Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Stalna služba u Valpovu

Valpovo, Kralja P. Krešimira IV br. 3.

Poslovni broj: P-575/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogiću, u pravnoj stvari tužitelja EO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Darku Šuperu, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika DO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Stjepku Medvedu, odvjetniku iz Valpova, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon zaključene glavne javne rasprave 7. svibnja 2025. na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje ZPP), a objavljene 13. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženiku GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zabranjuje se da uznemirava tužitelja EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u vlasništvu nekretnine tužitelja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica Gajić površine 178847 m2 na način da prelazi preko iste nekretnine ili obavlja bilo kakve radove na zatrpavanju jarka ili bilo kakve druge radove na istoj nekretnini pod prijetnjom novčane kazne, u roku od 15 dana.

II. N a l a ž e s e tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.678,10 € (dvijetisućešestosedamdesetosameuraidesetcenti) u roku od 15 dana, dok se tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova u iznosu od 125,00 € o d b i j a .

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] oranica Gajić površine 178847 m², a tuženik je suvlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] oranica Gajić ukupne površine 231025 m². Navedene nekretnine su susjedne te se njegova nekretnina u odnosu na javni put kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], nalazi južno (ispod puta gledajući u pravcu od zapada k istoku) i istovremeno iznad nekretnine tuženika koja se nalazi južno odnosno ispod nekretnine tužitelja gledajući od pravca puta.

1.1. Ističe da je pred ovim sudom pod br. Psp-7/24 u tijeku parnični postupak po tužbi ovdje tuženika DO protiv njega radi utvrđivanja postojanja prava stvarne služnosti puta, preko njegove nekretnine odnosno kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedenu parnicu tuženik je pokrenuo 5. ožujka 2024. te je u istoj ishodio rješenje o privremenoj mjeri kojom se nalaže da trpi prolazak GO preko svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] radi pristupa sa svrhom obrade poljoprivrednog zemljišta kč. br. [katastarska čestica] u suvlasništvu tuženika prolaskom i prolazom u širini 3 metra rubnim dijelom po cijeloj širini nekretnine, koji se dio pruža uz kanal Selci označen kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na navedeno rješenje uložio je žalbu te je Županijski sud u Dubrovniku svojim rješenjem br. Gž-241/24 od 8. svibnja 2024. preinačio odluku o privremenoj mjeri i odbio prijedlog DO kao neosnovan. Stoga iz navedenog proizlazi da je privremena mjera pravomoćno odbijena te tuženik nema pravo prolaska preko njegove nekretnine.

1.2. Navodi da je tuženik prije pokretanja gore spomenutog parničnog postupka samoinicijativno unatoč njegovoj zabrani da prelazi preko njegove nekretnine, prelazio preko iste sa svojim strojevima. Kada je iskopao jarak na sjevernoj strani svoje čestice uz gore spomenuti javni put (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), tuženik je u više navrata pristupao na njegovu nekretninu, zatrpavao kanal i nastavio prolaziti. Zbog toga je između parničnih stranaka bilo više prijava policiji koja je izlazila na teren te evidentirala da je tuženik samovlasno uznemiravao njegovo vlasništvo na način da je bez odluke suda prelazio preko njegove predmetne nekretnine zatrpavajući prethodno iskopani jarak. Nakon donošenja navedene privremene mjere tuženik nije zatražio provođenje privremene mjere ovrhom putem suda, već je samovlasno i nasilno prolazio preko njegove nekretnine. I nakon što je preinačena odluka o privremenoj mjeri, tuženik je unatoč saznanju da nema pravo i da mu je zabranjeno prelaziti preko njegove nekretnine, 8. lipnja 2024. ponovno samovlasno pristupio zatrpavanju jarka kako bi prelazio preko njegove nekretnine, a o čemu je ponovno izvijestio Policijsku postaju Belišće. Tuženik opisanim postupanjem, uznemirava njegovo vlasništvo na način da prelazi preko iste čestice, zatrpava iskopani jarak te ga na taj način onemogućava da koristi i obrađuje dio zemljišta na način koji je sam odredio.

1.3. Budući da je tuženik pokazao iznimnu upornost u uznemiravanju njegova prava vlasništva, zahtjeva da sud svojom odlukom zaštiti njegovo vlasništvo, naloži tuženiku da prestane s uznemiravanjem uz prijetnju novčanom kaznom. U pogledu štete koju trpi navedenim postupanjem tuženika, zadržava pravo da u ovoj ili posebnoj parnici zahtijeva njezinu naknadu.

1.4. Stoga predlaže da sud temeljem čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („NN“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 39/09. i 153/09. dalje: ZV) usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode da bi preinačenjem rješenja o privremenoj mjeri izgubio pravo prolaska preko nekretnine tužitelja, kao i da neovlašteno uznemiruje tužitelja u vlasništvu nekretnine iz točke I/ tužbe.

2.1. Ističe da se u parnici koja se vodi kod ovoga suda pod posl. broj: Psp- 7/2024 i koja nije pravomoćno okončana, vodi spor oko postojanja prava služnosti koje mu dopušta pravo prelaska preko nekretnine tužitelja, odnosno da li je isto pravo od strane tuženika i njegovih pravnih prednika stečeno dosjelošću, poštenim korištenjem ovog prava u periodu preko 20 godina. Smatra da postojanje ove služnosti predstavlja prethodno pitanje za ovaj sudski postupak, slijedom čega predlaže prekid ovoga postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se kod naslovnog suda vodi pod posl. brojem Psp-7/2024.

2.2. Osim toga, pred ovim sudom se vodi i postupak pod br. R1-127/2024 u kojem ovdje tuženik DO zahtijeva osnivanje prava služnosti nužnog prolaza preko nekretnine tužitelja i smatra da rješenje tog izvanparničnog postupka također predstavlja prethodno pitanje za ovaj postupak. Stoga predlaže prekinuti ovaj postupak do pravomoćnog okončanja postupaka koji se kod ovoga suda vode pod posl. brojevima: Psp-7/2024 i R1-127/2024.

2.3. Ističe da tužitelj sudu iznosi samo dio činjenica spora koji postoji između stranaka, a prešućuje najbitnije činjenice i to:

- da nema mogućnost prikladnijeg pristupa na svoju nekretninu nego preko nekretnine tužitelja jer je njegova nekretnina omeđena kanalima i nekretninama u vlasništvu trećih osoba, tako da predmetni put predstavlja nužni prolaz do njegove nekretnine od javnog puta;

- da put koji koristi za pristup svojoj nekretnini ni na koji način ne smeta tužitelja u korištenju njegove nekretnine jer taj put postoji još od 80-ih godina prošlog stoljeća (od 1986., odnosno skoro 40 godina), a isti put su koristili prije njega i njegov pok. otac te PPK Valpovo d.o.o. i njegov pravni prednik Poljoprivredni kombinat Đuro Salaj Valpovo i to još prije nego su stranke ovog postupka postale vlasnici predmetnih nekretnina, a radi čega je sagrađen i most preko kanala, upravo na tom putu koji za pristup svojoj nekretnini koristi te isti taj put koriste i vozila vodne zajednice radi održavanja kanala i to u širem obimu nego on;

- da je tužitelj vlasnik nekretnine iz točke I/ tužbe od 2005. te da do prije kratkog vremena nije ni na koji način priječio prolazak njegove mehanizacije, niti prije toga mehanizacije njegovog oca s kojima je i u bliskim rodbinskim odnosima (tužitelj i njegov pok. otac su bratići koji su uvijek bili u dobrim odnosima), već im je i potvrdio da mogu bez ikakvih problema i naknade koristiti isti put kao i prije nego je on postao vlasnikom nekretnine preko koje taj put prolazi, a tek nedavno je naprasno, bez ikakva obrazloženja počeo kopati kanale na predmetnom putu isključivo kako bi bez valjanog razloga i pravne osnove onemogućio mu nužni prolaz do njegove oranice, a za korištenje tog prolaza ne spori da će tužitelju nadoknaditi eventualnu štetu, kako je to i predložio u ovosudnom postupku posl. broj: R1-127/2024.;

- da je pokrenuo ovršni postupak temeljem privremene mjere koju tužitelj spominje u tužbi dok je ista bila na snazi (Ovr-1834/2024), ali kako ovršni sud nije pravovremeno donio predloženo rješenje o ovrsi, iskoristio je pravo dopuštene samopomoći, te je zatrpao kanal koji je iskopao tužitelj, slijedom čega je i povukao ovršni prijedlog.

