu, ogovara da jesu. Strojevi bi teško mogli pristupiti na njegovu nekretninu da je doista suhozid bio u liniji A-B.

Na poseban upit kojim putem su dolazili ti strojevi, da li ovim ili nekim drugim, odgovara da ne zna jer je bio u Njemačkoj, ali mala kombinirka je dolazila kopati temelje.

Na daljnji upit da li postoji sa istočne strane do vaše nekretnine pristupni put, odgovara da postoji put ali preko dvije tuđe nekretnine. Na daljnji upit navodi da se ne može sjetiti kada je ŠS počeo graditi kuću, ali čim je kupio zemljište počeo je graditi.

Tuženik pod 2 u iskazu od 13. srpnja 2016. god., navodi da je nekretninu kupio 2003. god., od RS ZS. Na nekretnini je već postojao objekt od 35 m2, koji je izrađen 80-et i neke godine, a on je samo vršio nadogradnju. Suhozid je tada bio položen koso, i kantun njegove parcele je bilo upravo ono kamenje koje se vidi na fotografiji broj 5, koju je tužitelj priložio danas na ročištu, i išao je put sjevera na spoj suhozida i betonskog zida. Kada mu se predočava skica vještaka Bošnjaka, koja je izrađena za potrebe ovog predmeta, može reći da je suhozid bio na liniji C-B. U blizini točke C je bila jedna maslina, a panj te masline i danas postoji, i odmah do masline je bio suhozid.

Na izričit upit da li je bio nazočan kada je rađeno premjeravanje tužiteljevog zemljišta 2006. god., izjavljuje da nije bio nazočan. On je prvi put ovu skicu vidio danas na ročištu.

Na daljnji upit da li mu je ikada predočena skica iz 2001. god., odgovara da je nije vidio prije postupka, dok na upit je li bilo kakvih dogovora oko njegove kupnje spornog sjeveroistočnog dijela, odgovara da nije jer nije imao potrebu kupovati.

Navodi da je on s tuženikom pod 1. sudjelovao u izgradnji betonskog zida, i to ovog sjeveroistočnog dijela, jer se to uostalom radilo na njegovoj parceli. Naime, njegova parcela i parcela tuženika pod 1. su nekada bile jedinstvena cjelina odnosno jedno zemljište koje je poslije podijeljeno.

Na upit jeste li kontaktirali tužitelja kada ste gradili sjeverni dio zida, odgovara da nije jer je to radio na svome, dok na daljnji upit jesu li na vašu nekretninu dolazili strojevi kada ste gradili, odgovara da nije bilo potrebe kada njegova nekretnina graniči s putem. Gosp. TS je imao pješački put, a kako je njemu bila potreba da dođe do svoje nekretnine autom, on je pristao na ovu izgradnju zida. Pješački put je išao preko njegove nekretnine. To je bilo pravo prolaza pješke.

Na upit je li vam poznato da je nakon gradnje zida 2006. god., izlazila građevinska inspekcija, odgovara da je izašla, oni su slikali stanje na terenu, rekli su da nema daljnjih izvođenja radova što nije ni bilo, svoju kuću je legalizirao. Nije bilo nikakvih zabrana ni problema.

Na daljnji upit koliko je bio visok zid čiji je sastavni dio činilo ovo kamenje, koje je sada ograđeno šipkama, odgovara da je bio veći od metra, ali kada je kupio nekretninu bio je obrušen. Tužitelj je jednom prigodom došao sa bagerom, i sve što je palo pokupio je i bacio na njegovu nekretninu, na ovaj gornji plato. Od kantuna što bi sada bilo označeno šipkom na fotografiji do spoja sa sjevernim zidom, bilo bi oko 7-8 metara, a širina zida je bila otprilike 80 cm.

Na upit navodi da je on kupio od RS, a on je mijenjao svoje imanje sa gosp. AS, koji živi u [adresa], a taj AS je kupio od BS, dok na upit tko vas je uveo u posjed nekretnine, navodi da je to bio pok. US i njegova supruga.

Nadalje upitan da li je oblik vaše parcele bio sukladan izvodu iz katastarskog plana, odgovara da jeste, a to se vidi iz katastarskog plana koji u ovaj tren prilaže, a napravljen je 07. prosinca 2011. god., a i nadalje iz izvatka iz 1994. god., kojeg u ovaj tren prilaže, te kopiji iz mape, i to kada je on kupio ovo zemljište 2003. god., upravo je takvo zemljište kupio, i u tom obliku. Dodaje da je rješenje o legalizaciji njegove kuće pravomoćno i izvršno, a to uključuje i ovaj zid. Sa gosp. FS nikada nije pričao ni o čemu.

Na upit može li reći što što na slici broj 3 predstavlja drveni dio, odgovara da je to on napravio kao odvod, a na daljnji upit zašto tog odvoda nema na spornom dijelu, odgovara da nema potrebe jer voda kroz zemlju prolazi pod put.

Na upit jeste li gradili drvene grade prije spornog dijela, odgovaram da su daske stavljene prije ovog spornog dijela.

Tužitelj je podneskom od 13. srpnja 2016. god., precizirao tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing.geod. od 22. kolovoza 2013. god., te predložio sudu da donese odluku kojom se utvrđuje da je vlasnik predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te da naloži tuženicima da predaju tužitelju sjeveroistočni dio predmetne nekretnine koji se nalazi uz čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji sjeveroistočni dio nekretnine je opisan u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka ing.geod., br. 19/2013, od dana 22. kolovoza 2013. god., koje je sastavni dio ovog spisa te je na priloženoj skici lica mjesta označen točkama A- B-C, kao i da naloži tuženicima da poruše zid sagrađen na sjeveroistočnom dijelu te nekretnine koji je opisan u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing.geod br. 19/2013, od dana 22. kolovoza 2013. god., koje je sastavni dio ovog spisa te je na priloženoj skici lica mjesta označen točkama A-B-C i sa nekretnine uklone i odnesu sav materijal toga zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina] i to na sjeveroistočnom dijelu nekretnine između toga zida i međe sa nekretninama čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na priloženoj skici na lica mjesta označene točkama A-B.

U podnesku od 03.travnja 2017. god., tužitelj navodi da je iz nalaza i mišljenja vještaka Ante Bošnjak ing.geod., kao i njegovog iskaza na ročištu 21. siječnja 2015. god., razvidno da se njegov nalaz i mišljenje temelji na skici izmjere iz 2001. god., koja je rađena radi uplanjenja kuće tuženika pod 2 na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a da je ta skica rađena na temelju stvarnog stanja na terenu. Navodi da dostavlja u dokazne svrhe i Geodetsko vještačenje metodom aerofotogrametrije "Split, rujan 2016. godine" izrađene od strane Geodetskog zavoda d.d. Split, iz kojeg je razvidna linije međe na terenu između nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na osnovu odgovarajućih aerofotogrametrijskih snimaka iz 1989. god., u kojem je crvenom linijom označena međa prema stvarnom stanju terena u tom trenutku.

Navodi da međa ucrtana u katastarskom operatu očito odstupa od međe koja je postojala na terenu, a tuženici su jednostrano i neovlašteno bez bilo kakvog prethodnog postupka utvrđivanja ili određivanja međe, izgradili predmetni zid na katastarskoj međi koja se ne podudara sa stvarnom međom koja je postojala na terenu, i jasno je uočljiva na priloženim fotografijama, kako onima koje je priložio tužitelj, tako i onima koje su priložili tuženici.

Nadalje, tužiteljevo zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] je u odnosu na zemljište tuženika pod 2 koje je označeno kao čest zem. 864/1, K. O. [katastarska općina], na nižoj nadmorskoj visini za oko 2 m, pa je jasno da su samo tužitelj i njegovi prednici mogli koristiti predmetno zemljište, a iz dokaza izvedenih tijekom postupka je razvidno da se upravo tužitelj i njegovi prednici nalaze u posjedu ovog dijela predmetnog zemljišta od pamtivijeka, te da površina zemljišta koja je u skici mjerenja sudskog vještaka Ante Bošnjak ing.geod., "Solin, 22. kolovoza 2013." označena slovima A-B-C-A i obojana zelenom bojom u površini od 9 m2, pripada vlasniku nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Člankom 103 st. 6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, što jasno upućuje na zaključak da se parnica može pokrenuti i neovisno o postupku uređenja međe.

Navodi da je vlasnikova pravna vlast glede nekretnine prostorno ograničena na nekretninu tj. na zemljišnu česticu. Granice zemljišne čestice određene su geometrijski kao katastarska čestica i označuju se međom. Međom se, dakle označava do kuda u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine, odnosno označava se granica katastarske čestice. Svatko može u parnici dokazivati do kuda doseže njegovo vlasništvo zemljišta, može dakle, staviti vlasnički zahtjev u obliku tužbe, zahtijevajući da mu se preda u posjed ono što je njegovo, a drugi to posjeduje, te da se međa označi u skladu s njegovim pravom vlasništva (K i suradnici, Stvarno pravo, N.N. Zagreb, lipanj 2007. str. 641 i 650).

Slijedom navedenog, tužitelj je preinačio tužbu isticanjem i daljnjeg tužbenog zahtjeva radi utvrđenja položaja spornog dijela međe između njegove nekretnine i nekretnine tuženika pod 2, te je konačno postavio tužbeni zahtjev i predložio sudu da donese slijedeću presudu;

-utvrđuje se da međa između nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tužitelja, i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tuženika pod 2, predstavlja liniju između točaka A-B, koje točke su navedene u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing.geod. "U Solinu, 21. kolovoza 2013.", koja prileži ovom predmetu, tako da površina od 9 m2 koja je u istoj skici, kao poseban lik, označena slovima A-B-C-A predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj da na temelju ove presude u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi izvrši evidentiranje međe između ovih nekretnina sukladno ovoj presudi i navedenoj skici.

-nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, predaju tužitelju sjeveroistočni dio nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 9 m2, koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing. geod. "U Solinu, 21. kolovoza 2013.", kao poseban lik, označen slovima A-B-C-A.

-nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana poruše zid sagrađen na sjeveroistočnom dijelu nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing. geod. "U Solinu, 21. kolovoza 2013.", označen slovima B-C, te da s dijela predmetne nekretnine koji je u istoj skici, kao poseban lik, označen slovima A-B-C-A, uklone i odnesu sav materijal tog zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], između tog zida i međe sa nekretninom označenom sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na priloženoj skici lica mjesta označene točkama A-B.

Svjedok JS u iskazu na licu mjesta dana 07. travnja 2017. god., navodi da će sve reći iskreno i pošteno. On je prodao zemljište u [adresa] ĐS. Radi se o zemlji zv. " [adresa] negdje 500 m2. Od glavnog puta on se je spuštao na nekretninu, i nikoga on tu nije vidio. Kada ga se pita je li na terenu postojao kakav zid, izjavljuje da je postojala "prizida" na zapadnu stranu. To je bio mali zidić od kamena visine otprilike 50-ak cm, možda i više. Bio je lijepo ravan zidić, i tu je prolazio. Na izričit upit je li se zidić koji je bio na nekretnini lomio, mijenjao smjer, odgovara: "Ma T nije, išao je ravno". On davno nije bio na toj nekretnini, ima 25 godina.

