Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U VINKOVCIMA

    STALNA SLUŽBA U OTOKU

    Otok, J. J. Strossmayera 5

    Poslovni broj Pr-42/2022-29

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Otoku, po sucu pojedincu Bojanu Živkoviću, u građansko-pravnoj stvari tužitelja ĆU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Hrvoju Gelo, odvjetniku iz Vinkovaca, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB 66486182714, Zagreb, Trg Kralja Petra Krešimira IV 1, zastupanog po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane 30. travnja 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika, potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom 13. lipnja 2025., radi naknade štete, 13. lipnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB 66486182714, Zagreb, Trg Kralja Petra Krešimira IV 1, da isplati tužitelju ĆU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 3.055,95 eura (slovima: tritisućepedesetipeteuraidevedesetipetcenti), uslijed povrede prava osobnosti i to za:

    - jake fizičke bolove.........................................147,32 EUR

    - srednje fizičke bolove....................................350,39 EUR

    - lake fizičke bolove.........................................627,12 EUR

    - strah.............................................................437,99 EUR

    - smanjenje životne aktivnosti.....................1.493,13 EUR

    sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. lipnja 2025. godine pa do isplate, po stopi zatezne kamate određene prema članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB 66486182714, Zagreb, Trg Kralja Petra Krešimira IV 1, da isplati tužitelju ĆU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.250,00 eura (slovima: tisućudvjestopedeseteura) i to na ime naknade imovinske štete za:

    - tuđa pomoć i njega....................................750,00 EUR

    - liječenje.....................500,00 EUR

    sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počevši od 13. lipnja 2025. godine, pa do isplate, po stopi zatezne kamate određene prema članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.

    III. Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu u dijelu koji se odnosi na naruženost i pojačanu prehranu, te u dijelu zakonskih zateznih kamata na ime naknade neimovinske štete od 25. svibnja 2020. do 13. lipnja 2025.

    IV. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom za naknadu zakonskih zateznih kamata na ime naknade imovinske štete od 27. svibnja 2019. do 13. lipnja 2025. kao neosnovan.

    V. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu

    od

    1.121,71

    eura

    (slovima: tisućustodvadesetijedaneuroisedamdesetijedancent), sve roku od 15 dana.

    VI. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova ovog postupka preko dosuđenog iznosa od 1.121,71 eura, kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika dana 20. svibnja 2022. navodeći kako je zaposlen kod poslodavca Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Oružane snage Republike Hrvatske, Vojarna „Slavonski sokolovi“, Vinkovci, Nikole Tordinca 55b. te kako se prije podnošenja tužbe u ovome sudskom postupku obratio zahtjevom za mirno rješenje spora Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima dana 28. svibnja 2021. obzirom da je poslodavac tužitelja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske središnje tijelo državne uprave Republike Hrvatske, čime je Republika Hrvatska pasivno legitimirana u ovome postupku, sve sukladno članku 36. i 38. Zakona o državnom odvjetništvu (NN 67/18, 21/22, dalje: ZDO), te članku 186.a Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP). Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je dana 31. kolovoza 2021. obavijestilo tužitelja kako nije u mogućnosti prihvatiti predmetni zahtjev za mirno rješenje spora te da je ovlašten podnijeti tužbu nadležnom sudu.

    1.1. Tužitelj u tužbi navodi kako je dana 27. svibnja 2019. u 09:30 sati tužitelj zadobio ozljede na radu, u obliku prijeloma kostiju donožja odnosno metatarzalnih kostiju, a s tim povezano i ozljedu gležnja i stopala, sve sukladno medicinskoj dokumentaciji koju je tužitelj dostavio u prilogu tužbe. Do ozljede je došlo na način da je prilikom premještanja teške metalne kase sa kolegom na radnom mjestu, u trenutku spuštanja kase prednje stopalo tužitelja ostalo ispod iste. Metalna kasa koju je pomicao materijalno je tehničko sredstvo koje se nalazi u jednom od centralnih skladišta postrojbe, a pomicao ga je zajedno sa radnim kolegom u svrhu oslobađanja prostora za skladištenje i slaganje novih materijalno tehničkih sredstava.

