Poslovni broj Pn-2/2021-21

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Puli-Pola

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

REPUBBLICA DI CROAZIA

Tribunale Comunale di Pula-Pola

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji toga suda Margareti Vivoda kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja INŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica IN, protiv tuženika HN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik AN, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave održane dana 05. svibnja 2025. godine u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja i tuženika i punomoćnika tuženika, 13. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Nalaže se tuženiku MN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju HNŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete iznos od 13.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućim od dana podnošenja tužbe, do isplate, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove postupka osiguranja dokaza iz predmeta Općinskog suda u Pazinu, broj: R1-168/2022 u iznosu od 2.904,67 EUR sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove ovog parničnog postupka sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku plati parnični trošak u iznosu od 4.420 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik stana u [adresa] na adresi [adresa], upisanog u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Stari Grad i to 1. Suvlasnički dio: 1/4 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) s kojim je povezano pravo vlasništva na jednosobnom stanu na prvom katu, desno, koji se sastoji od sobe, kuhinje, kupatila i hodnika, ukupne površine od 36,71 m2, radi se o jednosobnom stanu na prvom katu desno, kojem se pristupa putem zajedničkog stubišta, hodnika i terase gdje je ulaz u stan. Tuženik da je vlasnik stana u istoj zgradi na naprijed navedenoj adresi, upisanog u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 2. Suvlasnički dio: 1/4 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) s kojim je povezano pravo vlasništva na jednosobnom stanu na prvom katu, lijevo, koji se sastoji od sobe, kuhinje i kupatila, ukupne površine od 28,08 m2. Predmetna zgrada je u naravi troetažna zgrada locirana u najstrožem centru povijesnog dijela Grada Buzeta – Stari Grad, u samim zidinama grada, zgrada je stara preko 100 i više godina, nalazi se pod zaštitom sukladno konzervatorskim propisima, te je kao takva, a posebice u slučajevima bilo kakve graditeljske intervencije i više nego osjetljiva.

2. Tužitelj je početkom kolovoza 2021. godine došao do saznanja da su se na njegovom stanu pojavila značajna oštećenja i to vidljive dijagonalne pukotine po nosivim zidovima, stropovima i pregradnim zidovima u stanu vlasništvo tužitelja, ali i na zajedničkim prostorijama zgrade, koja oštećenja su utvrđena i fotografirana u postupku osiguranja dokaza koji se vodio kod Općinskog suda u Pazinu pod brojem:

R1- 168/2022. Do predmetnih oštećenja je došlo krivnjom tuženika i to uslijed građevinskih radova koje je tuženik izvodio u svom stanu a radi se o izvedbi armirano betonske međukatne konstrukcije između prizemlja i kata, te izvedbi kružnog otvora u armirano betonskoj ploči, koje radove je tuženik izvodio tijekom 2019. godine. Naprijed navedene građevinske radove je tuženik izveo bez građevinske dozvole, bez sudjelovanja ovlaštenih izvođača radova, bez pribave prethodnog mišljenja statičara o utjecaju radova na statiku cijele zgrade i bez dozvole gradskih vlasti i nadležnog konzervatorskog odjela, a što je trebao pribaviti budući da je predmetna zgrada registrirani spomenik kulture na području Grada Buzeta.

3. Oštećenja na stanu tužitelja su nastala nakon izvođenja građevinskih zahvata u stanu tuženika kako su opisana u točki 2. tužbe, te je tuženik nestručnim izvođenjem predmetnih radova narušio statiku cijele zgrade i prouzročio „pomicanje” kamenog stupa u prizemlju koji se nagnuo, što je dovelo do spuštanja grede koji nosi, zatim do spuštanja zida i odvajanja od stropne konstrukcije kata, uslijed čega je došlo do pukotina u zidovima u stanu tužitelja, slijedom čega je tužitelju nastala šteta na njegovoj imovini. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka u postupku osiguranja dokaza broj: R1-168/2022 proizlazi da je potrebno poduzeti hitne mjere u vidu podupiranja stropnih greda u razini prizemlja, da se moguća sanacija sastoji od uklanjanja postojećeg stupa i izvedbe novog, armirano betonskog zajedno sa temeljem, a potrebno je zamijeniti i staru drvenu gredu armirano betonskom gredom koja će ujedno stabilizirati vrh stupa, dok vještak procjenjuje da je za sanaciju štete potreban iznos od 8.000,00 EUR do 16.000,00 EUR.

4. Budući da je tuženik protupravno poduzeo radove opisane u točki 2. tužbe, koji radovi su doveli do oštećenja na stanu tužitelja, tužitelju je nastala šteta u iznosu od 13.000,00 EUR-a , koliko je potrebno za sanaciju nastalih oštećenja, a koju štetu mu je dužan naknaditi tuženik sukladno čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima.

5. U postupku osiguranja dokaza koji se vodio povodom predmetnog štetnog događaja, u predmetu Općinskog suda u Pazinu pod brojem: R1-168/2022, tužitelju su nastali troškovi postupka osiguranja koje mu je dužan naknaditi tuženik u iznosu od 2.904,67 EUR.

6. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud donese presudu sadržaja kao u izreci.

7. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Pored neutemeljenosti zahtjeva, tuženik posebno naglašava da je sanacija zgrade, odnosno obnova betonske ploče i potpornih greda u današnjem obliku napravljena uz suglasnost svih tadašnjih vlasnika još 1998. godine, a zadnje radove na svom posebnom dijelu tuženik je izvodio u prvoj polovini 2016. godine.