Nakon što mu je predočena fotografija koja čini sastavio dio nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ante Bošnjaka (list spisa 20), izjavljuje da slabo vidi, te da ne može vidjeti ništa na predočenoj fotografiji. Postojala je visinska razlika u terenima, zato je i postojala "prizida". Kada ga se pita tko je radio taj zid, izjavljuje da ne zna. Kako ću on to znati.

Na upit što je uobičajeno u Kaštelima je li "prizida" od niže ili više zemlje izjavljuje da nezna. Prema zapadu, prema Kambelovcu je bila zemlja od FS. Nikada on nikoga ni na jednoj strani nije vidio. Taj zidić je pratio njegovu zemlju. Nikada nije bilo spora vezano za zid između njega i FS niti je ikoga vidio. Poviše njegove zemlje do glavnog puta je bila zemlja od BS.

Na upit tko je koristio put kojim ste dolazili do glavnog puta, navodi da je to bio "stopalski" put, i takav je put imala svaka zemlja. Tu je prolazio samo pješke, put je bio otvoren. Kada ga se pita kakav je to put, izjavljuje da je to sve bilo obraslo kupinom. U svojih 27 godina on nikoga nije vidio na toj zemlji, ni od istoka, ni zapada, ni sjevera, ni juga.

U podnesku od 11. travnja 2017. god., tuženik pod 1 navodi da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 03.travnja 2017. god., a obzirom da je tužbom tužitelj zatražio da se utvrdi vlasnikom predmetne nekretnine, do preinačenim tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi međa između predmetne nekretnine i čest. zem. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina].

Tuženik pod 2 u podnesku od 21. travnja 2017. god ., navodi da se protivi preinaci tužbe i tužbenog zahtjeva. Naime, preinačenim tužbenim zahtjevom tužitelj je zatražio da se utvrdi međa između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a čime je izvršio preinaku ranije postavljenog tužbenog zahtjeva podredno, protivi se i tužbenom zahtjevu iz podneska od 03. travnja 2017. godine.

Na raspravnom ročištu dana 17. prosinca 2020.god., tuženik pod 2 navodi da u dokazne svrhe prilaže aviosnimku njegove nekretnine iz koje je razvidno kako je predmetna nekretnina izgledala prije 1968. god, a koji dokaz potvrđuje njegove navode iznesene tijekom postupka, i koja snimka se u cijelosti poklapa sa skicom koju je izradio sudski vještak Ante Bošnjak ing. geod. za potrebe ovog postupka, i to posebno u referentnim točkama C i B.

Tužitelj na istom ročištu ističe kako iz priloženih fotografija nije vidljivo o kojim se česticama radi, kao niti datum nastanka istih, pa stoga prigovara tvrdnjama tuženika pod 2 da se radi o snimkama iz 1968. godine.

Svjedok ES u iskazu od 24. veljače 2021. god., navodi da joj je poznata predmetna nekretnina obzirom da je 1987. godine posredovala u kupoprodaji ove zemlje za svoga rođaka AS. Nakon što joj je predočena priložena fotografija sačinjena od strane sudskog vještaka na str. 20 spisa, može kazati da joj je poznat i sadašnji izgled spornog dijela predmetne nekretnine, pa tako može kazati da je u vrijeme kada je posredovala pri kupoprodaji ove nekretnine o čemu je maločas govorila, na spornom dijelu nekretnine bio kameni zid koji je išao upravo od točke B do točke C, dakle, na istom mjestu na kojemu se sada nalazi betonski zid, a možda je čak i nekadašnji kameni zid bio položen i još malo u lijevo u odnosu na ovaj sadašnji betonski zid. Pored točke C na ovoj fotografiji upravo negdje kod broja "2" bila je jedna maslina, te se je između ovog kamenog zida i masline moglo prolaziti, nešto manje od jednog metra.

Na posebno pitanje navodi da je negdje iza Domovinskog rata ovaj zid betoniran od strane novoga kupca, jer njen rođak AS živi u [adresa] i nakon Domovinskog rata više nije dolazio u Republiku Hrvatsku. Nije joj poznato da li je novi kupac prethodno porušio ovaj kameni zid ili ga je samo betonirao. Pretpostavlja da je to uradio ovdje prisutni tuženik pod 2, jer je sada ova nekretnina u njegovom vlasništvu.

Na posebno pitanje navodi da je posredovala u kupoprodaji predmetne nekretnine za svojega rođaka AS tijekom 1987. godine, a on njoj nije ispustio pismenu punomoć za zastupanje, i tijekom 1987. godine je došao iz [adresa] i kupio predmetnu nekretninu od VS. Negdje otprilike 1993. godine njen brat i ona su za rođaka AS prodali ovu nekretninu RS, ne može se sjetiti u ovaj čas njegovog osobnog imena, a rođak AS je u ovu svrhu ispustio punomoć njenom bratu GS. U vrijeme kada su prodali predmetnu nekretninu na spornom dijelu je još bio suhozid o kojem je maločas govorila. Ova maslina i još jedna maslina koja nije vidljiva na fotografiji su bile na ovoj nekretnini koju su kupili, a potom prodali za svojega rođaka GS. Nije joj poznato i ne može se sjetiti da li je prilikom kupovine i kasnije prodaje ovog zemljišta bio angažiran ovlašteni geometar. Ona nije nikada imala u vlasništvu agenciju za posredovanje u prometu nekretninama, a sve ovo o čemu je govorila radila je za svojega rođaka koji živi u [adresa].

Na posebno pitanje navodi da su nakon kupovine predmetnog zemljišta na istom sagradili kuću dimenzija 8 x 6 metara sa nešto malo vanjskog stubišta. Nije joj poznato tko je uklonio dvije masline o kojima je govorila. Sjeća se da je jedna od njih bila stoljetna. Može kazati i to da nikada nije vidjela nikoga na zemljištu položenom zapadno od ovog spornog dijela, i isto je bilo zapušteno i zaraslo u kupinu. Spornim dijelom je nekada mogao prolaziti samo JS koji je imao u vlasništvu zemlju koja se nalazi južno od ovog spornog dijela, a prolazio je po ovom suhozidu o kojem sam maločas govorila. Ovaj sporni dio pa i šire od njega su koristili za pristup traktorom i iskrcavanje materijala.

Tužitelj na istom ročištu navodi da ulaže prigovor na iskaz ove svjedokinje jer nikada nije vidio svjedokinju tamo gdje navodi da je bila. Kako ona kazuje da je dovodila tamić i traktor, a da bi to bila zemlja njezinog rođaka, sasvim je očito da ne kazuje istinu, a ne kazuje istinu ni o zidu ni o betoniranju. Uostalom svjedokinja nikad nije bila vlasnica tamića niti traktora, a iz susjednog je mjesta, pa nije imala nikakav interes dolaziti na te nekretnine.

Svjedok MS u iskazu od 24. veljače 2021. god., navodi da od 2000-e godine živi u susjedstvu tuženika pod 1 i pod 2, pa se tako sjeća, a nakon što mu je predočena priložena fotografija na str 20 spisa, da je u vrijeme kada je doselio u susjedstvo na ovom istom mjestu gdje se sada nalazi ovaj betonski zid, tada bio suhozid, i to između točaka B i C, kako je označeno na fotografiji. Koliko je njemu poznato tuženik pod 1 je kasnije porušio ovaj suhozid i na istom mjestu podigao ovaj betonski zid vidljiv na fotografiji. Može kazati da je prilikom ovih radova nasut samo krajnji dio ovog spornog zemljišta upravo u visini gdje se nalazi ovaj čovjek na fotografiji, a to je dio do glavnog puta na kojemu je nekada bila stepenica visine oko pola metra.

Na posebno pitanje navodi da je tuženik pod 1 izveo ove radove da bi mogao vozilom doći do svoje kuće. Može kazati da poznaje tužitelja i koliko se sjeća on nije reagirao i tražio da se obustave ovi radovi u vrijeme dok ih je izvodio tuženik pod 1. Koliko se sjeća tužitelj je tek kasnije, što je čuo od tuženika pod 1 i pod 2, postavio problem vezan uz izvođenje ovih radova smatrajući da je ovaj sporni dio njegovo vlasništvo.

Na daljnje pitanje navodi da nije viđao tužitelja u vrijeme izvođenja spornih radova na rušenju nekadašnjeg suhozida i izgradnji ovog betonskog zida, a kazao je da tužitelj nije reagirao u vrijeme izvođenja radova, jer je tek kasnije od tuženika pod 1 i pod 2 čuo da ih je tužio smatrajući da je ovaj sporni dio njegovo vlasništvo. Suhozid je tuženik rušio rukama i mašklinom. Ovaj suhozid je bio visok otprilike 1,5 metara u svom početnom južnom dijelu, a u sjevernom dijelu je imao otprilike pola metra veću visinu. Nije mu poznato što je tuženik radio sa kamenjima koje je uklonio, a od kojih je bio sagrađen ovaj nekadašnji suhozid. Ovaj novi betonski zid je podignut u čitavoj dužini nekadašnjeg suhozida.

Nadalje upitan navodi da je svoju kuću u susjedstvu počeo graditi 1997. godine, a na susjednom zemljištu koje je sada u vlasništvu tužitelja nije nikada nikoga viđao, a radilo se je o zapuštenom i zaraslom terenu. Na ovom spornom dijelu je bio jedan uski put, a teren je bio otprilike na pola metra nižoj razini. Tu se je nalazila i jedna maslina. Ovuda se je dakle, moglo proći samo pješice. Tužitelj je vrlo rijetko dolazio na svoju nekretninu, a nakon što je sagrađen ovaj sporni betonski zid počeo je dolaziti i bio otprilike 10-ak puta, te je na svojem zemljištu posadio masline. On je uredio sa tužiteljem i među sa njihovih nekretnina, pa mu je prepustio otprilike 210 m2 zemljišta po katastru, i to samo iz razloga da ne bi i on morao sa tužiteljem dolaziti na sud. Tužitelj je na njihovoj međi sagradio zidić sa žičanom ogradom.

Na daljnje pitanje navodi da je svoje zemljište kupio 1989. godine. Nakon toga je otprilike dva puta bio na svojem zemljištu tijekom Domovinskog rata. Koliko se može sjetiti tuženik pod 2 je kupio i došao u susjedstvo negdje nakon 2000-e godine. Tužitelj je na svojem zemljištu posadio masline prije 7, 8 godina.

Tuženik pod 1 u podnesku od 26. veljače 2021.god., navodi da u dokazne svrhe dostavlja snimku današnjeg stanja u usporedbi sa stanjem na terenu iz 1968.god., a iz čega je razvidno kako je predmetni zid iz 1968. god., bio na mjestu gdje se danas nalazi.

Svjedok ČS u iskazu od 26. svibnja 2021. god., navodi da je tijekom 2005. ili 2006. godine njegov tadašnji šef DS bio pozvan na predmetnu parcelu u Kaštelima od strane tužitelja FS, a kako bi se izdefiniralo pravo prolaza sa zapadne strane predmetne parcele. Kada mu se predočava fotografija na str. 20. spisa može kazati da se na fotografiji nalazi istočna strana parcele, dok su oni kao ovlašteni geometri bili pozvani u svrhu utvrđivanja ovog prava prolaza na suprotnoj, odnosno zapadnoj strani predmetne parcele. Ovom prigodom su izmjerili kompletnu parcelu, pa tako i na spornoj istočnoj strani.

