Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: Psp-76/2019-46

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Lidiji Jakšić, kao sucu pojedincu u građanskopravnom predmetu tužitelja DB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tužene KB iz [adresa], zastupana po punomoćniku Filipu Ivanu Ćavaru, odvjetniku iz Vrbovca, radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 08. svibnja 2025., u prisutnosti tužitelja DB i punomoćnika tužene, odvjetnika Filipa Ivana Ćavara, dana 13. lipnja 2025., donio, objavio i

r i j e š i o j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Tužena ŽB smetala je tužitelja DB, u posljednjem mirnom posjedu nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, zk. odjel u Vrbovcu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čet. kat. br. 387/5 u naravi voćnjak od 1351 čhv, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čet. kat. br. 87/ 3 u naravi voćnjak od 707 čhv i u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čet. kat. br. 239 u naravi šuma Sovinec u Bakiva od 383 čhv, time što je točno neutvrđenog dana u razdoblju od 15.01.2019. do 19.02.2019., a za što je tužitelj saznao dana 19.02.2019., samovlasno i bez dozvole tužitelja srušila žičanu ogradu na vinogradarskim betonskim stupovima visine 1,25 m2 a koja je bila postavljena na čet. kat. br. 2387/33 duž cijele mede sa čet. kat. br. 2387/11 u duljini od 29,08 m, na čest. kat. br. 2387/5 duž cijele mede sa čest. kat. br. 2387/11 u duljini od 49,29 m, dalje istim pravcem preko čest. kat.br. 2396 do mede sa čest. kat. br. 4059 u duljini od 10 m te nastavno u duljini od 3 metra na čest. kat. br. 2396 uz medu sa čest. kat. br. 4059, te na čest. kat. br. 2387/33 od međe sa čest. kat. br. 2387/11 duž međe sa čest. kat. br. 2387/34 u duljini od cca 14,50 m, odnosno u ukupnoj duljini od 106 m.

2. Tuženoj se zabranjuje svako takvo i slično smetanje posjeda tužitelja i nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da na mjestu počinjenog smetanja postavi istovrsnu žičanu ogradu na vinogradarskim betonskim stupovima visine 1,25 m2 i to na čest. kat. br. 2387/33 duž cijele međe sa čest. kat. br. 2387/11 u duljini od 29,08 m, na čest. kat. br. 2387/5 duž cijele međe sa čest. kat. br. 2387/11 u duljini od 49,29 m, dalje istim pravcem preko čest. kat.br. 2396 do međe sa čest. kat. br. 4059 u duljini od 10 m te nastavno u duljini od 3 metra na čest. kat. br. 2396 uz medu sa čest. kat. br. 4059. te na čest. kat. br. 2387/33 od međe sa čest. kat. br. 2387/11 duž međe sa čest. kat. br. 2387/34 u duljini od cca 14,50 m, odnosno u ukupnoj duljini od 106 m, u roku od 8 dana.

3. Nalaže se tuženici da tužitelju naknadi trošak ovog parničnog postupka, u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženoj parnični trošak od 331,81 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj je dana 07. ožujka 2019. podnio tužbu protiv uvodno naznačene tužene, radi smetanja posjeda.

Tužitelj u tužbi u navodi da je vlasnik i posjednik nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, zk. odjel u Vrbovcu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 2387/5 u naravi voćnjak od 1351 čhv, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 2387/33 u naravi voćnjak od 707 čhv i u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kat. br. 2396 u naravi šuma Sovinec u Bakiva od 383 čhv. Opisane nekretnine u naravi čine jednu cjelinu. Tuženica je posjednik dijela susjedne čestice 2387/11 uz među sa česticama tužitelja. Predmetnu česticu tužena uživa zajedno sa svojim sinom, VB koji je navedeno potvrdio u zk. ispravnom postupku koji je proveden na prijedlog tužitelja, a u kojem je isti bio pozvan kao svjedok. Obzirom da između nekretnina tužitelja i tužene nije bilo vidljivih medašnih oznaka, tužitelj je u više navrata pozivao tuženu i njenog sina da dogovorno urede međe kako bi mogao ograditi svoj posjed. Kako je tužena bilo kakvu suradnju odbijala, tužitelj je u ljeto 2018. pozvao geodetskog mjernika kako bi se utvrdile međe prema katastarskom operatu i postavile međašne oznake. O navedenom je obavijestio i tuženu i VB te ih pozvao da budu prisutni izmjeri. Oni su to odbili. Dana 21.06.2018. izvršena je izmjera po Dimil d.o.o. te su istoga dana prema katastarskim planovima postavljeni stupići kao međašni znakoví. Isti stupići bili na mjestu kako su postavljeni prema geodetskoj izmjeri sve do 15.01.2019., kada je na mjestu tih stupića tužitelj postavio žičanu ogradu na vinogradarskim betonskim stupovima visine 1,25 m2 i to na kč. br. [katastarska čestica] duž cijele međe sa kč. br. [katastarska čestica] u duljini od 29,08 m, na kč. br. [katastarska čestica] duž cijele mede sa kč. br. [katastarska čestica] u duljini od 49,29 m, dalje istim pravcem preko kč. br. [katastarska čestica] do međe sa kč. br. [katastarska čestica] u duljini od 10 m, te nastavno u duljini od 3 metra na kč. br. [katastarska čestica] uz među sa kč. br. [katastarska čestica], te na kč. br. [katastarska čestica] od međe sa kč. br. [katastarska čestica] duž međe sa kč. br. [katastarska čestica] u duljini od cca 14,50 m, odnosno u ukupnoj duljini od 106 m. Dana 19.02.2019. tužitelj je došavši na svoju nekretninu utvrdio kako je predmetna ograda u cijelosti srušena. Tužitelj je navedeni događaj prijavio policiji koja je obavila razgovor s tuženom, a koja je potvrdila da je počinila opisani čin smetanja, pravdajući se da je to učinila iz razloga što je tužitelj izvršio izmjeru zemljišta bez njenog prisustva, iako je dinamika događaja bila kako je naprijed izloženo.

