Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: P Ob-55/2022-33

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S KE

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, po sucu Jeleni Lenić-Brkić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice IM OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] zastupane po punomoćniku Jošku Biliškovu, odvjetniku iz [adresa] protiv 1. tuženika FM OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. tuženika ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Mersihi Mulalić, odvjetnici iz Siska, radi utvrđenja bračne stečevine nakon zaključene glavne rasprave 8. svibnja 2025. u nazočnosti tužiteljice, 1. i 2. tuženika, te punomoćnika tužitelja i tuženika, dana 13. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se, odnosom na tužene FM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da je tužiteljica IM, [adresa], Zagrebačka 126, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica 8/25 dijela kat. čest. [katastarska čestica], Kreovac, livada Kreovac, površine 2018 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te se ovlašćuje se tužiteljica, u roku 15 dana, temeljem ove presude, bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja tuženika, u zemljišnim knjigama i drugim evidencijama, izvršiti upis tako stečenog prava suvlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime, za 8/25 dijela, uz istodobno brisanje tog prava, sa imena tuženika za 8/25 dijela.

II. Nalaže se FM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici IM, [adresa], Zagrebačka 126, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi parnični trošak u iznosu 3.226,50 eura u roku 15 dana sa zateznim kamatama od presuđenja po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, pa sve do isplate.

III. S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva tužiteljica se odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica IM ( dalje: tužiteljica) podnijela je tužbu protiv 1. tuženika FM (dalje: 1. tuženik) i 2. tuženika ĆM ( dalje: 2. tuženik), radi utvrđenja prava vlasništva s osnova bračne stečevine, te upisa u zemljišnim knjigama. U tužbi tužiteljica navodi da je s 1. tuženikom bila u braku od 27. studenog 1982. do 14. veljače 2019. kada je brak razveden odlukom ovoga suda R1 Ob-18/2019, a da je 2. tuženik njen sin. Navodi da je s 1. tuženikom zajedničkim radom i sredstvima stekla nekretninu označenu kčbr. [katastarska čestica] Kreovac, livada Kreovac površine 2018 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na navedenoj nekretnini zajedničkim radom i sredstvima po sklapanju braka od kraja 1982. do 1985. sagradili su obiteljsku kuću te bili podstanari prethodno u stanu OM. Tužiteljica navodi da je bila zaposlena i sva svoja primanja ulagala u predmetnu nekretninu od 1982. pa do razvoda braka. Dok je 1. tuženik bio povremeno zaposlen i uzdržavao se kada nije bio zaposlen od primanja tužiteljice. Dana, 23. svibnja 1985. rodio se 2. tuženik, a dana, 4. prosinca 1988. drugi sin BM te da je tužiteljica uz rad skrbila i o čuvanju zajedničke djece, te ističe da je kuhala, spremala i dizala kredite za ulaganja u nekretninu i da su njeni roditelji pomagali novčanim sredstvima koje je ulagala u izgradnju nekretnine. Smatra da su suvlasnici u jednakim dijelovima na bračnoj stečevini, te radi pogoršanja međusobnih odnosa 1. tuženik priječi tužiteljici pristup na nekretninu i ne priznaje joj bilo kakva prava na istoj. Nadalje navodi da je 1. tuženik bez njenog znanja dana 28. rujna 2018. sklopio ugovor o darovanju nekretnina 2. tuženiku i za sebe zadržao pravo osobne služnosti, stanovanja, plodouživanja i uporabe. Za navedeni ugovor o darovanju tužiteljica je saznala neposredno prije podnošenja ove tužbe. Ističe da nema druge imovine te je zbog postupanja 1. tuženika u cijelosti lišena bilo kakvih prava na imovinu koju smatra bračnom stečevinom. Traži utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju nekretnina od 20. rujna 2018. između 1. tuženika kao darovatelja i 2. tuženika kao daroprimca. Nadalje, tužiteljica traži utvrđenje prava suvlasništva u ½ dijela na kčbr. [katastarska čestica] Kreovac Livada Kreovac površine 2018 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upis prava suvlasništva u zemljišnim knjigama temeljem presude. Također tužiteljica traži brisanje služnosti na kčbr. [katastarska čestica] Kreovac Livada Kreovac površine 2018 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o.

Greda, te naknadu troška parničnog postupka.

2. Rješenjem ovoga suda poslovni broj P-64/2022 razdvojen je postupak po tužbi tužiteljice u odnosu na točku 2. petita tužbenog zahtjeva (utvrđenje bračne stečevine) te se u odnosu na taj dio provodi poseban postupak.

3. U ovom postupku nakon razdvajanja predmet spora je utvrđenje bračne stečevine i naknada parničnog troška.

4. 1. i 2. tuženici u odgovoru na tužbu ističu da je kuća sagrađena na zemljištu koje je bilo u vlasništvu TM koji je brat 1. tuženika koji je 5. srpnja 1977. ishodio Urbanističke uvjete izgradnje čiji je sastavni dio situacija broj 902/77 iz kojeg je razvidno da je formirana nova čestica odvajanjem od kčbr. [katastarska čestica] kod tadašnjeg Općinskog centra za komunalne poslove i izgradnju broj 12-VIII-902/2-77. Nadalje navodi da je brat 1. tuženika TM dobio građevinsku dozvolu za izgradnju predmetne kuće, te dana **.**.1984. TM je predmetnu nekretninu darovao 1. tuženiku, te smatra da nekretnina ne predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i 1. tuženika. Nadalje ističe da je kat kuće izgradio 2. tuženik sa svojom suprugom NM tijekom 2014. i 2015. i u radovima im je pomagao brat 2. tuženika BM, te njihov otac 1. tuženik dok tužiteljica nije sudjelovala niti radom niti sredstvima u izgradnji predmetne nekretnine. Navodi da je 1. tuženik darovao predmetnu nekretninu 2. tuženiku uz upis prava služnosti, ali navodi da ugovor nije sklopljen bez znanja tužiteljice koja je u prijedlogu za sporazumni razvod braka koji je podnesen kod ovoga suda 17. siječnja 2019. potpisala da nema sa tuženikom međusobnih financijskih ni materijalnih potraživanja kako tada, tako niti nakon rastave braka. Ističe da je tijekom građenja predmetne kuće od kraja 1982. do 1985. na snazi bio Zakon o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje na imovinu bračnih drugova stečenu do 1. srpnja 1999. i ne poznaje termin bračne stečevine već umjesto toga uređuje zajedničku stečevinu bračnih drugova. Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos u stjecanju zajedničke imovine, te smatra da se ne presumira tužiteljici pravo ½ nekretnine već ista mora dokazati svoj doprinos. Navodi da bračni drug bez čije suglasnosti je izveden pravni posao na nekretnini u vidu darovanja ima pravo na naknadu štete koja je od strane drugog bračnog druga time uzrokovana i da tužiteljice ne može tražiti poništenje ugovora o darovanju te predlaže tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti uz naknadu parničnog troška.

5. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u izvadak u zemljišne knjige (stranica 40-41 spisa), urbanistički uvjeti gradnje (stranica 42-44 spisa) uporabna dozvola (stranica 45-48 spisa), darovni ugovor (stranica 49-50 spisa), saslušanje svjedoka LM, GM, CM, ČM, UM, ŽM, VM, SM, NM, FM, nalaz geodetskog vještaka (stranica 91-106), nalaz i mišljenje građevinskog vještaka (stranica 108-133 spisa), saslušane stranke. Tužitelj je odustao od saslušanja svjedokinje IMJ.