Na posebno pitanje navodi da je u ovo vrijeme 2005. ili 2006. godine na terenu postojao betonski zid, i to upravo na liniji označenoj točkama A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa, dok je na sjevernoj strani uz rub kolnika ceste, a što je isto tako vidljivo na ovoj fotografiji, postojao suhozid. Na predmetnoj nekretnini je bio samo ovom prigodom i nakon toga više na nju nije dolazio.

Na daljnje pitanje navodi da mu je ovo što je maločas kazao o položaju spornog zida ostalo u sjećanju budući da je kao geodetski tehničar sačinio više skica predmetne nekretnine po zahtjevu tužitelja, a kako bi se ovaj zid povukao u ravnoj liniji i tako utvrdila međa pravilnog oblika, međutim to izgleda nije zaživjelo. Ovaj zid je inače prema njegovim spoznajama vlasništvo susjeda tužitelja.

Nadalje upitan navodi da je na ovim skicama koje je sačinio bilo vidljivo da se je sporni betonski zid o kojem je govorio nalazio na ovoj liniji označenoj linijama A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa koja mu je predočena. Ovim skicama raspolaže tužitelj, a možda eventualno i njegov tadašnji šef DS.

Na posebno pitanje, a nakon što su mu od strane tužitelja predočene sačinjene dvije skice predmetne nekretnine, navodi da se upravo radi o skicama koje je sačinio nakon što je bio na predmetnoj nekretnini 2005. ili 2006. godine, te da je na ovim skicama vidljivo da je međa između predmetnih nekretnina na spornom dijelu išla ravno, odnosno po ovoj liniji A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa, dok je crvenom linijom označena međa kako ju je predlagao tužitelj i koja bi išla ravnom linijom o čemu je maločas govorio.

Na daljnje pitanje da li kao geodetski tehničar ima ovlasti raditi skice nekretnina, može kazati da je kao ovlašteni zaposlenik sačinio skice koje su mu predočene, a njih je potpisao šef DS dipl. ing. geodezije. Jedna skica koja mu je predočena nije ovjerena i radilo se je kako je već kazao o prijedlogu tužitelja da se ispravi međa između nekretnina stranaka, dok je druga skica potpisana i ovjerovljena, a sačinjena je kako je već kazao, u svrhu utvrđivanja pristupnog puta sa zapadne strane predmetne nekretnine. Ova sporna međa na istočnoj strani nekretnine je na skici sačinjena prema stanju na terenu, a ne prema katastarskim granicama.

Posebno upitan da li je u svrhu izrade snimka lica mjesta koje je predočeno sudu na današnjem ročištu bilo ispravno unijeti istočnu među prema katastarskim granicama ili prema stanju na terenu, navodi da je ovom prigodom trebalo snimiti stanje kakvo jeste na terenu, a što je ovom prigodom i prikazano na snimku lica mjesta te mu je upravo predočeno. Nisu mu poznati tuženici ĐS i ES. Nije mu poznato da li je upravo predočeni snimak lica mjesta bio predočen tuženicima na potpis. Nakon što je sačinio ovu neovjerenu skicu po prijedlogu tužitelja, od tužitelja nije naknadno primio nikakvu informaciju o tome da li je njegov prijedlog prihvaćen ili nije prihvaćen. Kada je bio na predmetnoj nekretnini 2005. ili 2006. godine, čitava istočna strana predmetne nekretnine je bila u betonskom zidu. Ovaj zid je na svojoj južnoj strani bio niže visine i penjao se je idući prema sjeveru, tako da je na sjevernoj strani bio nešto veće visine. Kako je već kazao, prema njegovim spoznajama zid je bio u vlasništvu susjeda. Tom prigodom na ovom spornom dijelu nije uočio nikakve ostatke nekakvog drugog zida ili bilo kakve druge tragove, što bi se moglo tumačiti kao međa. Kako je već kazao, na neovjerenoj skici koju je sačinio crvena linija je predstavljala prijedlog za uređenje međa među strankama od strane tužitelja, dok crna linija predstavlja stanje na terenu. Na daljnje pitanje zbog čega na ovoj skici koju je načinio, postoje dvije linije crne boje, može kazati da se u ovaj čas ne može sa sigurnošću izjasniti, a moguće je da jedna od ove dvije linije predstavlja i katastarsku granicu među nekretninama.

Na posebno pitanje navodi da je njegov šef DS prilikom snimanja predmetne nekretnine, tužitelju kazao da na terenu trebaju biti sve stranke, odnosno svi susjedi, pa tako mogu kazati da su neki od susjeda ovom prigodom i bili na terenu, ali se ne može izjasniti koji su susjedi ovom prilikom bili na terenu. U ovakvim prigodama se i vrši snimak nešto šireg područja, radi toga što je službena mapa definirana u mjerilu 1:2880, pa odstupanje od 1 mm na mapi može rezultirati većim odstupanjima na terenu.

Na daljnje pitanje navodi da nakon što je sačinio ovu predočenu skicu više nije obavljao nikakve poslove u vezi predmetne nekretnine. U konkretnom slučaju se radilo o skici za potrebe stranaka, a ne o skici za potrebe katastra.

Svjedok ĆS u iskazu od 26. svibnja 2021. god., navodi da je kao bivši zet tužitelja u više navrata bio na predmetnoj nekretnini, pa tako može kazati da je na predmetnu nekretninu počeo dolaziti 1997. god., kada je sklopio brak, a posljednji put je na njoj bio prije 4 - 5 godina. Nakon što mu je predočena fotografija priložena na str 20 spisa, može kazati da ovaj sporni zid u vrijeme kada je dolazio na predmetnu nekretninu nije postojao, već je na ovom dijelu postojao suhozid koji se je protezao na liniji označenoj slovima A-B na priloženoj fotografiji, a u podnožju tog suhozida je postojao podzid nešto širih dimenzija, a na tom mjestu je postojala i jedna maslina. Ovaj podzid je bio visok nekih 40–tak centimetara, i rub ovog podzida je išao negdje sredinom ovog spornog dijela u obliku trokuta, s tim da on nije otpočimao u ovoj točci označenoj slovom B već negdje između točaka A i B, i to upravo ovdje gdje je na fotografiji vidljiva sjena.

Na posebno pitanje navodi da je ovaj sada postojeći sporni zid na liniji označenoj slovima B-C na priloženoj fotografiji, po njegovom sjećanju sagrađen negdje prije 15 godina, a sagradio ga je vlasnik nekretnine sa istočne strane, a misli da se radi o tuženiku ĐS, te smatra da ga je sud maločas pogrešno razumio da bi na ovom spornom dijelu nekretnine čitavo vrijeme dok je on na nju dolazio bio stari suhozid o kojemu je maločas govorio.

Na daljnje pitanje navodi da je ovaj podzid o kojem je maločas govorio isto tako bio od kamena. Tužitelj mu je kazao da su oni podigli ovaj podzid da bi se spriječilo urušavanje postojećeg starog suhozida, a kako je maslina koja je ovdje postojala bila vlasništvo tužitelja, tako smatra da je u njegovom vlasništvu bio i ovaj podzid. Tužitelja nije nikad pitao u čijem vlasništvu je bio stari postojeći suhozid, ali mu je poznato kako je običaj da je takav suhozid uvijek u vlasništvu gornje parcele, dakle, one koja se nalazi na višoj razini, dakle u vlasništvu susjedne parcele. Može kazati da ga tužitelj nije obavijestio o samom početku izvođenja radova na betoniranju spornog dijela od strane susjeda, ali mu je bilo poznato da se je tužitelj sa susjedima dogovarao u vezi gradnje ovog zida, odnosno podjele njihovih nekretnina na ovom mjestu. Međutim, kasnije je susjed sagradio ovaj zid bez saznanja tužitelja kazavši mu kasnije da nije imao njegov broj telefona.

Na posebno pitanje navodi da njemu nisu poznati konkretni razlozi zbog kojih je susjed ĐS gradnjom spornog betonskog zida odstupio od ove trase na kojoj je nekada postojao stari suhozid, koji se je po njegovom sjećanju već pomalo počeo naginjati, pa skoro i urušavati na nekretninu tužitelja.

Na daljnje pitanje navodi da je tužitelj sa susjedima prije izgradnje spornog zida dogovarao načine kako utvrditi među između njihovih nekretnina, i to na način da bi ova međa imala što ravniji i pravilniji oblik.

Nadalje upitan navodi da je među strankama po prijedlogu tužitelja bilo govora o tome da se međa uredi na način da zid ide negdje otprilike po sredini ovog spornog dijela u obliku trokuta vidljivo na fotografiji na str. 20. spisa. Naime, do izgradnje spornog zida ovaj susjed na ovom mjestu do tada nije mogao pristupiti slobodno vozilom već je morao prolaziti uz poteškoće, vraćajući se jednim dijelom u rikverc, a sad se ovim dijelom može bez problema proći i kamionom.

Tužitelj je na ročištu dana 26. svibnja 2021. god., priložio u spis sačinjeni snimak sa lica mjesta, koji je sačinjen od PS dipl.ing.geod. od 19. 06. 2006. god. i skicu sačinjenu od strane saslušanog svjedoka NS.

Tužitelj u podnesku od 23.lipnja 2021.god., navodi da prigovara iskazima svjedoka ES i MS. Navodi da je SS upoznao krajem 1992. god., ili početkom 1993.god., kada je zajedno sa HS došao u njegov stan. Tražili su proširenje puta do svoje parcele, s tim da on sudjeluje sa jednim manjim dijelom zemlje, a što se vidi na skici PS dipl.ing.geod. Oni bi put izgradili, a pravo prolaza bi imali svi prema skici mjerenja. Tada su predložili da će dignuti porušeni zid sa sjeverne strane njegove parcele prema putu koji se urušio prije Domovinskog rata.

Navodi da je ovu parcelu naslijedio od oca, a na kojoj je davno bio vinograd, a kasnije zasijana djetelina. Istina je da neposredno prije Domovinskog rata, a posebno za vrijeme istog nije često dolazio na ovu parcelu. Zbog poslovnih obveza se nije bio u mogućnosti baviti poljoprivredom (maslinarstvom).

Po riječima LS, zid sa sjeverne strane je podigao MS. Podigao je kameni zid na čijem vrhu je napravio betonsku gredu, čime je povezao krajnje točke sjevernog dijela njegove parcele, od istočnog suhozida koji pripada tuženiku pod 2, sa zapadnim zidom novog zajedničkog puta koji je izgradio MS.

Nadalje navodi da se na fotografijama 1 i 2 u prilogu podneska, vidi do kuda je betonski zid (greda) došao, a to je do točke A, po nalazu i mišljenju vještaka Ante Bošnjaka ing.geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju. To nije u skladu s izjavom svjedoka SS kao ni ES, koji su izjavili da je sporni dio zida bio na pravcu B-C. Ako je suhozid bio na pravcu B-C, zašto je MS napravio betonski zid (gredu) do točke A? Zato što je u točki A bio suhozid. Normalno bi bilo da je gredu napravio do točke B, ali nije jer zid tada nije postojao. Nije bilo nikakve svrhe graditi zid u produžetku i ukopavati ga.

Na fotografijama 1 i 2 u prilogu podneska se vidi do kuda je tuženik pod 2 napravio sakupljač vode koja se slijeva sa ulice. Napravio ga je od svoje kuće do točke A. Zašto ne cijelom širinom puta do točke C? Zato što je to dograđeni dio koji tada nije ni postojao.