Tužena u odgovoru na tužbu u bitnome osporava tužbeni zahtjev tužitelja, stavlja prigovor nepravodobnosti tužbe. Naime, tužena je iskoristila institut samopomoći, sukladno čl. 27 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te je dana 17. siječnja 2019. iščupala betonske vinogradarske stupove, koje je na zemljištu u njezinom dugogodišnjem mirnom posjedu postavio tužitelj dana 15. siječnja 2019.. Stupove i na njima „nategnutu" žicu odložila je na zemljište u posjedu tužitelja. Obzirom da tužitelj dolazi vikendom u Vinkovec, jer živi u [adresa], neuvjerljivo je da to ne bi vidio sve do 19.02.2019.. Stoga se tužba podnesena dana 07.03.2019.. ukazuje nepravodobnom, jer je podnesena izvan zakonskog roka od 30 dana. Tužitelj je svoje zemljišne čestice k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] kupio od prijašnje vlasnice i posjednice ĐB iz [adresa]. Prethodna vlasnica i posjednica ĐB je na mjestu prijepora bila međaš sa prednikom tuženice i to njezinim sada pokojnim svekrom GB, a kasnije sa tuženom KB i njezinom suprugom MB, najmanje 40 godina, te je međa između predmetnih nekretnina svima njima bila dobro poznata i sve to vrijeme poštovana, pa tako i granice. posjeda jedne i druge strane. Tužitelj je svoje sadašnje zemljišne čestice kupio od Dušanke Baček 2009., kada ga je ona uvela u posjed do međašnjeg pravca prema posjedu tužene, koji su do tada međaši prednici desetljećima poštivali. Međašni pravac počinje na sjeveroistočnoj strani u šumi od stabla kestena, koji je međašnji znak, a na jugozapadnoj strani uz cestu postojao je dugogodišnji stupić kao međašni znak, ali ga je tužitelj u svojim aktualnim postupcima uklonio. Na pravcu međe postoji i jarak nastao zbog dugogodišnjeg jednakog uživanja. Nakon kupnje nekretnina od ĐB i stupanja u posjed, tužitelj se 2009. prema pokazivanju ĐB, a uz nazočnost sina tuženice VB ogradio, postavivši uz opisani pravac dugogodišnje poštivane međe žičanu ogradu na betonskim stupovima, koja je sve do 15. siječnja 2019. stajala kao razgraničenje između zemljišta tužitelja i zemljišta u posjedu tužene. Tužena smatra da je Zapisnik o provedenom z.k. ispravnom postupku za ovaj postupak zapravo irelevantan, no isti svjedoči samo o tome da se sin tužene tada suglasio sa činjenicom vanknjižnog vlasništva ĐB i njezine ovlaštene prodaje nekretnina tužitelju, ali u gabaritima dotadašnjeg posjeda. Potpuno je neistinita tvrdnja da između zemljišta tužitelja i zemljišta tužene nije bilo nikakvih vidljivih međašnjih oznaka, jer je primjerice upravo tužiteljeva ograda bila vidljiva međašna oznaka. Također je neistinito da bi tužitelj ikada pozivao tuženu i njezinog sina da dogovorno urede među kako bi se ogradio, jer se on ogradio odmah nakon kupnje svoga zemljišta, kako je gore opisano, te se je posjed i nadalje poštivao na jednak način i između ovih stranaka tijekom gotovo 10 godina, slijedom postavljene ograde tužitelja. Jedino što je tužitelj verbalizirao tek u proljeće 2018. jest to da mu je smanjen poticaj za uzgoj voćaka, pa da predlaže uređenje međe, jer je smatrao kako njegovo zemljište mora biti veće i to na uštrb posjeda tužene, s čim se tužena nije slagala. Također tužena i njezin sin nisu bili obaviješteni o nekakvoj izmjeri u ljeto 2018.. Važna je činjenica da su tužena i njezin sin koji su oboje zaposleni, pred ljeto i u ljeto 2018., odnosno tijekom 3 mjeseca imali na bolničkom liječenju smrtno bolesnog supruga i oca MB, kojega su svakodnevno posjećivali, a on je umro **.**.2018. Kako je kuća tužene udaljena od mjesta prijepora oko 300 metara, radi suprugovog stanja, te kasnije smrti, nije polagala pažnju na prijeporno zemljište, niti ga je tada obilazila. Od kada je suprug teško obolio 2010., tužena njezin sin na svome su posjedu, na mjestu prijepora, odlagali drva, te su ga redovito kosili, ali ga od tada nisu, kao prije, obrađivali kao poljoprivredno zemljište. Suprugu tužene bila je radi bolesti potpuno oduzeta poslovna sposobnost, te je tužena o njemu brinula i nije mogla obrađivati zemlju kao do tada, ali je posjed vršila košnjom i odlaganjem drva. Slijedom opisanih okolnosti tuženoj i njezinom sinu bilo je potpuno nepoznato da je izvršena nekakva geodetska izmjera u ljeto 2018., kao i da je tužitelj povodom te izmjere postavio ako uopće jest, nekakve stupiće, jer ih tužena i njezin sin nisu vidjeli. Tek dana 16. siječnja 2019. susjeda tužitelja ČB je tuženoj KB u kuću donijela papire koje je tužitelj poslao tuženoj, obavijestivši ju da je svoju dotadašnju žičanu ogradu na betonskim stupovima pomaknuo na pravac međe koji mu je pokazao mjernik. Priložio je skicu izmjere i dvije liste Agencije za plaćanja u poljoprivredi na ime tužitelja DB i to za 2016. i 2018., iz kojih valjda proizlazi da mu je za 2018., smanjena priznata površina stanja korištenja u odnosu na 2016. i to sa 2,00 ha na 1,77 ha. Odmah slijedećega dana 17. siječnja 2019., tužena je iskoristila institut samopomoći, te je srušila i uklonila natrag na tužiteljevo zemljište žičanu ogradu na betonskim stupovima, pomaknutu sa prijašnjeg položaja na pravcu dugogodišnje međe, u unutrašnjost zemljišta u posjedu tužene i to na oko 10-15 metara duboko u posjed tužene.