2.4. Ističe da ne uznemiruje tužitelja u pravu vlasništva iz svih gore navedenih razloga, a kako uznemiravanje vlasništva koje opravdava sudsku zaštitu mora biti iznimno uporno i štetiti vlasniku, opreza radi osporava se i intenzitet ovog „uznemiravanja“. Naime, sam tužitelj kopa kanale po putu koji on koristi za nužan pristup svojoj nekretnini, te tužitelj zbog svojih postupaka (kopanja kanala) uopće ne uživa vlasništvo na tom dijelu svoje nekretnine koji se nalazi uz sam kanal i koji je širok ne više od 3 metra, a koji put, osim njega koriste i djelatnici i mehanizacija vodne zajednice za čišćenje i održavanje kanala i na kojem putu tužitelj nikada ništa nije niti sijao.

2.5. Stoga predlaže da sud odbije tužiteljev zahtjev kao neosnovan.

3. Tužitelj se u podnesku od 21. kolovoza 2024. očitovao na navode pun. tuženika. Ističe kako je iz odgovora na tužbu vidljivo da tuženik ne posjeduje bilo kakav dokaz da ima osnovu koja bi mu omogućavala da prelazi preko njegove nekretnine. Naime, između parničnih stranaka ne postoji ugovor kojim bi tuženik bio ovlašten prelaziti preko nekretnine u njegovu vlasništvu, a također ne postoji niti pravomoćna sudska odluka pa čak ni privremena mjera koja bi mu dozvoljavala navedeno pravo. Za odluku u ovoj pravnoj stvari bitno je utvrditi činjenicu prelaska kao uznemiravanja prava vlasništva, te činjenicu da tuženik nije ovlašten prelaziti preko njegove nekretnine bez odluke suda ili sklopljenog ugovora, a koje pravne osnove nema.

3.1. Tuženik zapravo samovlasno i nasilno bez ovlaštenja suda prelazi preko njegove nekretnine te postupci koji su u tijeku, nisu bitni za odluku u ovoj pravnoj stvari niti predstavljaju razlog za prekidom postupka. Naime, parnični postupak mogao bi trajati više godina (iako je tuženik izgubio spor), a izvanparnični postupak osnivanja nužnog prolaza, tek je počeo i u njemu je potrebno utvrditi čitav niz činjenica sukladno odredbama ZV-a. Istovremeno na tuženiku je dokaz da ima pravo prelaziti preko njegove nekretnine, samo što tuženik ne može svoje pravo na prelazak dokazati niti jednim dokazom. U slučaju kada bi se prekinuo ovaj postupak koji se odnosi na njegovo uznemiravanje od strane tuženika zapravo bi se na indirektan način podržavalo pravo na samovlasno ponašanje tuženika suprotno zakonu, jer ne bi postojala odluka suda o zabrani tuženiku da bez valjane pravne osnove samovlasno i nasilno prelazi preko njegove nekretnine. Stoga ostaje i dalje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

4. Tuženik se u podnesku od 3. listopada 2024. očitovao na navode tužitelja iz podneska od 21. kolovoza 2025. Ističe da zasnivanje i/ili utvrđenje postojanja prava služnosti nužnog prolaska i provoza u njegovu korist preko nekretnine u vlasništvu tužitelja svakako predstavlja prethodno pitanje o kojem se već vode parnični i izvanparnični postupci pred ovim sudom, te je svrsishodno prekinuti ovaj parnični postupak, a ne u istom izvoditi istovjetne dokaze kao u navedenim ovosudskim postupcima. Ukoliko ima dosjelošću stečeno pravo ove služnosti tada ima valjanu pravnu osnovu da u svako vrijeme prolazi preko nekretnine tužitelja kao nužnim prolazom do svoje nekretnine do koje nema prikladniji pristup. Pravo služnosti dosjelošću stječe se ispunjenjem zakonskih uvjeta, a ne upisom u zemljišne knjige. Čak i kada bi nužni prolaz preko nekretnine tužitelja i postojao mimo prava služnosti, takav prolaz uz sam kanal, zasigurno ne predstavlja uznemiravanja prava vlasništva tužitelja u mjeri koja opravdava donošenje predložene sudske odluke. Sukladno čl. 141. st. 1. t. 7. Zakona o vodama zabranjeno je na građevinama za melioracijsku odvodnju (ovdje kanal):

7.1. obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od pet metara od ruba tih građevina,

7.2. obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za detaljnu odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od tri metra od ruba tih građevina.

4.1. Kako je koristio prolaz uz sam kanal, a svakako ne širi od 3 metra od ruba tog kanala, na kojem dijelu zemljišta tužitelj ne smije obrađivati zemlju, to uznemiravanje prava njegovog vlasništva koje bi tužitelju nanijelo štetu na ovoj oranici jednostavno ne postoji. Osim toga, koristi ovaj nužni prolaz uz dopuštenje tužitelja, ali ne bez protučinidbe. Za uzvrat dopušta tužitelju da preko dijela njegovoga dvorišta na adresi njegova stanovanja, [adresa] (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) prolazi i provozi svoju mehanizaciju do svojih oranica, što tužitelj neometano i dan danas koristi. Stoga se ovdje nipošto ne radi o uznemiravanju tužiteljeva prava vlasništva kako se to tužbom prezentira pa smatra da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. U daljnjem tijeku postupka dostavljenim podnescima tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva dok je tuženik ostao kod svojih navoda predlažući da sud tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom kao neosnovanim odbije.

6. Sud je nakon navoda stranaka raspravnim rješenjem na ročištu održanom 19. studenog 2024. nastavio sa postupanjem u ovoj pravnoj stvari jer je prihvatio navode tužitelja da nema zapreke da se nastavi s postupanjem u ovoj pravnoj stvari povodom tužbe tužitelja radi uznemiravanja njegovog prava vlasništva od strane tuženika na nekretninama tužitelja.

7. Sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke AO, HO, OO, ĐO i RO, stranke te izvršio uvid u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priloženu spisu i spise ovoga suda br. Psp-7/2024, R1-127/2024 i Ovr-1834/2024.

8. Svjedok AO iskazao je da poznaje obje stranke jer žive u istome mjestu. Jedna i druga stranka se bave obradom zemljišta i poznato mu je gdje se nalaze njihove nekretnine. Radi se o većim površinama jedne i druge stranke i njihove čestice dijeli jedan kanal. Prva čestica je kako se kreće iz sela od tužitelja, a iza njegove čestica je Matejeva čestica. Tužitelj do svoje čestice dolazi pristupnim putem koji je javna površina. Zna da je uz kanal od prije postojao nekakav put kojim je tuženik dolazio do svoje oranične površine, ali unazad nekoliko godina i to od 2022. od 10. mjeseca tužitelj tu površinu do kanala preorava. S druge strane postoji kanal i DO da bi došao do svoje čestice mora ići preko drugih površina uz kanal. Poznato mu je da je tužitelj stavio jedan stroj kako bi onemogućio tuženika da dođe do svoje oranične površine. Zna da je do svoje oranične površine tuženik dolazio kroz jednu oranicu na kojoj je bila zasijana pšenica. Poznato mu je da je DO samo preorao navedenu oraničnu površinu. Misli da za sada ni tužitelj nije zasijao predmetnu česticu i da je samo preorana. Ne zna razloge zašto tužitelj ne dopušta tuženiku da prelazi preko njegove čestice kako bi obrađivao svoju. Pristupni put o kojemu je govorio postojao je od prije preko tužiteljeve čestice uz sami kanal. Taj put po priči postoji negdje od prije Domovinskog rata, ali ne zna od kada. Koliko zna nije postojao drugi put kojim bi tuženik dolazio do svoje čestice.