    1.2. Poslodavac tužitelja, ovdje tuženik, očitovao se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na okolnost ozljede tužitelja na način da je izričito potvrdio kako je tužitelj u trenutku ozljede obavljao poslove koji su u opisu njegova radnog mjesta, odnosno u njegovoj su ingerenciji centralna skladišta postrojbe. Kako je teška tjelesna ozljeda nastala kao posljedica ozljede na radu, te kako tuženik ima važeću policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja, tužitelj se obratio CROATIA osiguranje d.d. kao osiguravatelju tuženika. CROATIA osiguranje d.d., dana 15. rujna 2020. očitovalo se o zahtjevu tužitelja na način da je potvrdilo kako policom osiguranja nije pokrivena naknada štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje odnosno naknada štete za fizičke bolove, strah, smanjenje opće životne aktivnosti, tuđu pomoć i njegu i slično.

    1.3. Tužitelj nadalje u tužbi navodi kako je temeljem navedene ozljede na radu, Fractura ossis metatarsalis V pedis dex, prijelom V. stopaljne kosti desnog stopala, odnosno teške tjelesne ozljede, bio na bolovanju neprekidno od dana 28. svibnja 2019. do dana 31. ožujka 2020.

    1.4. Tužitelj se nadalje u tužbi poziva na Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), članak 111., navodeći kako je istim propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Stoga tužitelj navodi kako tuženik odgovara na temelju objektivne odgovornosti, bez obzira na krivnju, odnosno odgovara na temelju same činjenice što je ozljeda nastala na radu ili u svezi s radom. Pozivajući se na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, dalje: ZOZO), članak 66., i 127. stavak 2., te Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 19/17, 132/17, dalje: Pravilnik), članak 37., i 39., tužitelj navodi kako je istima propisano što se smatra ozljedom na radu, kada se ne priznaje, kao i tko istu utvrđuje te navodi kako je slijedom istoga Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od dana 04. veljače 2020. tuženiku utvrđena ozljeda na radu.

    1.5. Tužitelj navodi kako je trpio strah, kako u trenutku ozljeđivanja tako i nakon njega, fizičke boli, te mu je bila potrebna tuđa, nekvalificirana, pomoć i njega i to 3 sata dnevno tijekom 5 tjedana i 2 sata dnevno tijekom 30 dana, navodeći da je ovo paušalni iznos. Isto tako tužitelju su uz pomoć i njegu bili potrebni dodatni financijski izdaci za pojačanu, promijenjenu prehranu i troškove liječenja, kao i troškovi prijevoza između [adresa] i [adresa], koji nisu pokriveni osiguranjem. Opreza radi tužitelj se ovdje pozvao na članak 223. ZPP-a. Uz navedeno tužitelj je naglasio da je nastala i laka naruženost, kao i da je nakon liječenja tužitelju preostala povremena bolnost stopala koja će se pojačavati kod jačeg statodinamskog opterećenja pri radu, što je sve podredno dovelo i do smanjenja životne aktivnosti s obzirom na dob i zanimanje.

    1.6. Zaključno u tužbi, sukladno navedenome, temeljem članka 19., 1046., 1086., 1089, 1100., 1103., Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO), tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu.

    2. Tuženik se u odgovoru na tužnu očitovao na način da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći kako je nesporno, a isto proizlazi iz dokumentacije dostavljene uz tužbu da je tužitelj u trenutku štetnog događaja dana 27. svibnja 2019. bio zaposlenik Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Također tuženik odgovara da je nesporno i da je do ozljede došlo na radnom mjestu tužitelja.

    2.1 Tuženik odgovara da je iz priložene medicinske dokumentacije razvidna zadobivena ozljeda i tijek liječenja iste, međutim navodi da iz priloženih dokaza nije u potpunosti nesporno da li se u konkretnom slučaju radi o ozljedi na radu.

    2.2. Tuženik ističe da se uvidom u rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Klasa: UP/I-502-03/19-02/305, URBROJ: 338-16-13-20-09 od 4. veljače 2020. kojim je tužitelju ozljeda pretrpljena dana 27. svibnja 2019. po dijagnozi S92.3 priznata ozljedom na radu, ne može utvrditi pravomoćnost navedenog rješenja. Tuženik navodi da na predmetnom rješenju postoji uputa o pravnom lijeku, te kako se uvidom u rješenje na kojem je izostala klauzula pravomoćnosti ne može sa sigurnošću utvrditi da je isto pravomoćno.