U dokaznom postupku, odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u tužbu i priloge iste (list 1-22), odgovor na tužbu i priloge (list 23-42), saslušane su parnične stranke i to tužitelj DB (list 47-48), tužena (list 48/2-49), te svjedoci ĐB (list 116), SB (list 117), održani su očevidi na licu mjesta 31.08.2021. i 05.03.2024. (list 76-78 i list 115-118), pročitan je pismeni nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka Željka Bešana (list 120-125), pročitan je podnesak tužene (list 127-128), pročitana je dopuna pismenog nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Željka Bešana (list 133-137), podnesak tužene (list 139-140).

Na glavnoj raspravi 08. svibnja 2025. stranke su odustale od prijedloga za saslušanjem svjedoka pobrojanih u tužbi i odgovoru na tužbu, tako da sud nije izvodio te dokaze.

Nakon ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP), sud nalazi da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

Tužitelj DB u svom iskazu navodi da je predmetne nekretnine kupio i to nekretninu kč. br. [katastarska čestica] od vanknjižnih vlasnika ŠB i RB, nekretninu kč. br. [katastarska čestica] je 2010. kupio od ĐB, a nekretnina kč. br. [katastarska čestica] je bila predmet pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka koji je pokrenuo 2010., zajedno i u odnosu na nekretninu kč. br. [katastarska čestica], te mu je po provedenom pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku pripala u vlasništvo odlukom ovog suda kako kč. br. [katastarska čestica] tako i kč. br. [katastarska čestica] i to 2011.. Nekretninu kč. br. [katastarska čestica] nije od nikoga kupio, pripala mu je u vlasništvo u prije navedenom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, a koji prijedlog mu je sastavila punomoćnica tužene. Nekretninu kč. br. [katastarska čestica] kupio je od ĐB kao vanknjižne vlasnice, jer mu je ona rekla da je tu nekretninu održavala, odnosno kosila. Predmetne nekretnine koje je kupio bile su dijelom održavane, a dijelom se zapravo radilo o zemljištu na koje se proširila šuma i šikara. Granice sa susjednim nekretninama, odnosno s nekretninom tužene nisu bile vidljive niti označene bilo kakvim međašnim znakovima, a niti su mu same prodavateljice mogle pokazati do kuda se protežu nekretnine koje je kupio. Upravo kako bi utvrdio među s tuženom od tog vremena barem sedam puta je molio da se usuglase oko toga gdje se proteže međa između njihovih nekretnina, molio je to i njenog sina VB, ali su mu oni odgovorili da oni znaju do kuda ide međa i da se njih to ne tiče. Zbog toga je u travnju mjesecu prošle godine zvao sina tužene iz istog razloga i rekao mu da će u protivnom samostalno zvati mjernika i po potrebi predati predmet na sud, a on je odgovorio da ga to ne zanima. Nije pokrenuo sudski postupak uređenja međe, jer je imao drugih privatnih problema i mislio je da će tužena prihvatiti granice između njihovih nekretnina koje bi bile s granicom po izvršenoj postavi ograde. Mjernik je na njegov poziv došao u svibnju mjesecu prošle godine, te mu označio stupić uz nekretninu tužene, a isti takav stupić na kraju s nekretninom kč. br. [katastarska čestica] u odnosu na nekretninu tužene. Obzirom nije mogao obaviti radove na krčenju zaraštenog dijela na njegovim nekretninama on je to obavio u siječnju mjesecu ove godine i nakon toga prema međi koju mu je odredio mjernik je postavio betonske stupove i žičanu ogradu. Prije 2011. postavio je na dijelu njegovih nekretnina žičanu ogradu na betonskim stupovima do dijela gdje se oralo, jer se tu posadio mladi nasad lješnjaka i to mu je bilo potrebno kako bi taj nasad zaštito od životinja koje dolaze iz šume. Znao je da se i dalje prema nekretnini tužene proteže preostali dio njegovih nekretnina, ali nije mogao zagraditi taj dio zbog toga što su u tom dijelu te nekretnine zarasle, i u to vrijeme pozivao je tuženu da utvrde točno među između njihovih nekretnina, vršio je i određena samostalna mjerenja, jer su pravci ravne linije, a mjerio je od gornje međe na gornjim dijelovima svojih nekretnina. Tužena je jednom došla na njegov poziv, ali sve u svemu odbila je da se angažira mjernik i utvrde granice između njihovih nekretnina. Utvrđuje se da je na poziv suda tužitelj pokazao na skici izmjere priložećoj uz tužbu gdje je postavio betonske stupove i žičanu ogradu, te razjašnjava da je isto postavio u odnosu na nekretninu tužene prema izmjeri mjernika i to u dužini od 49,29 i 29,08 metara uz nekretninu tužene, istu ogradu je postavio i na dijelu svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] do nekretnine kč. br. [katastarska čestica] koja u naravi zapravo predstavlja put u dužini od oko desetak metara, pa uz među u pravcu gornjeg dijela svojih