6. U dokaznom postupku proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice koja je navela da je u bračnoj zajednici s 1. tuženikom od 1982., te da je u to vrijeme kuća bila u fazi da su bili postavljeni samo temelji na zemljištu koje je bilo u vlasništvu 1. tuženika. Temelje je on postavio sam prije braka, te su nastavili gradnju kuće nakon sklapanja braka i kuća je bila gotova 1985., a nakon toga se još uređivalo. Nakon sklapanja braka bila je nezaposlena i bila je domaćica, sin se rodio 1985., a kuća je već bila izgrađena u to vrijeme u bitnome 1985. i živjeli su u baraci, a u kuću su se preselili 1990. ili 1991. i tada je kuća bila u potpunosti završena, te se nakon toga kuća dovršavala. Navodi da je bila nezaposlena i zaposlila se 1987. u Industrogradnji i bila je u radnom odnosu neprestano i još uvijek je u radnom odnosu. 1. Tuženik je bio u radnom odnosu kad su se vjenčali i imao je plaću, a za izgradnju kuće im je pomagao njen otac koji nije živio s njima ali im je pomagao na način da je kupio ciglu i građu za krov, a on je radio u Njemačkoj i imao je velika primanja. Navodi da je to njen otac kupio njima, odnosno njoj kao svojoj kćeri, te je koji puta dao i novaca koje su nekada potrošili na kuću, a nekada na nešto što im je trebalo. Na pitanje da li se što radilo poslije 1985., navodi da se radila garaža, dvorišne zgrade. Na pitanje kada je nekretnina dovedena u stanje kakvo je sada, navodi prije četiri godine dok je ona još tamo bila. Od izgradnje se ništa nije promijenilo. Na daljnje pitanje kako se financiralo izgradnje garaže i dvorišnog objekta, navodi da je nešto ona kupila, a nešto 1. tuženik, te je ona kupila ciglu i mrežu za jednu garažu. Na daljnje pitanje kako je organizirana radna snaga za gradnju kuće od 1982. do 1985. navodi da je 1. tuženik ima neke prijatelje koji su pomagali, kumove i njen otac. Na daljnje pitanje čiji su bili kumovi, navodi od ĆM krsni kum, njen ujak i otac, te da je 1. tuženik dao nešto novaca za izgradnju, a nešto njen otac. Na daljnje pitanje tko je dao više novca za izgradnju kuće, navodi da je otac kupio ciglu, građu za krov, a 1. tuženikova mama kada je prodala tele kupili su cement, vapno i drugo što je potrebno. Navodi da su se bavili poljoprivredom, da je dobila traktor kada je njen otac umro, a da je taj traktor kod tuženika, a otac je umro prije 15 godina. Na daljnje pitanje navodi da je dizala kredite za kuću i da ih i dan danas otplaćuje, za namještaj, novo kupatilo u kući, centralno grijanje. Dizala je kredite od kada je u Vinogradskoj 15 godina. Na daljnje pitanje navodi da je centralno grijanje uvedeno prije 8 do 10 godina. Na daljnje pitanje što je prvo razgovarala s tuženikom kod sporazumnog razvoda braka, navodi da je potpisala da nemaju međusobnih potraživanja za uzdržavanje, te da je prijedlog za sporazumni razvod braka donio napisano 1. tuženik, te da je za to znala ŽM koja je znala njihovu privatnu situaciju da nemaju međusobnih potraživanja za uzdržavanje. Na daljnje pitanje kada je saznala za darovni ugovor, navodi da je saznala kada je došla u katastar prije četiri godine i vidjela da je na ĆM cijela kuća, a kada je pitala 1. tuženika, navodi da je on rekao da ona tu nema ništa da je sve dao djeci. Navodi da ima dvoje djece, a da je 1. tuženik sve dao ĆM, dok je BM bolestan i njemu nije ništa dao, te da je ona brinula o djeci kada je bila u braku, a da je 1. tuženik radio, a kada se ona zaposlila da je i 1. tuženik brinuo o djeci i da je kuhala, čistila, spremala. Na daljnje pitanje kada se kuća gradila tko je spremao obroke za radnike, navodi da je ona kuhala. Na daljnje pitanje, da li ju je 1. tuženik pitao za suglasnost prije nego je darovao nekretninu sinu, navodi da nije. Ističe da nije suglasna sa darovanjem kuće ĆM. Na daljnje pitanje da li su bili u podstanarstvu, navodi da su bili od 1984. do 1987. Na pitanje punomoćnice tuženika da li joj je poznato kada je izdana građevinska dozvola za kuću navodi da ne zna odnosno da je bila na 1. tuženikovog brata TM. Na daljnje pitanje da li je ĆM zajedno sa suprugom gradio kat kuće, navodi da su oni samo uređivali kuhinju, boravak, manju sobu i svoju spavaću sobu i kupatilo. Navodi da su uređivali kompletan kat kuće, pločice, laminate. Na daljnje pitanje da li je nekretnina stradala u potresu, navodi da navodno da nije i nije joj poznato da bi tuženici nakon potresa nešto radili na nekretnini. Na daljnje pitanje, s obzirom da je iskazala da je kuća izgrađena 1985., kako je bila u podstanarstvu, navodi da su živjeli u podstanarstvu, ali da se u toj baraki kuhalo kada se gradila kuća.

7. U svom iskazu 1. tuženik je iskazao da je sklopio brak sa tužiteljicom i kuća je već bila izgrađena 1982., te su kuću gradili njegovi roditelji, on i njegov brat koji je njemu kuću darovao jer je mama bila sa njim i on ju je dohranio, a brat je naslijedio kuću i staro imanje od oca i tu su se bratski podijelili. Kada su se vjenčali 1982. kuća je bila sposobna za stanovanje, te su stanovali u toj kući i nije nigdje bio podstanar, a tužiteljica je bila podstanar za vrijeme trajanja njihovog braka. Navodi da je on uvijek bio u kući i radio i dograđivao, te je sa njima bila mama, a otac je umro 1989., a majka 1994. S bratom je dogovorio prije braka da će kuća biti njegova, a 1984. su napravili ugovor bez znanja tužiteljice. To je bila bratova kuća ali mu je on to darovao sa zemljištem. Tužiteljica nije ništa doprinijela, ali niti njen otac, te ako mu je njen otac nešto pomogao, on mu je to sve vratio. Navodi da je izgradio dvorišne zgrade, te je tužiteljica nešto doprinijela svojim sredstvima, a to može srušiti sada ako treba. Tužiteljicu je upoznao sa činjenicom da će nekretninu darovati sinu, te je to učinio da ne bi kuća otišla pod hipoteku jer je tužiteljica htjela kupiti bolji auto i podići kredit, te joj je rekao da će kuću prepisati na sina, a ona se tome nije protivila i rekla da onda sve daruje djeci. Sin BM, koji ima poteškoća u razvoju i sa posebnim potrebama je, živi sa njim i na katu je 2. tuženik sa svojom obitelji, te su se u Centru obvezali da će BM nastaviti živjeti sa bratom i nećacima. Na katu kuće 2. tuženik je uredio sebi potkrovlje i tu živi sa obitelji. BM prima invalidninu s kojom raspolaže preko njega i ima dječji dodatak. Na pitanje da li je tužiteljica u vrijeme izgradnje kuće radila, navodi da je kuća izgrađena prije, a da je tužiteljica počela raditi 1997. u parku Zrinjevac, a da je poslije imala prekide, a on je imao svoj obrt i radio u Tvimu i imao jako dobru plaću. Ne zna koliku je tužiteljica imala plaću. Na daljnje pitanje da je kuća i dvorište stradali u potresu, navodi da su nekretnine jako stradale u potresu i da ima sve račune, te da su on i ĆM sami obnovili kuću, stavili pilote i žive u toj kući, te je sve oko kuće betonirano i učvršćeno. Na daljnje pitanje kada je tužiteljica otišla iz kuće, navodi da je odlazila stalno i komunicirala s nekim njemu nepoznatim, a da je to bilo 2019. kada je otišla definitivno. Na daljnje pitanje tko je pisao prijedlog za sporazumni razvod braka, navodi da su sami pisali kod kuće jer je tužiteljica tako htjela. Na daljnje pitanje navodi da je darovanje sinu bilo 2018., te da je tužiteljica rekla da ima stan i da traktor ostane sinu da joj to ne treba i da ima mlađeg muškarca. Na pitanje punomoćnika tužiteljice kada su se gradile dvorišne zgrade, navodi 2000. poslije rata, da je on to financirao iz svoje firme, jer firma kada nije imala subotom i nedjeljom posla radilo se kod njega i njemu je to gazda odbijao od plaće. Na daljnje pitanje da li ima garažu, navodi da ima i da je to ta dvorišna zgrada. Na daljnje pitanje da li je uvedeno centralno grijanje, navodi da je 2007. ili 2008., te je to financirano zajednički, digli kredite za izgradnju centralnog. Na daljnje pitanje, u odnosu na potkrovlje koje je uredio sin naknadno za stanovanje, kada su prvi puta stavljeni nosivi zidovi i krov navodi do 1982. kada je kuća izgrađena, a da je kasnije preuređivao. Na daljnje pitanje kada je naknadno krov preuređivan, navodi za vrijeme potresa zadnjeg i sin je već tada stanovao u tom potresa.