    2.3. U odnosu na visinu postavljenog tužbenog zahtjeva od 26.765,00 kuna glede neimovinske štete tuženik odgovara kako je ista previsoko postavljena, posebno stoga što ista nije utvrđena temeljem neovisno provedenog vještačenja od strane sudskog vještaka odgovarajuće grane medicine.

    2.4. Glede tužbenog zahtjeva za naknadom imovinske štete u iznosu od 6.300,00 kuna tuženik odgovara kako je isti neosnovan iz razloga što nije potkrijepljen odgovarajućim dokazima, posebno u pogledu pojačane prehrane i liječenja. Tužitelj kao zaposlenik Ministarstva obrane Republike Hrvatske ima zdravstveno osiguranje, te iz podnesene tužbe i priloženih dokaza nije jasno koji su to troškovi pojačanog liječenja, a koji nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem.

    2.5. Slijedom svega navedenog u odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kao neosnovanom u cijelosti, te predlaže sudu da tužitelja odbije s tužbom i naloži mu plaćanje parničnog troška tuženiku.

    3. Na ročištu održanom kod ovoga suda 30. travnja 2025. tužitelj je povukao tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na naruženost i pojačanu prehranu, te se tuženik po zakonskom zastupniku na istom ročištu očitovao da je suglasan sa povlačenjem dijela tužbenog zahtjeva, te ne potražuje trošak u odnosu na isti, stoga je sud donio odluku kao pod t. III izreke.

    3.1. Tužitelj je također na istom ročištu uredio tužbeni zahtjev na način da je iznose u kunama pretvorio u iznose u eure, te je preinačio tužbeni zahtjev u odnosu na potraživanje s osnova tuđe pomoći i njege povećavši ga na iznos od 750,00 eura, te sa osnova troškova liječenja povećavši ga na iznos od 500,00 eura.

    3.2. Sud je ocijenio ovakvu preinaku tužbenog zahtjeva provedenu nakon vještačenja, a sukladno čl. 190. i 191. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), kao moguću i dopuštenu, te kao takvu preinačenu iz iste činjenične osnove.

    4. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora (list 7-10 spisa), prijava nesretnog slučaja s odgovorom (list 11-14 spisa), rješenje HZZO-a od 29. listopada 2019. (list 15-19 spisa), rješenje HZZO-a od 4. veljače 2020. (list 20-23 spisa), medicinska dokumentacija (list 24-46 spisa), podnesak MORH-a (list 58-62 spisa), nalaz i mišljenje vještaka (list 75-78 spisa), te se pročitao iskaz tužitelja i vještaka sa raspravnog zapisnika od 30. travnja 2025.

    5. Temeljem provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, sud je zaključio temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje Zakon o parničnom postupku) da je tužba i tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

    6. Među strankama nije sporno da je tužitelj u vrijeme nastanka štetnog događaja bio zaposlenik Ministarstva obrane Republike Hrvatske, kao i da je do ozljede došlo na radnom mjestu tužitelja. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, kao i to da li se u ovome slučaju radi o ozljedi na radu. Sud je takav prigovor tuženika da ovdje nije riječ o ozljedi na radu cijenio kao neosnovan, jer uvidom u rješenje HZZO-a od 29. listopada 2019. i rješenje HZZO-a od 4. veljače 2020., te iz same izjave tužitelja koji je u ovome postupku saslušan kao stranka, proizlazi da je ozljeda tužitelja kvalificirana kao ozljeda na radu, a treba istaknuti da u daljnjem tijeku postupka tuženik nije uspio dokazati suprotno.

    7. Radi utvrđenja obujma i visine štete, izvršen je uvidu medicinsku dokumentaciju tužitelja, saslušan je tužitelj, te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Vjekoslav Čuljak, specijalist opće kirurgije i subspecijalist ortopedije i traumatologije.