nekretnina također ogradu u dužini od 3,56 m, također je postavio istu ogradu i prema nekretnini kč. br. [katastarska čestica] u dužini od 14,5m, time je zapravo produžio ogradu koju je tu prije postavio, a sad prema izmjeri u granicama svojih nekretnina. Na upit suda da li je postavljanjem ograde u odnosu na koju je tužena izvršila utuženi čin smetanja, a vezano uz nekretninu kč. br. [katastarska čestica] svoja vlasnička prava proteže i na preostali dio te nekretnine, isti navodi da zapravo ne polaže da vlasnička prava da je tu stanje ne sređeno i ne mjerljivo i da mu je bilo bitno da ogradi svoje zemljište pravocrtno i da te granice budu vidljive i utvrđene. Nakon što je utvrdio da mu je ograda srušena i to dio koji je proširio na postojeću ogradu prijavio je to policiji, a nakon što je postavio ogradu nije dolazio na predmetno mjesto, jer je bila zima, a i dobio je gripu. Saznao je da je smetanje, odnosno uklanjanje ograde izvršila upravo tužena, a to je saznao od policije. U spornom dijelu predmetnih nekretnina tužena nikad nije vršila posjed, a nije niti odlagala drva kako to tvrdi u odgovoru na tužbu na tom dijelu ista je odlagala drva na dijelu svoje nekretnine. Smatra da predloženi svjedoci i po tužitelji i po tuženiku se ne mogu tijekom ovog postupka izjasniti gdje se proteže međa, odnosno gdje je vršen posjed, jer to sigurno ne može znati. Prijašnju privremenu ogradu je postavio 2011. i ogradio je dio koji je bio izoran, a time nije odredio granice u odnosu na među sa susjedom, nekretninom tužene. Djelomično je radi izmjere morao iskrčiti dio svoje nekretnine u smjeru nekretnine tužene kako bi se uopće mogla izvršiti izmjera. Međašne oznake bile su vidljive i označene narančastom bojom postavljene prilikom izmjere. Iste bi zbog toga bile vidljive prilikom dolaska na nekretninu. Nitko na spornom dijelu zemljišta nije vršio nikakav posjed. Smatra da od trenutka kada je rekao da je i taj dio nekretnine njegov, smatra da je bio u posjedu. Na tom spornom dijelu je brao bazgu i znao se prošetati istim, no nije htio ništa konkretno raditi na tom dijelu dok se ne riješi čiji je dio tog zemljišta, odnosno dok se ne precizira do kuda se proteže njegova nekretnina. Nije sjekao drva u toj šumi, a posjed nije vršila niti tužena. Nije vidio da bi eventualna tužena brala bazgu na tom dijelu kao i on. Međutim, nikakvi veći radovi na tom spornom dijelu nisu rađeni od bilo koga. Angažiranjem mjernika nastojao je izbjeći sud, poduzeo je prema svojoj procjeni najbrže i najjeftinije rješenje. Nije znao na centimetar gdje se proteže međa, ali na metar da, jer je ručno sam premjerio granice svojih nekretnina i to pokazao tuženoj. Kontaktirao je s tuženom u svezi s potrebom izmjere vezano uz poticaj koji dobiva na nasad koji je zasađen na njegovim nekretninama. To je učinio tek 2018. iz razloga što je mislio da će prije to moći riješiti s tuženom. Molio je da budu dobri susjedi. Pokušao je tuženoj objasniti da mu je svaki kvadrat zemljišta bitan za poticaj i htio je da se to riješi i da se konačno zna kolika je površina njegovog zemljišta, a u odnosu na zahtjev za potporu za 2018. gdje je navedeno manje stanje korištenja u odnosu na 2016., a kako to proizlazi iz priležeće dokumentacije na listu 29 i 30 spisa, iskazuje da se ne radi o toj nekretnini. Smatra da je vršio posljednji mirni posjed i to kako je to prije iznio, povremeno je znao brati bazgu na spornom dijelu nekretnine, te je i prije izmjere po mjerniku sam izmjerio svoje nekretnine i otprilike znao gdje se proteže međa, ne u centimetrima ali u metrima da, smatra da je bio u posjedu kada je angažirao mjernika koji mu je izmjerio i utvrdio među koja je u tom dijelu nasuprot nekretnine tužene bila vidljiva prema postavljenim međašnim oznaka, dakle bio je u posjedu od svibnja mjeseca 2018.. Na očevidu 05.03.2024. (list 117) je dodatno iskazao kako nikakav šiljak kada je kupovao nekretninu od ĐB nije postojao, a u odnosu na njen iskaz da je prodala nekretninu njemu do šume iskazuje da je šuma vrlo fleksibilna za među i sigurno je krčena poslije toga, odnosno zna se i to da se šuma krade. Njemu je ĐB rekla da on sam s tuženom utvrdi među. Na svo njegovo moljenje da se suglasno utvrdi međa između njegove i nekretnina tužene nitko mu nije izlazio u susret, nakon čega je samostalno angažirao mjernika, zvao tuženu da tome prisustvuje, međutim ista nije došla, te je sam sagradio ogradu prema pokazivanju mjernika kojeg je angažirao. Smatra da su pojedini vlasnici nasilno uzurpirali tuđa zemljišta pa tako i zemljište koje je on kupio. Nije angažirao mjernika prije kupnje kako bi utvrdio među, jer mu je gospođa ĐB rekla da to utvrdi s tuženom, a na sve njegove kasnije pokušaje bio je odbijen od strane tužene.

