REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-782/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 21. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnik tužitelja, s danom objave 13. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. ,Vatroslava Jagića 33, Zagreb OIB: 26187994862, nadoknaditi tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, iznos od 857,79 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 6. travnja 2022. do isplate, po kamatnoj stopi, koja se određuje, do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 857,79 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 400,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 13. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove (osim troška suđenog t. III. izreke).

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 10. veljače 2022., u 16.25, u Zagrebu, na križanju Držićeve i Branimirove, dogodila prometna nezgoda na način a je vozač RG, iako je bio dužan propustiti sve sudionike u prometu, nije propustio vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao ŠG. RG je izdan prekršajni nalog. Osobno vozilo ZG1563EK je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja zbog čega mu je tužitelj isplatio naknadu štete u iznosu od 1.715,58 EUR 5. travnja 2022. Stoga predlaže da sud naloži tuženiku naknaditi tužitelju iznos od 1.715,58 EUR.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju. Osporava odgovornost. Ističe isključivu odgovornost osiguranika tužitelja. Priznaje visinu.

Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

3. Tijekom postupka sud je pročitao potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, I. PPP Zagreb, klasa: 211-08/22-4/2203, ur.br.: 511-19-44-22-5 od 7. ožujka 2022. (listovi 6., 7. i 82. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 8. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete iz automobilskog kaska br. 2282 0320 0622 od 11. veljače 2022. (listovi 9. – 11. spisa), presliku vozačke dozvole ŠG (listovi 12. i 13. spisa), presliku prometne dozvole (listovi 14. i 15. spisa), izvid štete (list 16. spisa), razgledao fotografije (listovi 17. – 25. spisa), pročitao obračun štete (list 26. spisa), račun Autopoint d.o.o. br. 64-P1-1 od 10. ožujka 2022. (listovi 27. i 28. spisa), potvrdu o plaćanju (list 29. spisa), policu autokaska (list 30. spisa), obvezujuću ponudu kasko osiguranja (listovi 31. i 32. spisa), policu kasko osiguranja cestovnih vozila (listovi 33. i 34. spisa), uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (listovi 35. – 61. spisa), ugovor o ustupanju potraživanja (list 62. spisa), korespondenciju između stranaka (listovi 65. – 69. spisa), izvješće o poduzetom MUP-a, PU Zagrebačke, I. PPP Zagreb, Klasa: 211-08/22-4/2203, ur.br. 511-19-44- 22-4 od 7. ožujka 2022. (list 83. spisa), zapisnik o očevidu MUP-a, PU zagrebačke, II. PPP Zagreb, klasa: 211-08/22-4/2203, ur.br. 511-19-44-22-3 od 7. ožujka 2022. (listovi 84. i 85. spisa), saslušao svjedoka RG, vozača tramvaja (listovi 100. i 101. spisa), svjedoka ŠG, vozača osobnog automobila (listovi 102. i 103. spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing. od 5. ožujka 2025. (listovi 112. – 118. spisa), pregledao fotografije očevida, CD medij sa snimkom nadzorne kamate kao i pročitao prekršajni spis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl. br. Pp-17145/2022.

4. Raspravnim rješenjem od 21. svibnja 2025. (list 130. spisa) sud je odbio sve preostale predložene, a neizvedene dokaze, kao nevažne, radi utvrđenja odlučnih činjenica. Ovo stoga jer je u trenutku zaključenja glavne rasprave, činjenično stanje bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke.

5. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno, jednako kao i sve dokaze zajedno u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj:

53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje u tekstu: ZPP) te je na temelju rezultata cjelokupnog postupka ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za naknadu štete nastale na vozilu osiguranika tužitelja reg. oznaka [registarska oznaka] uzrokovanu na tom vozilu uslijed sudjelovanja u prometnoj nezgodi u kojoj je, uz osiguranika tužitelja sudjelovao i tramvaj osiguranik kod tuženika kola br. 22117, a koja se dogodila 10. veljače 2022.

7. Između stranaka nije sporno da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] na dan štetnog događaja, bilo osigurano policom kasko osiguranja kod tužitelja, nije sporna aktivna legitimacija. Između stranaka nije sporno da je na dan štetnog događaja tramvaj kola br. 22117 bio osiguran policom obveznog osiguranja kod tuženika, odnosno nije sporna pasivna legitimacija. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja. Između stranaka nije sporno da je tužitelj svom osiguraniku na ime štete nastale predmetnom prometnom nezgodom isplatio ukupan iznos od 1.715,58 EUR dana 5. travnja 2022. Između stranaka nije sporna visina.

8. Međutim, između stranaka je sporna odgovornost, odnosno isključiva odgovornost osiguranika tuženika, vozača tramvaja kola br. 22117 za nastanak štetnog događaja, odnosno suodgovornost osiguranika tužitelja, vozača vozila reg. oznaka [registarska oznaka].

9. Radi utvrđenja odlučnih činjenica i to dinamike nastanka štetnog događaja, odnosno isključive odgovornosti i/ili suodgovornosti za nastanak štetnog događaja, sud je proveo dokazni postupak.

10. Uvidom u prijavu i zahtjev za naknadu štete iz automobilskog kaska br. 2282 0320 0622 od 11. veljače 2022. (listovi 9. – 11. spisa) vidljivo je da je vozač vozila reg. Oznaka [registarska oznaka] ŠG donio odštetni zahtjev u kojem je štetni događaj opisao na način da je naveo da je na križanju Držićeve i Branimirove ušao u raskrižje na zeleno svjetlo, skrenuo u lijevo u Branimirovu, a kako je bilo vozila na tračnicama, to nije mogao proći tramvaj, koji je krenuo, iako je trebao stati jer mu je bilo upaljeno tada crveno svjetlo.

11. Uvidom u potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, I. PPP Zagreb, klasa: 211-08/22- 4/2203, ur.br.: 511-19-44-22-5 od 7. ožujka 2022. (listovi 6., 7. i 82. spisa) proizlazi da je zbog izazivanja prometne nesreće protiv vozača tramvaja RG podneseno izvješće o počinjenom prekršaju zbog izazivanja prometne nesreće i prekršaja iz čl. 61. st. 1., kažnjivog po čl. 61. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

12. Uvidom u izvješće o poduzetom MUP-a, PU Zagrebačke, I. PPP Zagreb, Klasa:

211-08/22-4/2203, ur.br. 511-19-44-22-4 od 7. ožujka 2022. (list 83. spisa) vidljivo je da se prometna nesreća dogodila na način da je RG upravljao tramvajem, krećući se tračnicama, dolaskom do raskrižja ušao je u raskrižje na zeleno svjetlo, odnosno okomitu crtu, zadržavajući smjer kretanja za ravno, zatim se zaustavio u središnjem dijelu raskrižja zbog vozila koja su zbog gustoće prometa ostala u raskrižju, a nakon što su se vozila pomaknula, vozač RG je krenuo prema naprijed, a da nije sačekao da mu na semaforu bude dozvoljen prilaz u smjeru u kojem se kreće, jer je u međuvremenu došlo do promjene semafora, uslijed čega je naletio na osobno vozilo reg. Oznaka [registarska oznaka], koji je upravljao ŠG i koji je u raskrižje ušao na zeleno svijetlo skrećući u lijevo i za vrijeme skretanja u lijevo izvršio je obilaženje vozila koja su ostala u raskrižju u prethodnoj fazi semafora zbog gustoće prometa. I u izvješću je naznačeno da je zbog izazivanja prometne nesreće protiv vozača tramvaja RG podneseno izvješće o počinjenom prekršaju zbog izazivanja prometne nesreće i prekršaja iz čl. 61. st. 1., kažnjivog po čl. 61. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vidljivo je da je evidentirano i da je mjesto pod nadzornim kamerama i da su policijski djelatnici, pregledom snimki, utvrdili da je vozač tramvaja ušao u raskrižje i stao zbog zaustavljenih vozila unutar raskrižja, da je u međuvremenu došlo do promjene semafora i da je u raskrije skrenuo vozač osobnog vozila na sebi zeleno svjetlo

13. I iz zapisnik o očevidu MUP-a, PU zagrebačke, II. PPP Zagreb, klasa: 211- 08/22-4/2203, ur.br. 511-19-44-22-3 od 7. ožujka 2022. (listovi 84. i 85. spisa) proizlazi da je zbog izazivanja prometne nesreće protiv vozača tramvaja RG podneseno izvješće o počinjenom prekršaju zbog izazivanja prometne nesreće i prekršaja iz čl. 61. st. 1., kažnjivog po čl. 61. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Oba vozača nisu bila pod utjecajem alkohola.

14. Uvidom u presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl. br. Pp- 17145/2022 od 22. prosinca 2023. vidljivo je da je vozač tramvaja RG oslobođen optužbe da je počinio prekršaj iz čl. 61. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Navedena presuda je pravomoćna 22. prosinca 2023.

15. Pregledom CD medija sud je utvrdio da je tramvaj ušao u raskršće i zaustavio se zbog gužve ispred sebe. Na tračnicama su stajala dva osobna vozila i priječila prolazak tramvaja zbog čega tramvaj nije mogao produžiti prema ravno, u svoj smjer kretanja. Vidljivo je da se u jednom trenutku jedno od zaustavljenih vozila pomiče unaprijed dok se drugo pomiče unatrag. Kada se jedno od zaustavljenih vozila pomiče unazad, u raskršće ulaze vozila koja se kreću desnom prometnom trakom za smjer kretanja ulijevo i vozilo vozača ŠG prvo ulazi u raskršće, pritom poduzimajući radnju skretanja ulijevo u Branimirovu te obilazi vozilo s desne strane, a koje vozilo se pomiče unazad zbog tramvaja. U tom trenutku ŠG prelazi dijelom vozila na prometnu traku za ravno u Držićevu i iz te prometne trake nastavlja skretati u lijevo i to kada je već tramvaj započeo s kretanjem unaprijed. U tom trenutku dolazi do sudara tramvaja i osobnog automobila.

16. Na glavnoj raspravi 13. siječnja 2025. sud je saslušao svjedoka RG, vozača tramvaja (listovi 100. i 101. spisa), koji je naveo da se ne može sjetiti baš svega vezano uz prometnu nesreću jer je bila 2022. ali se sjećam da je bila gužva i da ja s tramvajem, kojim je upravljao, nije mogao proći, već sam ostao u raskršću. Prvo vrijeme nije nitko mogao nikuda proći, a zatim su se vozila pomaknula malo naprijed – nazad. On je u jednom trenutku u ogledalu vidio da su se vozila iza njega počela polako kretati, po čemu je zaključio da se tim vozilima iza upalilo zeleno svjetlo za njihov smjer kretanja, a taj smjer kretanja je skretanje ulijevo u Branimirovu ulicu prema Glavnom kolodvoru. Nije mogao proći zbog vozila koje je također ostalo u sredini raskršća, a koje je prolazilo iz Branimirova u Držićevu prema Autobusnom kolodvoru. U jednom trenutku se to vozilo pomaknulo u rikverc te je tim pomicanjem jedino on mogao proći jer se on točno u tom trenutku nalazio u sredini raskršća, tik do tog spomenutog vozila. Sva druga vozila koja su bila iza njega su stajala. Jedino je jedno vozilo zaobišlo ta vozila te je tada došlo do okrznuća tog vozila i tramvaja. Protiv njega je vođen prekršajni postupak ali je on oslobođen odgovornosti i kazne, nije platio novčanu kaznu. Objasnio je da se vozačima tramvaja često događaju takve situacije i onda bi tramvaj ostao stajati cijelo vrijeme u sredini raskršća te nikad ne bi mogao izaći i osloboditi normalan tijek prometa vozila. Objasnio je da je zastao u raskršću, a da je u samom raskršće prije toga ušao na zeleno svjetlo za svoj smjer kretanja. Ispred njega bila dva vozila na tračnicama. U trenutku kada je iz sredine raskršća krenuo ravno za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo. Takav zaključak izvodi iz toga jer su se vozila koja su bila u traci iz lijeva za smjer kretanja u Branimirovu ulicu počela se kretati, a time je za ta vozila bilo upaljeno zeleno svjetlo.

17. Na istoj glavnoj raspravi sud je saslušao i svjedoka ŠG, vozača osobnog automobila (listovi 102. i 103. spisa), koji je naveo da se kretao iz Držićeve u Branimirovu te je trebao skrenuti u lijevo. Za njegov smjer kretanja postoje dvije prometne trake te se on nalazio u jednoj od tih prometnoj traka i to u prvoj, odnosno lijevoj prometnoj traci za lijevo. Bio je prvi u toj prometnoj traci, a iza mene se nalazilo još jedno vozilo, koje je počelo trubiti da se on pokrene u trenutku kada se za njegov smjer kretanja upalilo zeleno svjetlo. Prije nego što sam se pokrenuo vidio da je tramvaj bio u raskršću, odnosno da je ušao u raskršće ali da ne može proći jer mu za prolazak smetaju dva vozila koja su se nalazila na njegovoj putanji, odnosno na tramvajskim trakama. S obzirom na to da se njemu upalilo zeleno svjetlo, da se radilo o čistom zelenom svjetlo koje traje već neko vrijeme, da je trubio vozač iz vozila koje se nalazilo iza njega, on se počeo polako kretati u svom smjeru kretanja te skretati ulijevo. Odjednom je u retrovizoru vidio tramvaj te je odmah u tom trenutku okrenuo volan udesno kako bih izbjegao sudar i zbog toga je došlo samo do okrznuća tramvaja i vozila. Da nije postupio na takav način, došlo bi do većeg sudara i većih oštećenja. U trenutku kada je vidio da je tramvaj ostao u raskršću, taj tramvaj se nalazio negdje na jednoj trećini prvog početnog dijela luka tramvajskih tračnica za ravno. Tramvaj na točno toj poziciji nije smetao za prolazak vozila iz drugim prometnim trakama u bilo kojem smjeru. Teško mu je odrediti je li tramvaj smetao drugim vozilima jer je on u tom trenutku sve promatrao kao vozač jednog od vozila u jednoj od traka. Protekom mjesec dana od prometnoj nezgodi dobio je rješenje u kojem je stajalo da on ništa nisam kriv za prometnu nezgodu. Kretao se 20 km/h.

18. Sud je prihvatio iskaze oba saslušana svjedoka jer su svjedoci iskazivali suglasno, kao i suglasno isprava u spisu. Sud jedino nije prihvatio iskaz vozača automobila ŠG da nije zaobilazio druga vozila jer je taj dio iskaza svjedoka ŠG suprotan ispravama u spisu, iskazu svjedoka RG te posebice sadržaju CD medija.

19. Radi utvrđenja isključive odgovornosti, odnosno suodgovornosti sud je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću koji je sačinio nalaz i mišljenja od 5. ožujka 2025. (listovi 112. - 118. spisa). Uvidom u navedeni nalaz i mišljenje proizlazi da je tramvaj osiguranika tuženika je s prednjim desnim dijelom došao u kontakt s prednjim lijevim bočnim dijelom vozila osiguranika tužitelja, u predjelu prednjeg lijevog blatobrana i kotača vozila. U trenutku sudara uzdužne simetrale vozila su međusobno zatvarale kut od oko 20° do 30°. Mjesto sudara se nalazilo raskrižju Avenije Marina Držića i Ulice kneza Branimira, na sjecištu smjerova kretanja vozila, na istočnoj tramvajskoj pruzi, kojom se od juga prema sjeveru kretao tramvaj osiguranika tuženika, dok se vozilo osiguranika tužitelja kretalo desnom prometnom trakom za lijevo skretanje istočnog kolnika Avenije Marina Držića od juga prema sjeveru i koje je u raskrižju vršilo radnju skretanja lijevo, u Ulicu kneza Branimira u smjeru zapada. Neposredno prije sudara vozilo osiguranika tužitelja je vršilo radnju obilaženja vozila, izvan svoje prometne trake, koje je ostalo u raskrižju u prethodnoj fazi rada semafora i blokiralo mu skretanje lijevo. Vozilo osiguranika tužitelja se neposredno prije sudara zaustavilo, dok se sudarna brzina tramvaja može procijeniti na oko 10 do 15 km/h. Da su vozila koja su zaostala u raskrižju prošla raskrižjem u svojoj fazi rada semafora, tada bi tramvaj osiguranika tuženika sigurno prošao raskrižjem bez zaustavljanja, pa do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Da se vozilo osiguranika tužitelja kretalo svojom desnom prometnom trakom za lijevo skretanje, bez obilaženja zaustavljenog vozila izvan svoje prometne trake (koje je bilo u cijelosti prepriječeno preko desne prometne trake za lijevo skretanje kojom se kretalo vozilo osiguranika tužitelja), tada bi se zaustavljanjem ispred tog vozila, te nastavkom vožnje nakon prolaska tramvaja i ovog vozila koje mu je blokiralo prolaz sigurno skrenuo lijevo u Ulicu kneza Branimira, pa do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Vozač tramvaja je nakon ponovnog pokretanja u raskrižju mogao vidjeti nailazak vozila osiguranika tuženika sa svoje desne strane. Kako se vozilo kretalo izvan svoje prometne trake za lijevo skretanje, vozač tramvaja je vjerojatno pomislio da će vozilo osiguranika tužitelja nastaviti vožnju ravno, a ne skrenuti lijevo, pa stoga nije poduzeo radnju kočenja.

20. U podnesku od 31. ožujka 2025. tužitelj je predložio da se vještak pozove na glavnu raspravu radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja zbog čega je sud pozvao vještaka Berislava Šimunovića na glavnu raspravu na kojoj je vještak istakao da vozač tramvaja nije imao obavezu davanja zvučnog signala posebno ako nije vidio nailazak vozila osiguranika tužitelja. Objasnio je da vozač tramvaja nije trebao poduzeti radnju ulaska u raskrižje u slučaju da je procijenio da raskrižje neće moći proći dok je za njegov smjer kretanja bio otvoren semafor. Tehničkim putem ne može zaključiti način razmišljanja vozača da li je mislio da će se raskrižje raščistiti i da će on proći raskrižjem dok je imao otvoren semafor za svoj smjer kretanja. Iskazao je da u slučaju da je vozač tramvaja ostao stajati na mjestu u raskrižju tada ne bi došlo do raščišćavanja prometa u raskrižju te bi nastala još veća prometna gužva. U slučaju da je vozač tramvaja ostao stajati u raskrižju te da se nije nastavio kretati do štetnog događaja ne bi došlo. U slučaju da je vozač osiguranik tužitelja ostao stajati do štetnog događaja ne bi došlo. Rekao je da je vozač tramvaja želio što prije izaći iz raskrižja kako bi raščistio prometnu situaciju. Jednako je želio i osiguranik tužitelja koji je zbog toga i zaobišao vozilo koje se nalazilo ispred njega i na taj način mu smetalo u njegovoj prometnoj traci. Pritom vozač tramvaja nije mogao očekivati kao uobičajeno i normalnu reakciju u prometu da će vozač osiguranik tužitelja zaobići vozilo koje se nalazi neposredno ispred njega, a kako bi nastavilo svoje kretanje. Vozač tramvaja mogao vidjeti pravovremeno vozača osiguranika tužitelja ali u situaciju da je takvu reakciju vozača očekivao i da je pogledao u desnu stranu. Vozač tramvaja trebao je i u toj situaciji pogledati i lijevo i desno te na taj način provjeriti prometnu situaciju ali s obzirom na prometni čep, na to da je na semafor ušao na zeleno svjetlo za svoj smjer kretanja i da je vozilo bilo prepriječeno preko prometne trake osiguranika tužitelja, to vozač tramvaja nije mogao očekivati reakciju zaobilaženja vozila koje mu je bilo ispriječeno na prometnoj traci kojom se kretao osiguranik tužitelja.

21. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje kao stručan, detaljan i argumentiram. Pritom je vještak dao stručne odgovore na sve prigovore, primjedbe i pitanja.

22. Prema odredbi iz čl. 61. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020 – dalje u tekstu ZSPC) vozač koji je vozilom ušao u raskrižje na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima, može napustiti raskrižje ne čekajući da prometnim svjetlom promet bude dopušten (otvoren) u smjeru kojim namjerava produžiti kretanje, uz uvjet da propusti sve sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten.

23. Prema odredbi iz čl. 62. st. 1. ZSPC-a vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka.

24. Prema odredbi iz čl. 1072. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022. – dalje u tekstu: ZOO) ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

25. Prema odredbi iz čl. 66. st. 1. ZOSPC-a pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji. Vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu (st. 2.).

26. Prema odredbi iz čl. 73. st. 1. ZOSPC-a vozač ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bočne prikolice, neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s kružnim tokom prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu.

27. Stoga je sud ocjenom svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka utvrdio da je vozač tramvaja RG ušao u raskršće na okomitu crtu, odnosno na zeleno svjetlo za svoj smjer kretanja te je ostao zaustavljen u raskršću zbog prometne gužve ispred njega i to dva vozila koja su stajala na tračnicama i zbog kojih tramvaj nije mogao produžiti i izaći iz raskršća. Nadalje, sud je utvrdio da su se dva osobna vozila, koja su priječila prolaz tramvaju, u jednom trenutku počela pomicati, jedno prema naprijed, a drugo prema nazad, sve sa svrhom da raščiste tračnice kako bi tramvaj mogao proći i izaći iz raskršća. Kada su se vozila, koja su priječila put tramvaju, već pomicala unaprijed i unazad, upalilo se zeleno svjetlo za smjer kretanja u lijevo u Branimirovu, u kojoj prometnoj traci, kao prvi u redu je stajao s osobnim vozilom vozač ŠG i koji je krenuo u raskršće. Vozaču ŠG se zapriječilo vozilo koje se kretalo unazad i oslobađalo tračnice za prolazak tramvaja. Na to je vozač ŠG odreagirao na način da je započeo s desne strane zaobilaziti vozilo i to da je dijelom svog vozila prešao u prometnu traku koja nije namijenjena za skretanje u lijevo. Tada se pokrenuo i tramvaj te je došlo do sudara tramvaja kojim je upravljao RG i osobnog vozila kojim je upravljao ŠG.

28. Uz navedeno, sud je utvrdio da do prometne nezgode prvenstveno ne bi došlo da u raskršću i to na tračnicama nisu ostala dva nepoznata, osobna vozila koja su priječila prolazak tramvaju. Sud je utvrdio i da do prometne nezgode ne bi došlo da u raskršće, kada je za njegov smjer kretanja bila upaljena okomita crta, odnosno zeleno svjetlo, nije ušao vozač tramvaja. Međutim, prilikom ocjene ovakvog postupanja vozača tramvaja valja uzeti u obzir da se prometna nezgoda dogodila na radni dan u doba najveće prometne gužve u Zagrebu, kada se svi vraćaju s posla (10. veljače 2022. – četvrtak, radni dan, oko 16.25 sati), da se ne radi o osobnom vozilu, već da se radi o tramvaju, u kojem se sigurno nalazi veliki broj ljudi i koje se kreće isključivo svojim tračnicama te se u tom trenutku nalazilo u prolasku kroz raskršće gdje prometuju i osobna vozila. Ostankom tramvaja u raskršću radi se još i dodatna gužva na cesti te se stvaraju zastoji i zakašnjenja u gradskom prometu. Nadalje, sud je utvrdio da do prometne nezgode ne bi došlo da vozač tramvaja nije nastavio kretanje u trenutku kada je već bio u raskršću, već da je ostao stajati unutar raskršća. I prilikom ocjene ovog navoda sud je uzeo u obzir prethodno navedena utvrđenja, pa tako da se radi o tramvaju, u kojemu je velik broj ljudi, da se radi o radnom danu, o dijelu dana kada svi idu s posla, o velikoj prometnoj gužvi kada bi svi vozači trebali voditi računa jedni o drugima, posebice o sigurnosti i zdravlju ljudi i imovini te imati razumijevanja i pristupati upravljanju vozilima s povećanom pažnjom i oprezom. S navedenim u vezi, sud je utvrdio i da do prometne nezgode ne bi došlo da je vozač ŠG ostao stajati u raskršću kada se za njegov smjer kretanja upalilo zeleno svjetlo. Ovo posebice stoga jer je ispred sebe vidio prometni čep i to zaustavljen tramvaj unutar raskršća kojem za prolazak izvan raskršća smetaju dva osobna vozila, a koja vozila su se u nastavku i prije samog pokretanja vozača ŠG počela pomicati unaprijed i unazad da oslobode prolazak tramvaju. Ujedno je sud utvrdio i da do prometne nezgode ne bi došlo da se vozač ŠG zaustavio kad je već došao do vozila koje se zbog tramvaja pomicalo unazad, a ne da je svoju prednost prolaska shvatio iznad svih te je krenuo zaobilaziti vozilo koje se pomicalo unazad kako bi oslobodilo tračnice da tramvaj izađe iz raskršća. Sud je utvrdio da je u tom trenutku vozač ŠG poduzeo neočekivanu i neuobičajenu, odnosno nepredvidivu radnju obilaženja vozila koje se kretalo unazad, a koju vozač tramvaja nije mogao ni predvidjeti. Istovremeno je sud utvrdio da do prometne nezgode ne bi došlo da je vozač tramvaja gledao i u desno te vidio da vozač ŠG poduzima radnju obilaženja, međutim sud je prilikom ocjene navedenog uzeo u obzir da takva radnja obilaženja vozila, koja se pomiču da bi oslobodila tramvajsku prugu i tramvaj prošao dok istovremeno vozač ŠG dijelom vozila prelazi u traku namijenjenu za drugi smjer kretanja, nije uobičajena te da ju uobičajeno i normalno vozač tramvaja nije mogao predvidjeti.

29. Stoga je sud utvrdio da su za predmetnu prometnu nezgodu odgovorna oba vozača, pa tako vozač tramvaja RG i vozač osobnog vozila ŠG i to u jednakom omjeru od 50 %. Ovakav zaključak sud je izveo iz već obrazloženih razloga, a i zbog toga što se radi o dva uzroka prometne nezgode koji svaki za sebe otklanja mogućnost nastanka štetnog događaja i koji tek pri istodobnom ostvarenju dovode do prometne nezgode.

30. Slijedom iznesenog, valjalo je prihvatiti zahtjev za isplatu iznosa od 857,79 EUR, na ime 50 postotne odgovornosti osiguranja tuženika za nastanak štetnog događaja (t. I. izreke). Na navedeni iznos dosuđene su zatezne kamate, kao što su i tražene, dok ih tuženik nije osporavao, sve po ugovornim odredbama, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

31. Međutim, valjalo je odbiti dio zahtjeva za isplatu iznosa od 857,79 EUR, a koji se odnosi na 50 % odgovornosti osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja (t. II. izreke).

32. Nadalje, o troškovima parničnog postupka je odlučeno na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 4. i čl. 155. ZPP-a kao i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 135/2023. - dalje u tekstu: Tarife).

33. Stoga je sud odlučio, a kako je utvrdio da su osiguranici stranaka jednako krivi za nastanak prometne nezgode, da svaka stranka snosi svoje troškove (t. IV. izreke).

34. Međutim, troškovi vještačenja u iznosu od 400,00 EUR bili su nužni u svakom slučaju, zbog čega je o tom dijelu zahtjeva, kao pojedinačnom zahtjevu za naknadu troška, sud odlučio na temelju odredbe iz čl. 154. st. 4. ZPP-a te je odlučio da je taj trošak dužan u cijelosti naknaditi tuženik (t. III. izreke). Ovo stoga jer je tuženik počev od odgovora na tužbu, pa tijekom trajanja cijelog postupka, osporavao i osnov i visinu u cijelosti, odnosno isticao prigovor isključive odgovornosti osiguranika tužitelja.

U Zagrebu 13. lipnja 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku, uz pristojbu za presudu 39,82 EUR

- tuženiku

- kal. 30 dana