8. U svom iskazu 2. tuženik je iskazao da za vrijeme njegovog djetinjska kuća je bila izgrađena i da je centralno grijanje izgrađeno kada se već zaposlio i to su roditelji zajedno financirali. U odnosu na dvorišne zgrade navodi da su ih gradili oboje i to je tužiteljica nešto doprinijela materijalom, a Tvim, firma u kojoj je radio 1. tuženik je radila građevinske radove, te je I dao tati na kredit materijal pa mu je kasnije oduzimao od plaće. Navodi da njegov djed po majci nije pomagao za vrijeme dok on ima sjećanje, a za to dok je bio mali ne sjeća se. Ističe da je 2014., 2015. supruga i on su podigli kredit i uredili potkrovlje kuće, a 1. tuženik mu je pomagao fizičkim radom. Izgradili su potkrovlje koje je bilo u stanju vanjskih zidova i krovišta, te su izgradili prezide i kompletnu infrastrukturu, struja, voda, podovi, izolacije, do stanja u kojem se sada nalazi. U potresu su stradali spojevi knaufa na katu, a oko kuće su otkopavali oko temelja, te postavili željezo i sve izbetonirali uz pomoć prijatelja i financirali su to 1. tuženik i on. Navodi da nije u dobrim odnosima s tužiteljicom od razvoda roditelja i po njegovom saznanju tužtieljica živi u stanu, te ne zna da li je to njeno vlasništvo. Na pitanje kada mu je otac darovao nekretninu navodi 2018. i da je majka bila s time upoznata jer su stigli poštom papiri koje je primila majka i potpisala primitak istih, te da je zbog toga bila svađa, a da mu je majka darovala traktor prije svega toga. Na daljnje pitanje navodi da dok su bili roditelji u braku, da su zajednički brinuli o djeci, sve dok je to bilo potrebno, a brat BM je sada s ocem i s njim. Na pitanje navodi da je prije uređivanja kuća imala krov na dvije vode, vanjske zidove i četiri stupa, a da je djed po majci radio u Njemačkoj. Na daljnje pitanje da li su otac i majka išta zajednički stekli u braku, navodi da su stekli zajednički sve unutar kuće, namještaj, centralno grijanje, instalacije, uvijek se nešto renoviralo, dvorišne zgrade. Na daljnje pitanje da li su još što stekli navodi da nisu.

9. Svjedokinja LM iskazala je da je kuma 1. tuženika i poznato joj je o gradnji kuće u kojoj su živjeli za vrijeme trajanja braka. Navodi da je kuća bila u fazi izgrađenosti do pod dekom, a pri tome misli da još nije imala krov nego samo zidove. U toj fazi izgrađenosti je bila prije njihovog vjenčanja. Na pitanje tko je financirao izgradnju do te faze navodi da su to činili svi ukućani od 1. tuženika, a on je do tada živio sa svojom mamom i sestrom. Navodi da je 1. tuženik tada bio u radnom odnosu. Nakon što su se vjenčali radili su kuću skupa jer su bili skupa, te je ona k njima dolazila. Na pitanje da li je tužiteljičin otac pomagao ili netko drugi, navodi da su se oni žalili da tužiteljičin otac slabo pomaže oko izgradnje kuće. Na pitanje 1. i 2. tuženika da li zna tko je radio kat kuće, navodi da su radili skupa. Na pitanje tužiteljice od kada su zajedno tužiteljica i 1. tuženik, svjedokinja navodi da se ne sjeća, te da ne zna niti kada su se vjenčali, ali je bila u svatovima. Na daljnje pitanje koja je godina bila ili desetljeće kada je kuća dovedena pod deku, navodi da se ne sjeća godina. Na daljnje pitanje što je to deka, navodi da su to zidovi bez krova. Na daljnje pitanje da li su živjeli nekada u [adresa] i kada je to bilo, navodi da ne zna godine, ali da su bili na stanu u [adresa]. Na daljnje pitanje da li je kuća bila pod dekom kada su bili u stanu u [adresa], navodi da jeste bila pod dekom i da se radila kuća. Na daljnje pitanje da li radili zemlju, navodi da jesu i da su koristili traktor koji je dobila tužiteljica od svog oca. Na daljnje pitanje da li je i radila zemlju, navodi da je radila. Na daljnje pitanje što su radili od radova na zemlji, navodi da su zemlju radili za svoje potrebe i da su od toga ako su imali novaca sve su ulagali u kuću. Na daljnje pitanje tko se brinuo o djeci kada su bili u braku, navodi da su skupa vodili brigu. Na daljnje pitanje da li je 1. tuženik radio, navodi da je bio u radnom odnosu i da je hranio svinje. Na daljnje pitanje da li je radila, navodi da je radila u Zagrebu, ali ne odmah kako su se oženili. Na daljnje pitanje kada je 1. tuženik radio, tko je kuhao i spremao, svjedokinja navodi da je i on kuhao i spremao jer je znao kuhati kao i ona. Punomoćnik tužiteljice prigovara iskazu svjedokinje kao objektivno nepovjerljivom i neistinitom, a poglavito glede tvrdnje da je bila sagrađena deka prije braka, pri čemu se prigovara načinu unošenja iskaza svjedokinje u tom dijelu na raspravni zapisnik jer je raspravni sudac postavio kapciozno pitanje svjedokinji je li deka bila sagrađena prije braka, mada se prije toga svjedokinja nije decidirano izjasnila o vremenu, niti je poslije toga znala vremenski odgovoriti na pitanja punomoćnika tužiteljice.