Tužena KB navodi da nije točno da nisu htjeli pristupiti mjerenju granica između njene i tužiteljeve nekretnine, sjeća se da je negdje sredinom prošle godine njen sin na poziv tužitelja otišao na predmetne nekretnine i već tada se njen sin usprotivio pokazivanju gdje se nalazi međa između njihovih nekretnina, a kako mu je to pokazao tužitelj, tada još nije bilo nikakvih oznaka po mjerniku, a granica između njihovih nekretnina je upravo bila ograda koja se tim dijelom protezala. Naime kada je kupio predmetne nekretnine od ĐB bila mu je pokazana međa, te je po toj međi bila postavljena i ograda sve do jarka, naime, njihova šuma ide sve do tog jarka i postavljenjem nove ograde tužitelj se proširio na njihovu nekretninu. Nije točno da se radilo o šikari već se radilo o stablima agacije koja su porušena i to uz među, naime ostavljeni su panjevi dosta visoki kako bi se ta međa poznavala. Njenom sinu je tužitelj predlagao da plate mjernika svaki pola, na što nisu pristali, pa je tada tužitelj rekao da se vide na sudu. Sama je izvadila postavljene stupove, kao i dio razvučene žiće, bila je bijesna zbog toga što je to učinio tužitelj koji je postavio ogradu na njenom zemljištu. To zemljište oduvijek su uživali i nikada nije bilo spora s ĐB oko toga gdje se proteže međa, prije nje je to uživao njen svekar GB. Tužitelj ne priznaje međe u naravi, već isključivo koje bi proizlazile iz katastarskog operata, a koje međe ne odgovaraju stvarnom stanju. Nakon što se tuženoj predočuje da je prema pokazivanju tužitelja uklonila stupove i na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] uz put, tužena navodi kako u stvarnosti su predmetne nekretnine drugačije uživane, te da je uklonila stupove na nekretnini koja je u njenom posjedu, a proteže se uz stup koji je pomaknut i nije kakav se čini na priloženoj skici izmjere, a što se može vidjeti samo izlaskom na teren. Jedan dio njene nekretnine kč. br. [katastarska čestica] je u naravi šuma, a gornji dio predmetne nekretnine uz nekretnine tužitelja se obrađivao, ali u zadnje vrijeme zbog bolesti njenog supruga nije se to činilo, ali se barem jednom godišnje to zemljište počistilo, pa je tako i obavljeno malčiranje tog dijela zemljišta do postavljene ograde tužitelja negdje poslije Velike Gospe prošle godine, na tom dijelu su znali odlagati i drva. Bili su u posjedu spornog dijela nekretnine, oduvijek pa i od vremena od kada je predmetne nekretnine tužitelj kupio. Rušili su agacije na svom zemljištu i nakon što je tužitelj kupio to zemljište i ogradio isto ogradom. Upravo prva postavljena ograda je predstavljala među između njihovih nekretnina i tako su se i dogovorili. Zna da joj je tužitelj rekao da mu na nekretnine koje je kupio izlazi sud kako bi sredio svoje stanje, tom prilikom kada je izašao sud na licu mjesta bio je i njen sin, a i ĐB. Na pitanje da li tužitelj održava svoje zemljište izjavljuje da misli da je jednom ove godine pokosio, govori za nekretnine gdje je posadio nasad. Spomenuti jarak je oduvijek bio tu gdje se nalazio i nije ga načinio tužitelj i taj jarak je predstavljao među, po toj liniji je tužitelj ogradio dio svog zemljišta prijašnjom ogradom. Tužitelj nema traktor kojim bi isti orao, već mali traktor i to samo koji kosi. Tužitelj je došao kod njih i rekao da mu je smanjen poticaj i to upravo u odnosu na predmetne nekretnine. Kada je njen sin malčirao sporni dio zemljišta nije mu rekao da je vidio bilo kakve stupiće. Na upit suda da li je tužena bila pozvana na izmjeru po mjerniku, tužena navodi da to nije učinio, samo je tužitelj predlagao da svaki od njih snosi pola troškova. Nije željela da se odredi međa prema mjerniku, odnosno prema katastarskim mapama, jer u naravi se nekretnine drugačije uživaju. Uvijek su se nekretnine uživale na način kako je to bilo kada su iste bile u vlasništvu ĐB, a i kasnije nakon što je tužitelj iste kupio. Nikada tužitelj nije prigovarao tome da su eventualno oni u posjedu njegovog dijela zemljišta sve do prošle godine kada je došao s tom pričom o poticajima. ČB joj je donijela slike od mjernika, kao i fotografije od postavljenih stupova, sam tužitelj nije došao kod nje kući u svezi s obavljenim radovima. Njena kuća je udaljena otprilike 300m od mjesta prijepora. Tuda svakodnevno ne prolazi. Zbog bolesti supruga koji je sada pokojni, nije u posljednje vrijeme obraćala puno pažnje na stanje njihovog zemljišta, više je njen sin kontaktirao s tužiteljem, no nije im posebno govorio o tome da će izaći mjernik i koji dan. Njoj je ĐB rekla da je tužitelju pokazala gdje je međa. Prije očevida za zemljišnoknjižni postupak je s tužiteljem otišla na njihove nekretnine i prije toga su odredili među prema čemu se tužitelj i ogradio. Zemljište gdje je tužitelj sadio nasad i koje je kupio od ĐB bilo je čisto, jer je ista održavala svoju nekretninu. Prva ograda je bila postavljena do šume, odnosno do panjeva koji su porušeni, i tako ravno do ceste. Nitko im od sumještana nije rekao da je bio mjernik na mjestu prijepora, naime tamo živi starija žena koja ima preko 80 godina, radi se o majci ČB. Nitko nije do malčiranja bilo što rušio ili čistio na tom dijelu njihove nekretnine. 2010. se rušila agacija uz među i upravo su ostavljeni malo veći panjevi radi toga uz među.