8.1. Naveo je da nije vidio da li tužitelj koristi dio nekretnine na bašči tuženika radi prijevoza svojih radnih strojeva, ali zna da postoji nekakav put na kraju bašća za koje se dogovorilo desetak ljudi, jer se zbog veličine radnih strojeva nije moglo izlaziti kroz dvorišna vrata već na zadnje izlaze na baščama.

8.2. Spomenuo je da je u 10. mjesecu 2022. tužitelj preorao svoju oraničnu površinu i da je nakon toga tuženik svojim strojevima preko te njegove oranice uz kanal prolazio do svoje oranične površine. Ne može reći koliko je puta u toku godine prilikom obrade svog zemljišta tuženik prelazio preko nekretnine tužitelja. Poznato mu je da su bile izdane neke privremene mjere po kojima je tuženik mogao koristiti prolaz uz kanal do svoje nekretnine preko oranične površine tužitelja i da je navodno došlo do ukidanja tih mjera.

8.3. Na drugom kraju je vidio da je nastao put zbog prelaska radnih strojeva tuženika do svoje čestice jer u nastavku nema nitko drugi oraničnih površina zbog kanala. Ne zna kako se zove vlasnik čestice preko koje je tuženik prelazio kada nije mogao proći preko tužiteljeve oranice. U jednom navratu je s tuženikom išao preko te druge čestice kada su vršili prehranu gnojivom. Čuo je od tuženika da ga je i vlasnik druge čestice u jednom navratu zaustavio i prigovorio mu zbog prolaska preko njegove čestice, a tuženik i dalje preko te oranične površine dolazi do svoje oranice iako se taj čovjek i dalje buni što mu se prelazi preko zemljišta. Spomenuo je da tuženik nikada nije bio vlasnik tog drugog zemljišta.

9. Svjedok HO iskazao je da je u dobrim odnosima s obje stranke za koje zna da obrađuju poljoprivredno zemljište i poznato mu je gdje se nalaze njihove oranice. Stranke imaju više nekretnina, ali zna da su susjedi na nekim većim oraničnim površinama. Nekada je s tuženikom odlazio na njegovu oraničnu površinu. Tuženik je na svoju oranicu dolazio uz rub kanala preko oranične površine tužitelja. Zna da je tužitelj tome prigovarao i doslovno ih tjerao te i njega napadao zajedno sa suprugom zbog prolaženja preko njegove oranične površine. Poznato mu je da je tuženik više od 25 godina prolazio tim putem do svoje oranične površine. Misli da tuženik nema drugi pristupni put do svoje oranične površine. Tužitelj je izorao svoju oranicu i na tom dijelu uz kanal kojim je tuženik strojevima prije dolazio do svoje njive postavio radni stroj kako bi onemogućio tuženika da dođe do svoje čestice. Tuženik je zbog toga, da bi došao do svoje oranične površine, dolazio s druge strane njive kroz jednu oraničnu površinu drugog vlasnika iz Njemačke. Jednom prilikom bio je prisutan kada je taj čovjek iz Njemačke rekao tuženiku da više ne smije prolaziti kroz njegovu oraničnu površinu uz kanal jer tamo ne postoji put i da je on vlasnik te oranične površine. Kada ga je taj čovjek pitao do kada misli prolaziti kroz njegovu oranicu, tuženik mu je rekao da vodi sudski spor vezano za ostvarenje drugog prolaza do svoje oranične površine. Taj čovjek iz Njemačke obrađuje tu oranicu i vjerojatno ima svoje radnike i misli da je na toj oranici sada zasijana pšenica. Nije vidio da je tuženik nakon toga prolazio do svoje njive uz rub tog kanala. Poznato mu je da je tuženik jedan dio oranične površine poorao, a moguće je da na jednom dijelu ima nešto zasijano. Za tužiteljevu česticu zna da je samo preorana. Misli da je tuženik imao pravo služnosti prolaza do svoje oranične površine, a kada je došlo do nesporazuma oko stranaka poznato mu je da je došlo do intervencije policije prošle godine, a misli da je policiju zvao tuženik, ali ne zna da li ju je zvao i tužitelj. Ne zna na koji će način tuženik dolaziti do svoje čestice ukoliko ne ostvari pravo služnosti prolaza ili od tužitelja ili od čovjeka iz Njemačke. Poznato mu je da postoji veliki kanal i ne zna da li postoji mogućnost izgradnje mosta da tuženik dođe do svoje čestice.

9.1. Poznato mu je da tužitelj svojim radnim strojevima prolazi kroz dio tuženikove okućnice u selu gdje imaju kuće kao i drugi susjedi jer postoji kanal i nema puta pa su se dogovorili da uz rub kanala postoji put za izlazak radnih strojeva na njive.

9.2. Zna da je tužitelj zabranio tuženiku prolaz preko njegove oranice unazad godinu i pol do dvije. Tužitelj je iskopao kanal na dijelu gdje tuženik treba preći u svoju nekretninu i postavio je veliki radni stroj.

9.3. Bio je s tuženikom kada je tuženik zatrpao samo jedan dio uz kanal kako bi mogao proći traktorom do svoje čestice i to je učinio u vrijeme kada mu je bila izdana privremena mjera i tom prilikom nije bilo nikoga od strane sudske komisije. Misli da je i prošle godine tuženik sa svojim radnim strojevima prelazio preko oranične površine tužitelja. Za postojanje privremene mjere saznao je iz pričanja tuženika koji mu je pokazao odluku suda.

10. Svjedok OO iskazao je da je zaposlenik PPK Valpovo i poznato mu je gdje stranke obrađuju svoja zemljišta, ali stranke ne poznaje. Poznato mu je da postoji glavni put koji vodi u selo [adresa]. Ne zna koju površinu obrađuju stranke, ali zna gdje se te nekretnine nalaze. Na prvoj parceli je vidio da je prekopan put, ali ne zna od kada je iskopan taj kanal i ne može se doći do ostalih nekretnina. Dalje u nastavku iza tog prekopanog puta postoji put uz kanal. Nikakvih drugih saznanja nema vezano za te nekretnine i stranke.

11. Svjedok ĐO iskazao je da je u dobrim odnosima s obje stranke. Poznato mu je da stranke imaju svoje nekretnine koje obrađuju jer se bave poljoprivredom i zna da se radi o oraničnim površinama od preko 30 ha. Na tim nekretninama nije bio niti je vršio bilo kakve usluge rada ijednoj od stranaka, ali je znao prolaziti tim prostorom. Poznato mu je gdje je tuženikova nekretnina, ali ne zna da li ima pristupni put do te oranične površine. Također mu je poznato gdje se nalazi tužiteljeva nekretnina i misli da on ima pristupni put. Nema nikakvih saznanja da li postoji bilo kakva zapreka na nekretnini ili na putu od strane tužitelja na način da bi priječio dolazak tuženiku za obradu svoje nekretnine jer više od pet godina nije bio na tom dijelu gdje se nalaze nekretnine stranaka. Nikada ni s jednom od stranaka nije o tome ni pričao. Zna da postoji jedan pristupni put u selu koji je dogovorno napravljen između mještana unazad 25 godina kako bi ljudi mogli prolaziti strojevima od kanala, a ne ispred kuća jer su uske parcele. Taj put prolazi ispred više nekretnina, a tako i tužitelja i tuženika. Za sada nitko nikome ne priječi prolazak strojevima tim pristupnim putem u selu. Naveo je da tužitelj mora sa svojim strojevima proći dijelom puta preko nekretnine tuženika kao i ostali ljudi koji stanuju ispred kuće tužitelja.