10. Svjedokinja GM iskazala je da poznaje stranke i to tužiteljicu od 2009. ili 2010. kada su zajedno putovale za Zagreb na posao i postale prijateljice. Na pitanje da li zna nešto o gradnji njihove kuće navodi da zna da je tužiteljica bila u kreditu, da joj je posuđivala za benzin, a krediti su bili za peć za centralno, za dućan i nabavu robe, posije odnosno smjesu za svinje, te su od njih kupovali odojke. Navodi da je bila u toj kući i kuća je bila izgrađena, a ĆM je kasnije dograđivao gore u potkrovlju i da su govorili kako su mu oni pomagali. Navodi da je tužiteljica bila izvor financijskih prihoda jer je bila u radnom odnosu, a 1. tuženik sve to vrijeme sve od 2010. nije bio u radnom odnosu, ali je radio u kući, radio vrt i odojke. Na pitanje tužiteljice kako je tužiteljica otišla od kuće, navodi da joj je tužiteljica jednoga dana rekla da se rastala od 1. tuženika da bi on ostvario nekakva prava na mirovinskom odnosno od vojske i da je to bio njihov dogovor u kući, te da su se sporazumno rastali. Poslije toga došla je k njoj uznemirena i rekla da je izigrana, te da je kuća prenesena na ĆM, da ona ima još jedno dijete. Navodi da je vjerojatno radi toga došlo do sukoba, da bi došla k njoj s par stvarčica jer da je može primiti dok se ne snađe jer da je ostala na cesti i da ju je primila na par dana i nakon toga joj pomogla da si nađe stan u [adresa], te joj posudila 1.000,00 kn. Na daljnje pitanje tko ju je izigrao i na što je to mislila navodi da se to odnosilo na 1. tuženika i na kuću, što je darovao kuću sinu bez njezinoga znanja i da nije zaštitio BM. Na daljnje pitanje da li je rekla zašto je ostala na cesti, navodi da su je istjerali FM i ĆM jer da ona više nema ništa u toj kući. Na daljnje pitanje kada je to ona došla da je izigrana da je kuća na ĆM, navodi prije 3-4 godine. Na pitanje tuženika da li je ta kuća stradala u potresu, navodi da ne zna. Punomoćnica tuženika prigovara dijelu iskaza u kojem svjedokinja navodi da 1. tuženik nije bio zaposlen, u dijelu u kojem navodi da je tužiteljica pomagala 2. tuženiku kod izgradnje potkrovlja kuće, te ujedno ističe da iz iskaza navedene svjedokinje proizlazi da ista nema nikakvih neposrednih saznanja o predmetu spora jer do 2010. nije niti poznavala stranke, a sve što je iskazivala je iskazivala na temelju kazivanja same tužiteljice.

11. Svjedok CM naveo je da je 2013. upoznao obitelj TM i da su oni njegovi dobri prijatelji svi. Poznato mu je da je 2. tuženik, od tavana koji je bio neupotrebljiv sebi napravio stan 2014., te im je on kao prijatelj pomagao fizičkim radom. Može iskazati da su obitelj TM, svi vrijedni sposobni ljudi koji su puno stvari na izgradnji toga stana sami radili i to kao krovopokrivačke radove, postavljanje pločica, laminata i da se u puno tih stvari razumiju. Navodi da ništa ne zna o ranijoj gradnji, tko je koliko radio i podizao kredite. Na pitanje da li zna tko je financijski izgrađivo to potkrovlje navodi da mi je 2. tuženik rekao da je podigao kredit. Navodi da je u to vrijeme kada ih je upoznao tužiteljica bila u radnom odnosu, da 1. tuženik nije bio u radnom odnosu, a da je 2. tuženik bio u radnom odnosu. Na pitanje punomoćnika tužiteljice kada mu je ĆM rekao da je podigao kredit, navodi kada je to bilo u izgradnji. Drugih piranja nema, a prigovara kao nebitnom za suđenje jer se nadogradnjom nije moglo steći kakvo stvarno pravo, niti ista predstavlja nadogradnju već uređenje, pa se ne može uzeti kao doprinos bilo kojeg bračnog druga, radi se o obvezno pravnom zahtjevu prema obojima.

12. Svjedokinja ČM iskazala je da su se tužiteljica i 1. tuženik vjenčali 1982. i da su sa gradnjom započeli 1983., a kuća je bila u fazi izgrađenosti tako da su bili samo temelji, a okolni zidovi nisu postojali. Tada su oni živjeli u baraci u tom istom dvorištu. Radi se o temeljima koje je 1. tuženikov brat njemu prepustio jer se on oženio u drugo mjesto. U baraci su bili oko 2 godine sve dok tužiteljica nije zatrudnjela, te su nakon toga otišli u Kurilovec u podstanare, te su tamo bili do Kristijanove 2 godine jer je on od 1,5 godine tamo prohodao. Tada su dok su bili u Kurilovec počeli za gradnjom zidova i postavljenjem deke, te je njihov otac, koji je radio u Njemačkoj davao novac kada bi dolazio iz Njemačke da bi si nešto kupili i izgradili. Tako im je njihov zajednički otac kupio građu za krov i oni su si osposobili dvije prostorije u koje su se preselili zajedno sa njegovom majkom i sestrom. 1. Tuženik je bio u radnom odnosu, a tužiteljica se zaposlila prije 2000. jer je njihov otac umro 2000. Kuća je visoka prizemnica, a potkrovlje se počelo sređivati prije nego se ĆM oženio, a to ne zna kada je bilo. Poslije su uz kuću prizidali prostoriju gdje su si napravili kuhinju i garaže, pa su tada počeli uvoditi centralno, a to je sve bilo poslije 2000. i to je rađeno tako što je tužiteljica podizala kredite i gradila centralno, kupovala namještaj. Garažu i kuhinju su zajednički gradili i financirali. Na pitanje tko je financirao izgradnju zidova u kući navodi da je to činio njen otac iznutra, a isto im je dao njen otac novac da bi kupili kvadru jer je to betonska kvadra izvana, a otac im je dao i za krovište. Unutrašnjost su sami radili jer je 1. tuženik vodoinstalater postavljao staru polovnu kadu i polovne stvari. Na pitanje da li su oni nešto zajedno radili ili je sve bilo od njenog oca, navodim da su kupili veš mašinu kada se tužiteljica zaposlila, a ovo uz kuću i kuhinju su gradili zajedno. Na pitanje tužiteljice da li je kuća bila pod krovom 2000. kada im je otac umro, navodi da je bila. Na daljnje pitanje kakvu je građu otac dao za krov, navodi da se radi o gredama za krovište. Na daljnje pitanje osim greda je li bilo čega drugoga, navodi da su oni stavili crijep za koji im je pomogao otac da ga kupe, te da je to bio polovni crijep koji je prokišnjavao ali su oni kasnije stavili novi crijep i ne zna da li im je otac pomogao oko toga. Na daljnje pitanje da li je dolazila kod tužiteljice, navodi da je istovarala ciglu i zidala sa zidarom koji se čudio kako ona dobro zida. Na daljnje pitanje koji su drugi ljudi radili, navodi da je šogor bio na miješalici, ovdje 1. tuženik, a da je tužiteljica kuhala. Na daljnje pitanje kako je funkcionirala zajednica između tužiteljice i 1. tuženika, navodi da je sve bilo u redu dok se ona nije razbolila, te se ona razbolila kada je otac umro 2000. jer je prestalo kapati, a pri tome misli da je nestalo novaca i da tužiteljica nije mogla zaraditi koliko se trošilo. Navodi da je tužiteljica podizala kredite za spavaću sobu, za dječju sobu, za kamin, a kada se razboljela onda je imala manju plaću. Na daljnje pitanje kako je funkcionirala zajednica između tužiteljice i 1. tuženika, navodi da o tome ne zna, a djecu dok su bila mala je čuvala tužiteljica, te je održavala kuću kada je išla na posao. Na daljnje pitanje koliko je često dolazila, navodi u početku jednom mjesečno, a nekada i dva puta mjesečno, a prije nego se udala dolazila je češće. Na daljnje pitanje kako je tužiteljica otišla iz te kuće navodi da je došla kod sestre u [adresa] i pokazala kako ima masnice na rukama kako su je gurali iz kuće, a to je bilo prije 4-5 godina. Na daljnje pitanje da li zna kako je nekretnina prepisana na nećaka, navodi da ne zna. Na daljnje pitanje da li se obrađivalo kakvo polje, navodi da se obrađivala zemlja do njih, koja je sada pripala njegovoj sestri, te da se ta zemlja obrađivala traktorom koji je ona dobila od svoga oca, a taj traktor je ostao kod TM, tužiteljica ga je prepisala 2. tuženiku, ali ne zna da li ga sada koriste. Na daljnje pitanje tko je EM, navodi da je to bila kuma ali ne zna da li je dolazila tamo jer ona nije dolazila svaki dan da bi ju mogla vidjeti. Na daljnje pitanje da li je 1. tuženik što vratio njihovom ocu što im je pomagao, navodi da mu je pomagao oko vodovoda i da kada je njihov otac radio garaže, pomagao im je postavljati beton. Na daljnje pitanje kako zna ovo što je rekla sudu, svjedokinja odgovara da to zna iz života i na pitanje da li joj je to netko rekao, odgovara da je to sama doživjela. Na daljnje pitanje da li je to sve vidjela neposrednim opažanjem, navodi nije već pojašnjava da je osobno vidjela da je otac dao novac za krovište, a za drugo zna da su joj pomagali jer je majka govorila da im treba pomoći da si naprave krov da imaju. Na pitanje punomoćnice tuženika kada je brat 1. tuženika, 1. tuženiku dao betonski temelj, navodi da ne zna ali da im je pokazivao temelje i rekao da mu je to brat dao. Na daljnje pitanje da li zna tko je financirao i radio potkrovlje kuće, navodi da ne zna ali zna da je 1. tuženik, šogor radio kupaonicu, a ne zna tko je dao novac i financirao tu izgradnju potkrovlja. Na daljnje pitanje u kakvoj je firmi 1. tuženik radio, navodi da je radio u Industrogradnji kao čuvar kada su bili podstanari, a poslije je prešao u TVIM i tu je radio dok vlasnik nije umro, a onda je naslijedio sin i on je prestao raditi, a ne zna što je radio tamo osim da je radio i limove i krovove za TVIM. Na daljnje pitanje da li ima saznanja da je 1. tuženik od te firme uzimao materijal, navodi da smatra da nije, a pretpostavljala je da je otuđio, te joj se nakon toga pojašnjava da se ne radi o otuđenju već da bi to kupio i navodi da ne zna. Prigovara iskazu u dijelu koji u suprotnosti sa navodima tuženika, s obzirom na činjenicu da je svjedokinja navela da je samo jednom mjesečno dolazila kod stranaka i da osim navoda da je otac tužiteljice dao novce za krovište nema drugih neposrednih saznanja. Punomoćnik tužiteljice uzvraća da se netočno interpretira iskaz svjedokinje jer je bila izričita da je neposredno nazočila prilikom izvođenja radova, pa je očito sudu iznijela ono što je znala, a da je ranije i češće dolazila strankama.