8. Nadalje ističe da nitko od dosadašnjih građevinskih vještaka određenih u ovosudnom izvanparničnom postupku radi osiguranja dokaza R1-168/2022, nije doveo u vezu konkretne građevinske radove koje je radio tuženik s napuklinama na pregradnom zidu tuženika, no bez obzira na takve vještačke nalaze i mišljenja, zbog proteka vremenskog perioda od zadnjih radova koje je obavljao tuženik ovim putem ističe da je za navedeno potraživanje tužitelja nastupila zastara čime je prestalo pravo tužitelja da zahtjeva ispunjenje predmetne tražbine. Zadnji radovi koje je tuženik obavljao na svom posebnom dijelu prava vlasništva tuženik je izvodio početkom 2016. godine. Tužitelj osporava sve navode iz tužbe, a posebno pokušaj dovođenja u vezu oštećenja na pregradnom zidu i radova na redovnom održavanju tužiteljevog stana, te naglašava da nitko od ostalih suvlasnika i stanara nikada nije imao primjedbe na ponašanje tuženika, u bilo kom smislu.

9. Građevinski vještak ŠN u svom vještačkom nalazu i mišljenju od 23. ožujka 2023. god. dao je prijedlog za hitne mjere osiguranja (podupiranjem greda prizemlja), što su u međuvremenu suvlasnici koji žive u predmetnoj zgradi i učinili. Vještak u svom nalazu i mišljenju niti na koji način ne dovodi u vezu radove koje je izvodio tuženik i pomjeranje nosivog stuba koje je uzrokovalo spuštanje nosivih greda točno ispod napuklog (predmetnog) zida tužitelja.

10. I pored dva vještačenja u Izvanparničnom predmetu R1-168/2022, u kojem su vještaci Danijel Simonetti iz Poreča, (na ročištu 18. kolovoza 2022. god.) i vještak ŠN iz [adresa] na slijedećem ročištu i svom vještačkom nalazu i mišljenju ustvrdili da se radovi koje je izvodio tuženik ne mogu povezati s oštećenjima na stanu tužitelja, već isključivo sa starošću zgrade koja zahtjeva posebno održavanje, a s tim i povećane troškove, tužitelj iz nekih razloga, putem svoje majke, ĐN, ovdje predložene svjedokinje, ustrajava na terećenju tuženika da je on odgovoran za nepostojeću štetu u obliku uske pukotine sasvim uobičajene u starim višestoljetnim građevinama i to na pregradnom zidu njegovog stana i zajedničkog hodnika i to u ogromnom utuženom iznosu. Tužitelj to može tumačiti samo pokušajima tužitelja da sredstvima tuženika renovira svoj stan, jer nema nikakvog drugog razumnog objašnjenja za takvo ponašanje tužitelja, odnosno posredno njegove majke ĐN.

11. Tuženik naglašava da nikada nije imao problema s niti jednim suvlasnikom predmetne zgrade u kojoj desetljećima živi, a naglašava da tužitelj svoj stan izdaje putem najma raznim osobama s kojima preostali susjedi i suvlasnici imaju samo probleme, te ovom prilikom posebno naglašava da tužitelj neredovno plaća obveznu pričuvu, te ne ulaže nikakva sredstva u redovno održavanje svog posebnog dijela, zbog čega su i vidljive nastale pukotine koje tuženik ne želi sanirati kao što čine ostali suvlasnici koji brinu o svom posebnom dijelu vlasništva. Tuženik također ističe, između ostalog, kao dokaz prethodno navedenog da su ispod tužiteljevog kupatila vidljiva curenja i vlaga koji ugrožavaju armirano betonsku konstrukciju, pa tako i cijelu zgradu, ispod dijela (kupatila) u njegovom vlasništvu, a što je vještak ŠN neformalno utvrdio i ukazao na tu činjenicu. Nadalje, tuženik također ističe da su radove u predmetnoj zgradi izvodili i izvode i drugi suvlasnici, što je sasvim uobičajeno kako bi zgrada i posebni dijelovi bili uporabljivi za stanovanje. Tuženik ističe da je kamenolom u neposrednoj blizini starog grada [adresa] (cca 1 km zračne linije)i da su ranije vrlo snažna miniranja bila učestala i da su se zgrade tresle od istog, što je poznato svim osobama koje duže vrijeme žive u starom gradu [adresa] a na što su se građani redovno žalili gradskim vlastima i vlasnicima kamenoloma.

12. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

13. Na pripremnom ročištu u odnosu na odgovor na tužbu tužitelj ističe kako je netočno da je tuženik zadnje radove u svom stanu izvodio 2016., već je točno da ih je izvodio tijekom 2019. Netočno navodi tuženik da niti jedan građevinski vještak nije doveo u vezu oštećenja na stanu tužitelja sa građevinskim radovima koje je izvodio tuženik. Vještak ŠN navodi da postoji uzročna posljedična veza između tih radova i nastale štete na stanu tužitelja. Na strani 12 nalaza i mišljenja vještak navodi da je tuženik za te radove bio obvezan prethodno ishoditi građevinsku dozvolu, a nesporna je činjenica da tuženik nije imao niti građevinsku dozvolu niti dozvolu nadležnog konzervatorskog tijela, a radove nije izvodio ovlašteni izvođač već tuženik sam osobno. Tužitelj je prije pokretanja postupka osiguranja dokaza u svom privatnom angažmanu pribavio nalaz i mišljenje sudskog vještak građevinskog vještaka ANŽ iz listopada 2021. koja je vještakinja nakon pregleda zgrade i nastalih oštećenja na stanu tužitelja dala mišljene da su uzrok štete upravo građevinski zahvati koje je poduzeo tuženik i to protupravno s obzirom da nije imao za to potrebne dozvole a radovi su nekvalitetno izvedeni. Unatoč starosti građevine koja se također treba uzeti u obzir tužitelj ističe da prije radova koje je tuženik poduzeo 2019. na stanu tužitelja nisu nastala predmetna oštećenja iako je i prije toga radio kamenolom tako da su predmetna oštećenja nastala isključivo kao rezultat radova koje je izveo tuženik.