12. Svjedok RO iskazao je da poznaje obje stranke i s njima je u dobrim odnosima s njima. Poznato mu je gdje stranke imaju oranične površine koje su međusobno susjedne jer on obrađuje svoje zemljište bliže od njihovih površina. Poznato mu je da do njihovih nekretnina ima javni put, ali ne zna na koji način konkretno stranke dolaze kako bi obrađivali svoje zemljište. Ne zna na koji način tuženik dolazi obrađivati svoje zemljište niti mu je poznato da li postoji kakva zapreka koja bi onemogućavala tuženika da dođe do svoje nekretnine. Isto tako nije mu poznato da li postoji bilo kakav spor između stranaka vezano za tuženikov pristup za obradu svoga zemljišta jer mu nitko od stranaka o tome nije pričao. Zna da postoji pristupni put u selu iza okućnica i to je dogovor svih mještana kako bi se strojevima moglo doći do kuća. On je zadnji koji dolazi tim putem i taj put je dogovoren prije 25 godina, a održavaju ga mještani i tim putem prolaze svi. Zemljište uz kanale gazi im poduzeće Karašica-Vučica prilikom održavanja kanala.

13. Sud je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka u dijelu njihovih saznanja vezano za međusobne odnose stranaka i njihove predmetne nekretnine te pristup tuženika preko dijela nekretnina tužitelja radi obrade nekretnina u vlasništvu tuženika jer su iskazi dani uvjerljivo i okolnosno u koje sud nije imao osnove posumnjati.

14. Tužitelj EO ostajući u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva iskazao je da je 2005. kupio na natječaju za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta u prvom krugu česticu 1756/3. Tuženikov otac BO u prvom krugu tog natječaja natjecao se za neke sasvim treće čestice te je u drugom krugu natječaja zajedno s LO dao ponudu za čestice 1756/1 koja je tada bila jedinstvena. U tom natječaju bilo je više žalbi te sudski postupak koji je okončan 2009. te se tek 2009. po okončanju postupka tuženikov otac i LO upisuju kao suvlasnici čestice 1756/1. Tad su i uvedeni u posjed i počinju je od 2009. obrađivati. Za cijelo vrijeme natječaja i žalbi od 2005. do 2009. zemljište je obrađivalo PPK Valpovo. Nije ga obrađivao tuženikov otac, a niti po jednoj osnovi nije bio niti u zakupu. Pokojni BO, tuženikov otac i on su bili poput braće. Zna da su ispočetka od 2009. otprilike dvije godine, on i LO zajedno obrađivali predmetno zemljište koje su kupili te su dijelili prihod, a onda negdje 2011. nisu se mogli dogovoriti oko kulture koju će zasijati pa su se i podijelili na način da je 2011. čestica 1756/1 podijeljena na dva dijela odnosno dogovorili su se da zapadni dio obrađuje tuženikov otac, dok je ostali dio obrađivao LO. Tad je dozvolio tuženikovom ocu, budući su bili dobri, da bez naknade koristi prolaz uz kanal Selci preko njegove čestice sve do zapadnog dijela čestice 1756/1 koji je on prema dogovoru s LO obrađivao, a što je on cijelo vrijeme i koristio. Ministarstvo poljoprivrede 2020. donijelo je novi Pravilnik kojim je razradilo potpore u poljoprivredi te su, između ostalog, uvedene i potpore za ekološki značajne površine te je tim Pravilnikom propisano koje uvjete treba ispuniti da bi se neka površina mogla prijaviti za tu vrstu potpora. Prilikom podnošenja zahtjeva u Agenciji za plaćanja djelatnica ga je upozorila da njegova čestica 1756/3 ne može konkurirati za tu vrstu potpore, jer je preko satelitske snimke vidjela da se nalazi put uz kanal Selci koji odvaja česticu od kanala, a uvjet je bio da čestica mora graničiti s kanalom. 25. listopada 2022. prvi put se obratio tuženiku putem e-pošte te mu detaljno objasnio da više ne može koristiti prolaz do svoje čestice koji je koristio ranije njegov otac. Nakon toga su razmijenili više različitih poruka, ali od tada, dakle od kraja listopada 2022. pa do danas, tuženik nije više koristio navedeni prolaz, već je cijelo to vrijeme do čestice 1756/1 dolazio na način kako je i sam opisao u svom iskazu, kada je rekao da je koristio javni put i prolaz preko čestice 1756/9, kao i kod žetve prošle godine. Tuženik je pokušavao u međuvremenu koristiti navedeni prolaz pa je on iskopao rupe, da bi tuženik po noći znao doći zatrpati te rupe ili dovesti građevinski materijal za zatrpavanje rupa. On je to prijavio policiji.

14.1. Naveo je da je jedino s tuženikovim ocem dogovorio prolaz i nikome drugome nije dao dopuštenje za prolaz niti je bilo tko drugi koristio taj prolaz. Prolaz je nastao temeljem spomenutog dogovora i nikada ništa nije bilo zabilježeno niti upisano u zemljišnim knjigama te nikada nije ucrtan nikakav put, a to je razvidno iz Izvoda iz katastra koji se nalazi u sudskom spisu.

14.2. Sporni put nije postojao kad je on uveden u posjed 2005. a nakon što je kupio česticu 1756/3. Mostovi preko kanala 1756/2 su postojali a isti se koriste radi održavanja kanala. Prema pozitivnim propisima jasno je propisano da su kanali vlasništvo Hrvatskih voda te da isto održavanje mogu prepustiti trećim pravnim osobama koje onda sukladno pozitivnim propisima imaju pravo u točno propisanom opsegu gaziti čestice, a sve radi održavanja kanalske mreže. Orao je predmetne čestice do kanala Selci, a 2011. je u dogovoru s tuženikovim ocem istom omogućio prolaz.

14.3. Tužbu je podnio jer je tuženik unatoč rješenju suda povodom privremene mjere koja mu nije odobrena nastavio prolaziti i dalje spornim putem. Nakon toga je postavio teški stroj s priključnim strojem kojega tuženik nije mogao podići niti maknuti pa nije mogao proći do svoje čestice, tada je zatrpavao jarak koji je iskopao na samom ulasku uz kanal. Taj jarak koji je iskopao na svojoj čestici nitko ne smije zatrpavati jer je u 2024. aplicirao za potporu dohotku s naslova ekološki značajnih zelenih površina. Te ekološki značajne zelene površine se prijavljuju Agenciji za ostvarivanje prava na stjecanje dohotka u visini od minimalno 130 do 150 € po hektaru na godišnjoj razini na ukupnu površinu. Konkretno to iznosi 5.260,00 € na godišnjoj razini. Uz kanal je zadana širina od 5 m, a računa se metar dužni s koeficijentom 15. Uz jarak koji je geotargiran je koeficijent 10 tako da ostvaruje na toj čestici 1756/3 ukupno oko 27000 ekološki značajnih zelenih površina. Sredstva za potporu se ostvaruju iz Fondova EU i oni ih kontroliraju na razini onoga što su prijavili i ukoliko ne postupaju u skladu s propisima uskrate potpore i mogu ih kazniti. To je razlog kao i ekonomski da tuženiku ne dopušta da preko njegove čestice dolazi obrađivati svoju. Pregled takvih čestica vidljiv je na satelitskim snimkama. Tuženik ne može ucrtavati put jer mu prijeti obustava plaćanja potpore za ekološki značajne zelene površine.