13. Svjedokinja UM iskazala je da je sestra tužiteljice i zna da je kuću izgradio njihov otac od temelja do krova. U vrijeme zaključenja braka, odnosno nakon zaključenja braka gradnja je bila u fazi temelja, te je njen otac onda nastavio daljnju gradnju od temelja nadalje. Ne sjeća se tko je dao novac za gradnju, ali je otac sve napravio. Pri tome misli da je otac pomagao da se kuća napravi, jer on nije bio zidar, ali se njegov rad sastojao od zidanja, izrade krova jer je radio u Njemačkoj na baušteli i znao je građevinske radove. Novac za materijal su dali njihovi roditelji, otac i majka koji su radili u Njemačkoj, odnosno mama nije radila u Njemačkoj, samo otac. Ne zna kad je kuća završena. Zna da je tužiteljica bila u radnom odnosu, ali ne zna kada i koliko. Na pitanje da li je 1. tuženik bio zaposlen navodi da misli da jeste. Na pitanje kada je kuća završena navodi da nema pojma, a da je otac radio u Njemačkoj do penzije. Na pitanje u.z. pun. tužitelja navodi da su tužiteljica i 1. tuženik bili podstanari u [adresa], te da se ne sjeća kada je to bilo, a misli da je to bilo na početku braka. Navodi da su radili zemlju oko kuće i da su to obrađivali traktorom koji je tužiteljica dobila nakon očeve smrti. Na pitanje navodi da se tužiteljica više brinula o djeci, te da su oboje kuhali. Na pitanje pun. tuženika navodi da je kod stranaka dolazila povremeno te da nije dolazila kada je kuća građena, jer nije stanovala u [adresa], a čula se s sestrom telefonom. Na pitanje da li su njena saznanja o kojim je danas govorila temeljem kazivanja sestre, ili ima neposredna saznanja, svjedokinja navodi da joj je sestra rekla da su im roditelji pomagali, te da je ona radila kao i šogor, i da je sestra dizala kredite i financirala, ali da o tome neposrednih saznanja već joj je to rekla sestra. Na pitanje gdje je bio njen otac kada su izvođeni radovi, navodi u [adresa], jer je tada dolazio iz Njemačke, zna da je potkrovlje kuće radio KM, te se ispravlja i navodi da je krov radio KM, zajedno sa tatom, a za potkrovlje ne zna

14. Svjedokinja ŽM iskazala je da je kuma 2. tuženika i zna da su nakon zaključenja braka započeli gradnju kuće od kvadre, odnosno betonskih kocaka. Nema pojma da li je bio izgrađen temelj. Nakon izgradnje kuće od kvadre ona dalje nema saznanja o njihovim ulaganjima u kuću. Ne zna otkud im novac za kupnju kvadre, a li zna da je tužiteljičin otac pomogao u gradnji i ne zna da li je dao novac, ili je samo pomagao radom. Zna da je radio u Njemačkoj, ali ne zna da li je dao novac, i pretpostavljam da jeste. Ne sjeća se kada je kuća završena, zna da su pomagali tužiteljičini roditelji i pretpostavlja da su dalje sami izgradili kuću do kraja. Na pitanje u. z. pun. tužitelja navodi da je rijetko dolazila u kuću kod stranaka i ne zna da li je tužiteljica dizala kredite za gradnju kuće. Na pitanje da li su bili negdje na stanu navodi da ne zna točno, te da nema saznanja kakva je bila raspodjela njihovih kućanskih poslova i briga o djeci. Na pitanje tuženika otkud joj saznanja da je otac tužiteljice pomagao navodi i da je njen muž pomagao raditi te je radio i otac tužiteljice, ali nije vidjela novac niti bilo koji drugi način osim fizičkog rada po kazivanju njezinog muža. Na pitanje pun. tuženika navodi daje otac tužiteljice živio u [adresa], a u vrijeme gradnje gdje je bio ne zna točno, ali pretpostavlja u Njemačkoj. Drugih pitanja nema i prigovara iskazu koji je suprotan iskazu koji je u suprotnostima navodima tuženika i navodi da je sam iskaz kontradiktoran jer navodi da nije bilo temelja dok sam tužiteljica navodi suprotno.

15. Svjedokinja VM iskazala je da je tužiteljičina kuma i zna da su gradili kuću, ali ne zna kada je to bilo, zna da su tužiteljičini roditelji njima pomagali. Pomagali su radom i novcima. Prestali su pomagati roditelji tužiteljice kada je kuća bila izgrađena do pod krova. Nakon toga misli da su zajednički uređivali kuću, do završetka. Zna da je tužiteljica dizala kredite i oboje su radili. Drugo ne zna ništa. Na pitanje tužitelja navodi da je rijetko dolazila kod stranaka, jedino kada je svadba kada se ĆM ženio, ali ne zna kada je to bilo jer su prošle godine i ona to ne pamti. Ne sjeća se da li je prije toga ikada bila jer ona živi u [adresa], a oni su u [adresa]. Nadalje navodi da je njezin muž kao ujak pomagao raditi kada su krov dizali. Nadalje navodi da je otac tužiteljice organizirao ljude da dođu pomagati, a to je sve bilo dok se kuća zidala, a ne zna koliko je to dugo trajalo. Nadalje navodi da ne zna točno kako su oni živjeli ali zna da su dizali kredite i da su ih vraćali, ali ne zna tko je dizao kredite niti u kom iznosu. Na pitanje da li zna tko se brinuo o djeci i kućanstvu, svjedokinja navodi da su se valjda brinuli oni za svoju djecu i kućanstvo. Na pitanje kada je tužiteljica radila i dizala kredite svjedokinja navodi da ne zna. Na pitanje tuženika da li je osobno vidjela izvođenje radova navodi da je dolazila kod svog brata koji je imao kuću preko puta i vidjela da se tužiteljičina i tuženikova kuća gradi i da je otac tužiteljice dolazio iz Njemačke raditi na kući dok se nije izgradila, a on je znao sve raditi jer je radio na baušteli. Pomagali su mu njezin muž i još jedan čovjek. Drugih pitanja nema i prigovara iskazu koji je suprotan iskazu tuženika i s obzirom da je svjedokinja rekla da nije osobno dolazila.