14. Tuženik je potom naveo da suprotno navodu tužitelja tuženik nije građevinske radove izvodio 2019. Tuženik je prvenstveno motiviran stanjem zgrade i stana kojeg je kupio 1997. pristupio izvođenju radova armiranobetonske ploče 1998. Tu ploču je izveo na način da je u prizemlju objekta uz postojeće vanjske zidove sagradio betonske stupove na koje su postavljene horizontalne i križne grede oslonjene na betonske stupove koje je kao što je navedeno izgradio tuženik. Nadalje 2008. tuženik je izveo radove uređenja zajedničkog hodnika i zajedničkog stepeništa s ulazom. 2014. izrađena je fasada s prednje strane, a 2016. renovirana je konoba u prostoru prizemlja i otvoren spiralni otvor kao komunikacija prizemlja i kata. Radove koje spominje tužitelj da ih je tuženik izveo 2019. tuženik osporava izvođenje takvih radova. Tužitelj se pritom ne očituje detaljnije koji bi to bili radovi. Tuženik ukazuje na činjenicu da u njegovom stanu nije došlo do nikakvih pukotina na zidovima, a da su radovi koje je on izveo kako to sugerira tužitelj razlog narušene stabilnosti statike zgrade zasigurno bi došlo i do pojave pukotina u stanu tuženika. Svrha postupka osiguranja dokaza je samo konstatiranje postojećeg stanja dakle osiguranja dokaza koje se kasnije ne bi moglo provesti a ne i zadiranje u utvrđivanje pretpostavki odgovornosti za naknadu štete. No ako se već tužitelj poziva na nalaz i mišljenje vještaka ŠN tada tuženik ukazuje da je taj vještak detaljno opisao uzrok pukotina u stanu tužitelja, a to su starost zgrade, neadekvatno održavanje, stanje kamenog stupa u prizemlju na poziciji ispod stana tužitelja-. Tuženik napominje da on u izvođenju građevinskih radova niti u jednom dijelu nije koristio kameni stup za kojeg vještak ŠN vezuje nastala oštećenja u stanu tužitelja. Isto tako tuženik prilikom izvođenja tih radova nije niti jednim djelom zahvatio drvene grede koje su u međukatnoj konstrukciji stana tužitelja. Tužitelj da kao uzročnu vezu radova tuženika i oštećenja stana tužitelja nalazi u nepostojanju akta za gradnju što ni u kojem slučaju nije pravno relevantno. Tuženik je naveo da se radio o zgradi u nizu, staroj zgradi koja ima jedan zajednički niz a da su i stanari i u toj susjednoj zgradi izvodili građevinske radove pa postoji mogućnost da su upravo ti radovi drugih stanara u uzročno posljedičnoj vezi sa stanjem na stanu tužitelja.

15. Nakon analize navoda stranaka sud je ocijenio da je u postupku potrebno utvrditi da li je tuženik izvodio radove čije izvođenje ima za posljedicu oštećenja na stanu tužitelja za koja on tvrdi da su u uzročnoposljedičnoj vezi sa oštećenjima u stanu tužitelja te kada je, ako je, tuženik izvodio radove, obzirom na istaknuti prigovor zastare. Okolnost da li je ili nije tuženik izvodio radove bez suglasnosti upravnih tijela nije predmetom ovog postupka, budući je tuženik, ako je trebao, te suglasnosti trebao pribaviti kod nadležnog upravnog tijela, a ako nije, u slučaju da je morao, odgovarajući postupak propisuje upravno tijelo. Sud u ovom postupku primjenjuje kao materijalni propis Zakon o obveznim odnosima, NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 posebno odredbe koje uređuju naknadu štete, te ocjenjuju prigovor zastare, u odnosu na rokove za traženje sudske zaštite u slučaju traženja naknade štete.

16. Radi utvrđenja pravnorelevantih činejnica na okolnosti koje su ranije navedene u postupku su izvedeni dokazi uvidom u sve materijale dokaze u spisu, u predmet R1-168/2022, i nalaze i mišljenja u tom predmetu, te uvid u sve isprave i zapisnike u tom predmetu. Saslušani su svjedoci i parnične stranke.

17. Nakon izvedenih dokaza, posebno personalnih sud je ocijenio prigovor zastare tuženika osnovanim, te je već samo i radi toga odbio tužbeni zahtjev. Upravo i radi toga sud je odustao od provođenja ponovnog građevinskog vještačenja, na predložene okolnosti. Ali, u postupku osiguranja dokaza građevinski vještaci su ocijenili da radovi u stanu tužitelja nisu u neposrednoj uzročnoj vezi sa oštećenjima, pa i nije bilo potrebe provođenja novog vještačenja, koje bi bilo i manje vjerodostojno zbog proteka vremena.

18. Odredbom člana 214. ZOO-a je propisano: (1) Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. (2) Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. (3) Sud se neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao. Tuženik je istaknuo prigovor zastare. Članom 216 ZOO-a propisano je da zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena. Članom 230 ZOO-a je propisano da (1) Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. (2) U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.