14.4. Tuženik je i nakon podnošenja tužbe nastavio pokušati zatrpavati kanal kako bi došao do svoje nekretnine i sudski vještak je prilikom očevida snimio tragove kvada na zelenoj površini, a misli da je tuda prolazio tuženik jer ga ima kao i još jedna osoba u [adresa].

14.5. Branio je tuženiku prolaz preko svoje čestice i dok je bila privremena mjera na snazi i u ovome trenutku stoji iskopan jarak, ali je jedna velika rupa kao zapreka ostala zatrpana jer ju je tuženik zatrpao.

14.6. Privremena mjera je donijeta 15.03.2024., a stavljena je van snage 20.05.2024. Nakon ukinute privremene mjere tuženik je nadalje prelazio kvadom preko čestice ne sa ciljem da dođe do svoje čestice nego da ga provocira. U tom vremenu prolazio je i traktorom. Obraćao se policiji od 2022. u više navrata Nakon ukidanja privremene mjere obratio se policiji 8.6.2024. i policija je bila i sačinila zapisnik. Nakon toga se više nije obraćao policiji jer nije bilo potrebe.

14.7. Naveo je da oko 20-ak osoba koristi put povrh okućnica uz kanal i to nitko nikome ne brani i ne priječi i s tim nema problema i nitko nikome ne plaća naknadu za prolaženje pa tako ni on tuženiku. Prelaze i preko čestica tuženika, ali ne kroz dvorišni dio tuženika. Tuženik ne prelazi preko njegove čestice jer je on iza tuženika oko 100 m.

15. Tuženik DO iskazao je da je njegov pokojni otac kupio predmetnu česticu 1756/1 prilikom prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta 2005. i od tada je to zemljište obrađivao. Prije kupnje zemljišta, isto je obrađivalo PPK Valpovo d.o.o. odnosno njegovi prednici. Otac se razbolio 2015. te od tada obrađuje predmetno zemljište. Njegov otac kao i on koristili su put koji je opisan u tužbi cijelo vrijeme od kada je zemljište kupljeno 2005., a isti put koristio je i PPK Valpovo dok je on obrađivao to zemljište. Nitko im nije smetao niti branio korištenje navedenog puta sve do nedavno.

15.1. Ranije se s NO podijelio na način da je obrađivao česticu 1756/1, a NO česticu 1756/9. Te dvije čestice međusobno graniče, ali se ne može s puta s kojeg se prilazi čestici 1756/9 direktno pristupiti na njegovu česticu 1756/1 i to stoga što, ako bi koristio taj put, morao bi cca 350 metara gaziti česticu 1756/9 da pristupi na svoju česticu 1756/1. Zbog toga je cijelo vrijeme i koristio navedeni put za pristup na svoju česticu.

15.2. Naveo je da su njegov pokojni otac i tužitelj bratići i uvijek su bili u dobrim odnosima. Tužitelj nije branio njegovom ocu korištenje predmetnog puta, a put je napravljen otprilike 80-tih godina. Taj put je koristio i kombinat Đulo Salaj dok je obrađivao predmetno zemljište, a nastavno ga je koristio PPK Valpovo. Koliko zna, nikada nitko nije branio korištenje tog puta nikome. Do prvih problema oko korištenja puta došlo je u jesen 2022., a sve je eskaliralo u veljači ili ožujku prošle godine. Tužitelj ga je optužio da mu je pogazio red kukuruza, što nije točno jer je to učinila vodna zajednica kada je čistila kanal jer su tom zgodom i njemu pogazili tri reda suncokreta.

15.3. Njemu su tri metra širine puta uz kanal dovoljni da prođe do svoje čestice, jer koristi manje strojeve i ta širina je dovoljna da ne radi nikakvu štetu tužitelju.

15.4. Tužitelj mu je onemogućio pristup kopanjem rupa na putu koji je koristio te ostavljanjem raznih strojeva na putu. Iskazao je da mu je tužitelj rekao da više ne može koristiti put, a misli da mu je poslao i mail takvog sadržaja. Odgovorio je da niti on niti njegov otac tužitelju nikada nisu plaćali bilo kakvu naknadu za korištenje predmetnog puta. Voljan je ubuduće plaćati naknadu ako bi se dogovorio sa tužiteljem.

15.5. Naveo je da postoji javni put od sela do tužiteljeve čestice. Njegovu česticu i česticu tužitelja odvaja kanal za koji ne zna u čijem je vlasništvu. Na tom kanalu postoji most preko kojeg je pristupao na svoju česticu. Javni put postoji te se isti nastavlja dalje u česticu tužitelja i ide prema čestici 1756/6 i dalje prema čestici 1756/9 na kojoj je nekada bio suvlasnik, a koju radi NO. Sad kad mu je tužitelj onemogućio korištenje puta kopanjem rupa i postavljanjem zapreka, koristio je put kojim se dolazi na česticu koju obrađuje NO 1756/9 te je gazio tu česticu, jer nije na drugi način mogao obaviti žetvu prošle godine. Dobio je opomenu od NO što je gazio njegov usjev soje i napravio mu štetu. Pojasnio je da na čestici 1756/9 u dužini od 350 metara uz kanal 1756/2 nema nikakvog puta niti je ikad isti postojao te je uz taj kanal gazeći usjev pristupio do svoje čestice kako bi obavio žetvu. Služnost prilikom razvrgnuća suvlasništva između njega i NO na česticama 1756/1 i 1756/9 nije zasnivao na čestici 1756/9 iz razloga što se oduvijek koristio predmetni put i nije smatrao potrebnim zasnivati služnost puta na sada Gudeljevoj čestici.

15.6. Obraćao se Općini Bizovac kad mu je tužitelj počeo braniti korištenje puta da se formira javni put na čestici tužitelja te mi je Općina Bizovac odgovorila da ima javni put koji vodi do čestice 1756/9 koja je tada bila u njegovu suvlasništvu, ali ako je Općina Bizovac znala da se on podijelio s NO i da on ne radi česticu 1756/9, odgovorili su kako je navedeno. Ne zna je li bila upisana u zemljišnim knjigama ikada služnost puta koji je predmet ovog spora, jer je to bio interni dogovor između njegovog oca i tužitelja. Kad je zemljište kupljeno 2005., njegov pok. otac i NO u startu su se podijelili na način da je otac radio česticu 1756/1, a NO 1756/9. Svi detalji mu nisu poznati, jer je u to vrijeme bio u Zagrebu, ali ima kod kuće sve ugovore iz kojih je opisano razvidno. Ne zna kada je otac formalno postao vlasnik čestice 1756/1 u zemljišnim knjigama. Nije mu ponato na koji je način Kombinat Đuro Salaj obrađivao zemljište koje je predmet spora kao i susjedno zemljište koje je u to vrijeme bilo jedna čestica, jer se toga ne sjeća. Sjeća se samo da je oduvijek postojao sporni put, jer se još kao dijete vozio po tom putu.

15.7. Trenutno dolazi do svoje čestice po usmenom dogovoru s vlasnikom iz Njemačke radi njezine obrade i više ne prelazi preko čestice tužitelja. Tom vlasniku iz Njemačke plaća naknadu za prolaz u iznosu od 500,00 € sezonski i to dok se ne završi postupak koji se vodi kod ovoga suda pod br. R1-127/2024. Naveo je da je vlasnik iz Njemačke jedva pristao dati mu dopuštenje za prolazak jer mu je već i on jednom zapriječio put, ali mu je ipak odobrio uz naknadu prolazak do okončanja postupka R1- 127/2024. Sada je zasijao česticu suncokretom, a misli da je tužitelj zasijao na svoju česticu soju i kukuruz.

15.8. Nakon ukidanja privremene mjere samo je jednom s traktorom prošao preko nekretnine tužitelja i to je bilo 8.6.2024. kada je intervenirala policija. Nije bilo između njih nikakva sukoba već je policija po pozivu tužitelja samo sačinila zapisnik. Nakon toga, nikada više nije prolazio preko čestice tužitelja niti kvadom niti radnim strojevima.