    8. Uvidom u medicinsku dokumentaciju i nalaz i mišljenje vještaka utvrđeno je da je tužitelju 27. svibnja 2019. na radnom mjestu prilikom nošenja sefa, isti pao na desno stopalo. Iz priložene povijesti bolesti hitnog prijema vidi se da je tužitelj zadobio prijelom V kosti donožja desnog stopala. Učinjen je rtg desnog stopala koji je pokazao multifragmentrani prijelom kroz distalnu trećinu s pomakom ulomaka. Tužitelju je postavljena potkoljenična longeta, preporučeno mirovanje i analgetici pp. Tužitelj se žali na povremene bolove u desnom stopalu. Bolovi se javljaju nakon dužeg stajanja i hodanja, a klinički desno stopalo gibljivost u desnom nožnom zglobu uredna.

    8.1. Na temelju stručne evaluacije, priložene medicinske dokumentacije, tijeka liječenja, vještak je konstatirao da je tužitelj u štetnom događaju zadobio višeiverni prijelom V kosti donožja desnog stopala sa pomakom ulomaka. Vještak u nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj trpio fizičke bolove jakog intenziteta 2 dana, fizičke bolove srednjeg intenziteta 8 dana, fizičke bolove lakšeg intenziteta 60 dana. Duševna bol i pretrpljeni strah nastali neposredno nakon ozljeđivanja povezani su sa suočavanjem s neposrednom opasnošću za zdravlje. Trpio je primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljeđivanja u trajanju 5 do 10 minuta, sekundarni strah jakog intenziteta 1 do 2 dana, sekundarni strah srednje jakog intenziteta 7 dana, sekundarni strah lakog intenziteta mjesec dana. Navodi da naruženost nije zaostala, a tuđa pomoć je bila potrebna 3 sata u trajanju mjesec dana i nakon toga još mjesec dana do 2 sata dnevno. Umanjenje životnih aktivnosti kod tužitelja je zaostalo i iznosi 5% radi zaostalih povremenih bolova u desnom stopalu kod dužeg hodanja, a liječenje tužitelja nije zahtijevalo promjenu načina prehrane.

    9. Tužitelj se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka na način da se vještak sasluša na okolnosti iz t. 9 tužbe, a na koje okolnosti se vještak nije očitovao u svome nalazu, prije svega u odnosu na trošak liječenja koje ne pokriva HZZO, dok je tuženik od vještaka na ročištu za glavnu raspravu održanom kod ovoga suda 30. travnja 2025. zatražio usmeno pojašnjenje određenja smanjenja životne aktivnosti od 5%, na što se vještak očitovao da prema dostupnim tablicama za prijelom pete kosti donožja određen je invaliditet od 2 do 3 %, bez obzira da li tužitelj ima naknadno umanjenje gibljivosti, bolove ili neke druge tegobe, a u ovom slučaju ocijenio je umanjenje sa 5 % radi toga što je uzeo u obzir životnu dob tužitelja i zanimanje tužitelja, odnosno dugotrajno hodanje i stajanje, te će imati kroz život povremene bolove.

    9.1. Na glavnoj raspravi od 30. travnja 2025. vještak je usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje, te naveo da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja kojeg je dao 5. prosinca 2024., te se na upit punomoćnika tužitelja očitovao da po njemu nije bilo neophodno i potrebno da tužitelj ima bilo kakve potrebe liječenja a koje ne pokriva HZZO, budući je osiguranjem HZZO-a obuhvaćeno sve potrebno za liječenje ovog tipa ozlijede kod tužitelja, a u odnosu na analgetike koje je tužitelj morao koristiti naveo je da se radilo o analgeticima koje prepisuje nadležni liječnik i čije troškove pokriva HZZO. Navodi da kod ozljeda koje je imao tužitelj vrlo često je potrebno provođenja ambulantno fizikalna terapija iako je moguće provesti rehabilitaciju ovakve ozlijede i samostalno po preporukama liječnika ili fizijatra. Kod tužitelja je bilo potrebno provođenje fizikalne terapije dva puta po deset puta radi toga što oporavak nije išao u dobrom smjeru nakon što mu je preporučeno da samostalno provodi određene vježbe desnog stopala.