19. Tužba je podnesena 3. siječnja 2024. godine. Da je tuženik izvodio radove koji su prema tvrdnji tužitelja u uzročnoposljedičnoj vezi za oštećenjma na njegovom stanu u 2016. godine, ( u prvom kvartalu) iskazuju svjedoci, stanari zgrade u kojoj stanove imaju i tužitelj i tuženi, zatim i izvođač radova. Tužitelj tvrdi da je tuženik radove izvodio 2019. godine, međutim tu svoju tvrdnju nije uspješno u postupku dokazao. Također, na posljednjem ročištu, upravo po prijedlogu tužitelja iz sudskog registra je izlistan povijesni izvadak za Tomislav gradnja d.o.o. [adresa] i to radi utvrđenja kada je otvoreno ovo trgovačko društvo jer je KN izjavio da je u vrijeme izvođenja radova za tuženika otvarao firmu. Uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra (str 103-107) je utvrđeno da je Tomislav gradnja d.o.o. upisana u sudski registar 28. lipnja 2016. godine, osnivač KN, te se ovaj materijalni dokaz podudara sa iskazom KN.

20. Svjedoci su iskazivali o okolnostima iz tužbe i odgovora na tužbu, izvođenje radova od strane tuženika u zgradi na adresi [adresa]. Vještaci su saslušani na okolnosti zaključaka iz svojih nalaza i mišljenja.

21. ĐN, majka tužitelja je u bitnome iskazala da je tužitelj vlasnik predmetnog stana od 2007. godine. Ne živi u [adresa], a ona pretežno vodi računa o stanu u koji dođe jednom godišnje po nekoliko dana. Stan ne iznajmljuju, ali u njemu žive prijatelji koji im plaćaju po 150,00 eura mjesečno. Ranije je u stanu živio VN, do 31.12.2020., koji ju je i upoznao s oštećenjima na stanu 2019. ljeti. Naveo je da se u stanu tuženika izvode radovi, i da se sve trese, a da su se dogodila i određena puknuća u stanu i to s unutarnje strane stana i sa vanjske strane na zidu koji gleda na zajednički hodnik. Rekao je da se na zidu vidi pukotina širine prst i pol, i dužine između 50 i 80 centimetara i s jedne i s druge strane. 5.8.2021. je došla u stan, sina je odmah obavijestila o oštećenjima. Sin uopće još nije niti vidio oštećenja na stanu. Kad je došla 5.8.2021. u stan ostala je preneražena kako je to izgledalo. Pukotine su bile sa sobne strane, unutarnja, sa hodnika, s iste strane i prolaza koji gleda na terasu ispod prozora. Gornji svod od stropa je isto otpustio. Na upit zašto smatraju da je tuženik odgovoran za ova oštećenja navela je da je to zato što od 2007. pa do 2019. nikada u stanu nisu vidjeli nikakva oštećenja, a oštećenja su nastala kada je tuženik izvodio radove. Što se tiče oštećenja ona su uvijek ista od onog vremena od kada je dobila saznanje, od 2019., a 2021. je osobno vidjela. Da je u pitanju kamenolom smatra da bi se vjerojatno stanje promijenilo.

22. VN je saslušan zamolbenim putem kod Općinskog suda u Vukovar te je iskazao da je živio u stanu tužitelja od 27. rujna 2015. do 20. ili 23. prosinca 2020. godine. Ne može se sjetiti ništa o oštećenjima stana tužitelja. Majka tužitelja MNŽ mu je zapravo izdala predmetni stan, ne sjeća se točno kada, ali ga je jednom nazvala i pitala da li je vidio pukotine, isključivo je zvala MNŽ. On nije nikada gospođu MNŽ zvao radi eventualnih oštećenja u stanu i bilo čega drugoga što se ticalo stana. Bilo mu je bitno da imam odličnog stanodavca, suh stan, dobre susjede i mir, drugo ga ništa nije interesiralo, ako je i vidio neke pukotine nije ih registrirao. Izjavio je da se ne sjeća kada je bio razgovor o pukotinama i ako je bio. Ne sjeća se uopće razgovora o pukotinama. Tuženik HN kao susjed je bio odličan, kao i ostalo dvoje susjeda. Sa gospođom MNŽ je bio u vrlo korektnim odnosima, kao i sa svima.

23. Usporedbom iskaza ĐN i svjedoka VN sud je vjerovao iskazu VN, jer je on nepristran svjedok i nema nikakvog interesa od uspjeha bilo tužitelja, bilo tuženika u postupku. Svjedok je jasno iskazao da se ne sjeća nikakvih pukotina, da nikada radi oštećenja na stanu nije zvao tužitelja ili ĐN, već je upravo njega zvala ĐN da ga priupita o oštećenjima kojih se on ne sjeća. ĐN je pak iskazala da ju je VN upoznao s oštećenjima 2019. godine, ljeti. Da je i tome tako, mada svjedok VN uopće o tome ne iskazuje, već bi i po tom saznanju tužba bila u zastari, jer je ona podnesena u siječnju 2024., kada je istekao trogodišnji rok od trenutka saznanja za štetu i počinitelja.