15.9. Njegovu česticu na okućnici koristi tužitelj kao i ostali mještani, a on im taj prolaz ne brani i ništa mu ne plaćaju i to je njihov međusobni dogovor. Takav dogovor je postojao između njegovog oca i tužitelja. Nakon smrti svog oca nastavio je i dalje obrađivati to zemljište i koristiti taj put kojeg je njegov otac dogovorio s tužiteljem.

15.10. Put koji koristi od vlasnika iz Njemačke je dva i pol puta dulji i prolaskom kroz njegovu česticu tom čovjeku čini više štete. Inače boji se tužitelja jer mu je prijetio, ali inače nemaju nikakvih kontakata jer ne razgovaraju. Naveo je da je visok oko 183 cm i ima 89 kg i fizički nije slabiji od tužitelja, ali nije naoružan kao tužitelj. Tužitelj mu je prijetio u vrijeme kada je izdavana privremena mjera jer je kopao rupe na svojoj čestici kako bi mu priječio dolazak na česticu, a to je bilo u 4 mjesecu prošle godine. Iako mu je tužitelj zabranio 2022. da prolazi preko njegove čestice, prolazio je jer je takav dogovor bio između njegovog oca i tužitelja, a osim toga tužitelj je prolazio preko njegove čestice uz okućnicu. Nije imao drugi put preko kojega bi došao do svoje čestice pa je i nakon zabrane prelazio preko tužiteljeve čestice do svoje zbog čega je i tražio privremenu mjeru, a privremena mjera je izdana 2024. Tražio je provedbu izdane privremene mjere od strane suda prije pravomoćnosti, a nitko je od strane suda nije provodio.

15.11. Inače je kvadom prolazio preko tužiteljeve čestice uz rub kanala dok je bila izdana privremena mjera. Kvad također spada u radni stroj za koji kopča prikolicu u kojoj dovozi sjeme. Par puta je prošao kvadom i prikolicom preko čestice tužitelja za vrijeme izdane privremene mjere.

15.12. Naveo je da je prošle godine proveo postupak razvrgnuća čestice koja je bila u suvlasništvu između njega i NO, a služnost puta nije ugovarao jer na tom dijelu put nikada put nije postojao. Misli da je prvo pokrenuo postupak izdavanja privremene mjere, a nakon toga razvrgnuće suvlasništva s NO.

15.13. Na pitanje tužitelja odakle mu informacija da su se njegov otac i tužitelj dogovorili vezano za služnost prolaza odgovorio je da mu je to njegov otac rekao, a odnosi se na međusobnu činidbu jedan drugome. Ne zna da li je tužitelj dogovorio s ostalim mještanima prolazak preko svoje čestice po sistemu usluga za uslugu.

16. Iz izvršenog uvida u izvatke iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Valpovo (list spisa 4-5) razvidno je da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] oranica Gajić površine 178847 m², a tuženik suvlasnik u 2/4 dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] Gajić površine 231025 m².

17. Iz izvršenog uvida u rješenje Županijskog suda u Dubrovniku br. Gž- 241/2024-2 od 8. svibnja 2024. (list spisa 6-10) razvidno je da se žalba tuženika/protivnika osiguranja EO prihvaća te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu br. Psp-7/2024-7 od 15. ožujka 2024. na način da se prijedlog radi određivanja privremene mjere odbija kao neosnovan.

18. Iz izvršenog uvida u rješenje o privremenoj mjeri ovoga suda br. Psp- 7/2024-7 od 15. ožujka 2024. (list spisa 11-15) razvidno je da je sud prihvatio prijedlog tužitelja/predlagatelja osiguranja DO i naložio tuženiku/protivniku osiguranja EO da trpi tužiteljev/predlagateljev pristup preko svoje nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], oranica Gajić ukupne površine 178847 m², na tužiteljeve/predlagateljeve nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], oranica Gajić ukupne površine 231025 m², tako da tužitelj/predlagatelj osiguranja ima pravo prolaska i provoza u širini od 3 (tri) metra, rubnim djelom po cijeloj širini naprijed opisane nekretnine u vlasništvu tuženika/protivnika osiguranja koji se pruža uz kanal Selci, koji je upisan u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], a radi obavljanja nužno potrebnih poljodjelskih radnji na navedenoj nekretnini i to: zatvaranja zimske brazde, razbacivanja umjetnog gnojiva, plitke obrade tla radi zatvaranja mineralnog gnojiva, pripreme tla za sjetvu, sjetve proljetnih kultura, njege usjeva, odnosno zaštite posijane kulture, te u konačnici žetve poljoprivredne kulture.

19. Iz izvršenog uvida u presliku oraničnih površina te izvatka iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Valpovo razvidne su čestice koje su označene kao put i poseno kč. br. [katastarska čestica] put sa 7050 m² i kč. br. [katastarska čestica] put s 18954 m² u vlasništvu Općine Bizovac – javno dobro.

20. Iz izvršenog uvida u presudu ovoga suda br. Psp-7/2024-20 od 3. srpnja 2024. razvidno je da je tužbeni zahtjev tužitelja GO protiv tuženika EO odbijen u cijelosti, a koji pod toč. I. Izreke presude glasi: Utvrđuje se postojanje stvarne služnosti prolaska i prolaza preko nekretnine tuženika upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] oranica Gajić ukupne površine 178847 m² i to cijelom dužinom te nekretnine koji se pruža uz nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] označeno kao kanal Selci ukupne površine 9601 m² ili drugom prikladnom trasom po nalazu i mišljenju geodetskog vještaka i to u širini od 3 metra, a u korist nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] oranica Gajić ukupne površine 231025 m² i njihovog svakodobnog vlasnika.

21. Iz izvršenog uvida u potvrdu Policijske uprave Osječko-baranjske, Policijske postaje Belišće od 15. srpnja 2024. razvidno je da se potvrdom potvrđuje da je 8. lipnja 2024. u 16,38 sati EO dojavio Policijskoj postaji Belišće da ima problema s GO iz [adresa] u vezi Matejevog nasilnog prolaska preko nekretnine EO kako bi došao do svoje nekretnine. Na mjesto događaja izašli su policijski službenici koji su obavili obavijesne razgovore i utvrdili da se radi o imovinsko pravnim odnosima te da nisu utvrđeni elementi prekršajnog ili kaznenog djela.

22. Iz preslike nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mirka Živkovića u predmetu ovoga suda broj R1-127/2024 razvidne su nekretnine Agrohanen Dole d.o.o. te nekretnina vlasništva predlagatelja DO.

23. Iz izvršenog uvida u dopis ODO-a u Osijeku br. K-DO- 594/2024 od 18. listopada 2024. razvidno je da je odvjetništvo Općinskom sudu podnijelo optužnicu protiv okr. EO zbog kaznenog djela protiv osobne osobne – prijetnje iz čl. 139.st.2. KZ/11 prema oštećeniku GO te je optužnica rješenjem Općinskog suda u Osijeku pod br. Kov-405/2024 od 20. veljače 2025. potvrđena.

24. Iz izvršenog uvida u geoportal vidljive su predmetne nekretnine stranaka na području [adresa] te ŠO.

25. Iz izvršenog uvida u spis ovoga suda broj Psp-7/2024 razvidno je da je sud svojom presudom pod br. Psp-7/2024-20 od 3. srpnja 2024. u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja DO protiv tuženika SO radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti prolaska i prolaza preko nekretnine tuženika EO, a koja presuda je povodom žalbe tužitelja presudom Županijskog suda u Osijeku br. Gž- 11131/2024-3 od 30. siječnja 2025. potvrđena.