Svjedok ĐB navodi da je tužitelju prodala svoju nekretninu i to kč. br. [katastarska čestica] i prilikom kupoprodaje mu je pokazala među sa susjednom nekretninom u posjedu tužene ZB, zna da mu je pokazala da se njena nekretnina prostire do početka šume, zna da je tu bio zaboden i šiljak. Nakon toga je tužitelj i na tom dijelu razgraničenja i postavio žičanu ogradu na betonskim stupovima i tako je uživao tu nekretninu koju je kupio od nje oko desetak godina. Kada se svjedokinji pokazuje točka koja je po mjerniku označena uz put kao početna točka mjerenja ista navodi da nikako nije prodala i taj dio nekretnine tužitelju, jer je taj dio nekretnine oduvijek bio u posjedu tužene ZB. Čak navodi da na tom dijelu nekretninu od strane tužene su bile i zasađene određene poljoprivredne kulture. Nikako nije pokazala tužitelju nekretninu koju mu je prodala da bi se ista protezala na način kako on to sada tvrdi i kako je prije nekoliko godina sagradio ogradu koju je ZB srušila. Pokazala je šiljak uz put koji je predstavljao granicu nekretninu koju je prodala i susjedne nekretnine u posjedu ZB. Prije nego što je prodala svoju nekretninu tužitelju u naravi tu je nekretninu kosila, prije su njeni roditelji znali i obrađivati oranjem tu nekretninu.