24. ŠN, sada profesor u mirovini, je proveo vještačenje u predmetu osiguranja dokaza, budući je građevinski fakultet imao ovlaštenje za provođenje ovakvih tipova vještačenja. Iskazao je da je kao uzrok oštećenja naveo nekvalitetnu gradnju, a pod time je naveo i da su se u zgradi izvodili različiti poslovi gradnje, u različitim vremenskim periodima, primjerice mijenjane su međukatne konstrukcije iz drvenih u betonske, mijenjali su se pregradni zidovi. Možda je bilo i nekih probijanja kroz nosive zidove. Na stanu tužitelja ima više oštećenja, a uzrok oštećenja u vidu najvećih pukotina u stanu tužitelja je popuštanje jednog improviziranog stupa u podrumu. Taj stup je isto nešto što je naknadno izvedeno, ali nekvalitetno, nema ni temelja i sagrađen je od kamenih blokova, podmetnut pod drvenu gredu. Taj stup ima sigurno 20-ak i više godina, sudeći po načetosti grede, prašini, pukotinama. Ne zna tko je radio taj stup. On je prikazan na str. 8 nalaza, str. 69 spisa R1-168/2022. Do popuštanja stupa je došlo jer je on postavljen bez temelja, na običan kamen, iskopani prirodni kamen. On nije bio sjeo na ravnu podlogu, nije pouzdana podloga kada kamen stavite direktno na kamen, već mala neravnina može prouzročiti pomak i pretpostavlja da je do pomaka došlo i ranije prije puno godina, temelja nije bilo. Tuženik je očito radio novu međukatnu konstrukciju ranije i napravio otvor u ploči za unutarnje stepenice, a na upit da li su radovi tuženika dovesti do oštećenja naveo je da: "kad imate ranjenu konstrukciju svaki dodir boli", ali radovi tuženika ne moraju biti direktni uzrok štete, ali su posredni. Na posebno pitanje je odgovorio da je stup bio izgrađen na pravilan način, armiran, što je trebalo biti, sa temeljima, u stanu tužitelja eventualno bi došlo do manjih pukotina na spojnicama pregrada i nosivih zidova jer to su slabe veze, ali to opet ovisi o jačini vibracija u korištenim alatima. Naveo je da je došlo do takvih oštećenja prilikom vibracija za vrijeme radova u stanu tuženika, a da je predmetni stup bio izgrađen u skladu s pravilima struke te pukotine na spojevima ne bi utjecale na stabilnost stana tužitelja jer se radi o dijelovima koji ionako imaju lošu vezu. On misli da je sada stabilnost u stanu tužitelja ugrožena, a obzirom na stanje stupa. Stup je nagnut i postoji realna opasnost da stup izgubi stabilnost i da padne. Na upit da li je za radove koje je izveo tuženik bila potrebna građevinska dozvola naveo je da svaki zahvat u prostoru, a u zakonu se to zovu bitni zahtjevi za građevinu potreban je građevinska dozvola pa je građevinska dozvola bila potrebna i za izvođenje radova u stanu tuženika. Kroz građevinsku dozvolu se preispituje i sigurnost građevinskih radova u odnosu na cijelu nekretninu. Vidio je međukatnu konstrukciju koju je napravio tuženik, ona je napravljena od armiranog betona, odozdo je ožbukana, od gore je postavljen laminat, ne zna ništa o drugim detaljima, ali koliko je vidio ploča je uredno postavljena. O armaturi ne zna ništa jer to nije niti ispitivao. Na upit da li je tuženik sam smio izvoditi, takve radove smio je izvoditi ako je stručan, ali prema zakonu o gradnji morao je imati nadzornog inženjera koji će te radove nadzirati. Na upit da li na oštećenja na zgradi ima i utjecaj kamenolom, naveo je da je kamenolom relativno daleko, ali ako postoje određena oštećenja svaki "udarac boli". Sve što proizvodi vibracije može doprinijeti do oštećenja, i radovi na susjednoj zgradi, promet, hodanje po drvenoj konstrukciji, premještanje namještaja, sve što stvara vibracije. Nije našao podatak o starosti zgrade. Osnovnu konstrukciju čine zidovi od klesanog kamena, lomljenog s mortom koji je vjerojatno vapneni, međukatne konstrukcije izvorno su drvene kasnije su neke mijenjane, ima jedna terasa koja je izbetonirana na drvenim gredama, pregrade su od ciporeksa, od opeke, drvene, krov je drveni, to su glavni elementi i materijali. Grede u podrumu su dosta crvljive, puknuća na stanu tužitelja može se prepisati i dotrajalosti zgrade.

25. Analizom iskaza ŠN i provedenog vještačenja u predmetu osiguranja dokaza sud je došao da zaključka da radovi izvedeni po tuženiku u 2016. godini nisu u uzročnoposljedičnoj vezi sa oštećenjima na stanu tužitelja, već je glavni uzrok loše postavljen stup, opisan u usmenom navođenju ŠN. Kao što je navedeno okolnost da li je za radove bila potrebna građevinska dozvola sud u ovom predmetu ne raspravlja, jer je to predmetom upravnog postupka.

26. ŠNŽ, iskazala je da je ĐN upoznala kada ju je ona pozvala. U [adresa] je bila 15.10.2021. Napravila je nalaz i u nalazu je stavljeno sve ono što je licu mjesta vidjela, sa fotodokumentacijom. Sjeća se stropne konstrukcije u podrumu, sjeća se nosivih debelih greda koje su negdje bile zasječene, negdje presječene, ne sjeća se betonskog stupa u podrumu. Nije išla u stan tuženika. Zna o radovima u stanu tuženika samo iz onoga što joj je rekla gđa. ĐN i što je mogla vidjeti u podrumu. Tuženik ima stan preko puta stana gđe. ĐN. Vlasnik stana je sin od gđe. ĐN, njega nije vidjela. S obzirom na starost zgrade i tip gradnje svaki i najmanji konstruktivni zahvat dovodi do vibriranja. I to vibriranje može prouzročiti pukotine kakve je zatekla u stanu tužitelja. Nije pokušala stupiti u kontakt s tuženikom. Ne zna tko je izvodio radove u podrumu. Hodanje po zgradi ne može izazvati takve vibracije koje bi dovele do oštećenja kao ni radovi na susjednoj zgradi, to su posebne konstruktivne cjeline. Ukoliko su konstruktivni zahtjevi u pitanju to može utjecati na stabilnost zgrade i pucanje. Ovo što je izvedeno to je rekonstrukcija zgrade koja iziskuje građevinsku dozvolu, službene izvođače, službeni nadzor inženjera i nakon toga uporabnu dozvolu. Svako zadiranje u konstrukciju zgrade mora imati građevinsku dozvolu.