26. Iz izvršenog uvida u spis ovoga suda br. R1-127/2024 razvidno je da je u tijeku postupak povodom prijedloga predlagatelja GO i TO EOM protiv protustranke EO radi osnivanja stvarne služnosti i upisa toga prava u zemljišne knjige.

27. Iz izvršenog uvida u spis ovoga suda br. Ovr-1834/2024 razvidno je da je DO kao ovrhovoditelj podnio prijedlog protiv EO kao ovršenika radi određenja ovrhe temeljem rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu br. Psp-7/2024-7 od 15. ožujka 2024. a radi omogućavanja prolaska i provoza ovrhovoditelja preko nekretnine ovršenika radi pristupa ovrhovoditelja njegovoj nekretnini, odn. ovršenikovog trpljenja ove činidbe ovrhovoditelja te da je ovršni postupak obustavljen jer je ovrhovoditelj dopisom od 17. svibnja 2024. povukao prijedlog te je sud rješenjem od 20. svibnja 2024. ovršni postupak obustavio. Iz odnosnog spisa je razvidno da je ovršni prijedlog povučen prije izdavanja rješenja o ovrsi.

28. Analizirajući navode tužitelja i tuženika, iskaz saslušanih svjedoka i stranaka, materijalnu dokumentaciju priloženu spisu kao i spise ovoga suda br. Psp- 47/2024, R1-127/2024 i Ovr-1834/2024, svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno kao rezultat cjelokupnog postupka, sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

29. Sud među strankama smatra neprijepornim i utvrđenim i to:

- da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] oranica Gajić površine 178847 m²;

- da je tuženik suvlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] Gajić površine 231025 m²;

- da su navedene nekretnine susjedne te se tužiteljeva nekretnina u odnosu na javni put kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], nalazi južno (ispod puta gledajući u pravcu od zapada k istoku) i istovremeno iznad nekretnine tuženika koja se nalazi južno odnosno ispod nekretnine tužitelja gledajući od pravca puta;

- da su tuženikov otac BO i LO, kao suvlasnici uvedeni u posjed kčbr. [katastarska čestica] dana 08. prosinca 2005. i to temeljem Ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od 21. studenog 2005., te da je Općina Bizovac 12. siječnja 2009. imenovanima odobrila upis prava vlasništva na predmetnoj čestici;

- da je tužitelj 2005. kupio kčbr. [katastarska čestica] na natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske;

- da su i kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a prije prodaje 2005., predstavljale poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske;

- da su otac tuženika i LO **.**.2009. uknjiženi kao suvlasnici, svatko u ½ djela, na kčbr. [katastarska čestica];

- da su tuženik i njegova sestra EOM uknjiženi kao suvlasnici na kčbr. [katastarska čestica] dana 08. lipnja 2017. temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog oca tuženika poslovni broj O-1913/17 donesenog po javnom bilježniku Jeleni

E iz [adresa] **.**.2017.

- da je LO raspolagala svojim suvlasničkim dijelom kčbr. [katastarska čestica] na način da je isti kupoprodajom otuđila NO koji je nekretnine darovao IO, a nakon toga je IO taj dio nekretnine darovao KO, te je KO temeljem Sporazuma o prijenosu prava vlasništva nekretnina radi osiguranja potraživanja OV1644/2023 od 28. ožujka 2023. prenijela vlasništvo radi osiguranja tražbine na PPK Valpovo d.o.o.;

- da je 02. studenog 2023. sačinjen prijavni list za zemljišne knjige o cijepanju kčbr. [katastarska čestica] te je temeljem tog prijavnog lista, provedena parcelizacija na način da je dotadašnja kčbr. [katastarska čestica] koja je bila površine 462127 m² cijepana na dvije čestice, i to 1756/1 površine 231025 m² i 1756/9 površine 231024 m²;

- da su tuženik i njegova sestra, kao i KO, a kao suvlasnici na novoformiranim kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], Diobnim ugovorom na kojem su ovjereni potpisi kod javnog bilježnika Pavla Gagre 17. svibnja 2024. pod brojem OV- 4137/2024, sporazumno razvrgnuli suvlasničku zajednicu na način da su tužitelj i EOM ostali suvlasnici u jednakim dijelovima na kčbr. [katastarska čestica], dok je KO stekla u samovlasništvo kčbr. [katastarska čestica];

- da se tuženik obratio Općini Bizovac zamolbom zaprimljenom 22. svibnja 2023. kojom je tražio formiranje puta temeljem postojećeg uživanja na kčbr. [katastarska čestica] u širini od 5 metara, tvrdeći da nema pristup sa javnog puta na svoju kčbr. [katastarska čestica], a što je Općina Bizovac odbila, skrećući pozornost tuženiku da do kčbr. [katastarska čestica] ima pristup preko puta kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica]., kao i da se radi o čestici u vlasništvu fizičke osobe;

- da iz satelitskih prikaza sa stanjem na dan 24. ožujka 2024. proizlazi da do novoformirane kčbr. [katastarska čestica], koja je prije cijepanja bila jedinstvena čestica 1756/1, postoji javni put koji je označen kao kčbr. [katastarska čestica], koji od sela dolazi do početka tuženikove čestice 1756/3 i koji se nakon toga pod oznakom kčbr. [katastarska čestica] nastavlja uz duž cijele tuženikove čestice 1756/3 i cijele čestice kčbr. [katastarska čestica], te na kraju te čestice skreće prema nekad jedinstvenoj čestici 1756/1, a sada čestici 1756/9;

- da novoformirana čestica 1756/9 graniči sa česticom 1756/1 i da su obje te čestice bile jedinstvene te omeđene sa svih strana kanalima koji su označeni kao kčbr. [katastarska čestica].;

- da je tužitelj u listopadu 2022. zabranio tuženiku prolaz preko njegove kčbr. [katastarska čestica];

- da je pred ovim sudom pravomoćno okončan postupak pod posl. br. Psp- 7/2024 povodom tužbe tužitelja ZO, ovdje tuženika, protiv tuženika SO, ovdje tužitelja, radi utvrđivanja postojanja prava stvarne služnosti puta preko nekretnine u vlasništvu tužitelja odnosno kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je u navedenom predmetu sud svojom presudom pod poslovnim brojem Psp-7/2024-20 od 3. srpnja 2024. odbio tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, a koja presuda je povodom podnijete žalbe tužitelja DO presudom Županijskog suda u Osijeku pod posl. br. Gž-1131/2024-3 od 30. siječnja 2025. potvrđena u cijelosti;

- da je u istom predmetu tuženik DO ishodio rješenje o privremenoj mjeri kojim se nalaže tužitelju EO da trpi prolazak DO preko svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica], radi pristupa sa svrhom obrade poljoprivrednog zemljišta kč. br. [katastarska čestica] u suvlasništvu tuženika, prolaskom i provozom u širini od 3 metra, rubnim djelom po cijeloj širini nekretnine koji se dio pruža uz kanal Selci, označen kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje rješenje je povodom žalbe EO, ovdje tužitelja, II.st. Županijski sud u Dubrovniku preinačio odluku o privremenoj mjeri i odbo prijedlog DO kao neosnovan;

- da se kod ovog suda povodom prijedloga predlagatelja GO protiv protustranke EO vodi postupak za osnivanje nužnog prolaza pod br. R1- 127/2024, a koji predmet je i dalje u tijeku postupka i nije pravomoćno okončan;

- da je ovdje tuženik kao ovrhovoditelj protiv tužitelja kao ovršenika podnio sudu prijedlog za provedbu ovrhe radi ostvarenja nenovčane tražbine izvršenjem privremene mjere izdane rješenjem Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu pod poslovnim brojem Psp-7/2024-7 od 15. Ožujka 2024. te je ovrhovoditelj DO prije izdavanja rješenja o ovrsi ovršni prijedlog za ovrhu podneskom od 7. svibnja 2024. povukao te je sud svojim rješenjem pod br. Ovr-1834/2024-7 od 20. svibnja 2024. obustavio ovršni postupak te da se spis povodom žalbe ovrhovoditelja na dosudu troškova ovršenika nalazi na Županijskom sudu u Zagrebu;