Tužitelj nadalje navodi da je tuženik pod 1 istočni zid radio u dvije etape. Prvi dio zida (do spornog zida tj. do točke B) radio je sam godinu dana ranije, a na koji on nije imao primjedbu, osim što mu je prigovorio da ga nije obavijestio. Odgovorio mu je da nije imao njegov telefonski broj (MS i LS su našli i adresu). Po starom Kaštelanskom običaju, kada se obnavlja (međa) zid, obavezno se obavijesti vlasnika susjedne parcele. Na fotografiji 3 u prilogu podneska se vide različite boje betonskog zida, tamniji dio zida koji je prije sagrađen, i spornog zida koji je naknadno sagrađen, svjetlije je boje. Na fotografijama 1,2 i 3 se vidi šut koji je svjetlije boje, a koji se naknadno nasipavao, u odnosu na stari dio puta koji je tamnije boje i vidi se mjestimično zelena trava.

MS je izjavio da je na njegovoj zemlji bio uski put, što ne odgovara istini jer kada je on došao u [adresa], sjeverni zid njegove parcele je bio srušen u potpunosti, pa se je moglo prolaziti u bilo kojem dijelu. Kako taj sjeverni zid ima pad od istoka prema zapadu otprilike 1 m, njegov djed, otac i svi članovi obitelji dolazili su na zemlju na zapadnom dijelu gdje je zid puno niži. A to je na dijelu prema skici koju je napravio B dipl.ing.geod., iscrtano plavom bojom i označeno slovom B.

Nadalje navodi da je MS izjavio da on nije reagirao kada je radove izvodio tuženik pod 1. Reagirao je kada su tuženici zajedno napravili sporni zid (u drugoj etapi), prijavio ih je Građevinskoj inspekciji koja je izašla na teren (10.10.2006.), slikala i stavila tablu o zabrani radova. Kako Građevinska inspekcija nije ništa napravila osim što je slikala, stavila tablu o zabrani radova koju su tuženici skinuli, odlučio je angažirati odvjetnika. Za promjenu pravca zida mu je rekao IS iz [adresa].

Pored već spomenutih triju fotografija, snimka lica mjesta OS dipl.ing. geod., kao i Nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ante Bošnjak ing.geod., tu je i skica izmjere ŽS iz 2001. god. (koja se nalazi u Kaštelanskom katastru), Kopija katastarskog plana nove izmjere koja pokazuje kojim pravcem je išao istočni zid. O neistinitom svjedočenju govori i Geodetsko vještačenje metodom aerofotogrametrije koju je izradio Geodetski zavod d.d. Split, u rujnu 2016. godine.

Na ročištu dana 30. lipnja 2021. god., tuženik pod 1 navodi kako isprave na koje se poziva tužitelj, a koje je dostavio uz podnesak upućuju kako bi se u ovom predmetu radilo o uređenju međa, a ne o tužbenom zahtjevu na utvrđenje. Posebno ističe da skica nove izmjere koja je dostavljena nije službena skica, te da nekretnine u vlasništvu tuženika nisu raspravljene u postupku osnivanje nove zemljišne knjige. Fotografije koje su dostavljene ne prikazuju da bi bilo tko od tuženika povrijedio među, niti oduzeo pravo vlasništva tužitelju. Naime, tijekom izvođenja građevinskih radova, postavljanja zida na međi između nekretnina tužitelja i tuženika pod 2, bilo je potrebno izvršiti iskop zemljišta kako bi se sagradio betonski zid. Ujedno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika pod 1.

Na ročištu dana 09. rujna 2021. god., tuženik pod 1 navodi u odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, da je nesporno, kako u postupku, a tako proistječe i iz izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], da je u vlasničkom posjedu tuženika pod 2, tako i u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], da je u vlasništvu tuženika pod 1, dok je nesporno tužitelj vlasnik čestice zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Budući tužitelj tuženim zahtjevom obvezuje i tuženika pod 1, a kako tuženik pod 1 nije vlasnik niti posjednik čest. zem [katastarska čestica] na kojoj je položen sporni zid i sporni dio zemljišta, to je osnovan i prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika pod 1. Dostavio je izvatke iz zemljišne knjige ovog suda zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić - neslužena kopija sa stanjem na dan 30. lipnja 2021.god. i 08.rujna 2021.godine.

Presudom ovog suda posl. br. P-107/20 od 07. listopada 2021. god., tužbeni zahtjevi su prihvaćeni u cijelosti.

Rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-509/2024-3 od 16. siječnja 2025. god., žalbe tuženika su uvažene, ukinuta je presuda ovog suda posl. br. P- 107/20 od 07. listopada 2021. god., i predmet vraćen ovom sudu na ponovo suđenje.

Stranke su zatražile parnični trošak.

U dokazne svrhe sud je pregledao Prikaz zk uloška – neslužbena kopija ovog suda, zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić sa stanjem na dan 28.09.2011. god., Preris katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava Kaštel Sućurac od 07.12.2011. god., Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing.geod. od 22. kolovoza 2013. god., Katalog bespravne gradnje 2006. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Odjel inspekcijskog nadzora, Područna jedinica u Splitu za područje Splitsko-dalmatinske županije od 28. studenog 2006. god., Obavijest Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za inspekcijske poslove od 12. listopada 2006. god., Skicu izmjere Geo-Grading d.o.o. Kaštel Štafilić–travanj 2001. god., Ugovor o razmjeni nekretnina (1. str.), Predugovor o prodaji nekretnine bez naznake datuma, Geodetski snimak Infokarta d.o.o. – studeni 2012. god., Fotosnimak bez naznake datuma, Snimak lica mjesta DS dipl.ing.geod. bez naznake datuma, pet fotografija, tri fotografije predmetne nekretnine, Izvadak iz stručne literature Gavela i suradnici, Stvarno pravo – lipanj 2007.(str. 641 i 650), Geodetsko vještačenje metodom aerofotogrametrije Geodetski zavod d.d. Split, rujan 2016. god., pet Aviosnimaka Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Informacijski sustav prostornog uređenja bez naznaka datuma, dva Fotosnimka Državne Geodetske uprave od 24. 02. 2021. god., Neovjerenu skicu lica mjesta bez naznake datuma, tri fotografije, Poziv Državne Geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Kaštel Sućurac od 28.05.2020. god., Kopiju katastarskog plana Državne Geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Kaštel Sućurac od 28.05.2020. god., Kupoprodajni ugovor od 23. travnja 1990. god., Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić sa stanjem na dan 30.06.2021. god, i Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić sa stanjem na dan 08.09.2021. god., te izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Ante Bošnjak ing.geod., dana 05. ožujka 2013. god., Dopunom vještva od strane stalnog sudskog vještaka Ante Bošnjak ing.geod., na ročištu dana 21. siječnja 2015. god., saslušanjem svjedoka BS, IS i CS na raspravnom ročištu dana 19. ožujka 2015. god., saslušanjem parničnih stranaka na raspravnom ročištu dana 13. srpnja 2016.god., saslušanjem svjedoka JS na licu mjesta dana 07. travnja 2017. god., saslušanjem svjedoka ES i MS na raspravnom ročištu dana 24. veljače 2021.god., i saslušanjem svjedoka ČS i ĆS na raspravnom ročištu dana 26. svibnja 2021. godine. Tijekom ponovno provedenog postupka je izveden dokaz pregledom priložene tri fotografije predmetne nekretnine u boji, Kopije katastarskog plana Geo Arcuc 3D d.o.o. Split od 06. svibnja 2021. god., i Povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Kaštel Sućurac Kl. 930-04/25-05/47, Ur. br. 541-28-02-06/3-25-2 od 24. veljače 2025. godine.

Tužbeni zahtjevi su osnovani.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, u daljnjem tekstu ZV), propisuje u odredbama čl. 30 st. 1 i st. 2, da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (st. 1). U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari (st. 2).

U odredbi čl. 161 ZV-a, propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, te da ovo vlasnikovo pravo ne zastarijeva ako zakonom nije što drugo određeno.

Nadalje je u odredbi čl. 162 st. 1 ZV-a, propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

Slijedom svega navedenog, valja primijetiti da u svojem Nalazu i mišljenju od 22. kolovoza 2013. god., sudski vještak za geodeziju Ante Bošnjak ing. geod., navodi da je na zahtjev suda napravljena analiza položaja međe između čestica 865 i 864/1, K. O. [katastarska općina]. Ističe da je sporna površina na priloženoj skici lica mjesta označena točkama A-B-C i iznosi 9 m2, a spor je nastao obzirom da tužitelj tvrdi da je međa između njegove čestice 865 i čestice tuženika pod 2 864/1, na mjestu na terenu koje je na priloženoj skici i fotografiji definirano točkama A-B, a što potkrjepljuje skicom mjerenja koja je sastavni dio elaborata uplane susjedne kuće.

Vještak navodi da je iz priložene skice izmjere iz 2001. god., razvidno da se je sporna međa tada (2001. god.), protezala između točaka A i B, a problem je nastao 2006. god., kada je tuženik napravio betonski potporni zid dužine 8,36 m, koji je na priloženoj skici i fotografiji označen točkama C i B. Navodi da se položaj točaka C-B, odnosno spornog betonskog potpornog zida, poklapa sa službenim katastarskim stanjem.

Ovaj vještak potom zaključuje da je međna linija koju je tužitelj držao u posjedu do izgradnje potpornog betonskog zida 2006. god., definirana točkama A-B. Nakon izgradnje betonskog potpornog zida 2006. godine od strane tuženika, međna linija definirana je točkama C-B, koja se u okvirima dozvoljenih odstupanja poklapa sa službenom katastarskom granicom.

U dopuni vještva na raspravnom ročištu dana 21. siječnja 2015. god., vještak Ante Bošnjak ing. geod., navodi kako misli da je na spornoj skici iz tuđeg elaborata koja je rađena na predmetnom području, sporna međa prikazana malo drugačije nego na katastarskom planu. Proteže se od točke A do B, a na službenom katastarskom planu od točke C do B. Iz navedenog je očito da je predmetna međa u naravi prije izgradnje spornog zida išla od točke A do B, a da je nakon izgradnje zida bez suglasnosti obiju strana namještena na točke C-B, odnosno po službenom katastarskom planu.

Nakon što mu je predočena priložena skica izmjere Geo-grading od 05. kolovoza 2001. god., na kojoj skici je potpis TS, navodi da je na temelju ove skice izradio svoj Nalaz i mišljenje, a što je i naveo u Nalazu, te posebno ističe da u slučaju kada ne bi bilo ove skice izmjere iz 2001.god., ne bi mogao utvrditi stvarno stanje na terenu prije izgradnje zida. Ova skica izmjere je rađena radi uplane kuće na čest. 864/2, i vršena je u momentu kada zid još nije sagrađen i to 2001.godine. Točkice na ovoj skici označene br. 21, 20, 30 predstavljaju stvarnu izmjeru na terenu i one bi odgovarale na njegovom elaboratu točkama A i B. Navodi da je ovaj elaborat Geo- gradinga iz 2001. god., pohranjen u arhivi katastra, i na temelju njega se evidentiralo postojanje susjedne zgrade 864/2, a što je i bila svrha elaborata. Nikakve se granice nisu pomicale u odnosu na katastarsku mapu, i što je najvažnije on pokazuje stvarno stanje terena. Oznake 21, 20, 30 na njemu su simboli, a ispod je oznaka za podzid, malo podebljan.