16. Svjedok SM iskazao je da je punac 2. tuženika i svoja saznanja ima od kada se njegova kćer udala za 2. tuženika, te zna da je kuća tada bila izgrađena, ali da je na tavanu bio podignut zid od metar i dvadeset, s krovištem i dva stupa, što hoću reći da taj dio nije bio uređen za stanovanje. Zna da su ĆM i moja kćer dizali kredite i to uređivali, ali ne zna da li im je tko pomagao. Navodi da im je on pomagao samo fizički, miješao beton, dizao stvari koje je trebalo podići za gradnju. To su radili obiteljski 2. tuženik, njegov otac, brat i on, te njegova supruga, a 1. tuženik je bio glavni majstor. Radili su glazure na pod, te stavljali knauf na strop i radili prezide. Tužiteljica je također radila kad nije bila na poslu, ona je kuhala kavu, kuhala ručak za sve, tada je završilo njegovo pomaganje. Nakon toga su još radili i to je bilo gipsanje, instalacije, krečenje, ne zna tko je to točno radio, ali pretpostavlja 2. tuženik s 1. tuženikom. Novac za izgradnju potkrovlja je od novca koji je dobiven od kredita, a kredite su dizali njegova kćer i 2. tuženik, te ne zna da li im je netko novčano pomagao. Na pitanje pun. tuženika gdje je tuženik radio navodi da 1. tuženik tada nije bio u radnom odnosu kada se potkrovlje radilo i ne sjeća se koje godine je to bilo, a ne zna točno da li je nekretnina stradala u potresu. Pitanja tužiteljica nema pitanja, a prigovara iskazu koji je suprotan njenim navodima.

17. Svjedokinja NM iskazala je da je kuća u prizemlju bila izgrađena kada se udala za 2. tuženika i ne zna tko ju je izgradio. Nakon svadbe su imali nešto novaca što je ostalo, te su dizali kredite i uređivali potkrovlje kuće od tih novaca , te im nitko nije novčano pomagao. Pomoć je bila fizička od strane 1. tuženika, te mojeg oca i još jednog čovjeka ZM. Svekar je izgradio vodu, prozore, postavljao je pločice, i još je pomagao 2. tuženikov brat BM i spomenuti ZM. Na pitanje tuženika da je tužiteljica pomagala na način da je čuvala njihovo dijete, i tužitlejia je kuhala nedjeljom, dok je ostale dane kuhao 1. tuženik i ona. Na pitanje tužitelja navodi da je 2. tuženikov brat mogao pomagati u nekim radovima iako je bolestan, ali je mogao dodati čekić ili slično. Na pitanje navodi da je već bila izgrađena garaža, i ne zna tko je to radio. Na pitanje same tužiteljice šta je radio SM navodi da je radio centralno grijanje na katu, iako on nije majstor grijanja, ali se prije bavio s time, a to je napravio za njih, te nisu zvali drugog majstora, a radi se o centralnom grijanju tako što je stavio radijatore. Tužiteljica je prigovorila iskazu i navodi da je SM povukao cijevi, stavio radijatore, a da grijanje već bilo izgrađeno. Tužiteljica prigovara iskazu koji je suprotan njenom iskazu.

18. Svjedok OM iskazao je da su tužiteljica i 1. tuženik bili podstanari kod njega od 1983. do 1985. iako se ne može baš točno sjetiti, oko tri godine i dok su bili kod njega počeli su graditi kuću te kad su kuću izgradili tada su se odselili. Tada su već bili vjenčani i bili su u radnom odnosu, oboje su radili u Industogradnji. Ne zna da li im je itko pomagao raditi kuću, ali se sjeća da su mu govorili da je tužiteljičin otac radio u Njemačkoj i govorili su mu da im je pomagao graditi kuću, a ne zna na koji način, novčano ili fizički. Navodi da sumnja da je to bilo fizički jer je bio u Njemačkoj. Zna kada su otišli da su rekli da imaju gdje stanovati, tamo je bio nakon 7,8 godina i kuća je bila uređena u donjem dijelu. Bio je još u jednom naletu i kuća je bila uređena, te ne zna šta je sve bilo uređeno, a oni su dolje stanovali. Na pitanje tužitelja navodi da je prvi puta bio kada su se od njega odselili, kuća je imala krov, a drugi puta je bio nakon 5,6 godina. Na pitanje navodi da je tužiteljica govorila dok je bila kod njega da je dizala kredit, ali ne zna za šta te da mu je pokazala papire, ali iste nije čitao. Drugih pitanja nema i prigovara iskazu u dijelu da bi otac tužiteljice isključivo financijski pomagao. Tuženik nema pitanja te prigovara iskazu kao neistinitom.

19. U postupku je proveden dokaz građevinskim vještačenjem po vještakinji Davorki Kovačević-Končar i vještaku geodetske struke Saši Vraniću uz očevid na licu mjesta. Na očevidu je utvrđeno da se rado u naravi o stambenom objektu i dvorištu, te pomoćnim objektima iza kuće i iza pomoćnih objekata vrt. Sukladno zadatku vještačenja geodetski vještak je izvršio izmjeru predmetne katastarske čestice na kojoj su izgrađeni stambeni objekt i pomoćni objekti.

20. Geodetski vještak je izmjerom utvrdio površinu kč. br. [katastarska čestica] čije međe nisu bile sporne te je utvrđeno da se radi o površini od 2910 m2 a prema katastarskom operatu iznosu 2916 m2 te prikazana skica izmjere, utvrđeno je da je zatečena zgrada, pomoćna zgrada te jedna gospodarska zgrada, štala s povezanom nadstrešnicom koje nisu upisane u katastru niti u zemljišnim knjigama.

21. Građevinskim vještačenjem po zadatku vještačenja utvrđeno je da se radi o stambenoj zgradi, dvorišnim objektima i pomoćnim objektima kako je to navedeno u nalazu vještaka. Sukladno zadatku vještačenja utvrđeno je da je tržišna vrijednost stambene zgrade, koja je iskazana u odnosu na novogradnju umanjena vrijednost za među vremensko izjednačavanje podataka vrijednosti građenja preko indeksnih nizova kupoprodajnih cijena nekretnina od 2015.-2023. na području Sisačko – moslavačke županije.

22. Vrijednost stambene građevine na dan procjene, s obzirom da se radi o starijoj građevini, vrijednost je umanjena u odnosu na starost i u odnosu na dan procjene, te iznosi 150.160,00 eura, dok je troškovna vrijednost stambene zgrade 150.200,00 eura. Prilagodbom na tržišne uvjete utvrđena (koeficijent za prilagodbu iznosi 0,42) je tržišna vrijednost stambene zgrade na dan procjene od 63.100,00 eura.

