21 Gž-528/2023-2

 

 

 

              

        Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9                                                         

                                                                                   Poslovni broj: 21 Gž-528/2023-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u pravnoj stvari tužitelja I. B. iz Z., (ulica...), OIB: ..., koga zastupa punomoćnik I. R., odvjetnik u Z., protiv tuženika A. P. iz P., (ulica...), OIB: ..., zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi    tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-4/2022-25 od 23. ožujka 2023., dana 28. kolovoza 2023.,

 

r i j e š i o  j e

 

                Odbija se žalba tužitelja I. B. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-4/2022-25 od 23. ožujka 2023.

 

    Obrazloženje

 

1.Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

 

»Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

 

"1. Utvrđuje se da je tuženik P. A., OIB:..., (broj...) P., (ulica...), smetao tužitelja B. I., OIB:..., Z., (ulica...) u zadnjem, mirnom posjedu njegove nekretnine katastarske oznake č. zgr. 184 k.o. P., na način da je dana 20. prosinca 2021. godine poduzeo i izveo drvenu konstrukciju te istu ugradio u zapadni zid zgrade tužitelja č. zgr. 184 k.o. P., označen na skici lica mjesta likom žute boje i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, površina 7 m2, pa se nalaže tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje te otkloni ugrađenu drvenu konstrukciju u zgradi tužitelja č. zgr. 184 k.o. P., a sve prikazano na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka geodetske struke N. K. dipl. ing. geod. sa sudskog očevida od dana 18.listopada 2022.godine, te se zabranjuje tuženiku svako ovakvo ili slično smetanje posjeda tužitelja a sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

 

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak počev od dana donošenja rješenja i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana.“«

 

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači i usvoji tužbeni zahtjev tužitelja te dosudi parnični trošak.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana. 

 

5. Ispitujući pobijanu odluku ovaj drugostupanjski sud  nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje ZPP), a na koju neutemeljeno ukazuje žalba, jer je sud u obrazloženju pobijanog rješenja dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni te se ista odluka može ispitati.

 

6. Također, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

 

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi smetanja posjeda nekretnine oznake č. zgr. 184 k.o. P., tvrdeći da je tuženik 20. prosinca 2021. izveo drvenu konstrukciju te istu ugradio u zapadni zid zgrade čest. zgr. 184 k.o. P., označen na skici lica mjesta likom žute boje i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, površina 7 m2 te zahtjev radi uspostave prijašnjeg posjedovnog stanje.

 

8. Odredbom čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00. i 114/01.; dalje ZVDSP) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

 

9. Iz stanja spisa predmeta proizlazi:

 

- da je na licu mjesta utvrđeno da se stranke nalaze u suposjedu nekretnine oznake čest. 857/12 k.o. P. na kojoj je sagrađena kuća oznake čest. zgr. 184 k.o. P., koja je također u suposjedu ovdje stranaka na način da je tuženik u posjedu dijela kuće koja nosi kbr. 1., a tužitelj u posjedu dijela kuće koja nosi kbr. 2 te je na terenu, kao i na skici lica mjesta, jasno označeno koji dio dvorišta i kuće posjeduje tužitelj, a koji tuženik, odnosno da se svaki od njih nalazi u posjedu točno određenog, realnog dijela te nekretnine,

 

- da je tuženik spornu drvenu konstrukciju podigao 21. prosinca 2021., na dijelu nekretnine koju tuženik drži u posjedu, a koja je i na skici lica mjesta označena kao posjed tuženika,

 

- da tuženik, osim postavljanja konstrukcije na način kako je ista zatečena na licu mjesta, do zaključenja glavne rasprave u ovoj pravnoj stvari nije mijenjao postojeće stanje,

 

- da tužitelj i nakon postavljanja ove drvene konstrukcije može nesmetano otvoriti prozor svoje spavaće sobe,

 

-  da je svjedok M. B. u svom iskazu naveo kako on živi u dijelu kuće u vlasništvu brata, ovdje tužitelja, po njegovoj dozvoli, a da je tuženik u posjedu svog dijela kuće te prozor oko kojeg je tuženik postavio drvenu konstrukciju, da je prozor njegove spavaće sobe na katu i da je on prigovorio tuženiku dok je ovaj podizao drvenu konstrukciju, odnosno, upitao ga što radi, tuženik da mu je griljom udario ruku i ozlijedio ga, nakon čega je pozvao policiju i

 

  - da je tužitelj u stranačkom iskazu naveo kako tuženik želi zatvoriti njegov jedini prozor i smatra da bi ga već bio zatvorio da ga tužitelj nije tužio u ovom predmetu, da je kućicu koja je vidljiva na fotodokumentaciji uz skicu lica mjesta (slika br. 2 na l.s. 70) tuženik podigao sigurno dva mjeseca prije nego što je podigao drvenu konstrukciju, a upravo podizanje ove drvene konstrukcije tužitelj je označio kao čin smetanja posjeda, da je tužitelj na skici lica mjesta pokazao da posjeduje dio kuće (čest. zgr. 184) te dio čest. 857/12 k.o. P., označen na skici lica mjesta kao posjed tužitelja, da se dio označen kao predmet spora na skici lica mjesta nalazi na dijelu nekretnine u posjedu tuženika.

 

10. Slijedom navedenog, opravdano je sud, i po mišljenju ovog suda, zaključio da je drvena konstrukcija podignuta na dijelu nekretnine koja je u posjedu tuženika,što znači da tužitelj nije zadnji mirni posjednik dijela kojeg je označio kao predmet spora.

 

11. Pored toga, da tuženik podizanjem drvene konstrukcije tužitelju nije oduzeo posjed nekretnine koju je tužitelj do tada posjedovao, a nije ga ni uznemirio u posjedu, pa da bi tužiteljeva vlast u pogledu nekretnine koju posjeduje bila i na koji način ograničena, jer tužitelj neovisno o postojanju navedene konstrukcije i dalje ima faktičnu vlast na nekretnini koju je i do sada posjedovao, tim više što su  neosnovani navodi tužitelja kako tuženik podizanjem ove konstrukcije tužitelju želi zatvoriti prozor, budući je i sam tužitelj u svom iskazu naveo da osim podizanja drvene konstrukcije u siječnju prošle godine, tuženik nije poduzimao nikakve daljnje radove.

 

12. Neutemeljeno žalba navodi da je predmet spora (ugradnja drvene konstrukcije u kuću tužitelja) pogrešno prikazan na skici lica mjesta, odnosno da nije došlo do dopune iste, jer da skica sudskog očevida ne prikazuje stanje onako kako je prikazano na terenu, ne prikazuje tužiteljevu zgradu, koja je temelj tužbe i čina smetanja.

 

13. Naime, iz spisa predmeta jasno proizlazi da je nakon istaknutog prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje te skicu vještaka geodetske struke, sud vještaku dostavio prigovor na očitovanje, da se vještak očitovao na način da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja, nakon čega tužitelj nije predlagao da se provede novo vještačenje po drugom vještaku, već je upravo u skladu s postojećim nalazom i mišljenjem, odnosno skicom lica mjesta, postavio svoj tužbeni zahtjev.

 

14. Dakle, i po mišljenju ovog suda, predmet spora, kako ga je tužitelj pokazao na licu mjesta i označio u tužbenom zahtjevu, u cijelosti je na nekretnini u posjedu tuženika, odnosno opisani čin poduzet po tuženiku ne predstavlja čin smetanja posjeda nekretnine tužitelja.

 

15. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP.

 

                              U Zadru 28. kolovoza 2023.

 

 

                                                                                                               Sutkinja

 

                                                                                                                          Marina Tanta, v.r.