Među strankama nije niti sporno da je priložena Skica izmjere Geo-Grading d.o.o. – travanj 2001. god., potpisana od strane supruge tuženika pod 1 TS, i sačinjena u svrhu donošenja rješenja o izvedenom stanju - legalizacije obiteljske stambene zagrade tuženika pod 1 položene na čest zem. 864/2, te da je ista sačinjena prema stanju na terenu tijekom 2001. godine.

Osim toga, zaključak ovlaštenog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka ing. geod., da je međna linija koju je tužitelj držao u posjedu do izgradnje potpornog betonskog zida 2006. god., u njegovom prikazu spora i skici lica mjesta definirana točkama A-B, a da je nakon izgradnje betonskog potpornog zida 2006. godine od strane tuženika, međna linija definirana točkama C-B, potkrijepljen je i izjavama čitavog niza saslušanih svjedoka.

Tako svjedok BS navodi da je bio susjed sa I. Zadnji put je bio prije puno godina, a između njih i FS bio je ravan suhozid. Suhozid koji je dijelio njegovu i susjednu parcelu otprilike gdje ovaj čovjek stoji na fotografiji (list 20). Ponavlja da je između njegove parcele koja je istočno od Bakotićeve bio suhozid na mjestu gdje je ovaj čovjek na slici i išao je ravno prema jugu (linija A-B na sačinjenom prikazu spora i skici lica mjesta vještaka Ante Bošnjak ing. geod. od 21. 08. 2013. god.). Kada ga se pita kako se premostila visina od puta do parcele, navodi da se je išlo pješke kamenim stepenicama, a ne autom. Ovaj sjeverni put je bio prteći put i zato je tamo bila jeftina zemlja i onda je počelo "uštini ovome, onome" da bi prošao kamion.

Isto tako svjedok IS navodi da je međa nekad bila između dvije parcele, ravan zid, išla je sjever - jug, te je pokazao rukom tužiteljevu nekretninu, 100 puta je tu prošao, a on je tužitelju i javio da mu tamo neko nešto dira, da je napravljen "trokut". Prije pravljenja ovog "trokuta" bio je neki kružić, nije se moglo spustiti kamionom. Navodi da je to bila zemlja od svjedoka FŽ. Od kada su ovo napravili može se autom spustiti dolje. Suhozid se je protezao od puta prema nizdol, sada nema suhozida, sve su to danas izmijenili. Prije 10-ak godina tu je mogao proći samo tovar. Navodi da su tu bili suhozidi, a danas je tu zid. Nekad je u pravcu od kraja zemlje bio suhozid, ali ne u ovim točkama. Posve je siguran da nekadašnji suhozid nije išao u točkama C-B (str. 20 spisa) jer ne može ići "cik cak", on je išao pravo, ovaj betonski ide ukoso pa ravno. Na upit navodi da je stari suhozid išao pravo od juga prema sjeveru, možda 10 cm lijevo ili desno, ali nikad ne koso, uvijek pravo. Kada mu se pokazuje skica (str. 21) pokazuje da bi išao ravno od točaka A-B pa ravno.

Nadalje, svjedok CS navodi da su na spornom zemljištu bili suhozidi, a danas je tu zid. Ovaj zid nije bio betonski nego suhozid. A nekad je u pravcu od kraja zemlje bio suhozid, ali ne u ovim točkama. Posve je siguran da nekadašnji suhozid nije išao u točkama C-B (str. 20 spisa) jer ne može ići "cik cak", on je išao pravo, ovaj betonski ide ukoso pa ravno. Na upit navodi da je stari suhozid išao pravo od juga prema sjeveru, možda 10 cm lijevo ili desno, ali nikad ne koso, uvijek pravo. Kada mu se pokazuje skica (str. 21) pokazuje da bi išao ravno od točaka A-B pa ravno.

Osim toga, svjedok JS navodi da je on je prodao zemljište u K. Gomilici tuženiku pod 1. Kada ga se pita je li na terenu postojao kakav zid, izjavljuje da je postojala "prizida" na zapadnu stranu. To je bio mali zidić od kamena visine otprilike 50-ak cm, možda i više. Bio je lijepo ravan zidić, i tu je prolazio. Na izričit upit je li se zidić koji je bio na nekretnini lomio, mijenjao smjer, odgovara: "Ma T nije, išao je ravno". Postojala je visinska razlika u terenima, zato je i postojala "prizida". Navodi da nikada nije bilo spora vezano za zid između njega i FS niti je ikoga vidio, te da je to bio "stopalski" put, i tu je prolazio samo pješke.

Svjedok ČS navodi da je 2005. ili 2006. godine na terenu postojao betonski zid, i to upravo na liniji označenoj točkama A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa. Ovo što je kazao o položaju spornog zida mu je ostalo u sjećanju budući da je kao geodetski tehničar sačinio više skica predmetne nekretnine po zahtjevu tužitelja. Na priloženim skicama koje je sačinio bilo vidljivo da se je sporni betonski zid o kojem je govorio nalazio na ovoj liniji označenoj linijama A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa. Nakon što su mu od strane tužitelja predočene sačinjene dvije skice predmetne nekretnine, navodi da se upravo radi o skicama koje je sačinio nakon što je bio na predmetnoj nekretnini 2005. ili 2006. godine, te da je na ovim skicama vidljivo da je međa između predmetnih nekretnina na spornom dijelu išla ravno, odnosno po ovoj liniji A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa. Ova sporna međa na istočnoj strani nekretnine je na skici sačinjena prema stanju na terenu, a ne prema katastarskim granicama. Navodi da je ovom prigodom trebalo snimiti stanje kakvo jeste na terenu,

Konačno, i svjedok ĆS nakon što mu je predočena fotografija priložena na str 20 spisa, navodi da ovaj sporni zid u vrijeme kada je dolazio na predmetnu nekretninu nije postojao, već je na ovom dijelu postojao suhozid koji se je protezao na liniji označenoj slovima A-B na priloženoj fotografiji, a u podnožju tog suhozida je postojao podzid nešto širih dimenzija, a na tom mjestu je postojala i jedna maslina. Ovaj podzid je bio visok nekih 40–tak centimetara, i rub ovog podzida je išao negdje sredinom ovog spornog dijela u obliku trokuta, s tim da on nije otpočimao u ovoj točci označenoj slovom B već negdje između točaka A i B (str. 20 spisa), i to upravo ovdje gdje je na fotografiji vidljiva sjena. Naime, do izgradnje spornog zida ovaj susjed na ovom mjestu do tada nije mogao pristupiti slobodno vozilom već je morao prolaziti uz poteškoće, vraćajući se jednim dijelom u rikverc, a sad se ovim dijelom može bez problema proći i kamionom.

Pored logičnog, uvjerljivog i u ničemu proturječnog vještva ovlaštenog sudskog vještka Ante Bošnjak ing. geod., te čitavog niza nedvojbenih izjava saslušanih svjedoka BS, IS, ĐŽ, KŽ, NS i TŽ, ovaj sud ne može pokloniti vjeru iskazima svjedoka ES i SS.

Uostalom, i svjedok ES, između ostaloga, navodi da je spornim dijelom nekada mogao prolaziti samo svjedok JS koji je imao u vlasništvu zemlju koja se nalazi južno od ovog spornog dijela, a prolazio je po ovom suhozidu o kojem je maločas govorila, dok svjedok MS, između ostaloga, navodi da je tuženik pod 1 izveo sporne radove da bi mogao vozilom doći do svoje kuće. Na ovom spornom dijelu je bio jedan uski put, a teren je bio otprilike na pola metra nižoj razini. Ovuda se je dakle, moglo proći samo pješice.

Tuženik pod 1 u iskazu izričito navodi da je on pošto se je taj stari suhozid počeo urušavati, u nekoliko faza vršio betoniranje istog, a u posljednjoj fazi, i to u pogledu spornog sjeveroistočnog dijela, koji se urušavao svako malo, izvršio je betoniranje zajedno sa tuženikom pod 2. On ne zna kada je tuženik pod 2 kupio svoju nekretninu, ali je kupio iza njega, te su zajedno odlučili napraviti put, koji je njemu bio potreban za prolaz. Na upit kada ste radili ovaj sporni sjeveroistočni dio, odgovara da se on doista ne može sjetiti kada je to točno radio, ali je radio zajedno sa tuženikom pod 2. Na daljnji upit zašto novi zid betonski nije pratio po vašim riječima ovaj suhozid za koji tvrdi da predstavljaju kamenja na skici, odgovara da je htio da se put što manje lomi, jer nije mogao autom ući pod 90 stupnjeva od javnog puta. Na upit kada ste radili sporni dio zida, jeste li u tom periodu kontaktirali tužitelja, odgovara da nije. Na upit da li je možda prije izgradnje spornog zida mogao ući autom i kamionom, navodi da je s malim osobnim automobilom mogao, ali nije mogao s kamionom, zapravo nije se usudio zbog straha da to ne propadne.

Dakle, pored nesporne činjenice da su tuženici pod 1 i pod 2 zajedno izveli sporne radove na podizanju betonskog zida na sjeveroistočnom dijelu predmetne nekretnine, te da su ovi sporni radovi i poduzeti upravo zato da bi tuženik pod 1 mogao kamionom doći pred svoju obiteljsku kuću položenu na susjednoj nekretnini, tuženik pod 1 ne može sa uspjehom isticati prigovor pomanjkanja pasivne legitimacije samo stoga što on nije vlasnik niti posjednik čest. zem [katastarska čestica] na kojoj je položen sporni zid i sporni dio zemljišta (sporna površina na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka Ante Bošnjak od 21. 08. 2013. godine označena točkama A-B-C, površine 9 m2).

Među strankama nije sporno niti to da je sporna površina na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka Ante Bošnjak od 21. 08. 2013. godine označena točkama A- B-C, površine 9 m2, prema katastarskom operatu sastavni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina je u vlasništvu tuženika pod 2.

Međutim, općepoznata je činjenica da ogromna većina postojećih i na terenu vidljivih međa između nekretnina u Republici Hrvatskoj, u određenim dijelovima odstupa od postojećih katastarskih granica, a što je nedvojbeno posljedica činjenice da su se vlasnici međašnici od davnina dijelili, tako što su na terenu na razne načine dogovorno označavali međe između njihovih nekretnina, a da pritom nisu na teren pozivali ovlaštenog geometra, pa su među između njihovih nekretnina označavali približno postojećim katastarskim granicama, lii onako kako im je to odgovaralo. Nema nikakve dvojbe da su vlasnici međašnici na ovakav način stjecali u vlasništvo upravo ovako formirane njihove nekretnine, a sve neovisno o tome što bi određeni njeni dijelovi katastarski pripadali susjednoj nekretnini, odnosno nekretnini u vlasništvu susjeda sa kojim su dogovorno utvrdili i označili na terenu među između njihovih nekretnina.

Ovaj sud ne dvoji da su upravo na ovakav način i pravni prednici tužitelja (sada tužitelj) stekli u vlasništvo spornu površinu na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka Ante Bošnjak ing. geodezije od 21. 08. 2013. godine označenu točkama A-B- C, površine 9 m2).