23. Troškovna vrijednost pomoćne zgrada na dan procjene iznosi 23.500,00 eura i tržišna vrijednost pomoćne zgrade staje na dan procjene je 4.280,00 eura. U odnosu na nadstrešnicu koja je lošeg konstruktivnog stanja i ne doprinosi tržišnoj vrijednosti cjelokupne nekretnine nema tržišne vrijednosti.

24.Tržišna vrijednost zemljišta na kojoj su izgrađeni navedeni objekti iznosi 10.400,00 eura.

25. Slijedom navedenoga ukupna tržišna vrijednost nekretnine iznosi 101.280,00 eura.

26. Tržišna vrijednost stambene zgrade iznosi 63.100,00 eura, te sukladno zadatku vještačenja vještakinja je iskazala tržišnu vrijednost temelja zgrade koja iznosi 5.263,00 eura, tržišna vrijednost ulaganja u uređenje potkrovlja od 16.217,00 eura. Iskazana ulaganja u navedenu nekretninu koja su izvedena od 1. i 2. tuženika kao i tržišnu vrijednost zemljišta koja iznosi 10.400,00 eura koje je bilo u vlasništvu 1. tuženika. U nalazu su iskazana posebna ulaganja 1. i 2. tuženika cijeneći činjenicu da je predmet vještačenja bila procjena stambenog objekta u fazi nakon temelja, ulaganja u potkrovlje od strane 2. tuženika i staje koju je izgradio 1. tuženik. Dakle, proizlazi da je u ovom slučaju iskazana vrijednost navedene nekretnine koje su izvedene od 1. i 2. tuženika i to vrijednost izgrađenih temelja (5.263,00 eura), ulaganja u potkrovlje (16.217,00 eura), tržišna vrijednost staje (4.280,00 eura) tržišna vrijednost zemljišta (10.400,00 eura), što ukupno iznosi 36.160,00 eura. U odnosu na pomoćnu zgradu koja je izgrađena nakon stambene zgrade osnovano je utvrditi da je isti pomoćni objekt izgrađen za vrijeme trajanja bračne zajednice jer je završen 2000. godine i predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i 1. tuženika.

27. Uzimajući u obzir navedeno utvrđena je vrijednost imovine u iznosu od 36.160,00 eura koju su stekli 1. i 2. tuženik u odnosu na ukupnu vrijednost nekretnine od 101.280,00 eura, utvrđeno je da je predmet bračne stečevine odnosno utvrđenje zajedničke imovine stečene u braku tužiteljice i 1. tuženika vrijednost nekretnine u iznosu od 65.120,00 eura.

28. Dakle, proizlazi da su u ovom slučaju iskazana vrijednost u navedenu nekretninu koja je izvedena odnosno stečena od strane 1. i 2. tuženika i to vrijednost izgrađenih temelja (5.263,00 eura) ulaganja u potkrovlje (16.217,00 eura), tržišna vrijednost staje (4.280,00 eura) i na tržišnu vrijednost zemljišta(10.400,00 eura), što ukupno iznosi 36.160,00 eura. Uzimajući u obzir da se radi o vrijednosti nekretnine u iznosu od 36.160,00 eura u odnosu na ukupnu vrijednost nekretnine od 101.280,00 eura, utvrđeno je da je predmet bračne stečevine imovina u iznosu od 65.120,00 eura. Tržišna vrijednost stambene zgrade (bez temelja i bez uređenog potkrovlja) iznosi 41.620,00 eura i pomoćne zgrade vrijednost koja iznosi 23.500,00 eura. Što ukupno ukazuje na zajedničku imovinu u iznosu od 65.120,00 eura.

29. Navedenom nalazu građevinskog vještaka tužiteljica je prigovorila u odnosu na vrijednost ulaganja u potkrovlje i vještakinja je iskazala da su ulaganja u potkrovlje navedena u ukupnoj količini izvedenih radova vidljivo u točki 13.1. nalaza. Posebno je u vještačkom nalazu iskazana vrijednost ulaganja uređenja potkrovlja u vrijednosti 16.217,00 eura. U odnosu na prigovor tužiteljice da nije jasno i precizno navedeno što se smatra pod vrijednosti izvedenih radova u potkrovlju i krovu, osnovano je utvrditi da tužiteljica nije posebno precizirala na koje radove se odnosi prigovor i načina stjecanja, te stoga proizlazi da se radi o paušalnom prigovoru uz činjenicu da tužiteljica traži suvlasništvo na cijeloj nekretnini, te ne ukazuje da bi ulaganja u potkrovlju imala utjecaja na stjecanje njenog prava vlasništva u navedenom omjeru.

30. Provedeni dokazi saslušanjem stranaka ukazuju nespornim da je zemlja bila u vlasništvu 1. tuženika koju je dobio darovanjem od svog brata zajedno sa ishođenom građevinskom dozvolom za stambeni objekt i da su bili izgrađeni temelji stambenog objekta. Što se tiče navoda tuženika da su se vjenčali 1982. te da je stambeni objekt bio sposoban za stanovanje, te da je tužiteljica bila podstanar, dok je on bio u kući i istu dograđivao suprotan je iskazima svih saslušanih svjedoka koji navode da su tužiteljica i 1. tuženik nakon zaključenja braka gradili stambeni objekt dok ga nisu osposobili za nužno stanovanje.

31. Na okolnosti u kojoj fazi izgrađenosti je bio stambeni objekt u vrijeme zaključenja braka svjedokinja LM, kuma 1. tuženika je iskazala da je kuća bila izgrađenosti do prve deke bez krova, te da ne zna kada su se tužiteljica i 1. tuženik vjenčali, dok svjedokinja ČM, sestra tužiteljice iskazuje da je stambeni objekt bio u fazi izgrađenosti s temeljima, a da okolni zidovi nisu bili izgrađeni i da su stranke bile na stanu u [adresa]. Nadalje svjedokinja UM, sestra tužiteljice iskazala je da je kuća bila u fazi temelja i da je njihov otac nastavio daljnju gradnju od temelja do pod krov. Svjedokinja ŽM, kuma 2. tuženika iskazala je da su tužiteljica i 1. tuženik nakon zaključenja braka započeli gradnju kuće od kvadre i da nakon izgradnje kuće od kvadre nema saznanja o njihovim ulaganjima u kuću. Nadalje je iskazala da je njen suprug pomagao u gradnji kuće kao ujak kada se krov dizao i da je otac tužiteljice organizirao ljude da dođu pomagati dok se kuća zidala. Nadalje navodi da je dolazila kod brata i vidjela da se kuća gradi i da su pomagali njezin suprug i jedan čovjek. Nadalje svjedok OM kod kojeg su tužiteljica i 1. tuženik bili podstanari od 1983. do 1985. navodi da su počeli graditi kuću i kada su je izgradili nakon tri godine su odselili i da su tada već bili vjenčani.

32. Uzimajući u obzir navode ovih svjedoka osnovano je utvrditi da svjedoci koji su u srodstvu ili su kume sa strankama iskazuju kontradiktorno u odnosu na fazu izgrađenosti stambenog objekta osim svjedokinje ŽM koja je iskazala da su kuću gradili od kvadre do pod krov i da je vidjela kako se stambeni objekt gradi. Svjedok OM kod kojeg su stranke bili podstanari tri godine i zna da su u to vrijeme gradili stambeni objekt da bi je osposobili za stanovanje, ali nije imao neposrednih opažanja. U odnosu na druge svjedoke utvrđeno je da isti nemaju neposrednih saznanja o izgrađenosti stambenog objekta u vrijeme zaključenja braka.

33. Slijedom navedenog proizlazi da 1. tuženik nije dokazao da bi stambeni objekt bilo izgrađen nakon faze 1. deke odnosno temelja i da bi se izgradnja nastavila samo u fazi krovišta i potkrovlja. Stoga proizlazi da je predmet utvrđenja zajedničke imovine tužiteljice i 1. tuženika koja se odnosi na izgrađenost stambenog objekta nakon temelja sve do zidova i krovišta kao i pomoćnog objekta.