- da je tuženik i prije pokretanja ovog parničnog postupka samoinicijativno unatoč zabrani tužitelja da prelazi preko njegove nekretnine, prelazio preko iste sa svojim strojevima nakon čega je tužitelj iskopao jarak na sjevernoj strani svoje čestice uz javni put kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zbog čega je tuženik u više navrata pristupao na nekretninu tužitelja i zatrpavao kanal i nastavio prolaziti;

- da je tužitelj zbog uznemiravanja od strane tuženika prelaženjem preko njegove nekretnine podnosio prijavu policiji koja je izlazila na teren te tužitelju izdala i potvrdu od 15. srpnja 2024.;

- da je tuženik nakon što mu je preinačena odluka o privremenoj mjeri i unatoč saznanju da nema pravo prolaziti preko nekretnine u vlasništvu tužitelja, 8. lipnja 2024. samovlasno pristupio zatrpavanju jarka kako bi prelazio preko nekretnine u vlasništvu tužitelja, zbog čega je tužitelj ponovno izvijestio policijsku postaju u Belišću;

- da tuženik nema sudsku odluku po osnovi koje bi imao pravo prelaziti preko nekretnine tužitelja, ali ipak prelazi preko čestice tužitelja i zatrpava iskopani jarak te na taj način onemogućava tužitelja da koristi i obrađuje dio zemljišta koji je tužitelj sam odredio;

- da je tužitelj za ekološki značajne zelene površine na predmetnoj nekretnini prijavljen Agenciji za ostvarivanje prava na stjecanje dohotka u visini od minimalno 130 do 150 € po hektaru na godišnjoj razini za ukupnu površinu, a što iznosi 5.260,00 € pod uvjetom da koristi cijelu površinu za obradu na način da na toj čestici ostvaruje oko 27000 ekološki značajnih zelenih površina jer uz kanal je zadana širina od 5 m, a računa se metar dužni s koeficijentom 15.

30. Među strankama je prijeporno da li tuženik uznemirava tužitelja u njegovom vlasništvu na način da prelazi preko njegove nekretnine radnim strojevima i kvadom s obzirom da tuženik nema sudsku odluku i da mu tužitelj zabranjuje prelazak preko svoje nekretnine. Prijeporno je i da li je tužitelj dužan dopustiti tuženiku da prelazi preko njegove nekretnine s obzirom da zauzvrat tuženik dopušta tužitelju da preko dijela njegove okućnice na adresi njegova stanovanja [adresa] (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) prolazi i provozi svoju mehanizaciju do svojih oranica što tužitelj neometano i dan danas čini kao i ostali mještani.

31. U odnosu na prijeporna pitanja, sud smatra da je tužitelj dokazao da ga tuženik doista uznemirava u korištenju njegova prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

32. Iz izvršenog uvida u spise ovoga suda Psp-7/2024 i Ovr-1834/2024, razvidno je da tužitelj za sada nema nijednu sudsku odluku po osnovi koje bi mogao tražiti da mu tužitelj dopusti da preko njegove nekretnine prelazi do svojih oraničnih površina, a što mu tužitelj brani.

33. Naime, upravo u predmetu ovog suda br. Psp-7/2024 tuženik je odbijen s privremenom mjerom radi ostvarenja mogućnosti prijelaza kroz oraničnu površinu tužitelja do svoje oranične površine te je i odbijen s tužbenim zahtjevom presudom ovoga suda br. Psp-7/2024-20 po osnovi podnijete tužbe da se utvrdi postojanje stvarne služnosti prolaska i provoza preko nekretnine tužitelja u tom predmetu, a ovdje tuženika. Naime, odluka suda je povodom žalbe tužitelja u tom predmetu potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku br. Gž-1131/2024 od 30. siječnja 2025.

34. Odredbom čl. 8. ZPP-a propisano je da koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

35. Odredbom čl. 219. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

36. Odredbom čl. 221. a ZPP-a propisano je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će se primjenom pravila o teretu dokazivanja. .

37. Odredbom čl. 167. st.1. i 2. ZV-a propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegove vlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

38. Po ocjeni suda tužitelj je nedvojbeno tijekom ovog postupka dokazao da su predmetne nekretnine njegovo vlasništvo te da ga tuženik uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te nekretnine na način da radnim strojevima prelazi uz kanal preko nekretnine tužitelja do svoje nekretnine i na taj način ometa tužitelja u korištenju cjelokupne svoje nekretnine onemogućavajući ga da na taj način u obrađuje svoju nekretninu i ostvaruje poticaj, zbog čega je tužitelj morao i tražio intervenciju djelatnika policijske postaje.

39. Da su navodi tužitelja točni proizlazi i iz izvršenog uvida u predmet ovoga suda broj R1-127/2024 na način da su tuženik i EOM, kao predlagatelji, ovome sudu podnijeli prijedlog protiv tužitelja EO kao protustranke radi osnivanja stvarne služnosti i upisa toga prava u zemljišne knjige ali taj postupak je još uvijek u tijeku i nije donijeta pravomoćna sudska odluka.

40. Osim toga, sud smatra da tužitelj nije dužan dopustiti tuženiku prijelaz preko svoje oranične površine jer tuženik zauzvrat dopušta tužitelju da prolazi dijelom njegova dvorišta, kako to navodi tuženik, na adresi stanovanja [adresa], a upravo iz razloga što tuženik dopušta i ostalim mještanima prelaženje preko tog dijela nekretnine i ta dva prolaza se ne moraju nužno kompenzirati.

41. Također je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da tuženik ima javni put preko kojega može dolaziti do svoje oranične površine iako je taj put dulji i manje povoljan za tuženika, ali mu ipak omogućuje pristup do svoje čestice.

42. Slijedom svega iznijetoga, sud je sukladno čl. 167.st.1. i 2. ZV-a usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti i odlučio kao pod st. I. izreke presude.

43. Odluka o troškovima postupka zasniva se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a.

44. Tužitelj zahtijeva troškove postupka u iznosu od 2.803,10 €, a priznati su mu troškovi u iznosu od 2.678,10 €, a koji je sastoje od iznosa od 200,00 € na ime sastava tužbe po punomoćniku po Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, dalje Tarife), četiri iznosa od po 200,00 € na ime sastava podnesaka po punomoćniku od 22.08.2024., 08.10.2024., 11.10.2024. i 28.10.2024. sve po Tbr. 8/1. Tarife, iznosa od 100,00 € na ime sastava podneska po punomoćniku od 13.03.2025. po Tbr. 8/3.Tarife, pet iznosa od po 200,00 € na ime pristupa punomoćnika na ročišta održana 11.10.2024., 19.11.2024., 20.01.2025., 11.03.2025. i 07.05.2025. sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 525,00 € na ime 25 % PDV-a na iznos od 2.100,00 € te iznosa od 26,55 € na ime sudske pristojbe na tužbu i iznosa od 26,55 € na ime sudske pristojbe na presudu.

45. Sud je tužitelja odbio sa zahtjevom za naknadu troškova u iznosu od 125,00 € s uračunatih 25 % PDV-a na ime sastava podneska od 13.03.2025. jer sukladno Tbr. 8/1. Tarife, tužitelj ima pravo na četiri obrazložena podneska, a što mu je sud već priznao te mu za taj podnesak pripada navedeni iznos po Tbr. 8/3. Tarife.

46. Slijedom svega iznijetog, sud je odlučio kao u izreci presude.

U Valpovu 13. lipnja 2025.

Sudac

Zvonimir Rogić

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana objave presude putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

Pun. tužitelja

Pun. tuženika