Tuženici pod 1 i pod 2 su zajednički i dogovorno tijekom 2006. god., (priloženi Katalog bespravne gradnje 2006. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Odjel inspekcijskog nadzora, Područna jedinica u Splitu za područje Splitsko-dalmatinske Županije od 28. studenog 2006. god.), izveli sporne radova na podizanju betonskog zida na sjeveroistočnom dijelu nekretnine tužitelja, na način da su sporni betonski zid u ovom dijelu "pomaknuli" u odnosu na položaj postojećeg starog suhozida, prema nekretnini tužitelja za 9 m2, odnosno proširili teren, a sve kako bi tuženik pod 1 sada mogao kamionom doći pred svoju obiteljsku kuću položenu na susjednoj nekretnini (čest. zem. [katastarska čestica]).

Nema nikakve dvojbe da su tuženici pod 1 i pod 2 izveli sporne radove nakon što su se u katastru zemljišta uvjerili da je sporna površina na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka Ante Bošnjak od 21. 08. 2013. godine označena točkama A- B-C, površine 9 m2, a koju su na ovakav način dobili nauštrb nekretnine tužitelja, prema katastarskom operatu sastavni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tuženika pod 2, a pritom kao pravni laici ne mareći za činjenicu da je sporni dio predmetne nekretnine od davnina ograđen starim međašnim suhozidom (prema izjavi tuženika pod 1 počeo se je urušavati od starosti), i na terenu bio sastavni dio nekretnine tužitelja označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] Gomolica, te da između pravnih prednika stranaka nije nikada bilo spora u vezi položaja starog međašnog suhozida između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika pod 2 označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O [katastarska općina].

Da je tako na nedvojben način ukazuju i izjave tuženika pod 2, da je on s tuženikom pod 1 sudjelovao u izgradnji betonskog zida, i to ovog sjeveroistočnog dijela, jer se to uostalom radilo na njegovoj parceli. Na upit jeste li kontaktirali tužitelja kada ste gradili sjeverni dio zida, odgovara da nije jer je to radio na svome. Navodi da je tuženik pod 1 imao pješački put, a kako je njemu bila potreba da dođe do svoje nekretnine autom, on je pristao na ovu izgradnju zida. Pješački put je išao preko njegove nekretnine. To je bilo pravo prolaza pješke. Nadalje upitan da li je oblik njegove parcele bio sukladan izvodu iz katastarskog plana, odgovara da jeste, a to se vidi iz katastarskog plana koji u ovaj tren prilaže, a napravljen je 07. prosinca 2011. god., i nadalje iz izvatka iz 1994. god., kojeg u ovaj tren prilaže, te kopije iz mape, i to kada je on kupio ovo zemljište 2003. god., upravo je takvo zemljište kupio, i u tom obliku.

Tuženici pod 1 i pod 2 su tijekom postupka priložili u spis Geodetski snimak sačinjen nakon izgradnje spornog betonskog zida Infokarta d.o.o. – studeni 2012. god., Fotosnimak bez naznake datuma, pet Aviosnimaka Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Informacijski sustav prostornog uređenja bez naznaka datuma, te dva Fotosnimka Državne Geodetske uprave sačinjena nakon izgradnje spornog betonskog zida od 24. 02. 2021. god., a iz koje dokumentacije nije razvidno apsolutno ništa, a kamo li da se je nekadašnji stari međašni suhozid na sjeveroistočnom dijelu tužiteljeve nekretnine, još tijekom 1968. god., nalazio na istom mjestu gdje se danas nalazi sporni betonski zid.

Osim toga, tuženici pod i pod 2 se ne mogu s uspjehom protiviti niti preinaci tužbenog zahtjeva isticanjem uz postojeći i daljnjeg tužbenog zahtjeva radi utvrđenja položaja spornog dijela međe između predmetne nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika pod 2, a koju je tužitelj izvršio podneskom od 03. travnja 2017. god., budući da je donošenje sudske odluke kojom će biti utvrđen položaj spornog dijela međe između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika pod 2, u konkretnom slučaju i te kako svrsishodan za konačno razrješenje spornih odnosa među parničnim strankama.

Slijedom navedenog, tužitelj kao vlasnik sporne površine na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka Ante Bošnjak ing. geod. od 21. 08. 2013. godine, označene točkama A-B-C, površine 9 m2, osnovano traži donošenje sudske odluke kojom će se utvrditi točan položaj spornog dijela međe između predmetne nekretnine tužitelja označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i nekretnine tuženika pod 2 označene kao čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], a isto tako temeljem citirane odredbe čl. 161 ZV-a, osnovano od tuženika pod 1 i pod 2 zahtjeva i predaju u posjed, kao i dovođenje u prijašnje stanje sporne površine na priloženoj skici lica mjesta sudskog vještaka Ante Bošnjak ing. geod. od 21. 08. 2013. godine, označene točkama A-B-C, površine 9 m2, a sve budući da su u konkretnom slučaju za to ispunjene sve zakonske pretpostavke propisane citiranom odredbom čl. 162 st. 1 ZV-a.

Kako je već navedeno, presudom ovog suda posl. br. P-107/20 od 07. listopada 2021. god., tužbeni zahtjevi su prihvaćeni u cijelosti, ali su rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-509/2024-3 od 16. siječnja 2025. god., žalbe tuženika uvažene, ukinuta presuda ovog suda posl. br. P-107/20 od 07. listopada 2021. god., i predmet vraćen ovom sudu na ponovo suđenje.

U obrazloženju ukidne odluke suda drugog stupnja se navodi da je prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka pod toč. I. izreke uredio među između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tužitelja i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tuženika (od čest. zem. [katastarska čestica] je parcelacijom nastala čest. zem. [katastarska čestica] vlasništvo II. tuženika), nakon što je proveo očevid na licu mjesta, te nakon ocjene nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Ante Bošnjaka utvrdio da sporna površina iznosi 9 m2 na skici vještaka označena slovima A – B – C – A kao poseban lik, da ova sporna površina predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te ovlastio tužitelja da u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi izvrši evidentiranje međe između ovih nekretnina, a pod toč. II. izreke naložio tuženicima da tužitelju predaju u posjed spornu površinu od 9 m2 označenu slovima A – B – C – A, te pod toč. III. izreke naložio tuženicima da poruše zid sagrađen na sjevernoistočnom dijelu nekretnine označen slovima B – C u skici vještaka geodetske struke, te da na dijelu označenom slovima A – B – C – A uklone i odnesu sav materijal tog zida koji se nalazi iznad razine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Prvostupanjski sud je zaključio da su prednici tužitelja (sada tužitelj) stekli vlasništvo sporne površine označen točkom A – B – C površine 9 m2 , da su tuženici dogovorno i zajednički nakon 2006. godine izveli radove na podizanju betonskog zida na sjeveroistočnom dijelu nekretnine tužitelja, na način da su sporni betonski zid u ovom dijelu pomaknuli u odnosu na položaj postojećeg starog suhozida prema nekretnini tužitelja za 9 m2 i proširili teren, a sve kako bi tuženik pod 1. sada kamionom mogao doći pred svoju obiteljsku kuću položenu na čest. zem. [katastarska čestica], te da slijedom toga tužitelj kao vlasnik sporne površine označene točkom A – B – C površine 9 m2 osnovano traži donošenje sudske odluke kojom će se utvrditi točan položaj spornog dijela međe između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te nastavno zaključuje da je osnovan zahtjev tužitelja po odredbama čl. 161. i čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., u daljnjem tekstu: ZV).

Prvotuženik u žalbi prigovara da prvostupanjski sud nije dao razloga za svoj zaključak na koji je način uredio među po odredbi čl. 103. ZV-a, te da prvostupanjski sud nije odgovorio na odlučna pravna pitanja da li će u parničnom postupku istodobno urediti među, te obvezati tuženika na predaju u posjed dijela nekretnine, te obvezati na izvođenje određenih radova, jer ovom postupku nije prethodio vanparnični postupak za uređenje međe.

Drugotuženik u žalbi prigovara da se međa ne može uređivati u parničnom postupku, da 9 m2 pripada čestici zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema službenoj katastarskoj mapi, da je od podizanja zida prošlo pet godina (zid je podignut 2006.), te da je nejasno po kojim je pravnim osnovama tužitelj stekao vlasništvo na spornoj površini od 9 m2.

Po odredbi čl. 103. ZV-a međa se uređuje između dvije nekretnine u izvanparničnom postupku, sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristaju.

Ako ne bi htio postupiti prema odredbi st. 2. ovog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne bude li postignut sporazum i prema pravičnoj ocjeni.

Od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a ako tvrdi suprotno, mora to dokazati. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no, susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe.

Iz odredbe čl. 103. st. 5. ZV-a jasno proizlazi da linija međe predstavlja liniju razgraničenja prava vlasništva i liniju razgraničenja vršenja vlasničkih prava između susjednih nekretnina, pa tako pravo vlasništva i ovlasti koje iz tog prava proizlaze prestaju nakon linije međe prema susjednoj nekretnini koja je u vlasništvu druge osobe (Rev-479/2022 od 13. ožujka 2024.).

U vlasničkoj parnici u kojoj je sporan dio zemljišta susjedno ležećih nekretnina stranaka, činjenica pokazivanja i priznavanja međe od strane tuženika u dijelu kojem je međa nesporna ima značaj važne i nesporne činjenice o stanju posjeda tog dijela nekretnine, ali za pitanje stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva.

Razmatrajući žalbene navode tuženika, te postupak koji je prethodio donošenju pobijane presude, ovaj sud smatra da bi međa u postupku uređenja međe bila uređena po posljednjem mirnom stanju posjeda, tj. toč. B – C, jer između stranaka nema sporazuma da se međa uredi po katastarskim mapama.

Također, prvostupanjski sud je pod toč. I. izreke u parničnom postupku uredio među toč. A – B – C – A, te pored toga nezakonito dopustio da se vlasništvo tužitelja na spornih 9 m2 proteže na dio čest. zem. [katastarska čestica], te suprotno odredbi čl. 103. st. 6. ZV- a dopustio da se u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi izvrši evidentiranje međe sukladno nalazu i mišljenju vještaka Ante Bošnjaka.

Nastavno u zemljišnim knjigama nije upisana površina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim nije raspravljeno po kojem pravnom osnovu je tužitelj stekao vlasništvo na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], a niti su raspravljeni prigovori tuženika o pravu na posjed spornih 9 m2 koji su dio čest. zem. [katastarska čestica] propisani odredbom čl. 163. ZV-a (posjednikovi prigovori).

Slijedom iznijetog, osnovana je žalba tuženika zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

U nastavku postupka prvostupanjski sud će radi donošenja zakonite i pravilne odluke utvrditi i raspraviti slijedeće:

- koliku je površinu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelj naslijedio iza svojih nasljednika (nasljeđivanjem iza oca), te da li se njegov posjed protezao do granica suhozida,

- da li tuženici imaju pravo na posjed toč. B – C i da li su ta prava na posjed izveli od prodavaoca čest. zem. [katastarska čestica] JS i ZS, tj. što im je prilikom kupoprodaje predano u posjed,

- te pored toga poći da nema pretpostavki da se odlučuje o uređenju međe u smislu čl. 103. ZV-a, već samo rasprave sporne činjenice kako je to već ukazano u odluci, već da se prijepor raspravi po pravnoj osnovi vlasničke tužbe.

Nakon što prvostupanjski sud raspravi sva sporna pitanja na koja je ukazano u odluci ovog suda, donijet će novu i na zakonu utemeljenu odluku, te odlučiti i o naknadi troškova parničnog postupka uključujući i troškove žalbenog postupka.