10.

Svjedok SB navodi da je rođena u mjestu Vinkovec i prolazi kraj mjesta prijepora, jer ima u blizini svoju šumu i zna da je oduvijek mjesto prijepora između nekretnina bilo u posjedu tužene. Zna da se ta međa pravocrtno pružala od puta u smjeru sjevera do stabla kestena. Zna da je tužitelj nakon kupnje nekretnine od ĐB kupio i susjednu nekretninu sjeverno od te nekretnine, ne zna točno od koga, no zna da je na dijelu nekretninu koju je kupio od ĐB sagradio i žičanu ogradu upravo do mjesta do kojeg je tužena i bila u posjedu svoje nekretnine. Zna da je tužitelj prije izvjesnog vremena prije nekoliko godina izgradio novu ogradu i to na zemljištu od tužene, a koju je ona srušila. Ne zna koliko je vremena prošlo od dana kada je tužitelj izmjestio ogradu sa starog mjesta na novo mjesto.

11.

Sud je poklonio vjeru iskazima prije pobrojanih svjedokinja, jer su iste jasno i međusobno suglasno iskazivale o mjestu vršenja posjeda stranaka prije utuženog smetanja posjeda, a što je podudarno i sa iskazom tužene. Svjedokinja ĐB koja je prodala tužitelju svoju nekretninu svakako zna do kuda je vršila posjed te nekretnine i sud nema razloga istoj ne vjerovati ili zaključivati da bi ona iz bilo kojeg razloga govorila neistinu i svjedočila u korist tužene.

12.

Sud je dana 31.08.2021. održao očevid na licu mjesta, međutim na istome mjernički vještak Željko Bešan nije mogao izvršiti potrebna mjerenja zbog trenutnog stanja šumske vegetacije, te je slijedeći očevid održan 05.03.2024. na kojem očevidu su tužitelj i tužena pokazali sudu i mjerničkom vještaku svaki granice svog posjeda, te je mjernički vještak o tome izradio odgovarajuću skicu lica mjesta (list 122) u kojem je označio plavom linijom točke B-C-D-E do kuda se proteže prema pokazivanju tužitelja njegov posjed na prijepornim nekretninama, označio je crvenom linijom točke A-B do kuda se proteže posjed tužene na prijepornim nekretninama, a zelenom linijom označio je točke F-G-H-I kao liniju katastarskog plana.

13.

Po podnesu tužene (list 127) u kojem ista traži dopunsko očitovanje mjerničkog vještaka i to da li sve linije označene zelenom bojom na skici predstavljaju stvarne, faktične linije razgraničenja između nekretnina, odnosno da li su podudarne sa stvarnim i faktičnim međama, da li su usklađene u postupku nove izmjere, odnosno kada je izvršena posljednja izmjera katastarskoga plana, izuzev nove skice izmjere zbog provedbe nerazvrstane ceste na kč. br. [katastarska čestica], mjernički vještak Željko Bešan je u podnesku od 24.09.2024. (list 134) u bitnome odgovorio da linija zelene boje označena točkama F-G-H-I predstavlja katastarski plan koji je izrađen 1900. za vrijeme Austro-ugarske monarhije grafičkom metodom izmjere i u skladu s tehničkim mogućnostima onog vremena, a imao je prvenstveno zadaću prikupljanja podataka o zemljištu u svrhu oporezivanja. Takav katastarski plan je i danas službeni podatak o evidenciji zemljišta, ali ne održava i ne odgovara stvarnom stanju na terenu u pogledu dimenzija, oblika i površine čestica. Digitalni katastarski plan koji je preuzet iz katastara bio je osnova za izradu geodetskog nalaza, a podatke izvršene terenske izmjere usporedio je s katastarskim planom metodom preklopa.