    10. Tužitelj saslušan u svojstvu parnične stranke je naveo da u vrijeme nastanka predmetnog događaja je bio zaposlen kao skladištar u Hrvatskoj vojsci. Tom prilikom budući im je dolazila nova roba u skladište morali su pripremiti skladište i napraviti mjesta za dolazak nove robe a u skladištu se nalazio i predmetni sef a koji su on i kolega gurali na drugo mjesto u istom skladištu. Gdje je bio neravan teren u skladištu isti sef su morali podizati kako bi prešli preko neravnina i tom prilikom je njemu ostala noga ispod sefa te mu je isti prignječio nogu. Zbog dobivenih ozljeda pozvan je vojni sanitet koji ga je odvezao na hitni prijem u Opću županijsku bolnicu Vinkovci. Predmetnu radnju su vršili prema naređenju zapovjednika skladišta. Navodi da je sigurno tri do četiri puta išao kod liječnika putujući iz [adresa] do Vinkovaca, dvadeset puta je išao na fizikalnu terapiju i to dva puta po deset dana trajanja fizikalnih terapija, te je nakon terapije išao i na redovne kontrole no ne može reći koliko puta. Od mjesta njegovog stanovanja do liječnika i terapija na koje je išao ima oko 17 km u jednom smjeru, a ne zna da li je tražio naknadu putnog troška od HZZO- a.

    11. Slijedom svega navedenog utvrđeno je da je tužitelj 27. svibnja 2019. zadobio ozljedu na radu i to višeiverni prijelom V kosti donožja desnog stopala sa pomakom ulomaka, zbog kojih ozljeda mu je nastala neimovinska i imovinska šteta, koji štetu mu je dužan nadoknaditi tuženik.

    12. Člankom 111. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

    13. Kako je već navedeno vještak je u svom nalazu naveo da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda trpio jaku fizičku bol 2 dana, srednju bol 8 dana, te laku bol 60 dana, da je trpio jak primarni strah u trajanju od 5-10 minuta, sekundarni strah jakog intenzitet 1-2 dana, srednjeg jakog 7 dana, te lakog intenziteta 30 dana. Vještak je naveo da je kod tužitelja umanjena opća životna aktivnost za 5%, da naruženost nije zaostala, te da liječenje tužitelja nije zahtijevalo promjenu načina prehrane. Vještak je naveo da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega oko 3 sata dnevno u trajanju od mjesec dana, te nakon toga još 2 sata dnevno u trajanju od mjesec dana.

    14. Uzevši u obzir težinu tjelesnih ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, te jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova i straha, postotak smanjenja životne aktivnosti te starost tužitelja (rođen 1974.), a cijeneći nalaz i mišljenje vještaka, sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti, a temeljem članka 1100. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje u tekstu ZOO.)

    14.1. Slijedom toga, a uzevši u obzir Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske, tužitelju za kvalifikatornu okolnost pretrpljenih fizičkih bolova pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 1.124,83 eura, odnosno za jake fizičke bolove iznos od 147,32 eura, za srednje fizičke bolove iznos od 350,39 eura, te za lake fizičke bolove iznos od 627,12 eura.

    14.2. Uzevši u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, sud smatra da za ovaj oblik povrede prava osobnosti tužitelju pripada iznos od 437,99 eura.

    14.3. Uzevši u obzir mišljenje vještaka da je kod tužitelja umanjena opća životna aktivnost za 5%, sud smatra da tužitelju za ovu kvalifikatornu okolnost pripada primjerena naknada od 1.493,13 eura.