Na raspravnom ročištu dana 14. veljače 2025. god., tuženik pod 2 je priložio u spis Kopije katastarskog plana Geo Arcuc 3D d.o.o. Split od 06. svibnja 2021. god., te navodi da je iz iste razvidno kako je položaj predmetnih nekretnina, kao i njihova međa neizmijenjena, i to na način kako tvrde tuženici.

U podnesku od 03. travnja 2025. god., tuženik pod 1 navodi da je iz dostavljene povijesti promjena na katastarskim česticama izdane od RH, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Kaštel Sućurac, KLASA: 930-04/25-05/47, URBROJ: 541-28-02-06/3-25-2 od 24. veljače 2025., jasno i razvidno kako promjena u odnosu na površinu predmetnih čestica nije bilo od 1964. godine pa sve do danas!

Zbog potonje navedenog, a na što ukazuje tijekom cjelokupnog parničnog postupka koji traje preko 14 godina, jasno je kako su tužbeni navodi tužitelja neosnovani zbog čega prvostupanjski sud treba odbiti isti u cijelosti.

Također, ukazuje se i na činjenicu kako je površina predmetnih čestica upisana u katastarskom operatu, dok površina predmetnih čestica nije upisana u zemljišnim knjigama, pa slijedom navedenom tužitelj nije imao osnov za ustati vlasničkom tužbom kada ne egzistira usklađenost u površinama predmetnih nekretnina upisanih u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama.

Tužitelj u podnesku od 25. travnja 2025. god., navodi da je uz podnesak od 3. travnja 2017., dostavio Geodetsko vještačenje metodom aerofotogrametrije „ Split, rujan 2016.“, izrađeno od strane Geodetskog zavoda d.d. Split iz kojega se jasno vidi gdje je još 1989. bila linija međe na terenu između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Pa je tako ta linija označena crvenom bojom i predstavlja stvarno stanje na terenu davne 1989. Ta crvena linija je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka, ing. geod., br. 19/2013, od dana 22. kolovoza 2013.g., na skici lica mjesta označena točkama A-B.

Tužitelj je vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] još od davne 1980., a prije toga nekretnina je bila u vlasništvu tužiteljeva oca, posjed se protezao do međašnog suhozida.

Tuženik pod.1. svoju nekretninu je kupio 1991., a izgradnju kuće počeo 1997. godine, dok je tuženik pod 2. svoju nekretninu kupio 2003. godine.

Prednik tuženika jasno navodi da je između njegove i tužiteljeve nekretnine bio ravan suhozid i da je išao ravno prema jugu, te da bi na predočenoj slici bio na mjestu koje je na skici lica mjesta označen točkama A-B.

Očito je da su tuženici susjedne nekretnine kupili nakon 1989., odnosno nakon što su nastale aerofotogrametrijske snimke br. 1287 i 1288. Očito je da je međa između gore navedenih nekretnina 1989. predstavljala liniju koja je na skici lica mjesta iz vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka označena točkama A-B, u naravi stari međašni suhozid.

Tužiteljev posjed protezao se do granica suhozida, kako je tužitelj i iskazivao. Tako proizlazi i iz avio snimaka iz 1989., kao i iz skice izmjere iz 2001., odnosno vještačenja sudskog vještaka Bošnjaka. Tuženici nikada nisu imali pravo na posjed označen točkama B-C, niti im je to moglo biti predano u posjed prilikom kupoprodaje, kada iz avio snimaka iz 1989. proizlazi da se međa protezala linijom označenom točkama A-B.

Tako iskazuje i tužitelj i drugi svjedoci. Kada su tuženici 1991. i 2003. kupili susjednu nekretninu, međa je bila upravo takva kakva je na aerofotogrametrijskim snimkama, suprotno tvrdnjama tuženih. Ako laže koza, ne laže rog.

Nadalje, spisu prileži i skica izmjere iz 2001., iz koje je razvidno da se sporna međa 2001. protezala između točaka A i B.

To proizlazi i iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka, ing. geod., br. 19/2013, od dana 22. kolovoza 2013.g., koji je na skici lica mjesta među između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označio točkama A-B.

No, 2006. su tuženici izgradili potporni betonski zid koji je u navedenom vještvu označen točkama B-C. Stoga je jasno da tuženici nemaju pravo na posjed označen točkama BC, niti im je prilikom kupoprodaje 1991. odnosno 2003. predan dio označen točkama B-C.

Međa se prije izgradnje spornog zida protezala od točke A do B, a nakon izgradnje spornog zida od toč. B do C, tuženici su promijenili stanje na terenu. U prilog tome spisu prileži i Snimak lica mjesta dipl.ing.geod. OS, o kojemu jasno svjedoči ČS koji je Snimak lica mjesta sačinio 2005. ili 2006, te jasno iskazuje da je sporna međa sačinjena prema stanju na terenu, a ne prema katastarskim granicama.

Činjenica je da katastarski plan datira iz doba Austro-Ugarske, da je star preko 100, 150 godina, te da stanje prikazano u katastarskom operatu ne odgovara stanju na terenu, što je vidljivo i iz aerofotogrametrijskih snimaka br. 1287 i 1288. iz 1989. godine.

Tuženici su izgradili sporni zid na katastarskoj međi, koji je na skici lica mjesta iz vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka označen točkama B- C, koja se ne podudara sa stvarnom međom koja je oduvijek postojala na terenu, koja je označena točkama A-B.

Iz povijesti promjena na katastarskim česticama vidi se da na navedenim česticama nije bilo promjena, kao što iskazuje i vještak Bošnjak, navodeći da se radi o staroj austrijskoj mapi koja nije mijenjana. Granica tužiteljeve nekretnine nije se mijenjala u zemljišnim knjigama.

Na raspravnom ročištu dana 15. svibnja 2025. god., tužitelj navodi kako je na fotografijama koji prileže spisu, fotografija pod br. 1, jasno vidljivo da betonsku zid (greda) završava kod točke A, kako proizlazi iz nalaza vještaka Bošnjaka. Iz toga proizlazi kako nije postojala potreba za izgradnjom zida do te točke, ako je kako navodi tuženik, izvorni zid bio u liniji B-C. Također na fotografijama 1 i 2 jasno je uočljiv improvizirani sakupljač oborinskih voda koji je tuženik pod 2 izgradio, i to u dužini od svoje kuće do točke A, ali ne i dalje do točke C. Razlog tome je što je dio između točke A i C naknadno dograđen, a u vrijeme izgradnje sakupljača nije ni postojao. Istočni zid izgrađen je u 2 etape, prvi dio zida do točke B tuženik pod 1 izgradio je godinu dana ranije, a na fotografiji 3 jasno su vidljive 2 nijanse boje betona. Tamniji dio zida koji je ranije sagrađen, te svjetliji dio koji predstavlja sporni naknadno izgrađeni dio zida. Na svim fotografijama vidljiv je "šut" svjetlije boje koji je naknadno nasut u novi dio puta, za razliku od tamnijeg dijela starog puta gdje je mjestimično vidljiva i zelena trava.

Tuženik pod 1 na istom ročištu poriče navode tužitelja iz razloga jer na fotografiji br. 1 toč. A ne predstavlja međašnu liniju između nekretnina tužitelja i tuženika pod 2, te ne predstavlja granicu odnosno položaj ranijeg suhozida između naznačenih nekretnina. U odnosu na fotografiju broj 2 koja bi prikazivala "odvodnju" koju bi izgradio tuženik pod 2, isto se poriče jer je montažno položen beton prije gradnje betonskog zida bio položen do točke C na fotografiji br. 2. U odnosu na navode da se zid prikazan na fotografiji br. 3 razlikuje u nijansi je za navesti da je došlo do gradnje betonskog zida na način da je uklonjen suhozid, koji je predstavljao stvarnu među između nekretnina tužitelja i tuženika pod 2, te da je radi obima zida, i radi izvođenja AB radova, kao i nasipanja i stabiliziranja terena radi prometovanja trebao izvršiti širi otkop unutar nekretnine tuženika pod 2. Nadalje se navodi kako geodetsko vještačenje Split, rujan 2016., koje je sačinjeno po tužitelju izvan sudskog postupka, te se navodi iz predmetnog vještačenja u cijelosti osporavaju. Jedino relevantno vještačenje je vještačenje vještaka Ante Bošnjaka, koji je nesporno utvrdio granice između nekretnine tužitelja i tuženika pod 2, a ta granica predstavlja službenu katastarsku granicu, te se ista poklapa sa položajem suhozida u točkama C i B. Također se navodi kako je iz povijesti promjena sa prednjeg spora koji je sud zatražio od katastra razvidno kako na predmetnim nekretninama nije došlo do promjene oblika i površine. Također se navodi kako su tuženici kupoprodajama stekli upravo nekretnine u površinama i oblicima kako je to danas prikazano u katastarskom operatu, te su dokazali da su u posjedu nekretnina od dana kupoprodaje, kao i da su svoj posjed izveli iz posjeda svojih pravnih prednika. Isto tako se navodi kako se tužbeni zahtjev tužitelja ne može raspraviti u parničnom postupku, niti se u parničnom postupku mogu uređivati međe. Nema daljnjih dokaznih prijedloga, predlaže zaključenje raspravljanja.

Tuženik pod 2 na istom ročištu poriče navode tužitelja. Isti predstavljaju proizvoljnu konstrukciju koja nije potkrijepljena dokaznom građom. Linija razgraničenja nekretnine tužitelja i tuženika pod 2 je neprijeporno iskazana slovima B-C i kao takva prikazana u vještvu vještaka Bošnjaka. Ta linija je evidentirana i u katastru nekretnina kako sada tako i kroz povijesni prikaz. Tuženik od 2 kupio je nekretninu upravo s tom linijom razgraničenja, tako je uveden u posjed iste, a tako su je i držali njegovi pravni prednici. U ovom predmetu ukoliko je sporna međa tužitelju tada se to ne može rješavati kroz parnični postupak već u izvanparničnom postupku uređenja međe. Slijedom navedenog a sve temeljem priležeće dokazne građe predlaže se tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

Tužitelj na istom ročištu poriče netom iznesene navode tuženika pod 1 i pod 2 te ističe da spornim radnjama tuženika nije porušen nekada postojeći suhozid već je postojeći suhozid nasut šutom, a nalazi se na liniji A-B kako je vidljivo u provedenom geodetskom vještačenju od strane ovlaštenog sudskog vještaka Ante Bošnjak i što je vidljivo iz aerofogrametrijskih snimaka geodetskog zavoda Split iz 1989. godine.

Punomoćnici tuženika pod 1 i pod 2 suglasno navode da je suhozid bio položen između točaka B i C iz vještva vještaka Bošnjaka, a što ujedno i predstavlja katastarsku granice između nekretnine tužitelja i tuženika pod 2.

Slijedom svega navedenog, ovaj sud i nakon ponovno provedenog postupka ostaje u cijelosti pri svojoj ocjeni provedenih dokaza, cijeneći da je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da su tuženici pod 1 i pod 2 zajednički i dogovorno sagradili sporni betonski zid pri čemu su zapačali u predmetnu nekretninu u vlasništvu tužitelja označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u površini spornih 9 m2, bez znanja i suglasnosti tužitelja, ravnajući se isključivo stanjem u katastarskom operatu, a pritom zanemarujući u potpunosti položaj starog međašnog kamenog suhozida koji je od davnina dijelio predmetne nekretnine, i čiji položaj nikada nije bio sporan među pravnim prednicima stranaka, a sve kako bi tuženik pod 1 sada mogao kamionom doći pred svoju obiteljsku kuću položenu na susjednoj nekretnini (čest. zem. [katastarska čestica]).