27. ŠNŽ nije provela vještačenje u ovom predmetu, ali je sud nju saslušao na okolnosti izrade nalaza i mišljenja koji je ona sačinila u privatnom aranžmanu ĐN. Međutim sud je cijenio nalaz i mišljenje u postupku osiguranja dokaza, iz kojeg nalaza je utvrđeno da radovi tuženika nisu sami za sebe doveli do oštećenja u stanu tužitelja.

28. Iako je sud ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim prvenstveno radi istaknutog prigovora zastare, sud ističe da iz provedenog vještačenja u sudskom postupku nije sa nedvojbenom sigurnošću utvrđena uzročnoposljejdična veza između radova tuženika i oštećenja u stanu tužitelja. Ta činjenica utvrđena je i iz provedenog vještačenja u predmetu R1-168/2022 u kojem je vještak Danijel Simoneti naveo da ne može utvrditi uzrok pukotina, te da li se radi samo o dotrajalosti. Potom je vještačenje proveo i vještak Dragan ribaić, saslušan i u ovom postupku koji je u bitnome ustvrdio da su velike pukotine izravna posljedica „popuštanja “kamenog stupa“ u prizemlju, (str 70 spisa, stranica 9 nalaza, sve pobliže opisano na str 9-11 nalaza. Radovi na izvedbi otvora u stanu tuženika su iz grupe manjih i naknadnih utjecaja na već narušenu stabilnost.

29. ŽN, živi u zgradi gdje i parnične stranke imaju svoje stanove. Tužitelj ne živi u svom stanu, a HN živi u tom stanu, došao je živjeti u taj stan negdje poslije 1995. On živi na prvom katu, a PN ima isto stan na prvom katu. Ona nikada nije bila u stanu tužitelja, a zna da je došlo do nekih oštećenja kada je bila prisutna kada je bilo vještačenje od strane suda. Tada je vidjela u hodniku o čemu se radi. Zgrada je ionako puna pukotina, i njezin stan ima pukotine. Zgrada je jako stara. Sigurno par stotina godina. Ona zna da je HN u svom stanu izvodio neke radove. Ne zna točno kada je to bilo. Stan je inače na dvije etaže, on je uredio donji dio stana i otvorio si je spiralno stepenište za gornji dio stana. Ona živi na istom katu kao i HN. Dakle, svi žive na istom katu. U toj zgradi stalno se nešto radi, I su potpuno preuredili stan u razdoblju i prije rata, od 1985. do 1990., dole ispod njih je sin od H koji je isto potpuno adaptirao podrum, H je stavljao isto ploču u stanu. I su čak i iselili bili iz stana. Inače jedan dio zida zgrade je gradski bedem i taj zid se bio počeo odvajati od zgrade one godine kada se srušio i dio ceste kod Velih vrata.. Nakon tog odrona je i Dragan kupio stan, on je i popravio tu pukotinu na bedemu, i stavio je armirano betonske stupove i na te stupove je stavio ploču, u slučaju ako se bedem odvoji da on ima gdje pobjeći, da ima mogućnosti uopće izaći. On je to radio između 1995. i 2000. Pojašnjava to je jedina ploča koju je Dragan radio. Dakle, to je strop prizemlja i pod prvog kata i to je sve na betonskim stupovima, to je rađeno između 1995. i 2000. U kasnijim radovima Dragan je uredio prizemlje i stavio spiralne unutarnje stepenice za kat. Zadnje radove je kod Dragana vidjela kada je preuređivao ovaj donji dio, prizemlje i radio spiralne stepenice. On tada nije u donjem dijelu radio betonsku ploču. U donjem je dijelu betonirao pod, a u gornjem dijelu ništa. Samo je stavio spiralne stepenice. Ona je na istom katu kao i Dragan i kada je on radio tu betonsku ploču nije čula nikakvo lupanje, nije bilo nikakve buke. Ona stalno ima pukotine po stanu, radi se o staroj drvenoj konstrukciji i kako hodaju tako i sve „radi“ i puca. Kćer od tuženika je u osmom razredu. Nakon što je kćer od Dragana krenula u školu nije vidjela da bi Dragan radio u stanu nikakve radove. Radove na stanu radio je prije nego što je njegova kćer krenula u školu.

30. NN, supruga tuženika je u bitnome iskazala da u stanu u [adresa] živi od 2010. godine. Stan se sastoji od dvije etaže. U prizemlju je kuhinja i dnevni dio, a na katu dvije sobe i kupaonu. Od 2010. godine pa do danas u stanu su se radili radovi. Napravili su spiralne stepenice 2016., prije nego što je kćer krenula u školu, da bi ona mogla imati svoju sobicu. Prije 2016. godine živjeli su samo gore, a dole je bio nesređeni prostor. Nije bilo pločica niti laminata, ali je to suprug kupio kada su već bili u braku. Rupa za spiralne stepenice je napravljena 2016. Stan im nije popucao dok su radili radove u stanu. Dole u prizemlju je napravljen pod, stavljene su pločice i uređen je cijeli prostor. Radove su radili nekoliko mjeseci. Nisu tražili građevinsku dozvolu. Te radove im je radio majstor KN. Nikada nije bila u stanu kod tužitelja. Betonska ploča, međukatna konstrukcija između njihova dva kata uopće ne graniči sa stanom tužitelja. Između je hodnik širine cca 1,5 m, možda i više. Ispod zajedničkog hodnika su grede. Zid stana tužitelja nalazi se na tom hodniku, s druge strane.