34. U odnosu na pomoćni objekt svjedoci nemaju neposrednih saznanja o stjecanu u izgradnju pomoćnog objekta i nije sporno među strankama da je isti izgrađen za vrijeme trajanja bračne zajednice nakon 1985., odnosno 1. tuženik navodi da su pomoćne dvorišne zgrade izgrađene 2000. tako da proizlazi da se radi o objektima koji su izgrađeni za vrijeme trajanja bračne zajednice.

35. Što se tiče uređenja stambenog objekta i izgradnje dvorišnog objekta osnovano je utvrditi da su tužiteljica i 1. tuženik nakon sklapanja braka zajednički stjecali imovinu. Na okolnost udjela odnosno doprinosa bračnih drugova nakon izgradnje stambenog objekta u razdoblju od 1985. pa na dalje do prestanka bračne zajednice proizlazi utvrđenim da su bračni drugovi doprinosili svojim radom stjecanju zajedničke imovine i to na način da su radili u domaćinstvu, odgajali djecu, radili u poljoprivredi i bili zaposleni u radnom odnosu. Utvrđeno je da je tužiteljica nakon zaključenja braka radila u domaćinstvu i odgajala djecu, radila u poljoprivredi, pomagala kod građevinskih radova. Tijekom bračne zajednice tužiteljica je bila u radnom odnosu kao i 1. tuženik koji je ima svoj obrt te je bio također u radnom odnosu i s obzirom na svoju struku radio na stambenom objektu, pomoćnom objektu, brinuo o djeci kao i tužiteljica kada nije bio u radnom odnosu.

36. U odnosu nagradnju potkrovlja 2. tuženik je iskazao da su potkrovlje roditelji izgradili zajedno i da djed po majci nije pomagao za vrijeme dok on ima sjećanje, te je on sa suprugom 2014. i 2015. podigao kredit i uredio potkrovlje za stanovanje. Nesporno je da je stambeni objekt imao krovište odnosno potkrovlje koje nije bilo uređeno, a da je isto osposobljeno za stanovanje za potrebe obitelji 2. tuženika nakon što se 2. tuženik oženio te da su mu tužiteljice i 1. tuženik pomagali fizičkim radom i to 1. tuženik pomaganjem u građevinskim radovima, a tužiteljica je kuhanjem i fizičkim radom. Slijedom navedenoga utvrđeno je da je vrijednost ulaganja u potkrovlje nije predmet bračne stečevine tužiteljice i 1. tuženika.

37. Uzimajući u obzir da je brak sklopljen 1982. te da je razveden 2019. u odnosu na utvrđenje bračne stečevine primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj: 11/1978, 27/1978, 45/1989, 59/1990, 25/1994 i 162/1998), Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj: 103/2015, 98/2019, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje: ObZ).

38. U odnosu na izgradnju stambenog objekta koji je dovršen 1985. u postupku je na doprinos stranaka u stjecanju zajedničke imovine stečene u braku primjenjuju se odredbe članka 287. stavak 1. Zakona o braku i porodičnim odnosima koji određuje da kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Stavkom 2. istoga članka određeno je da u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, u radu, u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja djece, kao i svakom drugom obliku rada suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

39.U odnosu na stjecanje imovine za vrijeme trajanja bračne zajednice nakon 2003. primjenjuju se odredbe članka 36. stavka 1. ObZ koje propisuju da bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Stavkom 3. istoga članka propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.

40. U ovom postupku na okolnost stjecanja zajedničke imovine odnosno imovine stečene u braku tužiteljice i 1. tuženika provedeni dokazi ukazuju da je 1. tuženik bio u radnom odnosu i ostvarivao plaću a da je tužiteljica radila u kući i u poljoprivredi pomagala, te da je nakon rođenja djece brinula o djeci. Značajna je činjenica utvrđena u ovom postupku temeljem navoda saslušanih svjedoka koji u bitnome navode da je tužiteljičin otac pomagao novčano za kupnju materijala za izgradnju kuće i do pod krov jer je radio u inozemstvu a osim toga pomagao je i svojim fizičkim radom te organizacijom rada u vrijeme izgradnje stambenog objekta. Utvrđeno je da su tužiteljica i 1. tuženik imali jednaki doprinos u izgradnji stambenog objekta iako tužiteljica nije bila u radnom odnosu, sud cijeni da je radom u domaćinstvu i poljoprivredi, te novčanom i fizičkom pomoći od strane svoga oca jednako doprinjela stjecanju predmetne imovine.

41. U konkretnom slučaju bračnu stečevinu, odnosno zajedničku imovinu predstavljaju stambeni objekt i pomoćni objekt a koja tržišna vrijednost iznosi 65.120,00 eura i s obzirom na srazmjerno isti doprinos, isti suvlasnički omjer.

42. U odnosu na ukupnu vrijednost nekretnine od 101.280,00 eura, te utvrđeni predmet zajedničkog stjecanja imovine od 65.120,00 eura, te stjecanje zajedničke imovine u jednakim omjerima od 32.560,00 eura, ukazuje da 1. tuženiku pripada vrijednost nekretnine od 36.160,00 eura koju je imao prije braka na ime ulaganja u potkrovlje te srazmjerni dio zajedničke imovine od 32.560,00 eura što ukupno iznosi 68.720,00 eura. Stoga proizlazi da se u odnosu na cijelu nekretninu suvlasnički omjer tužiteljice iznosi 8/25 dijela predmetne nekretnine i to stambene zgrade, pomoćnih zgrada i drugih objekata koji se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] livada Kreovac površine 2018 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja je u samovlasništvu 2. tuženika.

43. S obzirom da je 2. tuženik uknjiženi samovlasnik predmetnih nekretnina, osnovano tužiteljica potražuje od 2. tuženika upis prava suvlasništva u 8/25 dijela na svoje ime u zemljišnim knjigama s osnova bračne stečevine s 1. tuženikom.

44. Slijedom navedenoga usvojen je tužbeni zahtjev tužiteljice za stjecanje prava vlasništva u 8/25 dijela na nekretninama koje su pobliže navedene u izreci a u preostalom dijelu kao neosnovano odbijen.

45. Odluka o trošku postupka donesena je temeljem članka 154. stavak 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 128/22 i 155/23 dalje: ZPP) naknaditi parnični trošak srazmjerno uspjehu stranaka u sporu te budući je tužiteljica uspjela sa pretežitim dijelom tužbenog zahtjeva, te da je za vođenje ovog postupka bilo nužno provođenje vještačenja tužiteljici pripada parnični trošak i to za zastupanje po punomoćniku za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 28. rujna 2022., 16. siječnja 2023., 27. travnja 2023., 6. lipnja 2024., 25. veljače 2025. i 8. svibnja 2025. svako po 200,00 eura, sastav podneska od 29. travnja 2022., 19. srpnja 2024., 10. prosinca 2024. svaki po 200,00 eura u ukupnom iznosu od 1850,00 eura sa pripadajućim PDV od 462,50 eura što ukupno iznosi 2312,50 i trošak vještačenja u iznosu od 914,00 eura. Budući da je za utvrđenje bračne stečevine tužiteljici bilo nužno vođenje ovoga postupka odlučeno je da je 1. i 2. tuženik dužni naknaditi tužiteljici parnični trošak u cijelosti u ukupnom iznosu od 3.226,50 eura.

46. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izraci presude.

U Sisku 13. lipnja 2025.

Sutkinja

Jelena Lenić-Brkić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave ili dostave ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužiteljica po punomoćniku

2. 1. i 2. tuženici po punomoćniku