Naprijed navedeno predstavlja odlučnu činjenicu u ovoj pravnoj stvari na koju ovaj sud treba na jednak način primijeniti materijalno pravo, neovisno o tome da li su tuženici izgradnjom spornog betonskog zida zapačali u nekretninu tužitelja u površini od 9 m2 zemljišta, 90 m2 zemljišta, 900 m2 zemljišta, ili većoj površini predmetnog zemljišta u vlasništvu tužitelja.

Naime, iz citirane odredbe čl. 103 ZV-a, jasno je da se izvanparnični postupak radi uređenja međa pokreće između susjeda međašnika kako bi se na terenu međa označila određenim međašnim znakovima, da li prema katastarskom nacrtu, ili prema sporazumu susjeda ili prema posljednjem mirnom posjedu.

Tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je od njihovog prvog razgovora nakon izgradnje spornog betonskog zida, među parničnim strankama sporno pitanje gdje se nalazi međa između njihovih nekretnina u ovom spornom dijelu dužine nešto veće od 8 metara, pa tužitelj po ocjeni ovog suda nije imao nikakve potrebe da prije pokretanja predmetnog spora, pokreće izvanparnični postupak među strankama radi uređenja međe.

Neovisno o tome, ovaj sud cijeni da bi imajući u vidu naprijed navedene dokaze provedene tijekom postupka, njihovu ocjenu od strane ovog suda i rezultate cjelokupnog postupka, međa u spornom dijelu u eventualno pokrenutom postupku uređenja međe bila uređena po dugogodišnjem mirnom stanju posjeda tužitelja i njegovih pravnih prednika, odnosno prema pravičnoj ocjeni, a to je nedvojbeno linija između točaka A-B (linija starog međašnjeg kamenog suhozida), koje točke su navedene u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing. geod. "U Solinu, 21. kolovoza 2013.godine", jer između stranaka nema sporazuma da se međa uredi po katastarskim mapama.

Međutim, u konkretnom slučaju tužitelj ne traži da se međa između predmetnih nekretnina na terenu označava određenim međašnim znakovima, dakle da se međa uredi (obnovi ili ispravi) u smislu odredbe čl. 103. ZV-a, već tužitelj traži da se utvrdi da međa između predmetnih nekretnina predstavlja liniju između točaka A-B, koje točke su navedene u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak ing. geod. "U Solinu, 21. kolovoza 2013. godine", a na temelju kojeg utvrđenja da se ovlašćuje u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi izvršiti evidentiranje međe između predmetnih

nekretnina, sukladno ovoj presudi i navedenoj skici.

Zakon o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), propisuje u odredbama čl. 187 st. 1 i st. 2, da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave (st. 1). Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe (st.2).

Ovaj sud cijeni da u konkretnom slučaju tužitelj svakako ima pravni interes da se utvrdi kojom linijom ide međa između predmetnih nekretnina u spornom dijelu duljine nešto veće od 8 metara, a sve to prije dospjelosti njegovog zahtjeva Uredu za katastar i geodetske poslove i zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda.

Zakon o parničnom postupku propisuje u odredbi čl. 221 st. 4, da ne treba dokazivati činjenice koje su općepoznate.

Naime, ovaj sud cijeni da je općepoznata činjenica da se je posjed tužitelja do izgradnje spornog betonskog zida od strane tuženika pod 1 i pod 2 protezao do granica starog međašnjeg suhozida, i to stoga što se ovakav suhozid i gradi da bi se omeđio posjed nekretnine, a ovo pogotovo u konkretnom slučaju kada se ima u vidu nesporna činjenica među strankama da je nekretnina u vlasništvu tuženika pod 2 položena iznad tužiteljeve, dakle na većoj visini u odnosu na nekretninu tužitelja, te da je između nekretnina stranka postojao stari međašni suhozid, koji je dakle od davnina podignut ne samo da bi se omeđio posjed predmetnih nekretnina, nego zacijelo i zbog toga da bi se spriječilo moguće urušavanje i odron zemlje sa nekretnine tuženika pod 2 na nekretninu tužitelja.

Kada se ima u vidu naprijed navedeno, jasno je da prodavatelji, odnosno pravni prednici tuženika pod 1 i pod 2 prilikom kupoprodaje nisu, a niti su mogli predati u posjed tuženicima pod 1 i pod 2 i sporni dio zemljišta površine 9 m2, koji se nalazi sa druge strane i ispod postojećeg starog međašnjeg suhozida između nekretnina stranaka, a u koji sporni dio su dakle, tuženici trebali skakati sa suhozida da bi ga posjedovali, odnosno koristili u bilo koje svrhe.

Što se tiče pravnog osnova temeljem kojega je tužitelj stekao u vlasništvo sporni dio površine 9 m2, a koji se prema stanju u katastru zemljišta nalazi na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika pod 2, valja ponovno ukazati na činjenicu da položaj i lokacija starog međašnog suhozida između nekretnina stranaka još od davnina nikada nije bila sporna među pravnim prednicima stranaka, te da je pravni prednik tužitelja prilikom stjecanja vlasništva predmetne nekretnine zacijelo uveden u posjed i spornog dijela predmetne nekretnine površine 9 m2, ili je nakon toga zajednički i dogovorno sa pravnim prednikom tužitelja, upravo pravni prednik tuženika pod 2 kao vlasnik nekretnine položene na većoj visini, sagradio stari međašni suhozid između nekretnina stranaka na način da je tako i sporni dio zemljišta površine 9 m2 budući da je položen na nižoj visini pripao u vlasništvo pravnog prednika tužitelja.

Osim toga, Opći građanski zakonik (U daljnjem tekstu OGZ), u paragrafu 1460 propisuje da se kroz dosjelost stječe nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten, i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (Paragrafi 309, 316, 326 i 345).

Naime, u paragrafu 309 OGZ-a, bilo je propisano da tko stvar kakvu ima u svojoj vlasti ili sahrani, zove se njezin držalac. Ako držalac koje stvari ima volju zadržat je kao svoju, tad je njezin posjednik.

U paragrafu 316 OGZ-a, bilo je propisano da posjed stvari jest zakonit, ako se osniva na tvrdom naslovu, to jest, na pravnom kakvom temelju, po kojem se što steći može. Inače zove se nezakonit.

Nadalje je u paragrafu 326 OGZ-a, bilo propisano da tko drži iz uzroka vjerojatnih, da je njegova stvar koju posjeduje, jest pošteni posjednik. Posjednik nepošteni jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti, da je tuđa stvar koju posjeduje. S toga, što se tko prevario u samom djelu, ili što ne zna propisa zakonitih, takav može biti nezakonit (paragraf 316) a pri svem tom pošten posjednik.

U paragrafu 345 OGZ-a, bilo je propisano da ako tko ulazi silom u posjed, ili se uvlači potajno s lukavstvom ili molbom, i nastoji pretvoriti u stalno pravo ono, što mu je dopušteno od jedne uslužnosti, bez obveze istu uslugu dalje mu činiti; posjed po sebi nezakonit i nepošten postaje suviše neistinit; inače smatra se kao istinit.

U paragrafu 1467 OGZ-a, propisano je da glede stvari nepokretnih, dosjelošću pribavlja onaj, na čije su ime te stvari upisne u javnim knjigama, nakon tri godine puno pravo proti svakomu prigovoru. Dokle se pruže dosjelost, prosuđuje se po uknjiženom posjedu.

U onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga i gdje se stečenje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost se svršuje tek poslije trideset godina (Paragraf 1468 OGZ-a).

U paragrafu 1493 OGZ-a, bilo je propisano da tko načinom poštenim prima kakvu stvar od zakonitog i poštenog posjednika; taj ima pravo kao nasljednik da uračuna sebi vrijeme dosjelosti svojeg prednika (paragraf 1463). To isto valja također za vrijeme zastare. Glede dosjelosti od trideset ili četrdeset godina, može se ovo uračunanje učiniti i bez zakonitog naslova, a glede zastare u pravom smislu može se učiniti i bez dobre vjere ili nevinoga neznanja.

Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl.list SFRJ br. 6/80 i 36/90, u daljnjem dijelu teksta ZOVO), koji je stupio na snagu 01. rujna 1980. god., i koji je preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (N.N. br. 53/91), propisivao je u odredbama čl. 28 st. 2 i st. 4, da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, te da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

U odredbi čl. 72 st. 1 i st. 2 ZOVO-a, bilo je propisano da je posjed zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva, i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, te da je posjed savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

U odredbama čl. 159 st. 1 – st. 3 ZV-a, koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997. god., propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (st. 1). Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (st. 2). Samostalni posjednik pokretne stvari kojem je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (st. 3).

Dakle, posjed spornih 9 m2 zemljišta od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika je zakonit, istinit i pošten još od davnina, dakle daleko ranije negoli su tuženici pod 1 i pod 2 stekli u vlasništvo svoje susjedne nekretnine, pa su u konkretnom slučaju ispunjene i sve zakonske pretpostavke stjecanja prava vlasništva spornog zemljišta površine 9 m2 dosjelošću od strane tužitelja, donosno njegovih pravnih prednika, a čime su bespredmetni prigovori tuženika pod 1 i pod 2 o pravu na posjed spornih 9 m2 koji su dio čest. zem. [katastarska čestica], propisani odredbom čl. 163. ZV-a (posjednikovi prigovori).

Osim toga, valja navesti da je iz pribavljene Povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Kaštel Sućurac Kl. 930-04/25-05/47, Ur. br. 541-28-02-06/3-25-2 od 24. veljače 2025. god., razvidno da od 1964 god.(najstariji upis), nije bilo promjena u odnosu na površine predmetnih nekretnina u vlasništvu tužitelja i tuženika pod 2, a što je i razumljivo obzirom da ih nitko nikada nije niti tražio do podnošenja predmetne tužbe, odnosno preinake tužbe podneskom od 03. travnja 2017. godine.

Radi svega navedenog, predmetni kumulirani tužbeni zahtjevi su prihvaćeni u cijelosti, te je donijeta odluka kao u izreci presude.

Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 Zakona o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19). Tužitelju su priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku, i to za sastav tužbe 500 bod., pristup na očevid 500 bod., pristup na osam ročišta po 500 bod., pristup na pet ročišta po 250 bod., pristup na pet ročišta po 125 bod., i sastav dva podneska po 500 bod., a priznati su i troškovi PDV-a u iznosu od 3.937,50 eur, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelju su priznati i troškovi geodetskog vještačenja u iznosu od 281,35 eur / 2.119,84 kn, troškovi očevida 50,46 eur / 380,16 kn, i troškovi dopune geodetskog vještačenja u iznosu od 46,45 eur / 350,00 kn, a priznati su mu i troškovi za sudske pristojbe, i to pristojbe tužbe u iznosu od 392,86 eur / 2.960,00 kn, i pristojbe presude u iznosu od 392,86 eur / 2.960,00 kn, a sukladno važećoj Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (N.N. br. 37/23).

U Splitu, 13. lipnja 2025. godine.

S U D A C

Živomir Topić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika pod 1

- pun. tuženika pod 2