31. BN je na adresi [adresa] živjela od 1989. do 2004. U toj zgradi stan ima i HN. Stan u toj zgradi je prodala GN. Od tada ja više nikada nije bila u toj zgradi. HN je došao živjeti u tu zgradu negdje krajem 90 ih godina prošlog stoljeća. Zna kada je Dragan došao živjeti da je postavio neke potporne stupove jer su se stanari uvijek i smijali da će završiti jedno jutro u elektri jer su im se zidovi počeli odvajati od zgrade, taj zid se može smatrati kao bedem starog grada jer je na kraju. Stan koji je kupila je bila rupa i ono što je uložila u taj stan, prvo su sanirani zidovi, navučena je gruba žbuka, pločice su postavljene u kuhinji, na stropu su gipsane ploče jer je puštao krov. To su bili veći neophodni radovi da se može živjeti u tom stanu. U sobi gdje je spavala ostao je stari pod, drvene grede, daske, osjećale su se vibracije kada je netko hodao. Pukotine su se i kasnije pojavljivale kada je sanirala zid. Po njoj je zgrada stara par stotina godina.

32. KN, poznaje parnične stranke. Kod PN je dva mjeseca bio podstanar pa tako zna i tuženika. Njegov brat je ustvari prodao stan PN. Brat je kupio stan od BN. Ne zna kada je brat kupio stan. Ne zna kada je brat prodao stan PN. Kada je brat kupio stan bio ga je pitao za sanaciju, jer se inače 25 godina on građevinom. Podovi su bili jako loši, to su drveni podovi i oni su se jako čuli, „podovi dišu“. Zna da ga je nešto pitao i oko sanacije zidova jer je uvijek bilo pukotina po zidu. U tom stanu je bio sigurno zadnji put prije 15 godina, kako se selio. Radove u stanu HN izvodio je 2016. Na samom podu u prizemlju stana poravnali su pod, postavili su pločice, laminat i žbukali su prizemlje i napravili su otvor za spiralne stepenice. Taj otvor su bušili sa bušilicom. To je bio beton. Otvor je promjera jedan metar. Promatrali su da li se što dešava u stanu tuženika kada su počeli bušiti otvor za spiralne stepenice, nisu primijetili ništa jer bi odmah prestali sa radovima. Na upit, a obzirom na njegov posao kojim se bavi i budući je u građevini već puno godina i zna gdje je stan HN i gdje je stan PN, naveo je kako misli da uslijed radova bušenja otvora u stanu HN nije moglo doći do nikakvih oštećenja u stanu PN, tehnički oštećenje se može desiti odmah, ali nakon pet dana ne može, a stan PN je na sasvim drugom kraju od stana HN. On je kasnije saznao za neku pukotinu koja je na sasvim drugom kraju nego što je bušen otvor za te stepenice. Ta pukotina po njemu ne može biti u vezi sa bušenjem otvora u stanu tuženika. Nije mu poznato da bi se bilokakav stup pomaknuo prilikom izvođenja radova u stanu tuženika. On se sjeća da je radove u stanu tuženika izvodio u trećem – četvrtom mjesecu 2016. jer je u to vrijeme taman i otvarao firmu. Ta firma zvala se Tomislav gradnja d.o.o., sa sjedištem u [adresa]. Kćer HN još uvijek nije išla u školu za vrijeme radova.

33. Tužitelj je iskazao da je od 2005 do 2007 godine bio podstanar u [adresa] u predmetnom stanu. 2007 godine kupuje predmetni stan u [adresa] potpuno namješten i renoviran od GN. Stan je bio u unutrašnjosti sređen. Za vrijeme dok je živio u tom stanu nije vidio nikakva puknuća jer bi ih sigurno i prijavio. U svom stanu nije izvodio nikakve radove. Od 2007-2011 živio je u [adresa] dakle u svom stanu a potom je otišao iz [adresa]. U razdoblju 2012-2013 četiri puta je obišao stan na nekoliko minuta kad je poslovno bio u Istri. Od 2013 do danas nikada nije bio u predmetnom stanu niti u zgradi. Punomoć za stan dao je svojoj mami. 2021 godine mama ga je obavijestila o problemima radi kojih je sada na sudu. Tada mu je mama rekla da joj je VN podstanar 2019. obavijestio o problemima na stanu. Mama je bila sva uznemirena 2021 kada je došla u [adresa] radi tih pukotina. VN je bio u stanu čini mu se 2017-2021. On ga nikada nije vidio. Mama je bila u stanu u obilasku 2-3 puta godišnje otkad je otišao iz [adresa]. Mama ga je obavijestila o oštećenjima u kolovozu 2021. I tada mu je rekla da ju je o pukotinama VN obavijestio 2019., da susjed HN izvodi te radove. Od 2011-2021 u stanu žive moji prijatelji, poznanici, rodbina, u kontinuitetu.

34. Tuženik je iskazao da su 1998. godine sanirana oštećenja na ovim zidovima koji su se odvajali i napravljena je armirano betonska ploča na stupovima i betonskim gredama. Radove za koje tužitelj tvrdi da mu je uslijed njih nastala šteta napravio je početkom trećeg mjeseca 2016. do početka četvrtog mjeseca 2016. Ti radovi trajali su između 10 i 15 dana. On je radio otvor u betonskoj ploči za stepenice-spiralne, postavljao je pločice, laminat, žbukao. Betonsku ploču radio je 1998.godine. On misli da mu za ove radove koje je radio 2016.godine nije trebala građevinska dozvola. Nikakve radove nije izvodio 2019.godine. U zgradi gdje je i stan njega i tužitelja ukupno su četiri stana. Njegov i tužiteljev stan su na prvom katu a u prizemlju su još dva stana. Nitko drugi se nije žalio na bilo kakva puknuća. Njemu nisu nastala nikakva puknuća na zidovima. Njegov zid je udaljen od otvora 10cm a zid u tužiteljevom stanu, a koji je granični zid sa hodnikom je na udaljenosti minimalno 1,50m. Prvo saznanje za štetu koju tužitelj od traži je bilo kada je dobio prijedlog za osiguranje dokaza. Tužitelj mu se nikada nije obratio van suda. U stanu tužitelja stalno su živjeli neki ljudi. Nitko mu se od tih stanara nikada nije obratio sa konstatacijom da je došlo do nekih puknuća uslijed tih radova u stanu. U vrijeme ovog zadnjeg izvođenja radova on nije radio nikakvu armirano betonsku ploču. Bušio je ploču kao što za otvor za spiralne stepenice. On je kupio prostor u prizemlju od grada i iz tog prostora u prizemlju je izbušio rupu prema svom stanu na katu da bi spojio prizemlje i kat. To je bilo 2016.godine kraj trećeg početak četvrtog mjeseca. On je u tom podrumskom prostoru 2016.godine radio izolaciju i podlogu i potom laminat, nije radio nikakvu armirano betonsku podlogu. Nije micao nikakve stupove iz podrumske prostorije, 2016.godine. U hodniku, pukotine na zidu gdje je stan tužitelja vidio je prvi put negdje 2015.godine. U vrijeme kada sam izvodio radove 2016.godine u stanu tužitelja je živio VN.

35. Usporedbom iskaza tuženika i svjedoka, posebno supruge tuženika, zatim ON i KN sud je utvrdio da su radovi izvedeni u prvom kvartalu 2016. godine, dok kćer tuženika još nije išla u školu, a danas ona ima četrnaest godina, da su radovi postavljanja spiralnih stepenica izvršeni radi sobe za kćer tuženika. Da su radovi izvedeni u to vrijeme potvrđuje i izvod iz sudskog registra iz kojeg je utvrđeno da je firma KN osnovana upravo početkom 2016. godine, a KN je iskazao da je upravo i u vrijeme izvođenja radova u stanu tuženika otvarao firmu. LN i DN su nepristrani i vjerodostni svjedoci. Takav svjedok je i VN koji je jasno izjavio da se ne sjeća nikakvih radova u stanu tuženika, pa je taj njegov iskaz u suprotnosti sa iskazom ĐN. VN se i nije mogao sjećati tih radova, jer je došao živjeti u stan tužitelja kad su radovi već bili izvedeni. Tužitelj, s druge strane godinama nije niti bio u svom stanu.

36. Stoga, kako je utvrđeno da je tuženik radove izvodio 2016. godine, da nakon toga radove nije izvodio, a tužba je podnesena početkom 2024. godine, nastupila je zastara, jer je protekao petogodišnji rok od radova za koje tužitelj tvrdi da su uzrokom štete na njegovom stanu, i to radovi na bušenju u stanu tuženika, otvaranje otvora. Kako se tuženik izričito i pozvao na zastaru, to je radi istaknutog prigovora zastare kojeg je sud ocijenio osnovanim odbijen tužbeni zahtjev. Stoga je odbijen i zahtjev za naknadu troškova tužitelju u postupku osiguranja dokaza.

37. Kako tužitelj nije uspio u postupku, parnični trošak mu ne pripada.

38. Tuženiku pripada parnični trošak na temelju odredbe člana 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22 (dalje ZPP) Tuženik je zahtijevao za zastupanje u postupku osiguranja, za očevid 250,00 eura, za odgovor na tužbu 625 eura, za pristup na 5 ročišta, svako ročište 625,00 eura, materijalni trošak pristupa odvjetnika na saslušanje svjedoka u Vukovaru 87,50 eura-cestarina i trošak goriva 82,50 eura. Sve vrijednosti prikazane su sa PDV-om. Ovaj trošak sud je smatrao potrebnim u smislu odr. čl. 155. Zakona o parničnom postupku, trošak je postavljen u skladu s Tarifon o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, tbr. 8, (podnesci), 9, (pristup ročištima) i 42 (PDV), te u skladu s vrijednosti predmeta spora. Slijedom navedenog, tuženiku je priznat trošak u ukupnom iznosu od 4.420 eura i naloženo je tužitelju da trošak plati tuženiku.

39. Slijedom navedenog, na temelju čl. 325. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci presude.

U Bujama, 13. lipnja 2025.

S U T K I NJ A:

Margareta Vivoda

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba.

Žalba se podnosi, u tri primjerka putem ovoga suda, Županijskom sudu u roku od 15 (petnaest) od dana objave presude, za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke, odnosno od dana primitka presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke.

DNA:

1. Pun. tužitelja, uz rješenje o pristojbi na presudu

2. Pun. tuženika.