    15. Slijedom toga, tužitelju s osnova neimovinske štete pripada iznos od 3.055,95 eura.

    16. Uzevši u obzir ocjenu potrebe za tuđom pomoći i njegom utvrđene nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka, odnosno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 3 sata dnevno tijekom mjesec dana i nakon toga još mjesec dana po 2 sata dnevno, odnosno 150 sat, te primjenom odredbe članka 223. stavka 1. ZPP, sud smatra da cijena sata po kojoj nekvalificirane osobe pružaju pomoć i njegu iznosi 5,00 eura koliko je tužitelj postavio i traži u tužbi, pa tužitelju na ime naknade ovog vida imovinske štete pripada iznos od 750,00 eura. Uzevši u obzir navode vještaka da je kod tužitelja bilo potrebno provođenje fizikalne terapije dva puta po deset puta, te uzevši u obzir navode tužitelja da je sigurno 3 do 4 puta išao kod liječnika putujući iz [adresa] do Vinkovaca, dvadeset puta da je išao na fizikalne terapije, te je nakon toga išao i na redovne kontrole u neutvrđenom broju, a od mjesta tužiteljevog stanovanja do liječnika i terapija na koje je išao ima oko 17 km u jednom smjeru, te primjenom odredbe članka 223. stavka 1. ZPP, sud smatra da na ime troškova liječenja tužitelju pripada iznos od 500,00 eura, odnosno tužitelju pripada ukupan iznos na ime naknade imovinske štete od 1.250,00 eura.

    17. Slijedom toga, tuženik je dužan tužitelju na ime naknade neimovinske i imovinske štete platiti ukupni iznos od 4.305,95 eura, te je u tom dijelu sud usvojio tužbeni zahtjev.

    18. Tužitelju na dosuđene iznose neimovinske štete pripadaju zatezne kamate sukladno članku 1103. ZOO, a kako je tužitelj zatražio tijek zateznih kamata od presuđenja to je sud dosudio zateznu kamatu na imovinsku štetu od presuđenja, odnosno od 13. lipnja 2025., sukladno traženju tužitelja, a sve po stopi određenoj po članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.).

    19. Tužitelj je odbijen sa dijelom tužbenog zahtjeva za naknadu zakonskih zateznih kamata na ime naknade imovinske štete od 27. svibnja 2019. do 13. lipnja 2025. kao neosnovan, budući na imovinsku štetu zatezna kamata primjenom odredbe članka 1086. ZOO-a teče od presuđenja, jer je tek presuđenjem nastupila i dospjelost utvrđenog iznosa (tako i Županijski sud u Slavonskom Brodu u odluci broj GŽ-113/2021, Županijski sud u Varaždinu odluka broj GŽ-62/2020 kojom je potvrđena odluka Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-639/2017 itd.). Stoga je odlučeno kao pod t. IV izreke.

    20. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 5., članku 155. i 164. Zakona o parničnom postupku, obzirom da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi, te je sukladno VPS i važećoj Odvjetničkoj tarifi tužitelju za poduzete radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku priznat trošak u ukupnom iznosu od 1.121,71 eura. Odobreni trošak odnosi se na radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za: sastav tužbe = 100 bodova (Tbr. 7 toč. 1 OT), zastupanje na ročištu dana 13.03.2023. po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1 OT), zastupanje na ročištu dana 30.04.2025. po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1 OT), sastav zahtjeva za mirno rješenje spora od 28.05.2021. po 25 bodova (Tbr. 36 toč. 3 OT), koje radnje ukupno nose 325,00 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 EUR-a iznosi 650,00 eura, što uz odobren trošak plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 300,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura koliko je tužitelj i platio, te na presudu u iznosu od 45,17 eura, kao i materijalni trošak u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 48. OT), čini sveukupno dosuđeni parnični trošak u iznosu od 1.121,71 eura. Sud nije priznao tužitelju trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 66,36 eura, već u iznosu od 50,00 eura koliko mu i pripada sukladno Tbr. 36 toč. 3 OT., te sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 53,09 eura, već u iznosu od 26,54 eura na tužbu koliko je i platio, te u iznosu od 45,17 eura na presudu koliko je i određeno u sustavu espisa, kao niti trošak pristupa ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura, budući na isto nije pristupio. Slijedom svega navedenoga riješeno je kao pod t. V i VI izreke.

    20.1. Obzirom da tužitelj nije postavio zahtjev za dosudom zatezne kamate na parnični trošak, ista mu nije niti dosuđena.

    21. Imajući u vidu sve naprijed izloženo ovaj sud je donio odluku kao u izreci ove presude.

    U Otoku 13 lipnja 2025.

    Sudac

    Bojan Živković

    Uputa o pravnom lijeku

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

    Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

    Dostaviti:

    1. Tužitelju po punomoćniku: Hrvoje Gelo, odvjetnik iz Vinkovaca

    2. Tuženiku po zakonskom zastupniku: Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima na broj P-DO-47/2022

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.