14.

Sud je vještačenje, te izrađen i nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka, kao i dopunu istog cijenio stručnim i vjerodostojnim, isti je u cijelosti odgovorio na postavljeni mu zadatak od strane suda, te izvršio potrebna mjerenja po nalogu suda.

15.

Prigovor tužene nepravodobnosti tužbe tužitelja nije osnovan.

16.

Iz dokaznog postupka proizlazi da je tužitelj postavio spornu ogradu na mjestu prijepora 15.01.2019., da je tužena porušila tu ogradu 17.01.2019.. Tužba je podnijeta 07.03.2019., tužitelj tvrdi da do 19.02.2019. nije dolazio na svoj posjed, čemu sud vjeruje, jer isti ne živi i ne prebiva u mjestu Vinkovec gdje se nalaze predmetne nekretnine, već povremeno dolazi na iste, radilo se o zimskom vremenskom periodu, tako da sud prihvaća za istinitim da je tek 19.02.2019. primijetio da je tužena porušila ogradu koju je prije toga sagradio. Slijedom opisanog sud zaključuje da je tužba tužitelja podnijeta u zakonskom roku od 30 dana, kako to određuje odredba čl. 21 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje ZVDSP).

17.

Odredba čl. 22 st. 1 ZVDSP-a, propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan je ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

18.

Iz dokaznog postupka proizlazi da tužitelj nije vršio posjed zemljišta do mjesta gdje je sagradio ogradu koju je tužena porušila, već da je posjed na mjestu izgrađene ograde vršila upravo tužena. Tužitelj u svom iskazu navodi da je izgradio spornu ogradu na mjestu prijepora prema izmjeri angažiranog geodete, kako bi utvrdio gdje se proteže katastarska linija razgraničenja između predmetnih nekretnina, da je prije toga pozivao tuženu da dogovorno odrede među između njihovih nekretnina.

19.

Tijekom postupka tužitelj nije dokazao da bi vršio posjed svoje nekretnine do mjesta gdje je sagradio ogradu, a gotovo je notorno da se stvarno uživanje nekretnina ne poklapa sa katastarskim planovima u mjestima gdje nije vršena nova katastarska izmjera, odnosno obnova zemljišnih knjiga.

20.

Svjedokinje ĐB i SB nisu potvrdile da bi tužitelj vršio posjed svoje nekretnine do mjesta gdje je sagradio spornu ogradu, već su iste podudarno i sukladno s iskazom tužene opisale da je isti vršio posjed do ograde koju je prije toga sagradio, a ne do mjesta gdje je spornu ogradu kasnije sagradio.

21.

Prema odredbi čl. 22 st. 2 ZVDSP-a sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem mirnom stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

22.

Posjed tužitelja nije se ustalio, odnosno ne predstavlja posljednji mirni posjed tužitelja njegove nekretnine do mjesta gdje je izgradio drugu, novu ogradu, već upravo suprotno sud je utvrdio da je tužena bila u posljednjem mirnom posjedu dijela zemljišta za koje tužitelj tvrdi da je njegovo, a što je bio i razlog što je ista porušila ogradu koju je tužitelj samoinicijativno izgradio smatrajući da mu pripada i taj dio nekretnine.

23.

Slijedom opisanog sud nije pružio tužitelju zatraženu posjedovnu zaštitu, već je donio odluku kao u izreci ovog rješenja.

24.

Tužitelj je u cijelosti izgubio ovaj spor, te mu ne pripada zatraženi parnični trošak, nasuprot tome tužena osnovano potražuje parnični trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to trošak jednokratne nagrade s PDV-om od 25% u iznosu od 331,81 eura prema Tbr. 7/2 toč. 3 i Tbr. 52/4 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23).

25.

Slijedom opisanog donijete su odluke kao u izreci ovog rješenja.

U Vrbovcu 13. lipnja 2025.

Sudac

Lidija Jakšić

Uputa o pravo na žalbu:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje. Žalba se predaje putem ovog suda, a za nadležan Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Rješenje dostaviti putem e-oglasne ploče za tužitelja i tuženika

2. Rješenje nepravomoćno

3. Kal 20 dana

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte