Poslovni broj Pr-68/2024-17
Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari tužiteljice FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Katarini Kranjčević Zanki, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika Zavod za hitnu medicinu Šibensko- kninske županije, Narodnog preporoda 1, Šibenik, OIB: 74580523423, zastupanog po ravnatelju OJ, a ovaj po punomoćniku Ivanu Milinu, odvjetniku u Šibeniku, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 22. svibnja 2025. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnice tužiteljice te zakonskog zastupnika tuženika i punomoćnika tuženika, 13. lipnja 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„ I. Utvrđuje se da je tuženik ZAVOD ZA HITNU MEDICINU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Narodnog Preporoda 1, 22000 ŠIBENIK povrijedio pravo tužiteljice na jednako i nepristrano postupanje po diskriminatornoj osnovi članstva u sindikatu tj položaja sindikalnog povjerenika tuženika, prilikom provođenja javnog Natječaja URBROJ: 01- 2538/2024, kojeg je za radno mjesto medicinska sestra/tehničar u djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza raspisao v.d. ravnatelj tuženika 12. kolovoza 2024.g., objavljen u Narodnim novinama dana 14. kolovoza 2024.g. i donošenjem Obavijesti o rezultatu natječaja, broj: 01-2757/2024 od dana 18. rujna 2024.g. , te se nalaže tuženiku da ukloni navedenu diskriminaciju i njezine posljedice eliminiranjem s liste kandidata koji nisu ispunili uvjete na Natječaju, donošenjem nove Odluke o rezultatu natječaja i sklapanjem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme s tužiteljicom.
2. Poništava se nezakonita odluka tuženika o izboru kandidata nazvana Obavijest o rezultatu natječaja, broj: 01-2757/2024 od dana 18. rujna 2024.g. tuženika ZAVOD ZA HITNU MEDICINU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Narodnog Preporoda 1, 22000 ŠIBENIK.
3. Nalaže se tuženiku ZAVOD ZA HITNU MEDICINU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Narodnog Preporoda 1, 22000 ŠIBENIK da tužiteljici FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na ime pravične novčane naknade štete zbog diskriminacije isplati iznos od 6.500,00 EUR (slovima: šesttisućapetstoeura) sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja Obavijest o rezultatu natječaja, broj: 01-2757/2024 od dana 18. rujna 2024.g. , pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.“
II. Nalaže se tužiteljici po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tuženiku iznosu od 1.250,00 Eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. lipnja 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova u iznosu od 1.300,00 Eura sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom.
Obrazloženje
1. Tužiteljica FJ iz [adresa] (dalje: tužiteljica) 05. studenog 2024. ovom sudu kao opće i mjesno nadležnom sukladno čl. 18. Zakona o suzbijanju diskriminacije podnosi tužbu protiv tuženika Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije (dalje: tuženik) u kojoj navodi da je tužiteljica magistra sestrinstva zaposlena kod tuženika na radnom mjestu prvostupnica sestrinstva temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme Urbroj: 01- 2217/2024 od 27. lipnja 2024. V.d. ravnatelja tuženika da je 12. kolovoza 2024. Urbroj: 01- 2538/2024 raspisao Natječaj za prijem u radni odnos, objavljen u Narodnim novinama 14. kolovoza 2024. nakon čega da su 04. rujna 2024. objavljene Obavijesti i upute o testiranju za radno mjesto medicinska sestra/tehničar u djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza. Tužiteljica da je podnijela pravovremenu i urednu prijavu na Natječaj koja je sadržavala dokaze o ispunjavanju uvjeta natječaja te se je i pozvala na pravo prednosti prilikom zapošljavanja u skladu sa čl. 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“ br. 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), priloživši dokaze o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom, sukladno navedenim zakonskim odredbama. Nakon provedenog natječaja 16. rujna 2024. da je objavljen Zapisnik i Prijedlog povjerenstva Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Urbroj: 18-2719/2024 od 13. rujna 2024. na što je tužiteljica uložila Prigovor te je 24. rujna 2024. zaprimila Obavijest o rezultatu natječaja na koju je također uložila Prigovor, nakon čega da je uputila zahtjev za uvid u spis i dokumentaciju gore navedenog natječaja i to odmah po zaprimanju Zapisnika i prijedloga povjerenstva Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Urbroj: 18-2719/2024 od 13. rujna 2024. Uvid u spis da joj je dopušten tek 26. rujna 2024. u 9,30 sati, nakon čega da je zaprimila i Obavijest o sklapanju Ugovora o radu Urbroj: 01-2879/2024 od 03. listopada 2024. na koji da je također uložila prigovor. Prilikom vršenja uvida u natječajnu dokumentaciju uz naravno prisustvo dva člana komisije, tužiteljica da je utvrdila da u spisu prileži dokumentacija koja ne udovoljava uvjetima raspisanog Natječaja Urbroj: 01- 2538/2024 od 12. kolovoza 2024. iz čega da jasno i nesporno proizlazi da su Natječaju prisustvovali kandidati koji imaju nepotpunu dokumentaciju, koji nisu ispunili propisane uvjete Natječaja i čije da se Prijave sukladno navodima raspisanog Natječaja nisu smjele razmatrati niti uzeti u obzir, a zbog čega da se uzročno posljedično tužiteljica našla ispod „crte“, kojim postupanjem da je tuženik povrijedio pravo tužiteljice na jednako postupanje, donošenjem Odluke (Obavijesti) o rezultatu natječaja Urbroj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024. i takvim postupanjem počinio diskriminaciju po osnovi članstva u sindikatu tj. po osnovi činjenice da je tužiteljica sindikalni povjerenik medicinskih sestara, a što da predstavlja diskriminaciju i uznemiravanje koje ima za cilj povredu dostojanstva tužiteljice u smislu čl. 7. st. 4. Zakona o radu te čl. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Sukladno odredbi čl. 133. Zakona o radu tužiteljica da je u zakonskom roku od 15 dana od dostave Odluke (Obavijesti) o rezultatu natječaja Urbroj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024. podnijela zahtjev za zaštitu prava radnika i to 03. listopada 2024. kojim je od tuženika zahtijevala da poništi Odluku (Obavijest) o rezultatu natječaja Urbroj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024., ukloni navedenu diskriminaciju i njezine posljedice te da svojim zaposlenicima zabrani uznemiravanje i nejednako postupanje diskriminacijom prema tužiteljici. Zahtjev za zaštitu prava tužiteljice da je tuženik odbio kao neosnovan i to Odlukom Urbroj: 01-2965/2024 od 18. listopada 2024. koji je tužitelj putem punomoćnice zaprimio 21. listopada 2024. te s obzirom na prednje navedeno tužiteljica zaštitu svojih prava traži ovom tužbom. Odluka (Obavijest) o rezultatu natječaja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Urbroj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024. da je nezakonita i nedopuštena iz nekoliko razloga. Odredbom čl. 7. st. 5. Zakona o radu da je propisano da je poslodavac dužan zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti Zakonu o radu i posebnim zakonima. S obzirom da se tužiteljica našla ispod crte objavljenog i provedenog natječaja, prva ispod crte, a u korelaciji na činjenicu da su na Natječaju prošli kandidati čije Prijave nisu smjele biti uzete u obzir, da je jasno da je tužiteljica diskriminirana i nezakonitim i neustavno provedenim Natječajem stavljena u nepovoljniji položaj od ostalih kandidata dok se ostalim kandidatima pogodovalo uzimajući u obzir njihove nepotpune prijave, za koje da je jasno u Uvjetima Natječaja navedeno da se neće i ne smiju uzeti u obzir, jer bi time značilo da se lista pomiče i da tužiteljica prolazi Natječaj i dobiva stanoviti Ugovor o radu na neodređeno. U Natječaju Urbroj: 01-2538/2024 od 12. kolovoza 2024. da je jasno navedeno da se u Prijavi obvezno mora naznačiti za koje radno mjesto se prijava podnosi. To da nije učinjeno na nekoliko prijava u ovom natječaju pa da tako nepotpune prijave nije trebalo uzeti u obzir. Nadalje, u raspisanom Natječaju da je jasno naznačeno koju dokumentaciju je potrebno obvezno dostaviti uz prijave pa da je tako među ostalim naveden kao obvezni dokument i domovnica. Vršenjem uvida u spis da je vidljivo da za kandidata J.M. (1983) iz Jelovca prileži Domovnica izdana 1993., za kandidata L.M. (1993) iz Trogira Domovnica izdana 2023., za kandidata I.G. (1998) iz Knina Domovnica izdana 1993. za koju da pri tome ne prileži vjenčani list, a domovnica je izdana na drugo prezime, za kandidata A.H. (1998) iz Knina Domovnica izdana 2023. te rodni list iz 2013. pri čemu da isti u svojoj Prijavi nije ni naveo za koje radno mjesto se prijavljuje te je na molbi ručno nadopisano medicinska sestra + vozač, dakle, prijava je nepotpuna uz priloženu nevažeću dokumentaciju. Kandidat I.S. (2003) iz Skradina da u svojoj Prijavi nije naveo za koje radno mjesto se prijavljuje, dakle, prijava da je nepotpuna, a za kandidata S.A. (2003) iz Knina da prileži Domovnica izdana 2003. te u svojoj Prijavi nije ni naveo za koje radno mjesto se prijavljuje, dakle, prijava da je nepotpuna uz priloženu nevažeću dokumentaciju. Za kandidata K.V. (1999) iz Ružića da prileži Domovnica izdana 1999., za kandidata P.M. (1996) iz Zagreba da prileži potvrda o nekažnjavanju iz 1/2024., a za kandidata M.T. (1999) iz Knina da prileži Domovnica izdana 1999. Prema važećim zakonima i pozitivnim propisima Republike Hrvatske domovnica kao i druge javne isprave koje izdaje matični ured pa i uvjerenje o nekažnjavanju da vrijedi šest mjeseci od dana izdavanja, a u korelaciji s time da proizlazi da je predmetni natječaj protuzakonit odnosno sam postupak javnog natječaja da je nezakonito proveden. Prema tome da je jasno da su Natječaju prisustvovali kandidati koji imaju nepotpunu dokumentaciju, koji nisu ispunili propisane uvjete Natječaja od 12. kolovoza 2024. i čije Prijave sukladno navodima raspisanog Natječaja da se nisu smjele razmatrati niti uzeti u obzir, a tuženik da je postupio upravo suprotno, uzeo u obzir kandidate koji nisu ispunjavali uvjete, sastavio komisiju sa članom s kojim je tužiteljica u sukobu što da je v.d. ravnatelj znao i na taj način postupio diskriminatorno prema tužiteljici. U Natječaju da je jasno navedeno da s „kandidatima koji ispunjavaju formalne uvjete iz Natječaja i koji su podnijeli urednu zamolbu sa svim traženim dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja, Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije zadržava pravo provedbe testiranja/razgovora sa kandidatima), a prema navedenim nepravilnostima i propustima, devet od dvanaest kandidata da nisu ispunili uvjete Natječaja pa da stoga nisu smjeli niti pristupiti testiranju niti su njihove prijave trebale biti uzete u obzir, a tuženik da je postupio upravo suprotno radi čega da Odluka tuženika i javni Natječaj nisu i ne mogu biti provedeni u skladu sa propisanim uvjetima i zakonu iz čega proizlazi da je povrijeđeno pravo tužiteljice na jednako postupanje i pravo na rad na radnom mjestu kod tuženika na neodređeno vrijeme. Tuženik da u Odluci od 18. listopada 2024. netočno navodi da tužiteljica tvrdi da nije proveden drugi krug testiranje – intervju jer da tužiteljica to nikad nije rekla, a niti napisala u svom Zahtjevu za zaštitu prava radnika već da je navela da ne postoji Zapisnik o provedenom drugom dijelu natječaja, a što je utvrdila vršeći uvid u spis prilikom kojeg uvida su pokraj nje bila nazočna i dva člana komisije, čime se dokazuje da se za taj način otvara mogućnost pogodovanja određenim kandidatima jer da ne postoji pisani dokaz o bodovanju intervjua. Prema tome, ovakav diskriminacijski proveden postupak da je nezakonit, a da bi se zaključili Ugovori o radu i provela zapošljavanja zakon da propisuje obvezu provođenja natječaja pa da stoga ovdje nema mjesta niti jednom novom Ugovoru o radu dok ne bude zakonito proveden natječaj za predmetna radna mjesta. U prilog ovim navodima ističe to da su kandidati koji su prošli Natječaj na e-mail dobivali poziv da pristupe potpisati Ugovore o radu, a da još nije protekao zakonski rok od 8 dana od objave rezultata natječaja, u kojem da roku svatko od sudionika ima pravo uložiti prigovor, a da je bilo jasno da će prigovor staviti tužiteljica i kandidatkinja po brojem 12. Čelnik tuženika da se čak i očitovao u odnosu na Prigovor tužiteljice na nezakonitost Natječaja i propuste u odnosu na ispunjavanje formalnih uvjeta natječaja na način da je priznao da neki od kandidata nisu ispunili formalne uvjete, ali da su ionako ispod crte pa da to ne mijenja ništa na stvari, koji stav da u najmanju ruku frapira jer da je unatoč ne ispunjavanju formalnih uvjeta ta kandidatkinja bila pozvana na intervju tj. razgovor, iako je to protivno uvjetima Natječaja čime da tužiteljica čini vjerojatnim da je bila stavljena ili mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od drugih kandidata. Iz ovakvog postupanja da proizlazi da Povjerenstvo nije pravilno i točno utvrdilo postojanje formalnih uvjeta kandidata za Prijavu i sudjelovanje u Natječaju te da kandidati nisu ispunjavali uvjete natječaja, ali da su ipak pozvani na intervju sve protivno i uvjetima Natječaja i Obavijesti i uputama o testiranju za radno mjesto. Iz navedenog da proizlazi da je ovaj provedeni natječaj zaista nužno poništiti ili eliminirati kandidate koji nisu ispunili formalne uvjete i pomaknuti listu kandidata. Tužiteljica da navedenu Odluku (Obavijest) u potpunosti osporava kao pogrešnu i neosnovanu, nezakonitu, a prije svega kao protuustavnu te Odluku (Obavijest) ništavnu. To da je diskriminatorna osnova članstvo tj. pozicija tužiteljice kao sindikalnog povjerenika da proizlazi iz niza činjenica i ponašanja zaposlenika Naslovnog tijela i to posebice radnji Glavne sestre DJ koja da je pokušavala spriječiti imenovanje tužiteljice za sindikalnu povjerenicu iznoseći javno neistine o njoj, na način da je 2023. godine kada je tužiteljica 1.put imenovana za sindikalnu povjerenicu, gđa. DJ nazvala predsjednika Sindikata i tražila od istog da je "razvlasti" te mu iznijela tvrdnju da je ona sama nagovorila ljude da se ispišu iz sindikata i nastavno na prethodnu godinu i ove godine, kad je tužiteljica opet imenovana sindikalnom predstavnicom tužiteljica da ima probleme kako sa glavnom sestrom tako i sa Damirom Pilipac, članom povjerenstva predmetnog Natječaja, s kojim da tužiteljica ima sukob od ranije budući da se je ovaj član povjerenstva tužiteljici obraćao zaista neprimjerenim riječima, a o kojoj da prijavi FJ protiv Damira Pilipac postoji i pisani trag u Ravnateljstvu tuženika. U Odluci tuženika od 18. listopada 2024. da se navodi kako je tužiteljica već i ranije podnosila prigovore i pritužbe na rad kolega i ravnateljstva, što da je točno jer da nitko drugi pa tako ni tužiteljica nije mogla i neće ostati mirna dok je tuženik sustavno eliminira i šikanira kao radnika, a sve zbog diskriminacijske osnove kao sindikalne povjerenice. Već ranije da je upućen Dopis za razrješenje Glavne sestre gđe. DJ i to od strane Sindikata i tužiteljice kao povjerenice istog zbog podnesene kaznene prijave od strane PU šibensko-kninske zbog zlouporabe položaja i ovlasti, a zbog čega je tužiteljica nebrojeno puta stavljena u nepovoljniji položaj od ostalih kandidata. Dalje tužiteljica citira odredbu čl. 7. st. 4. i st. 5. Zakona o radu i odredbu čl. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, navodeći da je treba zanemariti činjenicu da je pravo na rad Ustavna kategorija koja u sebi sadrži i obvezu omogućavanja rada od strane poslodavca, a poslodavac da je provođenjem ovako nezakonitog Natječaja i stavljanjem ispred tužiteljice kandidata koji nisu ispunjavali uvjete natječaja povrijedio to pravo tužiteljice, upravo različitim tretiranjem tužiteljice prema zabranjenoj osnovi bez opravdanja. Dakle, predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice da je zahtjev za utvrđenje diskriminacije postupanjem tuženika prilikom provođenja javnog natječaja za radno mjesto medicinska sestra/tehničar u djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza kao i zakonitost Obavijesti o rezultatu natječaja broj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024. te naknada štete budući tužiteljica smatra da ima pravo na pravičnu novčanu naknadu po osnovi diskriminacije u visini od 6.500,00 Eura jer smatra da težina povrede i posebice okolnosti slučaja opravdavaju, a imajući u vidu trajanje i jačinu povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli, šikanoznog tretiranja, straha, činjenice da je tužiteljica invalidna osoba, uvažavajući okolnosti današnje teške i nezavidne ekonomske situacije i velike nezaposlenosti, globalne recesije te da je zaista razumno pa i notorno prihvatiti navedeno i činjenicu da tuženik ovako nezakonitim provođenjem javnog Natječaja i donošenjem Obavijesti o rezultatu natječaja Urbroj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024. tužiteljicu doveo do neizvjesne situacije gdje ista i dalje ne dobiva Ugovor na neodređeno vrijeme nego isključivo na određeno kao zamjena pojedinim zaposlenicima tuženika, što da kod tužiteljice izaziva strah za svoje radno mjesto i za vlastitu egzistenciju. Temeljem izloženog te odredbi čl. 11. Zakona o ustanovama, čl. 7. Zakona o radu, Zakona o suzbijanju diskriminacije te Zakona o obveznim odnosima tužiteljica tužbenim zahtjevom traži kao prvo, da sud utvrdi da je tuženik povrijedio pravo tužiteljice na jednako i nepristrano postupanje po diskriminatornoj osnovi članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika tuženika prilikom provođenja javnog Natječaja Urbroj: 01-2538/2024 i donošenjem Obavijesti o rezultatu natječaja broj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024. te da naloži tuženiku da ukloni navedenu diskriminaciju i njezine posljedice eliminiranjem s liste kandidata koji nisu ispunili uvjete na Natječaju, donošenjem nove Odluke o rezultatu natječaja i sklapanjem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme s tužiteljicom; kao drugo, da sud poništi nezakonitu i protuustavnu odluku tuženika o izboru kandidata nazvanu Obavijest o rezultatu natječaja broj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024.; kao treće, da sud naloži tuženiku da tužiteljici na ime naknade štete zbog diskriminacije isplati iznos od 6.500,00 Eura sa zakonskim zateznim kamatama. Tužiteljica postavlja i zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu dostavljenom sudu 16. prosinca 2024. tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. Navodi da su činjenice koje nisu prijeporne i koje tuženik potvrđuje to da se tužiteljica nalazi kod tuženika kao poslodavca u radnom odnosu od 01. srpnja 2024. kao zaposlenica sa kojom je sklopljen ugovor o radu na određeno radno vrijeme (zamjena) na radnom mjestu medicinska sestra/medicinski tehničar prvostupnik u djelatnosti hitne medicine Urbroj: 01-2217/2024 od 27. lipnja 2024.; da je tuženik u svojstvu poslodavca raspisao natječaj pod Urbroj: 01-2538/2024 od 12. kolovoza 2024. objavljen u „Narodnim novinama“ br. 96/2024 od 14. kolovoza 2024. radi prijema u radni odnos 1) prema točki 2. natječaja 5 (pet) izvršitelja za izvršavanje poslova na neodređeno radno vrijeme na radnom mjestu - medicinska sestra/medicinski tehničar u djelatnosti hitne medicine sa radom u Kninu uz ispunjavanje uvjeta: SSS/VŠS – medicinska sestra/tehničar, položen stručni ispit, odobrenje za samostalan rad HKMS i najmanje jedna godina radnog iskustva u struci ili bez radnog iskustva za završeno srednje obrazovanje u trajanju od pet godina, sa naznakom koja dokumentacija (isprave) je potrebna za dokazivanje ispunjavanja uvjeta natječaja te 2) prema točki 3. natječaja 5 (pet) izvršitelja za izvršavanje poslova na neodređeno radno vrijeme na radnom mjestu - medicinska sestra/medicinski tehničar - vozač u djelatnosti hitne medicine sa radom u Kninu uz ispunjavanje uvjeta: SSS/VŠS – medicinska sestra/tehničar, položen stručni ispit, odobrenje za samostalan rad HKMS, najmanje jedna godina radnog iskustva u struci ili bez radnog iskustva za završeno srednje obrazovanje u trajanju od pet godina i posjedovanje vozačke dozvole B kategorije, sa naznakom koja dokumentacija (isprave) je potrebna za dokazivanje ispunjavanja uvjeta natječaja; da se tužiteljica u svojoj prijavi na navedeni natječaj pozvala na njezino pravo prednosti prilikom zapošljavanja sukladno čl. 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom („Narodne novine“ br. 157/13, 152/14, 39/18, 32/20) te priložila dokaze glede utvrđenja statusa osobe s invaliditetom; da su kandidati natječaja za koje je nadležno povjerenstvo tuženika utvrdilo ispunjavanje uvjeta natječaja putem pismene Obavijesti i upute o testiranju za predmetna radna mjesta od 04. rujna 2024. objavljeno na službenoj Internet stranici tuženika 05. rujna 2024. te putem elektroničke pošte ili telefonom, pozvani na testiranje zakazano za dan 10. rujna 2024. sa potrebnim uputama o rasporedu, sadržaju i pravilima testiranja, dok je u samom tekstu navedene Obavijesti naznačeno da se testiranje provodi pismenom provjerom znanja i razgovorom (intervju) s kandidatima; da je zakazanom testiranju pristupilo ukupno 12 kandidata te je povjerenstvo tuženika temeljeno na Zapisniku o provedenom testiranju kandidata od 10. rujna 2024. koji zapisnik je u skraćenoj verziji objavljen na službenoj Internet stranici tuženika 13. rujna 2024 Urbroj: 18-2719/2024 utvrdilo rezultate testiranja i temeljem rezultata testiranja i intervjua predložilo v.d. ravnatelja tuženika prijem prijedlogom imenovanih kandidata, među kojima nije predložena tužiteljica, nakon čega je v.d. ravnatelja tuženika donio Odluku o izboru kandidata broj: 012722/2024 od 13. rujna 2024.; da je tuženik svim kandidatima učesnicima natječaja dostavio Obavijest o rezultatu natječaja broj:
01-2757/2024 od 18. rujna 2024. kao i Obavijest o sklapanju ugovora o radu Urbroj: 01- 2879/2024 od 03. listopada 2024. koji je tužiteljici dostavljen na njezinu adresu prebivališta, sukladno obvezi iz čl. 9. st. 12. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom; da su rezultati provedenog natječaja i odluka tuženika (v.d. ravnatelja) o izboru kandidata broj: 01-2722/2024 od 13. rujna 2024. kojom odlukom tužiteljica nije obuhvaćena (nije izabrana) izazvali nezadovoljstvo na strani tužiteljica te je tužiteljica na Obavijest o rezultatima natječaja Urbroj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024. pravodobno podnijela svoj prigovor protiv postupka provedbe natječaja, a o podnesenom prigovoru v.d. ravnatelja tuženika je donio rješenje Urbroj: 01-2911/2024 od 09. listopada 2024. kojim je rješenjem prigovor tužiteljice odbijen u cijelosti kao neosnovan, nakon čega je tužiteljica putem punomoćnika pravodobno podnijela žalbu na navedeno rješenje na Upravno vijeće tuženika, a koje je Upravno vijeće tuženika odlučujući o žalbi tužiteljice donijelo odluku Urbroj: 16-13-01/2024 od 09. prosinca 2024. kojom je žalbu tužiteljice odbilo u cijelosti kao neosnovanu i potvrdilo ožalbeno rješenje; da je tužiteljica radi rezultata provedenog natječaja putem punomoćnika podnijela tuženiku svoj Zahtjev za zaštitu prava radnika od 03. rujna 2024. koji je kod tuženika zaprimljen 04. listopada 2024. te je v.d. ravnatelja tuženika odlučujući o istom zahtjevu donio odluku Urbroj: 01-2965/2024 od 18. listopada 2024. kojom je zahtjev tužiteljice za zaštitu prava radnika odbijen u cijelosti kao neosnovan te je potvrđena Odluka o izboru kandidata broj 01-2722/2024 od 13. rujna 2024. posljedično kojoj odluci je tužiteljica podnošenjem tužbe zatražila sudsku zaštitu radi, kako navodi utvrđenja diskriminacije, poništenja odluke, radi otklanjanja diskriminacije i naknade štete. Dalje tuženik navodi da se protivi navodima iz tužbe kojima tužiteljica obrazlaže svoj tužbeni zahtjev, smatra ih u cijelosti neosnovanim budući da predstavljaju paušalni subjektivni stav tužiteljice, posebno navodi o provođenju diskriminacije u odnosu na nju osobno, a što da je vidljivo iz navodnih nepravilnosti u samom provođenju predmetnog raspisanog natječaja za prijem radnika, zbog nezakonitog i protuustavnog provođenja natječajnog postupka, a to sve zbog činjenice da je tužiteljica sindikalni povjerenik, pa da diskriminacija spram tužiteljice proizlazi „iz niza činjenica i ponašanja zaposlenika Naslovnog tijela“ te navodi bez stvarne argumentacije o ponašanju pojedinih osoba zaposlenika tuženika koji da su se negativno odnosili spram tužiteljice baš iz razloga što je imenovana za sindikalnu povjerenicu, a da pri tome tužiteljica ne ukazuje na uzročno-posljedičnu vezu glede rezultata provođenja samog postupka natječaja. U odnosu na prijave kandidata, tužiteljica da neosnovano i tendenciozno navodi da na nekoliko prijava kandidata „nije naznačeno za koje se radno mjesto prijava odnosi“ budući da takva tvrdnja ne odgovara stvarnom stanju stvari i samom tijeku natječajnog postupka. Naime, u samom tijeku natječajnog postupka, kod odlučivanja pred Upravnim vijećem tuženika po žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv rješenja v.d. ravnatelja tuženika Urbroj: 01-2911/2024 od 09. listopada 2024., kojim je rješenjem odbijen kao neosnovan prigovor tužiteljice protiv postupka provedbe natječaja, da je utvrđeno da je iz natječajne dokumentacije nedvojbeno vidljivo što su prijavljeni kandidati naveli za što podnose svoju prijavu. U konkretnom slučaju radi se o dijelu natječaja koji se provodio za radna mjesta za koja je uvjetovana srednja ili viša stručna sprema i to za radna mjesta medicinska sestra/tehničar, sa ukupno 10 izvršitelja za mjesto rada u Kninu, te da nije bilo dvojbe da bi se postojeće prijave kandidata mogle odnositi na neka druga radna mjesta, a o čemu da potvrdno govori činjenica da su prijavljeni kandidati pristupili testiranju po dostavljenom pozivu. Upiranje tužiteljice na takav propust tuženika i navod da je trebao eliminirati takve prijave da nema nikakvo pravno uporište, tim više šta da je i bilo takvog propusta, a nije, ta činjenice da uopće nije mogla niti bi imala utjecaja na tijek postupka i na same rezultate testiranja koje je ostvarila tužiteljica. Ako tužiteljica upire na činjenicu da je bila zakinuta zbog učešća u natječaju kandidata koji da su trebali biti eliminirani te utjecali na razlog zbog kojega se kod rezultata natječaja našla, kako to navodi „ispod crte“, ne može objektivno gledano prigovoriti kandidatima koji su na listi rangirani ispred nje niti se može govoriti da joj kod izbora nije dana prednost kao osobi sa invaliditetom budući da bi pravo na prednost kod izbora imala u slučaju da su postojali jednaki uvjeti nakon rezultata testiranja i intervjua (jednaki broj ostvarenih bodova). U svezi „nepotpune dokumentacije“ u prijavama kandidata učesnika natječaja tužiteljica da neosnovano iznosi stav da devet od dvanaest kandidata nisu ispunili uvjete natječaja te da nisu smjeli niti pristupiti testiranju. Naime, tvrdnja tužiteljice da spomenuti kandidati nisu ispunili uvjete natječaja, jer da uz prijavu nisu priložili obvezni dokument validnu Domovnicu jer da im je važnost te isprave istekla, da nema pravno uporište i da predstavlja insinuaciju, kada se tvrdi da sukladnoj važećoj zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, domovnica kao i druge javne isprave koje izdaje nadležni Matični ured, vrijede šest mjeseci od dana izdavanja. Takva tvrdnja da je paušalna i netočna. Tuženik tvrdi da je neprijeporna činjenica da je dokazivanje državljanstva Republike Hrvatske propisano odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“ br. 53/91, 710/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21), koji je nakon posljednjih izmjena na snazi od 01. siječnja 2022., a odredbom čl. 28. st. 1. kojeg je Zakona propisano da je domovnica javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo, a izdaje je matični ured pri čemu je odredbom čl. 29. tog Zakona propisano da se hrvatsko državljanstvo dokazuje važećom osobnom iskaznicom, vojnom iskaznicom ili putovnicom dok da hrvatski državljanin koji nema ni jednu od isprava iz stavka 1. tog članka dokazuje hrvatsko državljanstvo domovnicom koju, na temelju evidencije o državljanstvu, izdaje matični ured. Stoga da je neprijeporna činjenica da je pitanje trajanja važenja isprava (o građanskim stanjima) koje izdaje nadležni Matični ured regulirano odredbama Zakona o državnim maticama („Narodne novine“ br. 96/93, 76/13, 98/19, 133/22) koji je nakon posljednjih izmjena na snazi od 01. siječnja 2023., a kojim je propisano da Tuženik ukazuje, da je temeljnom odredbom čl. 1. Zakona o državnim maticama propisano da su državne matice evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, zaključenja braka i smrti i drugi podaci o tim činjenicama utvrđeni zakonom dok se prema čl. 42. tog Zakona o činjenicama upisanim u državne matice izdaju se izvaci iz državnih matica i potvrde kao isprave trajne vrijednosti. Prema sadržaju odredbi Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama („Narodne novine“ br. 117/21) da također nema posebnih odredbi toga podzakonskog provedbenog propisa, kojim bi se ograničavao rok trajanja izdane isprave o osobnim stanjima građana. Dakle, sukladno navedenoj zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, trajanje valjanosti Domovnice da nije propisano odredbama Zakona o državljanstvu Republike Hrvatske kao ni odredbama provedbenog podzakonskog propisa Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o državljanstvu, obrascu i cijeni obrasca domovnice („Narodne novine“ br. 113/16) pa da je na strani tuženika ispravan zaključak da domovnica kao isprava koju izdaje matični ured sukladno odredbama Zakona o državnim maticama predstavlja ispravu trajne vrijednosti, posebno iz razloga što se temeljni podaci o upisu građana u Knjigu državljana Republike Hrvatske ne mijenjaju. Slijedom navedenog tuženik smatra da tužiteljica bez pravne osnove prigovara ispravnosti priloženih isprava u natječajnoj dokumentacije od strane većine prijavljenih kandidata, a kada bi tuženik kao poslodavac prihvatio njezin stav, tada da bi se zapravo radilo o povredi ustavnih prava učesnika natječaja zbog nepriznavanja dostavljene isprave i de facto povredi ustavnog prava na rad prijavljenih kandidata. Što se tiče uvjerenja o nekažnjavanju kandidata P.M. (1996), a obzirom je uz prijavu predana navedena isprava izdana u siječnju 2024. i time isprava starija od šest mjeseci, tuženik ukazuje da kandidat P.M. (1996) nije zadovoljio kriterije testiranja i intervjua te je rangirana lošije od tužiteljice te nije ni izabrana, a poradi čega da postupak uključivanja tog kandidata nije uopće utjecao na rezultate natječaja u negativnom odrazu spram tužiteljice, niti su time povrijeđena bila kakva prava tužiteljica, a što bi se ocijenilo kao nezakonito i protuustavno postupanje na strani tuženika i uzrokovala diskriminacija i povreda ustavnih prava tužiteljice. Činjenica što je imenovanoj kandidatkinji dopušteno da pristupi testiranju je stav tuženika da zbog specifičnosti djelatnosti tuženika (služba hitne medicine) i kroničnog nedostatka stručnog i kvalificiranog osoblja, neminovno diktira ponašanje tuženika u izlasku na tržište rada i traženju zaposlenika, te time i nastojanja da se što većem broju kandidata dopusti sudjelovanje u natječaju, zbog čega da tuženik kontinuirano i raspisuje natječaja za primanje novih stručnih i kvalificiranih radnika. Samim time što je u konkretnom slučaju kandidat NJ priložila uvjerenje o nekažnjavanju starije od šest mjeseci, da ne podrazumijeva da je isprava krivotvorena, a u slučaju da je za to bilo potrebe, tuženik kao poslodavac da ima pravo zahtijevati od svih kandidata koji bi ušli u obzir za izbor ili svakako prije donošenja odluke o izboru odnosno sklapanja ugovora o radu dostavu izvornika traženih isprava, provjeru statusa i vjerodostojnost takvih isprava. Međutim, u konkretnom slučaju da to nije bilo potrebno jer da imenovana kandidatkinja nije zadovoljila na provedenom testiranju pa da nije ni predložena za prijem u radni odnos. Konačno, u odnosu na navode tužiteljice o „diskriminaciji“ prema njoj osobno i „stavljanje u nepovoljan položaj“ od strane tuženika kod provođenja predmetnog natječaja, tuženik ističe da tužiteljica nema pravni osnov za isticanje tužbenog zahtjeva glede diskriminacije i traženja pravične novčane naknade, tim prije što je tužbeni zahtjev postavljen paušalno i bez navođenja konkretne argumentacije koja bi mogla potvrditi navode da se radi o diskriminaciji tužiteljice zbog njezinog položaja sindikalne povjerenice kod tuženika i zbog činjenice da ona kao sindikalni povjerenik sudjeluje kod podnošenja kaznenih prijava od strane PU šibensko-kninske zbog zlouporabe položaja i ovlasti te da se nju zbog toga „sustavno eliminira i šikanira“ i da ima problema u odnosima sa odgovornim osobama kod tuženika (glavnom sestrom i članom povjerenstva predmetnog natječaja). Iz činjenice da tužiteljica ne pruža konkretne dokaze radi opravdanja postojanja uzročno-posljedične veze sa postojećim radnim odnosom tužiteljice kod tuženika i tijekom postupka po predmetnom natječaju za prijam radnika na neodređeno vrijeme, osim prijedloga za saslušanje svjedoka, a pri tome nije precizirano na koje konkretne okolnosti vezano za provođenje konkretnog natječaja njihovo saslušanje predlaže, to da tuženik i nije u mogućnosti dati svoj konkretan odgovor na takve navode tužiteljice i predložiti eventualne dokaze te se kod svojih navoda može referirati isključivo glede postojanja pravnog osnova o razlozima za podnošenje tužbenog zahtjeva u odnosu na postojanje diskriminacije i zahtjeva za isplatom pravične naknade. Tuženik smatra da se raspisivanje i provođenje natječaja za prijem u radni odnos Urbroj: 01-2538/2024 od 12. kolovoza 2024. ne može ni po kojoj osnovi vezivati za postojeća prava koja tužiteljica ostvaruje iz postojećeg radnog odnosa kod tuženika kao poslodavca, niti se može vezivati sa njezinim statusom sindikalnog povjerenika kod tuženika, posebno ne u šikaniranju i dovođenju tužiteljice u nepovoljan i diskriminirajući položaj u odnosu na ostale kandidate učesnike u predmetnom natječaju, jer da za to ne postoje nikakvi razlozi koje bi tužiteljica mogla navesti i valjano obrazložiti da bi takvi razlozi neposredno utjecali na rezultate provedenog testiranja i rangiranje kandidata kod utvrđenja prijedloga za izbor kandidata u radni odnos. Slijedom svega navedenog tuženik predlaže odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev i naloži tužiteljici da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak.
3. U podnesku dostavljenom sudu 21. siječnja 2025. tužiteljica ispravlja tužbeni zahtjev na način da iz točke II. tužbenog zahtjeva izostavlja riječ „i protuustavna“ pa tako ispravljenom točkom II. tužbenog zahtjeva tužiteljica traži da sud poništi nezakonitu odluku tuženika o izboru kandidata nazvanu Obavijest o rezultatu natječaja broj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024.
4. U dokaznom je postupku sud pročitao i pregledao podatke o dostavi pismena (list spisa 10), Odluku Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Urbroj: 01- 2965/2024 od 18. listopada 2024. (list spisa 11-13), presliku osobne iskaznice tužiteljice (list spisa 14-15), Natječaj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Urbroj: 01- 2538/2024 od 12. kolovoza 2024. (list spisa 16-19), Obavijesti i upute o testiranju za radno mjesto od 04. rujna 2024. (list spisa 20-22), Obavijest o rezultatima natječaja broj: 01- 2757/2024 od 18. rujna 2024. (list spisa 23), zahtjev za zaštitu prava FJ od 03. rujna 2024. (list spisa 24-27), Obavijest o sklapanju ugovora o radu broj: 01-2879/2024 od 03. listopada 2024. (list spisa 28), zapisnik i prijedlog Povjerenstva Urbroj: 18-2985/2024 od 21. listopada 2024. (list spisa 29-30), Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen 27. lipnja 2024. (list spisa 31-34), zapisnik o provedenom testiranju od 10. rujna 2024. (list spisa 46- 48), zapisnik i prijedlog povjerenstva Urbroj: 18-2719/2024 od 13. rujna 2024. (list spisa 50- 51), Odluku Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije broj: 01-2722/2024 od 13. rujna 2024. (list spisa 52-53), Odluku Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Urbroj: 16-13-01/2024 od 09. prosinca 2024. (list spisa 54-56), rješenje Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku klasa: UP/I-116-02/24-01/684, urbroj: 443-02-03-21-24-1 od 23. prosinca 2024. (list spisa 65-72, 336-354), mišljenje Hrvatske komore medicinskih sestara klasa: 053-01/24-01/634, urbroj: 696-1/1-24-2 od 18. prosinca 2024. (list spisa 73-75), suglasnost Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske klasa: 100-01/23-03/115, Urbroj: 534-03-1-1/6-23-25 od 21. studenog 2023. (list spisa 81- 82), natječaj za prijem u radni odnos Urbroj: 01-2538/2024 od 12. kolovoza 2024. (list spisa 83-87), oglas objavljen u Narodnim novinama broj 96/2024 od 14. kolovoza 2024 (list spisa 88), Odluku Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije broj: 01-2676-3/2024 od 04. rujna 2024. (list spisa 89), Obavijest i upute o testiranju za radno mjesto od 04. rujna 2024. (list spisa 90-92), Zapisnik i prijedlog povjerenstva Urbroj: 18-2719/2024 od 13. rujna 2024. (list spisa 93-94), Zapisnik o provedenom testiranju kandidata od 10. rujna 2024. (list spisa 95-98), popis usmenih pitanja za kandidate (list spisa 99), obrazac pisanog testa za kandidate (list spisa 100-101), popunjene testove kandidata koji su pristupili testiranju (list spisa 100-125), Odluku Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije broj: 01- 2722/2024 od 13. rujna 2024. (list spisa 126-127), Obavijest o rezultatima natječaja broj: 01- 2757/2024 od 18. rujna 2024. (list spisa 128), Obavijest o sklapanju ugovora o radu broj:
01-2879-2/2024 od 03. listopada 2024. s dostavnicom (list spisa 129-130), e-mail obavijest od 17. rujna 2024. (list spisa 131), prijave kandidata u natječaju sa svim priloženim ispravama (list spisa 132-325), rješenje Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku klasa: UP/I-116-02/24-01/685, urbroj: 443-02-03-21-24-1 od 23. prosinca 2024. (list spisa 344-351), tužbe podnesene Upravnom sudu u Splitu i odgovore na tužbu (list spisa 367-424), saslušao je svjedoke ČJ (list spisa 355-356), EJ (list spisa 356-357), LJ (list spisa 357-358), FJU (list spisa 358-359), JJ (list spisa 359-361) i KJ (list spisa 361- 362) te je saslušao tužiteljicu FJ (list spisa 426-429) i ravnatelja tuženika OJ (list spisa 429-431). Izvedeni su time u postupku svi predloženi dokazi, budući je tužiteljica odustala od prijedloga za saslušanje svjedoka HJ na pripremnom ročištu održanom 17. siječnja 2025., a od dokaza za saslušanjem svjedoka OJU i ŽJ na ročištu glavne rasprave održanom 19. svibnja 2025.
4.1. Istaknimo ovdje da je sud na pripremnom ročištu održanom 19. svibnja 2025., a obzirom na navode tuženika da tužiteljica pred Upravnim sudom u Splitu vodi nekoliko postupaka u kojima traži poništenje odluka tuženika donesenih u predmetnom natječaju poradi čega da nije jasno što tužiteljica točno traži u ovom postupku, odredio da će od Upravnog suda u Splitu zatražiti podatak o sporu koji tužiteljica vodi pred tim sudom u svezi predmetnog natječaja, međutim, od pribave kojih je podataka sud odustao. Ovo jer je tužiteljica sudu dostavila tužbe s prilozima kojima je pokrenula upravne sporove pred Upravnim sudom u Splitu i odgovore na tužbu koje je tuženik u tim sporovima dostavio Upravnom sudu u Splitu (list spisa 367-424), cjelovitost koje dokumentacije ovdje tuženik koji je stranka tih upravnih sporova ne osporava, a poradi čega više nije bilo potrebe za pribavljanjem te dokumentacije od Upravnog suda u Splitu. Ovo nadalje i jer je sud pregledom dostavljene dokumentacije (list spisa 367-424) utvrdio da je predmet tih upravnih sporova poništenje odluka koje je tuženik donio u predmetnom natječaju dok je predmet ovog spora, a kako to izričito tužiteljica navodi na pripremnom ročištu 19. svibnja 2025., utvrđenje diskriminacije, otklanjanje diskriminacije i naknada štete (zbog diskriminacije), dakle, nedvojbeno tužba iz čl. 17. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ br. 85/08, 112/12) za odlučivanje o kojoj je tužbi sukladno čl. 18. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ br. 85/08, 112/12) nadležan upravo općinski sud, što tuženik u ovom postupku niti ne dovodi u pitanje te štoviše na ročištu glavne rasprave održanom 22. svibnja 2025. izrijekom navodi da u ovom postupku ne spori nadležnost ovog suda za odlučivanje o predmetnoj tužbi te da ne ističe prigovor litispendencije, dodajući da je on kao tuženik u upravnom sporu predložio odbaciti tužbu jer da upravni sud nije nadležan za odlučivanje u svezi predmetnog natječaja.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5.1. Tužiteljica u tužbi navodi da ju je tuženik diskriminirao po osnovi članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika u postupku zapošljavanja (javnog natječaja) te traži otklanjanje diskriminacije na način da se tuženiku naloži eliminirati s liste kandidate koji nisu ispunili uvjete natječaja, donijeti novu odluku o rezultatu natječaja i sklopiti s tužiteljicom ugovor o radu na neodređeno vrijeme kao što traži i to da sud poništi kao nezakonitu odluku tuženika o izboru kandidata nazvanu Obavijest o rezultatu natječaja broj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024. te naloži tuženiku naknaditi tužiteljici neimovinsku štetu zbog diskriminacije u iznosu od 6.500,00 Eura pa je tako predmet ovog spora tužba radi utvrđenja diskriminacije u postupku zapošljavanja (javnog natječaja), radi otklanjanja diskriminacije uz poništaj obavijesti o rezultatima Natječaja i radi naknade štete zbog diskriminacije.
5.2. Odredba čl. 7. st. 4. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZoR) propisuje da je zabranjena izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s tim Zakonom i posebnim zakonima.
5.3. Odredba čl. 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ br. 85/08, 112/12, dalje: ZSD) propisuje da se tim Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.
5.4. Pri tome, čl. 1. st. 2. i st. 3. ZSD definiraju da se diskriminacijom u smislu tog Zakona smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. tog članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama te da se diskriminacijom smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. tog članka.
5.5. Sukladno čl. 2. ZSD izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ZSD kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji dok neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.
5.6. Odredba čl. 9. ZSD propisuje da je diskriminacija u svim pojavnim oblicima zabranjena, uz iznimke propisane st. 2. tog članka kada se stavljanje u nepovoljniji položaj ne smatra se diskriminacijom, a nastavno na što čl. 16. ZSD propisuje da svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu toga prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom u članku 17. tog Zakona i da se posebni postupci za zaštitu od diskriminacije u području rada i zapošljavanja smatraju sporovima iz radnih odnosa, pri čemu čl. 17. ZSD propisuje da je osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama tog Zakona ovlaštena podnijeti tužbu i tražiti 1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije), 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije), 3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete) i 4. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.
5.7. Istaknimo pri tome da je sukladno čl. 20. ZSD ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama tog Zakona, ta stranka dužna učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije te u tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.
6. U postupku među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na određeno vrijeme kao zamjena privremeno odsutnog radnika na radnom mjestu medicinske sestre/medicinskog tehničara prvostupnika u djelatnosti hitne medicine 1, temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 27. lipnja 2024. (list spisa 31-34).
6.1. Nadalje, u postupku nije sporno niti to
- da je tuženik 12. kolovoza 2024. raspisao javni natječaj za prijem u radni odnos (dalje: Natječaj), među ostalim, za radna mjesta medicinska sestra / tehničar (m/ž) u djelatnosti hitne medicine i to jednog izvršitelja na određeno vrijeme za rad u Šibeniku i 5 izvršitelja na neodređeno vrijeme za rad u Kninu te radna mjesta medicinska sestra / tehničar (m/ž) – vozač u djelatnosti hitne medicine i to 5 izvršitelja na neodređeno vrijeme za rad u Kninu, pri čemu sud uvidom u Natječaj za prijem u radni odnos Urbroj: 01-2538/2024 od 12. kolovoza 2024. (list spisa 83-87) utvrđuje da su uvjeti za radno mjesto medicinska sestra / tehničar (m/ž) u djelatnosti hitne medicine SSS /VŠS medicinska sestra / tehničar, položen stručni ispit, odobrenje za samostalan rad HKMS i najmanje jedna godina radnog iskustva u struci ili bez radnog iskustva za završeno srednje obrazovanje u trajanju od 5 godina dok su uvjeti za medicinska sestra / tehničar (m/ž) – vozač u djelatnosti hitne medicine SSS /VŠS medicinska sestra / tehničar, položen stručni ispit, odobrenje za samostalan rad HKMS, najmanje jedna godina radnog iskustva u struci ili bez radnog iskustva za završeno srednje obrazovanje u trajanju od 5 godina te vozačka dozvola B kategorije;
- da je Natječaj objavljen u Narodnim novinama broj 96/2024 od 14. kolovoza 2024., a kako to proizlazi iz oglasa objavljenog u Narodnim novinama broj 96/2024 od 14. kolovoza 2024 (list spisa 88);
- da je tuženik 04. rujna 2024. donio Odluku o imenovanju povjerenstva za provedbu Natječaja u koje je za provedbu natječaja za prijem u radni odnos za radna mjesta medicinska sestra / tehničar u djelatnosti hitne medicine imenovao CJ, dr. med. za predsjednika, KJ, bacc. med. techn. za člana i JJ dipl. iur. za člana (dalje: Povjerenstvo), a kako to proizlazi i iz Odluke Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije broj: 01-2676-3/2024 od 04. rujna 2024. (list spisa 89);
- da je tuženik 04. rujna 2024. na svojoj internetskoj stranici objavio te je kandidatima i dostavio obavijesti i upute o testiranju za radna mjesta medicinska sestra / tehničar i medicinska sestra / tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine, pri čemu sud uvidom u Obavijest i upute o testiranju za radno mjesto od 04. rujna 2024. (list spisa 90-92) utvrđuje da je tuženik pisani dio testiranja (pisanu provjeru znanja) odredio za 10. rujna 2024., da je odredio da će osim pisanog testiranja biti proveden i razgovor (intervju) s kandidatima, da je naveo izvore za pripremu provjere znanja za radna mjesta u djelatnosti hitne medicine kao i pravila testiranja te konačno i popis kandidata (13) koji udovoljavaju uvjetima natječaja za radna mjesta medicinska sestra / tehničar i medicinska sestra / tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine, među kojim kandidatima je i ovdje tužiteljica;
- da je testiranju za radna mjesta medicinska sestra / tehničar i medicinska sestra / tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine pristupilo 12 kandidata među kojima i tužiteljica te da je tuženik o provedenom testiranju sastavio zapisnik, uvidom u koji Zapisnik i prijedlog povjerenstva Urbroj: 18-2719/2024 od 13. rujna 2024. (list spisa 93-94) sud utvrđuje da je temeljem rezultata testiranja (pisane provjere znanja) i razgovora (intervjua) Povjerenstvo sastavilo rang listu kandidata na kojoj je ovdje tužiteljica bila rangirana na 11 mjestu sa ukupno 15 bodova te da je Povjerenstvo temeljem takve rang liste v.d. ravnatelju tuženiku predložilo prijem kandidata K.B., L.M., L.P., I.G. i J.M. za radno mjesto medicinska sestra / tehničar u djelatnosti hitne medicine na neodređeno vrijeme za rad u Kninu te kandidate K.V., S.A., I.S., A.H. i M.T. za radno mjesto medicinska sestra / tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine na neodređeno vrijeme za rad u Kninu, dakle, Povjerenstvo je za zapošljavanje v.d. ravnatelja tuženika predložilo prvih 10 kandidata sa rang liste;
- da je na pisanom testiranju (pisanoj provjeri znanja) tužiteljica ostvarila 9/10 bodova te da su od preostalih kandidata dva kandidata imala veći broj bodova (ZJ i ĆJ) dok je troje drugih kandidata imalo isti broj bodova kao tužiteljica (GJ, UJ i BJ), a preostalih šest kandidata manji broj bodova od tužiteljice (IJ, AJ, NJ, MJ, PJ i ĐJ), a kako to proizlazi iz Zapisnika o provedenom testiranju kandidata od 10. rujna 2024. (list spisa 95-98), iz kojeg zapisnika dalje proizlazi da je na razgovoru (intervju) tužiteljica dobila 6 bodova isto kao i drugih dvoje kandidata (ZJ i NJ) dok su preostali kandidati dobili veći broj bodova od tužiteljice;
- da je po takvom prijedlogu Povjerenstva za prijem kandidata u radni odnos na neodređeno vrijeme tuženik izvršio izbor kandidata te je Odlukom Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije broj: 01-2722/2024 od 13. rujna 2024. (list spisa 52-53, 126-127, dalje: Odluka od 13. rujna 2024.) izabrao BJ, IJ, ZJ, MJ UJ i AJ za obavljanje poslova medicinska sestra / tehničar u djelatnosti hitne medicine na neodređeno vrijeme u Ispostavi Knin te ĆJ, GJ, MJ, ĐJ i PJ za obavljanje poslova medicinska sestra / tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine na neodređeno vrijeme u Ispostavi Knin, nakon donošenja koje je Odluke tuženik svim kandidatima među kojima i tužiteljici dostavio Obavijest o rezultatima natječaja broj: 01-2757/2024 od 18. rujna 2024. (list spisa 23, dalje: pobijana Obavijest), donošenje koje odluke tužiteljica smatra diskriminacijom tužiteljice i u ovom postupku traži da sud tu odluku poništi kao nezakonitu;
- da je tužiteljica podnijela prigovor protiv Obavijesti o rezultatima natječaja broj: 01- 2757/2024 od 18. rujna 2024. (list spisa 23) i protiv postupka provedbe Natječaja, koji je prigovor tuženik rješenjem Urbroj: 01-2911/2024 od 09. listopada 2024. odbio kao neosnovan, nakon čega je tužiteljica 22. listopada 2024. podnijela žalbu protiv označenog rješenja tuženika, koju je žalbu Upravno vijeće tuženika odbilo kao neosnovanu, a što sve proizlazi uvidom u Odluku Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Urbroj: 16- 13-01/2024 od 09. prosinca 2024. (list spisa 54-56);
- da je tužiteljica po zaprimanju Odluke Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Urbroj: 16-13-01/2024 od 09. prosinca 2024. (list spisa 54-56) tuženiku podnijela zahtjev za zaštitu prava radnika, koji je zahtjev tužiteljice tuženik 18. listopada 2024. odbio kao neosnovan i takvu svoju odluku dostavio tužiteljici 21. listopada 2024., sve što proizlazi uvidom u zahtjev FJ za zaštitu prava od 03. rujna 2024. (list spisa 24-27) te Odluku Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Urbroj: 01-2965/2024 od 18. listopada 2024. (list spisa 11-13) s podacima o dostavi pismena (list spisa 10), nakon čega tužiteljica 05. studenoga 2024. sudu podnosi predmetnu tužbu koja je obzirom na istaknute datume prema ocjeni suda pravodobna u smislu odredbe čl. 133. ZoR.
7. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je s obzirom se našla „ispod crte“ u postupku Natječaja, a u korelaciji s time da su na Natječaju „prošli“ kandidati čije da prijave nisu smjele biti uzete u obzir, ona diskriminirana po osnovi članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika odnosno da je ona nezakonito provedenim Natječajem zbog članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika stavljena u nepovoljniji položaj od ostalih kandidata kojima da je tuženik pogodovao uzimanjem u obzir nepotpunih prijava, koje da prijave nisu uzete u obzir bi tužiteljica „prošla“ na Natječaju i dobila ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
7.1. U svezi prijava drugih kandidata tužiteljica tvrdi da tuženik sukladno uvjetima Natječaja nije smio uzeti u obzir i na testiranje pozvati one kandidate koji u svojoj prijavi nisu naznačili za koje se radno mjesto prijavljuju na Natječaj. Pregledom prijava kandidata u natječaju sa priloženim ispravama (list spisa 132-325) sud utvrđuje da su u svojim prijavama kandidati BJ (list spisa 156), UJ (list spisa 198), IJ (list spisa 214), AJ (list spisa 231) i ZJ (list spisa 266) naveli da se javljaju na Natječaj za radno mjesto medicinska sestra / tehničar u djelatnosti hitne medicine na neodređeno vrijeme u Kninu odnosno za radno mjesto medicinska sestra / tehničar u timu T2 u Knin; da je kandidat GJ (list spisa 183) naveo da se javlja na radno mjesto medicinska sestra/tehničar – vozač pri čemu činjenica da uz navedeno nije dodatno naveo riječ Knin uopće ne dovodi u pitanje za koje se radno mjesto kandidat prijavljuje budući je radno mjesto medicinska sestra/tehničar – vozač za koje ovaj kandidat navodi da se na njega javlja sukladno sadržaju natječaja raspoloživo isključivo u Kninu; da su kandidati MJ (list spisa 286), TJ (list spisa 290) i PJ (list spisa 315) naveli da se javljaju na Natječaj za radno mjesto medicinska sestra / tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine u Kninu; te da je kandidat ĐJ (list spisa 168) navela da se javlja na Natječaj za radno mjesto medicinska sestra / tehničar i medicinska sestra – vozač u djelatnosti hitne medicine na neodređeno vrijeme, pri čemu sud pregledom njene prijave utvrđuje da je u istoj uistinu vlastoručno (ne računalom) napisana oznaka radnog mjesta medicinska sestra – vozač, međutim, kako Natječaj nije kao (formalni) uvjet odredio prijavu (molbu) za posao ispisanu na računalu to je i ovako ispunjena prijava kandidata ŠJ uredna prijava. Tako pregledom prijava kandidata u natječaju sa priloženim ispravama (list spisa 132-325) sud utvrđuje da je uz tužiteljicu koja podnosi prijavu (list spisa 132) za radno mjesto medicinska sestra / tehničar u djelatnosti hitne medicine u Kninu i radno mjesto medicinska sestra / tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine u Kninu, 10 drugih kandidata (pri čemu sud ističe da se radi upravo o onih 10 kandidata koji su na Natječaju i izabrani za zapošljavanje) u svojim prijavama na natječaj izričito naznačilo za zapošljavanje na koje se radno mjestu prijavljuju na Natječaj dok je jedino kandidat NJ u svojoj prijavi (list spisa 246) navela to da se javlja za radno mjesto medicinske sestre bez da je pobliže označila da li se prijavljuje za zapošljavanje na određeno ili neodređeno vrijeme (obzirom je Natječaj raspisan i za pijem na određeno i na neodređeno) te da li se prijavljuje za rad u Kninu i/ili Šibeniku, međutim, neovisno o kojem propustu specificiranja sud utvrđuje da iz takve prijave, a u kojoj ipak stoji jasno navedeno da se prijava podnosi za radno mjesto medicinske sestre, sud utvrđuje da je ovakvom prijavom postupljeno sukladno uvjetima Natječaja, konkretno uvjetu da je u prijavi obvezna naznaka radnog mjesta za koje se prijava podnosi. Valja ovdje istaknuti da čak i u slučaju da je prijavu kandidata NJ sud cijenio nepotpunom te da je posljedično tome sud utvrdio da tuženik ovu kandidatkinju nije smio pozvati na testiranje, sud svejedno ne bi cijenio da je to što je tuženik prihvatio kao formalno potpunu njenu prijavu te ju pozvao na testiranje, utjecalo na pravilnost rezultata Natječaja, ovo stoga što NJ nije jedan od izabranih kandidata na Natječaju, štoviše, nije niti kandidat koji je na rang listi po bodovima prednjačio tužiteljici pa da je time što je NJ pozvao na testiranje tuženik stavio tužiteljicu u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. U svezi navedenog sud ističe da je i Državni inspektorat u rješenju Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku klasa: UP/I-116- 02/24-01/684, urbroj: 443-02-03-21-24-1 od 23. prosinca 2024. (list spisa 65-72, 336-354) utvrdio da su svi primljeni kandidati, sukladno tekstu predmetnog Natječaja, u svojim prijavama i zamolbama odredili radno mjesto na koje se javljaju kao i to da rukom dopisno radno mjesto medicinska sestra – vozač u zamolbi primljene kandidatkinje ŠJ samo po sebi nije razlog isključivosti podnesene natječajne dokumentacije te kandidatkinje.
7.2. U svezi prijava drugih kandidata tužiteljica dalje tvrdi da tuženik sukladno uvjetima Natječaja nije smio uzeti u obzir i na testiranje pozvati kandidate koji su svojoj prijavi priložili domovnice izdane s datumom starijim od 6 mjeseci prethodno podnošenju prijave. Međutim, raspisanim Natječajem (list spisa 83-86) nije bilo određeno da je uz prijavu na Natječaj kandidat dužan dostaviti domovnicu ne stariju od 6 mjeseci već je određeno da je uz prijavu na natječaj obvezno dostaviti „presliku domovnice“, što tumačeno u svezi daljnjeg sadržaja Natječaja u kojem stoji da je prijavi potrebno priložiti i „uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja ne vodi kazneni postupak (original ne stariji od 6 mjeseci)“, dovodi do zaključka da domovnica kandidata ne mora biti priložena u izvorniku kao i da može biti starija od 6 mjeseci. Poradi navedenog, a vodeći dalje računa i o tome da niti jednim u trenutku raspisivanja Natječaja važećim pozitivnim propisom nije određeno da domovnica koja je starija od 6 mjeseci gubi pravni učinak valjane javne isprave (kako to neosnovano tvrdi tužiteljica navodeći da domovnica kao i druge isprave koje izdaje matični ured vrijedi šest mjeseci), to činjenica da su drugi kandidati svojoj prijavi na Natječaj priložili domovnice koje su starije od 6 mjeseci od dana podnošenja prijava ne dovodi u pitanje pravilnost i zakonitost provedenog natječaja te činjenica da je tuženik uzeo u obzir prijave tih kandidata i pozvao ih na testiranje te konačno donio i odluku o prijemu na radno mjesto onih kandidata koji su prijavi priložili domovnicu stariju od 6 mjeseci nedvojbeno ne predstavlja stavljanje tužiteljice u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji (po bilo kojoj od osnova po kojima je diskriminacija ZSD zabranjena). Naime, stavljanje tužiteljice u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji u pogledu ove činjenice i u okolnostima ovog slučaja bi postojalo onda kada bi tuženik prihvatio domovnicu kandidata koja je starija od 6 mjeseci, a ne bi prihvatio domovnicu tužiteljice koja je starija od 6 mjeseci, što ovdje nije slučaj. Što se tiče činjenice da je kandidatkinja UJ uz prijavu priložila domovnicu (list spisa 202) na kojoj stoji njeno rođeno prezime VJ, neosnovano prema ocjeni suda tužiteljica smatra da je ista bila dužna zbog navedenog prijavi priložiti i vjenčani list, ovo kao prvo, jer ta isprava nije bila obvezna natječajna dokumentacija te kao drugo, jer je činjenica da je UJ rođ. VJ nedvojbeno razvidna iz njenih osobnih podataka koji su istaknuti na preslici osobne iskaznice (list spisa 200 - OIB i datum rođenja navedeni u osobnoj iskaznici su identični OIB i datumu rođenja navedenom u domovnici) pa stoga nema sumnje da je domovnica na ime VJ upravo domovnica kandidatkinje UJ. Istaknimo ovdje da se i u rješenju Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku klasa: UP/I-116-02/24-01/684, urbroj: 443-02-03-21-24-1 od 23. prosinca 2024. (list spisa 65-72, 336-354) utvrđuje da su domovnice koje su svojim prijavama na Natječaj priložili ĆJ, GJ, ĐJ i PJ uredne isprave priložene sukladno uvjetima Natječaja.
7.3. Konačno u svezi prijava drugih kandidata tužiteljica tvrdi i to da tuženik sukladno uvjetima Natječaja nije smio uzeti u obzir i na testiranje pozvati onog kandidata koji je svojoj prijavi priložio uvjerenje o nekažnjavanju izdano s datumom starijim od 6 mjeseci prethodno danu podnošenja prijave. Iako točno, a što sud utvrđuje pregledom prijava kandidata u natječaju sa priloženim ispravama (list spisa 132-325), da je kandidatkinja NJ prijavi na Natječaj priložila uvjerenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: Su-Ukpe- 8111/2024 da se protiv nje ne vodi kazneni postupak izdano 11. siječnja 2024. (list spisa 253), dakle, uvjerenje da se protiv podnositelja ne vodi kazneni postupak starije od 6 mjeseci od dana podnošenja prijave, ocjena je suda da činjenica da je tuženik uzeo u obzir prijavu ove kandidatkinje te ju pozvao na testiranje nedvojbeno ne predstavlja stavljanje tužiteljice u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji (po bilo kojoj od osnova po kojima je diskriminacija ZSD zabranjena) jer bi u svezi te činjenice u okolnostima ovog slučaja stavljanje tužiteljice u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji postojalo da je tuženik u Natječaju prihvatio prijavu i pozvao na testiranje kandidatkinju NJ iako je priložila uvjerenje da se protiv nje ne vodi kazneni postupak starije od 6 mjeseci, a da nije prihvatio prijavu i pozvao na testiranje tužiteljicu u slučaju da je i ona svojoj prijavi priložila uvjerenje da se protiv nje ne vodi kazneni postupak starije od 6 mjeseci. Svakako ovaj sud utvrđuje da je tuženik prihvaćanjem prijave kandidata NJ koja svojoj prijavi nije priložila uvjerenje da se protiv nje ne vodi kazneni postupak ne starije od 6 mjeseci (kako se to Natječajem izričito tražilo) i pozivanjem iste na testiranje postupio protivno uvjetima Natječaja, ovo obzirom je Natječajem određeno da tuženik zadržava pravo provedbe testiranja onih kandidata koji su podnijeli urednu zamolbu sa svim traženim dokazima o ispunjavanju uvjeta natječaja, ali takav propust tuženika u provedbi Natječaja prema ocjeni suda na nikoji način nije utjecao na pravilnost i zakonitost odluke tuženika o izboru kandidata na Natječaju, obzirom tuženik za prijem na radno mjesto nije izabrao kandidatkinju NJ već druge kandidate (koji su svojoj prijavi priložili uvjerenje da se protiv njih ne vodi kazneni postupak ne starije od 6 mjeseci). Drugim riječima, opisani propust u provedbi natječaja bi utjecao na pravilnost i zakonitost rezultata Natječaja da je tuženik za prijem na radno mjesto odabrao onog kandidata koji svojoj prijavi nije priložio svu Natječajem određenu obvezu dokumentaciju.
7.4. Što se pak tiče navoda Državnog inspektorat u rješenju Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku klasa: UP/I-116-02/24-01/684, urbroj: 443-02-03- 21-24-1 od 23. prosinca 2024. (list spisa 65-72, 336-354) da su u postupak Natječaja uključeni kandidat ĆJ koji je natječajnu dokumentaciju podnio izvan natječajnog roka dana 23. kolovoza 2024., da je kandidat MJ u sklopu svoje natječajne dokumentacije priložio presliku vozačke dozvole nečitljivog karaktera dok je kandidatkinja ĐJ u sklopu svoje natječajne dokumentacije priložila preslik nevažeće osobne iskaznice, za istaknuti je kako slijedi. Nije točno da je kandidat MJ priložio preslike dozvole nečitljivog karaktera budući ovaj sud pregledom preslike vozačke dozvole kandidata MJ (list spisa 296) utvrđuje da iako mutna, preslika vozačke dozvole MJ omogućuje iščitavanje svih podataka relevantnih za predmetni Natječaj konkretno da se radi o vozačkoj dozvoli MJ i da isti ima vozačku dozvolu B kategorije. Nadalje nije točno da je kandidat ĆJ prijavu na natječaj odnosno natječajnu dokumentaciju podnio izvan natječajnog roka obzirom je pregledom potvrde o preporučenom slanju istaknute na kuverti u kojoj ĆJ dostavlja natječajnu dokumentaciju (list spis 312-314) razvidno da je prijava istog na Natječaj tuženiku poslana preporučenom poštom 20. kolovoza 2024. i upravo se taj dan, a ne dan 23. kolovoza 2024., ima uzeti kao dan podnošenja prijave kandidata ĆJ na Natječaj. Što se tiče isteka važenja osobne iskaznice kandidatkinje ŠJ, sud ističe da uistinu iz preslike njene osobne iskaznice (list spisa 188) proizlazi da je osobna iskaznica u trenutku podnošenja prijave na Natječaj bila nevažeća budući je istekla 16. kolovoza 2024., međutim, obzirom da osobna iskaznica u postupku javnog natječaja za zapošljavanje služi isključivo utvrđenju identiteta kandidata, a ĐJ je u trenutku podnošenja prijave na Natječaj te trenutku pristupanja na testiranje povedeno u Natječaju već bila zaposlenik tuženika (na određeno vrijeme), kako to proizlazi iz potvrde HZMO (list spisa 180-182), poradi čega je tuženiku nedvojbeno bio poznat identitet ove kandidatkinje, a osim čega o njenom identitetu svjedoči i važeća vozačka dozvola priložena prijavi (list spisa 171), to je ocjena suda da činjenica da je kandidatkinja ĐJ prijavi priložila presliku osobne iskaznice kojoj je istekao rok važenja nije utjecala na pravilnost i zakonitost Natječaja odnosno da ocjena je suda da prihvaćanjem prijave ŠJ i konačno donošenjem odluke o izboru ove kandidatkinje za prijem u radni odnos, tuženik tužiteljicu zbog njenog članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika kod tuženika nije stavio u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.
7.5. Tužiteljica u tužbi dalje navodi i to da su na Natječaju sudjelovali kandidati koji ne ispunjavaju propisane uvjete Natječaja, međutim, sud je pregledom prijava kandidata u natječaju sa priloženim ispravama (list spisa 132-325) te ocjenom činjenica koje proizlaze iz isprava koje kandidati prilažu svojim ispravama u svezi sa uvjetima Natječaja kao nedvojbeno utvrdio da svaki od prijavljenih kandidata ispunjava sve uvjete koji su određeni za prijem na radno mjesto na koje se svaki pojedini kandidat prijavio odnosno da kandidati koji su se prijavili na radno mjesto medicinska sestra / tehničar u djelatnosti hitne medicine (pod točkom 2. Natječaja) ispunjavaju uvjete: SSS/VŠS medicinska sestra / tehničar, položen stručni ispit, odobrenje za samostalan rad HKMS i najmanje jedna godina radnog iskustva u struci ili bez radnog iskustva uz završeno srednje obrazovanje u trajanju od pet godina dok kandidati koji su se prijavili na radno mjesto medicinska sestra / tehničar – vozač u djelatnosti hitne medicine (pod točkom 3. Natječaja) ispunjavaju uvjete: SSS/VŠS medicinska sestra / tehničar, položen stručni ispit, odobrenje za samostalan rad HKMS, najmanje jedna godina radnog iskustva u struci ili bez radnog iskustva uz završeno srednje obrazovanje u trajanju od pet godina i vozačka dozvola B kategorije.
7.6. Navod tužiteljice da je Povjerenstvo bilo dužno sastaviti zapisnik iz kojeg bi bilo razvidno zašto su kandidati na razgovoru (intervjuu) ostvarili bodova koliko su ostvarili (ti su bodovi navedeni u Zapisniku i prijedlogu povjerenstva Urbroj: 18-2719/2024 od 13. rujna 2024. (list spisa 93-94) nije ničim dokazan dok sud u samom sadržaju Natječaja (tekst na listu spisa 83-86) kao ni u sadržaju Obavijesti i uputa o testiranju za radno mjesto od 04. rujna 2024. (list spisa 90-92) ne nalazi da je tuženik prilikom raspisivanja Natječaja odredio da će o bodovanju razgovora (intervjua) Povjerenstvo sastaviti poseban zapisnik koji će sadržavati pojašnjenje razloga bodova koje je svaki od kandidata ostvario na razgovoru (intervjuu), a niti takva obveza tuženika kao javne ustanove proizlazi iz kakvih pozitivnih propisa važećih u trenutku provedbe Natječaja i primjenjivih na tuženika kao zdravstvenu ustanovu. Sud je svjestan da se bodovanjem kandidata na razgovoru (intervjuu), onda kada je na razgovoru moguće ostvariti jednaki broj bodova kao na pisanoj provjeri znanja, otvara mogućnost višeg rangiranja kandidata koji je prema znanju i radnim sposobnostima objektivno lošiji izbor od drugog kandidata, međutim, onda kada niti pozitivnim propisom niti uvjetima natječaja nije određeno da je nužno pisano obrazloženje bodova koji su kandidatima dodijeljeni za razgovor (intervju), a iz predloženih i izvedenih dokaza ne proizlazi da je bilo koji od kandidata bodove koji su mu dodijeljeni na razgovoru ostvario nezasluženo, sud ne nalazi dokazanim da je Natječaj proveden nepravilno i nezakonito iz razloga što Povjerenstvo nije pisano obrazložilo razloge zbog kojih je svakom od kandidata za razgovor (intervju) dodijelilo bodove koje im je dodijelilo. Što se tiče navoda tužiteljice da u prilog nezakonitosti Natječaja govori to da je tuženik izabrane kandidate pozvao na sklapanje ugovora o radu prije nego što je protekao rok od osam dana od objave rezultata Natječaja u kojem da roku svaki sudionik ima pravo uložiti prigovor iako je bilo jasno da će tužiteljica uložiti prigovor, sud ističe da ulaganje prigovora na odluku tuženika o izboru kandidata na Natječaju ne odgađa pravne učinke te odluke, a poradi čega pozivanje izabranih kandidata na sklapanje ugovora o radu niti ne utječe na pravilnost i zakonitost provedbe Natječaja niti na pravilnost i zakonitost odluke o izboru kandidata na Natječaju. Naime, kako je tuženik nesporno javna služba, to se na pitanje zapošljavanja kod tuženika imaju primijeniti odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ br. 29/24, dalje: TKU) kao i odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 03/23, 68/23, 35/24, dalje: KU), međutim, odredbama kojih akata nije reguliran sam način provedbe javnog natječaja za zapošljavanje niti to da se s izabranim kandidatima ne može sklopiti ugovor o radu bez odgode po završetku Natječaja, a tužiteljica nije dokazala da bi takvo postupanje tuženika bilo protivno nekom općem aktu tuženika.
7.7. Navod tužene da je Natječaj proveden nepravilno i nezakonito zbog toga što je član Povjerenstva bila osoba s kojom je tužiteljica u sukobu, tužiteljica u ovom postupku prema ocjeni suda nije nedvojbeno dokazala. Naime, tužiteljica u tužbi navodi da ona od ranije ima sukob s članom Povjerenstva JJ i to jer da se isti njoj obraćao zaista neprimjerenim riječima, međutim, takav navod tužiteljica nedvojbeno ne dokazuje, isto kao što nedvojbeno ne dokazuje niti to da bi njen odnos s ovim članom Povjerenstva na bilo koji način utjecao na rezultate Natječaja. Kako u prilog ovom tužbenom navodu ne svjedoči niti jedan materijalni dokaz u spisu, a saslušani svjedoci ČJ (list spisa 355-356), EJ (list spisa 356-357), LJ (list spisa 357-358), KJ (list spisa 361-362) ni FJU (list spisa 358-359) o ovoj činjenici nisu imali nikakvih neposrednih saznanja već je svjedokinja FJU (list spisa 358-359) upitana da li je tužiteljica imala kakav sukob s članovima Povjerenstva natječaja primjerice JJ odgovorila da ono što ona zna je da su oni (tužiteljica i JJ) komunicirali i da ta komunikacija nije bila dobra, a da li se to može nazvati sukobom to da sud mora njih pitati; to je sud na ovu okolnost u međusobnoj svezi cijenio s jedne strane iskaz tužiteljice te s druge strane iskaz svjedoka JJ. Tužiteljica (list spisa 426-429) upitana da li je tijekom natječaja imala ikakva neugodna iskustva s članovima Povjerenstva u smislu da bi se netko prema njoj ponašao neprimjereno ili na neugodan način odgovara da nije, jedino da može reći to da s članom pravnikom JJ ne razgovara od situacije o kojoj je on (kao svjedok) iskazivao, od tog telefonskog razgovora koji čini joj se je bio 2022. godine i to upravo u svezi jednog natječaja. Cijeneći u svezi s takvim iskazom tužiteljice, iz kakvog iskaza prema ocjeni suda ne proizlazi da bi se niti kojim bi se to neprimjerenim riječima JJ (2022. godine) obratio tužiteljici niti da bi između njih postojao kakav sukob, iskaz svjedoka JJ (list spisa 359-361) koji upitan u svezi navoda tužiteljice da su oni u lošim odnosima odgovara da on ne smatra da je to točno te dalje navodi da je tužiteljica njemu i tadašnjoj glavnoj sestri bila zahvalna kada se prvi put zaposlila kod tuženika, nakon toga da je i svaki put zapošljavana na određeno dok na ovom Natječaju nije zaposlena jer su drugi kandidati imali više bodova, dodajući da postoji doduše neki dopis tužiteljice u kojem ona navodi, između ostalog, da joj se on obratio neprimjerenim riječima, ali što da nije istina i to da mogu potvrditi osobe koje su bile nazočne u trenutku kada je on s tužiteljicom vodio taj telefonski razgovor; a cijeneći u svezi s navedenim i iskaz ravnatelja tuženika OJ (list spisa 429-431) koji upitan da li je u svezi Natječaja dobio nekakvu prijavu ili obavijest o tome da je tužiteljica ili koji drugi od kandidata u zavadi s nekim od članova Povjerenstva odgovara da nije, dodajući da je čuo u pričama među kolegama da postoji neki problem između tužiteljice i pravne službe, a kasnije i glavne sestre DJ, ali da o tome nije vidio ili dobio nikakvu konkretnu dokumentaciju, to da su samo bile priče u koje se on ne upušta, dalje iskazujući i to da je JJ manje-više uvijek član povjerenstva u natječajima koje tuženik provodi te da tuženik ima 220 zaposlenika i da je nemoguće njemu kao ravnatelju ulaziti u sve osobne odnose između tih zaposlenika, tko je s kim dobar i tko s kim pije kavu, da ga to apsolutno ne interesi te da on rješava jedino ako među radnicima nastane problem vezan za organizaciju posla; pa sve navedeno cijeneći u svjetlu činjenice da tužiteljica iako u činjeničnom supstratu tužbe navodi da o njenoj prijavi protiv JJ postoji pisani trag u ravnateljstvu tuženika, kao dokaz u ovom postupku ne predlaže pribavu i čitanje te dokumentacije; sud ne nalazi nedvojbeno dokazanim navod o postojanju sukoba između tužiteljice i člana Povjerenstva JJ pa da bi dokazivanjem te činjenice tužiteljica učinila vjerojatnim da je tuženik imenovanjem JJ za člana Povjerenstva u Natječaju tužiteljicu stavio u nepovoljniji položaj od drugih kandidata u Natječaju, a svakako tom činjenicom (čak i da je dokazana) tužiteljica ne bi učinila vjerojatnim da bi tuženik imenovanjem JJ za člana Povjerenstva u Natječaju tužiteljicu stavio u nepovoljniji položaj zbog njenog članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika kod tuženika.
8. Tužiteljica tvrdi da ju je tuženik diskriminirao po osnovi članstva u sindikatu tj. položaju sindikalnog povjerenika načinom provedbe Natječaja i donošenjem odluke (obavijesti) o rezultatu natječaja, međutim, tužiteljica prema ocjeni suda u ovom postupku nije niti učinila vjerojatnim da je tuženik u provedbi Natječaja i donošenju odluke o rezultatu Natječaja tužiteljicu stavio u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporednoj situaciji zbog njenog članstva u sindikatu tj. funkcije sindikalnog povjerenika, pri čemu iako tužiteljica navedeno nije niti učinila vjerojatnim, tuženik je predloženim dokazima kao nedvojbeno dokazao da tužiteljicu u predmetnom Natječaju nije diskriminirao po osnovi njenog članstva u sindikatu tj. položaju sindikalnog povjerenika.
8.1. Naime, u prilog tom tužbenom navodu ne svjedoči sadržaj niti jednog materijalnog dokaza budući iz sadržaja niti jednog materijalnog dokaza izvedenog u postupku ne proizlazi da bi članstvo tužiteljice u sindikatu tj. položaj sindikalnog povjerenika na bilo koji način bio u korelaciji sa postupkom i rezultatima Natječaja. Štoviše, pregledom prijave tužiteljice na Natječaj i dokumentacije koju je prijavi priložila (list spisa 132-155) sud utvrđuje da tužiteljica niti u prijavi niti u životopisu nije navela svoje članstvo u sindikatu niti to da kod tuženika ima položaj sindikalnog povjerenika, a u svezi s navedenim sud odmah ističe iskaz svjedokinje KJ (list spisa 361-362), kao člana Povjerenstva, koja sudu sasvim uvjerljivo i životno iskazuje kada navodi da tužiteljicu poznaje poslovno, da je (svjedokinja) dva ili tri puta bila član povjerenstva koje provodi natječaj za zapošljavanje kod tuženika pa tako konkretno i za ovaj natječaj za Ispostavu Knin koji je bio prošle godine (što obzirom da svjedokinja iskazuje 2025. znači da se referira na 2024. godinu), da je ona nazočna kada se provodi testiranje kandidata, pismeno i usmeno, upitana na koji način kao član povjerenstva ocjenjuje kandidate na usmenom razgovoru odgovarajući da se svim kandidatima postave ista pitanja i onda im ona da ocjenu na temelju njenog osobnog dojma o odgovorima kandidatima na ta pitanja, dodajući da se kandidati na natječaju odabiru na temelju zbroja bodova pismenog i usmenog dijela, upitana zbog kojeg razloga na ovom natječaju nije zaposlena tužiteljica odgovara da je to iz razloga što su drugi kandidati imali zbirno više bodova od tužiteljice, dalje upitana u svezi tvrdnje tužiteljice da nije zaposlena jer je sindikalni povjerenik navodeći odnosno pitajući se kakav sindikat budući da ona ne zna da je tužiteljica član sindikata odnosno da je sindikalni povjerenik, a osim toga kakve veze ima to da je sindikalni povjerenik sa zapošljavanjem na natječaju, a upitana da li je bodove kojima je ocijenila tužiteljicu na usmenom testiranju na ijedan način temeljila na njenoj sindikalnoj aktivnosti odgovorivši da nije. Osim što je iskaz svjedokinje KJ iznesen na način koji je sudu u potpunosti uvjerljiv te sud ocjenjuje da ista iskazuje u postupnosti životno iznoseći svoja neposredna saznanja, sud kod ove svjedokinje ne nalazi niti razloga poradi kojeg bi ista lažno iskazivala ostvarujući time obilježja kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora, obzirom ista osobno nije zainteresirana za ishod ovog postupka. Nadalje i svjedok JJ (list spisa 359-361), također član Povjerenstva, sudu iskazuje da kao voditelj pravne službe tuženika on sastavlja tekst javnog natječaja za zapošljavanje, da potom ravnatelj tuženika donese odluku o članovima povjerenstva za provedbu natječaja i to da su u slučaju zapošljavanja na radno mjesto medicinska sestra / tehničar doktor, medicinska sestra ili tehničar te on ili koja druga osoba budući sastav povjerenstva nije uvijek isti, da povjerenstvo pregledava molbe i prijave kandidata što da ponekad čini povjerenstvo zajedno ponekad neki član te da je najveći teret na njima iz pravne i kadrovske službe za pregled te dokumentacije, da su članovi povjerenstva nazočni pri provođenju pisanog testiranja i intervjua, da se jedno i drugo ocjenjuje, pojašnjavajući da se usmeni dio boduje tako da svaki član povjerenstva da svoje bodove pa se to zbroji i dijeli s tri, svakom kandidatu da se postavljaju ista pitanja, da nema bodovanja za svako pojedino pitanje već da se skupno ocjenjuje motivacija i sve drugo, upitan zbog kojeg razloga na Natječaju nije zaposlena tužiteljica odnosno drugi kandidati koji nisu zaposleni odgovarajući da je to zato jer nisu imali dovoljno bodova za zapošljavanje, a upitan dalje u svezi tvrdnje tužiteljice da ona nije zaposlena na Natječaju jer je diskriminirana od strane tuženika odgovarajući da to nije točno već da bi bili diskriminirani oni kandidati koji su ostvarili veći broj bodova od nje da ona nisu zaposleni. Citirani je iskaz svjedoka sud ocijenio uvjerljivim i logičnim, a vjerodostojnost istog nije dovedena u pitanje niti navodima tužene o tome da je ona u sukobu s ovim svjedokom obzirom da sud u ovom postupku takve navode tužiteljice nije našao dokazanima. Svjedok JJ je naveo i to da on zna da je tužiteljica sindikalni povjerenik, čini mu se zadnjih godinu dana, upitan da li ima saznanja o sindikalnim aktivnostima tužiteljice od kada je sindikalni povjerenik odgovarajući da nema, samo znam da je dostavila jedan dopis vezano za povjerenstvo za informiranje u svezi dostave ugovora o radu na koji je tužiteljici i odgovoreno, dalje iskazujući da koliko se on sjeća se tužiteljica javljala na natječaje tuženika za zapošljavanje na neodređeno vrijeme i prije ovdje predmetnog Natječaja te prije nego je postala sindikalni povjerenik, dodajući da mu se čini da su imali dva ili tri takva natječaja od 2019. kada se tužiteljica zaposlila kod tuženika. Iz takvog iskaza svjedoka JJ, koji je sudu uvjerljivi i jer svjedok ne negira svoje saznanje o činjenici da je tužiteljica sindikalni povjerenik što ukazuje na vjerodostojnost iskaza ovog svjedoka, proizlazi da je za razliku od svjedokinje KJ, on u trenutku provedbe Natječaja znao da je tužiteljica sindikalni povjerenik, međutim, da nije znao puno o sindikalnoj aktivnosti tužiteljice te dalje i to da tužiteljica nije zaposlena na neodređeno ni na onim natječajima koji su kod tuženika provođeni prethodno imenovanju iste na položaj sindikalnog povjerenika, a iz čega proizlazi utvrđenje suda da položaj sindikalnog povjerenika i sindikalna aktivnost tužiteljice nisu razlog poradi kojeg ona nije primljena u radni odnos na predmetnom Natječaju. Naime, da bi tužiteljica uopće učinila vjerojatnim da je upravo njeno članstvo u sindikatu odnosno njen položaj sindikalnog povjerenika razlog zbog kojeg ju tuženik nije odabrao za prijem u radni odnos na Natječaju, a kako to u tužbi tvrdi, prema ocjeni ovog je suda tužiteljica trebala dokazati da je kao sindikalni povjerenik poduzimala takve aktivnosti koje su prema ocjeni poslodavca za njega bile iznimno otegotne ili su mu ometale organizaciju rada na način koji on organizira rad. Međutim, iz niti jednog materijalnog dokaza u spisu kao ni iz ijednog personalnog dokaza ne proizlazi da je tužiteljica kao sindikalni povjerenik poduzimala tako značajne ili pak opetovane aktivnosti. Štoviše, konkretno upitana od strane suda o aktivnostima koje je obavljala u funkciji sindikalnog povjerenika kod tuženika tužiteljica iskazuje (list spisa 426-429) da se radi o tome da radnici koji tuženiku postave neke upite u svezi svojih radnih prava ili traže neke informacije od tuženike te informacije ne dobiju pa se onda njoj obrate kao sindikalnom povjereniku nakon čega ona u toj funkciji od tuženika zatraži te informacije ili postavi upit u svezi Zakona o radu i radnih prava radnika, dodajući da se ne radi o ničem drugom već po njenoj ocjeni o osnovnim informacijama koje bi poslodavac trebao dati radniku, a iz kakvog iskaza ne proizlazi da bi tužiteljica u svojstvu sindikalnog povjerenika kod tuženika poduzimala ikakve radnje koje bi se mogle okarakterizirati radnjama zbog kojih tuženik kao poslodavac ne bi htio zaposliti tužiteljicu, čak i kad sud uzme u obzir da je tužiteljica kao sindikalni povjerenik, kako to iskazuje sudu, na sve relevantne adrese u županiji vezane za zdravstvo i rad Zavoda uputila dopis vezan za to što je DJ i nakon što je protiv nje pokrenut kazneni postupak i dalje glavna sestra kod tuženika. U prilog takvom utvrđenju suda govori i činjenica da je u periodu od kada tužiteljica obavlja funkciju sindikalnog povjerenika tužiteljica s tuženikom sklopila novi ugovor o radu, kako to ista iskazuje sudu (list spisa 426-429), pa iako se radi o jednom ugovoru na određeno vrijeme, isto sudu ukazuje da tužiteljičin položaj sindikalnog povjerenika za tuženika ne predstavlja razlog zbog kojeg tuženik ne bi zaposlio tužiteljicu. U prilog takvom utvrđenju suda dalje svjedoči i iskaz zakonskog zastupnika tuženika OJ (list spisa 429-431) koji upitan u svezi tužiteljičine funkcije sindikalnog povjerenika odgovara da je on dobio informaciju da je tužiteljica imenova za sindikalnog povjerenika, da je još jedan radnik tuženika sindikalni povjerenik jednog (drugog) sindikata, da je kod tuženika sindikalno djelovanje u postupnosti omogućeno i da tuženik nema nikakvog problema sa djelovanjem sindikalnih povjerenika, dalje upitan da li je tužiteljica poduzimala koje radnje prema upravi tuženika u svojstvu sindikalnog povjerenika odgovarajući da se sada uopće nekih njenih radnji ne može sjetiti te pojašnjavajući da kako kod tuženika postoji radničko vijeće su sva obraćanja i djelovanja vezano za prava radnika u biti preko radničkog vijeća, što da ne znači da je rad sindikalnog povjerenika ograničen već da jednostavno više radnji prema poslodavcu poduzima radničko vijeće, konačno upitan da li smatra da je tuženik na bilo koji način diskriminirao tužiteljicu zbog njene funkcije sindikalnog povjerenika ili njenog članstva u sindikatu odgovarajući apsolutno ne i dodajući da on ne vidi nikakvu vezu između tužiteljičinog članstva u sindikatu odnosno položaja sindikalnog povjerenika s tim što na Natječaju nije zaposlena na neodređeno, isto kao što takvu vezu temeljem izvedenih dokaza ne nalazi niti ovaj sud.
8.2. Kada sud u svezi s navedenim cijeni kao prvo, da iz iskaza svjedoka EJ (list spisa 356-357) ne proizlazi razlog zbog kojeg tužiteljica nije zaposlena na neodređeno vrijeme kod tuženika, ovo budući svjedok iskazuje da mu je tužiteljica rekla da je došla raditi u Šibenik, da je zaposlena u Zavodu na neodređeno vrijeme, da ju nikako na natječaju za neodređeno ne žele izabrati, iz kakvih njenih navoda je on osobno stekao dojam da se tužiteljica zbog takvog postupanja Zavoda osjeća diskriminirano, dakle, svjedok ne iskazuje o osnovi po kojoj on stječe dojam da se tužiteljica osjeća diskriminirano; kao drugo, da iz iskaza svjedoka LJ (list spisa 357-358) ne proizlazi da tuženik na Natječaju ne bi zaposlio tužiteljicu zbog njenog članstva u sindikatu tj. položaju sindikalnog povjerenika, a budući ovaj svjedok sudu iskazuje da on misli da tužiteljica nije dobila posao jer su od ranije postojali neki problemi u odnosu poslodavca prema njoj što zaključuje iz toga što je u svojim ranijim prigovorima prema Komori koje je podnosila još 2021. i 2022. godine tužiteljica govorila o tome kako ima potrebe za zapošljavanjem, kako ona radi na određeno, a kako ju Zavod ne želi zaposliti na neodređeno, iz kakvog iskaza proizlazi to da tuženik tužiteljicu nije zaposlio na neodređeno vrijeme niti prilikama (natječajima) koji su prethodili njenom imenovanju za sindikalnog povjerenika; kao treće, iskaza svjedokinje DJU (list spisa 358-359) koja iskazuje da je ona novinarka i da joj se tužiteljica obratila vezano za problem koji je imala ona kao i drugi kandidati na natječajima za zapošljavanje kod tuženika, da joj je tužiteljica rekla da su natječaji namješteni što znači da se unaprijed zna tko će dobiti posao te da je ono što je ona zaključila to da se natječaji provode netransparentno na način da je pismeni dio proveden s konkretnim rezultatima testiranja za razliku od usmenog testiranja kojim se manipulirao na štetu tužiteljice i na štetu drugih kandidata, što da je problematika šira od sudnice i ovog predmeta, a upitana da li bi rekla, na temelju dobivenih informacija i svi saznanja, da tužiteljica nije zaposlena na Natječaju zbog svojih obilježja ili aktivnosti ili zbog drugog razloga pa tako primjerice jer je tuženik "imao nekog svog koga želi zaposliti", svjedokinja navodi ovo drugo, dodajući da o političkoj aktivnosti tužiteljice ne zna, da jedino što eventualno iskače je to da je sindikalni povjerenik pa bi to moglo biti trn u oku tuženiku, ali da se ne sjeća da li joj je tužiteljica u njihovim razgovorima ikada rekla da je tužiteljičino mišljenje da je razlog zbog kojeg ju tuženik ne želi zaposliti taj što je sindikalni povjerenik, iz kakvog iskaza svjedokinje proizlazi da bi razlog nezapošljavanju tužiteljice na Natječaju bio taj jer je tuženik "imao nekog svog koga želi zaposliti", a ne taj što je tužiteljica sindikalni povjerenik kao i to da tužiteljica u svom obraćanju ovoj svjedokinji kao novinaru nije rekla da bi njeno članstvo u sindikatu tj. položaj sindikalnog povjerenika bio osnova po kojoj ju tuženik diskriminira; te kao četvrto, cijeneći iskaz svjedoka ČJ (list spisa 355-356) u dijelu u kojem iskazuje da je on stekao dojam da tuženik tužiteljicu nikad ne odabere za zapošljavanje zbog njene sindikalne aktivnosti neuvjerljivim i neživotnim, ovo jer je takav navod svjedoka suprotan iskazima svih ostalih saslušanih svjedoka, jer je takav navod nepotkrijepljen detaljima u smislu o kojim se to sindikalnim aktivnostima tužiteljice radi pa da bi svjedok stekao ovaj dojam te konačno jer svjedok iskazuje o svom dojmu, a ne neposrednom saznanju ili pak zaključku koje temelji na konkretnim i provjerljivim činjenicama; a konačno sve navedeno cijeneći u svezi s dijelom iskaza tužiteljice (list spisa 426-429) da je ona od prvog zaposlenja 2019. godine s tuženikom sklopila ako ne 10 onda sigurno 5 ugovora o radu, da je tuženik kroz taj period raspisao 5 natječaja za zapošljavanje na neodređeno za radno mjesto medicinska sestra / tehničar, a onda i ovaj predmetni šesti natječaj, jedan ili dva u periodu od 2019. -2020., a ostali u periodu od 2022. do 2024. iz kakvog iskaza tužiteljice proizlazi da ni na natječajima za zapošljavanje prethodno predmetnom Natječaju, a koji su održani prije nego je tužiteljica 2024. godine imenovana za sindikalnog povjerenika, ona u postupcima javnih natječaja koje je provodio tuženik nije zaposlena na neodređeno vrijeme te dalje u svezi s dijelom iskaza da je ona prije odlaska na usmeno testiranje na jednom od ranijih natječaja dan prije testiranja uputila mail Zavodu da ne namještaju natječaje jer se već znalo koji će kandidat na tom sutrašnjem natječaju dobiti radno mjesto te da je ona podnijela kaznenu prijavu protiv glavne sestre tuženika DJ zbog namještanja natječaja i da se zbog namještanja natječaja i retroaktivnog raspisivanja natječaja obratila županu, zamjenici župana, dožupanu i drugima, a iz kakvog iskaza proizlazi da je tužiteljica osobno, ne kao sindikalni povjerenik, tuženika kao i jednog radnika prozvala odnosno kazneno prijavila za namještanje natječaja; ocjena je ovog suda da tužiteljica u ovom postupku nije niti učinila vjerojatnim da ju je tuženik u postupku Natječaja diskriminirao po osnovi članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika dok je s druge strane tuženik dokazao da načinom provedbe Natječaja i donošenjem odluke (obavijesti) o rezultatu natječaja on tužiteljicu nije diskriminirao po osnovi njenog članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika. Onaj dio iskaza tužiteljice u kojem ona upitana da li misli da bi joj situacija danas bila drugačija da ne obavlja funkciju sindikalnog povjerenika, a da je u svemu drugom vezano za kaznenu prijavu i upozoravanja da se natječaji namještaju postupila isto, odgovara da misli da bi joj situacija bila drugačija i da misli da upravo to što je sindikalni povjerenik uzrokuje ovakvo postupanje tuženika prema njoj, sud ne cijeni uvjerljivim, životnim ni logičnim i stoga ga ne prihvaća kao istinit, ovo jer je sudu neživotno i nelogično da tužiteljica u svojem obraćanju nizu osoba (od kojih su neke saslušane kao svjedoci u postupku) u svezi problema sa zapošljavanjem kod tuženika nikada tim osobama ne bi rekla da je razlog tome što ju tuženik ne zapošljava na neodređeno taj što je ona član sindikata tj. sindikalni povjerenik; zatim jer je sudu u potpunosti neuvjerljivo da bi njen položaj sindikalnog povjerenika bio uzrok tome što nije zaposlena na neodređeno na predmetnom Natječaju, u situaciji kada tužiteljica na neodređeno nije zaposlena niti na natječajima koje je tuženik provodio prethodno njenom imenovanju za sindikalnog povjerenika; nadalje i jer je sudu neživotno i nelogično da bi u okolnostima kada tužiteljica osobno proziva tuženika za namještanje natječaja, podnosi kaznenu prijavu protiv radnika tuženika zbog namještanja natječaja te se obraća novinarki zbog sumnje u namještanje natječaja čemu slijedi objavljivanja medijskih članaka o sumnji u namještanje natječaja kod tuženika, razlog zbog kojeg tuženik nije zaposlio tužiteljicu na Natječaju bio taj što je ista sindikalni povjerenik, u kojoj funkciji od svog imenovanja spram tuženika tužiteljica prema ocjeni ovog suda nije niti bila osobito aktivna (o čemu je sud obrazlagao prethodno u obrazloženju) niti se radi o sindikatu koji kod tuženika broji veći broj članova koji bi kao takvi svojim sindikalnim aktivnostima mogli značajno utjecati na rad tuženika; kao i jer je iskaz da je to što je ona sindikalni povjerenik uzrok ovakvom postupanju tuženika prema njoj kontradiktoran primjeru koji tužiteljica iznosi u prilog takvom navodu, tom da je prije dvije godine bio natječaj za neodređeno u Drnišu za radno mjesto medicinska sestra / tehničar, na koji se ona javila, na kojem je dvoje kolega imalo 20/20 bodova na testiranju i izabrana je kandidatkinja koja je inače dobra prijateljica sa DJ pa da je ovaj drugi kandidat to prijavio inspekciji rada, županu i podnio prigovore, međutim, glavna sestra DJ da ga je molila da ne ide do suda već da će ga zaposliti na neodređeno u Kninu i da je on zaposlen na predmetnom Natječaju, budući prema ocjeni suda takav primjer ne svjedoči u prilog tužbenom navodu da tužiteljica na Natječaju nije zaposlena jer je sindikalni povjerenik već eventualno jer je tuženik imao drugog kandidata kojeg je od ranije raspisivanju Natječaja planirao zaposliti, što međutim ne predstavlja diskriminaciju tužiteljice po osnovi članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika.
8.3. Što se pak tiče tužbenog navoda da to da je diskriminatorna osnova članstvo tj. pozicija tužiteljice kao sindikalnog povjerenika proizlazi iz ponašanja zaposlenika tuženika i to posebice radnji glavne sestre DJ koja da je pokušavala spriječiti imenovanje tužiteljice za sindikalnu povjerenicu iznoseći javno neistinite o njoj, za istaknuti je da sud ocjenom dokaza izvedenih u ovom postupku, kako zasebno tako i u međusobnoj svezi, nije našao niti vjerojatnim da su postupanja glavne sestre DJ prema tužiteljici u ikakvoj svezi s načinom provedbe i odlukom donesenom u Natječaju kao što sud nije našao niti vjerojatnim da je ponašanje DJ kao glavne sestre tuženika prema tužiteljici uzrokovano činjenicom da je tužiteljica član sindikata tj. sindikalni povjerenik kod tuženika (upravo suprotno tome, prema utvrđenju ovog suda od ranije je postojeće osobno mišljenje DJ o tužiteljici razlog zbog kojeg se je ista protivila imenovanju tužiteljice za sindikalnog povjerenika). Naime, prema ocjeni ovog suda niti iz iskaza same tužiteljice (list spisa 426-429) ne proizlazi da bi postupanja glavne sestre DJ tijekom radnog odnosa tužiteljice kod tuženika prema tužiteljici bila poduzeta zbog toga što je tužiteljica član sindikata tj. sindikalni povjerenik, a obzirom da tužiteljica u svezi DJ sudu iskazuje da od kada se (tužiteljica) zaposlila (navodi se ovdje da je nesporno da tužiteljica kod tuženika temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme radi još od 2019. godine) kod tuženika prve dvije godine nije niti poznavala DJ odnosno znala ju je samo imenom i prezimenom kao medicinsku sestru u T2 timu, a zašto je ona (DJ) od početka njenog (tužiteljičinog) zaposlenja kod tuženika nju (tužiteljicu) uzela na pik, to ne zna, dodajući da je čula od kolega da je ljubomorna na njenu školu što je njoj u potpunosti suludo jer tko brani DJ da se i ona školuje, ali da je DJ baš đonom krenula na nju (tužiteljicu) zbog toga što je ona znala da se natječaji za zapošljavanje kod tuženika namještaju, za što na početku nije imala dokaza, ali je poslodavcu čak i kao sindikalni povjerenik poslala e-mail s upitom kako DJ može biti članica povjerenstva kada se bavi namještanjem natječaja, a kada je u jednom trenutku dobila konkretne dokaze da je DJ prije testiranja jednom od kandidata dala pitanja koja će biti na pisanom testu zbog kakvog postupanja da je početkom 2024. kazneno i prijavila DJ, upitana zbog kojeg razloga, a kako to navodi u tužbi je DJ pokušala spriječiti njeno imenovanje za sindikalnu povjerenicu, odgovarajući da je to zbog njenog antagonizma prema njoj (tužiteljici) iz tada njoj nepoznatih razloga, pojašnjavajući da kaže "tada" jer da sada zna razlog njenog odnosa prema njoj, taj što ju je kazneno prijavila; a iz kakvog iskaza same tužiteljice proizlazi da postupanja DJ prema tužiteljici, ona postupanja koja tužiteljica smatra diskriminatornim, nisu uzrokovana činjenicom da je tužiteljica član sindikata tj. sindikalni povjerenik već osobnim animozitetom DJ spram tužiteljice koji postoji još od prethodno imenovanju tužiteljice za sindikalnog povjerenika kod tuženika (moguće ljubomorom na tužiteljicu zbog njenog obrazovanja, znanjem tužiteljice da se natječaji kod tuženika namještaju, ljutnjom što je tužiteljica protiv nje podnijela kaznenu prijavu). Kada sud u svezi takvog iskaza tužiteljice cijeni iskaze u postupku saslušanih svjedoka pa tako iskaz svjedoka ČJ (list spisa 355-356) koji iskazuje da nakon što je odluku o imenovanju tužiteljice za sindikalnog povjerenika Hrvatskog sindikata hitne medicine kod tuženika dostavio tuženiku ga je nazvala glavna sestra (DJ) i pitala zašto je to učinio, zašto je imenovao tužiteljicu za povjerenika kada će se sada svi isključiti iz sindikata, dodajući da mu je glavna sestra svašta napričala o tužiteljici, a iz kakvog svjedočkog iskaza proizlazi da postupanja DJ prema tužiteljici nisu uzrokovana činjenicom da je tužiteljica sindikalni povjerenik već osobnim mišljenjem DJ o tužiteljici koje postoji od prethodno imenovanju tužiteljice za sindikalnog povjerenika; iskaz svjedoka RJ (list spisa 356-357) koji iskazuje da mu je tužiteljica govorila o glavnoj sestri DJ i da je stekao dojam da se tužiteljica zbog njenog ponašanja osjeća diskriminirano, ali da se ne sjeća detalja o tome, a iz kakvog svjedočkog iskaza ne proizlazi da bi ponašanje DJ prema tužiteljici bilo uzrokovano činjenicom da je tužiteljica imenovana za sindikalnog povjerenika; iskaz svjedoka DJU (list spisa 358-359) koja upitana u svezi odnosa tužiteljice sa glavnom sestrom DJ iskazuje da su njih dvije imale problema oko rasporeda i samog zapošljavanja, da je glavna sestra DJ čudno zamijenila raniju glavnu sestru, a onda da je sve kulminiralo kad je DJ završila na sudu zbog namještanja nekog natječaja, iz kakvog svjedočkog iskaza ne proizlazi da je uzrok problemima u odnosu tužiteljice i DJ članstvo tužiteljice u sindikatu tj. položaj sindikalnog povjerenika; te svjedoka LJ (list spisa 357-358) koji sudu u svezi navedenog iskazuje samo to da on misli da tužiteljica nije dobila posao jer su od ranije postojali neki problemi u odnosu poslodavca prema njoj što da (svjedok) zaključuje iz toga što je u ranijim prigovorima prema Hrvatskoj komori medicinskih sestra koje je podnosila još 2021. i 2022. tužiteljica govorila o tome kako (tuženik) ima potrebe za zapošljavanjem, kako ona radi na određeno, a da ju Zavod ne želi zaposliti na neodređeno, a iz kakvog svjedočkog iskaza ne proizlazi da bi tuženik tužiteljicu stavio u nepovoljniji položaj zbog toga što je ista član sindikata tj. sindikalni povjerenik već eventualno zbog nekih još od 2021. i 2022. godine (dakle od ranije njenom imenovanju za sindikalnog povjerenika) postojećih problema; pa sve navedeno dalje cijeneći u svezi s iskazom svjedoka JJ (list spisa 359-361) koji upitan o odnosu tužiteljice i DJ navodi da ne zna o tome, da ono što zna je da je protiv DJ podignuta kaznena prijava, a ne zna koja je uloga tužiteljice u tome te u svezi s iskazom svjedoka KJ (list spisa 361-362) koja navodi da ju odnosi među drugim kolegama ne interesiraju i da nema saznanja o naravi odnosa tužiteljice i glavne sestre DJ; konačno sve navedeno cijeneći u svezi iskaza ravnatelja tuženika OJ (list spisa 429-431) koji upitan ima li saznanja o radnjama koja bi DJ poduzela u svezi imenovanja tužiteljice za sindikalnog povjerenika odgovara da nema saznanja o nikakvim radnjama; sud ne nalazi niti vjerojatnim da su postupanja glavne sestre tuženika DJ prema tužiteljici uzrokovana činjenicom da je tužiteljica član sindikata tj. sindikalni povjerenik kod tuženika, a posljedično tome sud niti ponašanje DJ (pokušaj sprječavanja da se tužiteljicu imenuje za sindikalnog povjerenika kod tuženika) ne nalazi okolnošću koja čini vjerojatnim da je tuženik načinom provedbe Natječaja i odlukom o rezultatima Natječaja diskriminirao tužiteljicu po osnovi njenog članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika.
9. Utvrdivši tako da tužiteljica nije niti učinila vjerojatnim da je tuženik postupanjem u provođenju Natječaja i donošenjem odluke (obavijesti) o rezultatima Natječaja tužiteljicu stavio u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji po osnovi njenog članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika (po kojoj je osnovi sukladno čl. 1. st. 1. ZSD diskriminacija zabranjena) dok je s druge strane tuženik nedvojbeno dokazao da u postupku Natječaja tužiteljicu nije diskriminirao po osnovi njenog članstva u sindikatu tj. položaja sindikalnog povjerenika te utvrdivši i to da Obavijest o rezultatima natječaja broj: 01- 2757/2024 od 18. rujna 2024. (list spisa 23) kao ni Odluka Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije broj: 01-2722/2024 od 13. rujna 2024. (list spisa 126-127) nisu nepravilne niti nezakonite, sud je tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži utvrđenje diskriminacije i otklanjanje diskriminacije te poništaj Obavijest o rezultatima natječaja odbio kao neosnovan, a posljedično čemu je sud odbio i zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog diskriminacije budući tužiteljica ne ostvaruje pravo na naknadu štete zbog povrede prava zaštićenih ZSD kada do takve povrede nije došlo.
10. Odluku o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška sud je utemeljio na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Sukladno citiranoj je odredbi sud odbio zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova u iznosu od 1.300,00 Eura sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom dok je ocijenio osnovanim zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška, visinu istog utvrdivši sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23, dalje: Tarifa), a obzirom na vrijednost predmeta spora kako je određena u tužbi (6.500,00 Eura). Tuženiku su prema ocjeni suda osnovano nastali troškovi po osnovi zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to trošak sastava odgovora na tužbu od 16. prosinca 2024. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu 17. siječnja 2025. na kojem se je raspravljalo o predmetu spora (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 10. veljače 2025. kojim se očituje na nove činjenične navode i dokazne prijedloge tužiteljice (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife) i trošak zastupanja na ročištima glavne rasprave održanim 19. svibnja 2025. i 22. svibnja 2025. (2 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), a što sveukupno uz zatraženi i temeljem Tbr. 46. Tarife pripadajući PDV od 25% iznosi 1.250,00 Eura. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP tuženiku je priznato i pravo na zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću na dosuđeni mu iznos troškova ovog parničnog postupka od dana presuđenja do isplate.
U Zadru, 13. lipnja 2025. godine
S u d a c
Neva Lukin
Uputa o pravnom lijeku:
1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja pisano ovom sudu za sud drugog stupnja.
2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja pisano ovom sudu za sud drugog stupnja.
3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja pisano ovom sudu za sud drugog stupnja.
DNA:
1. Tužiteljici po punomoćnici,
2. Tuženiku po punomoćniku.
