P-4640/2023.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu tog suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: ŠVS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik ŠV, odvjetnik u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tužene:

KV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Nikoli Rendiću, odvjetniku u Supetru, radi ispravka, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 19. svibnja 2025. godine, u nazočnosti tužitelja SV osobno uz punomoćnika odvjetnika ŠV te tužene KV osobno uz punomoćnika odvjetnika Nikolu, dana 13. lipnja 2025. godine, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da nije pravno valjan upis prava vlasništva u odnosu na nekretninu upisanu u ZU 245 k. o. [katastarska općina] kao:

z. k. č. br. [katastarska čestica] upisano kao vrt bez površine –z.k. tijelo VII,

z. k. č. br. [katastarska čestica] upisano kao pašnjak bez površine, z.k. tijelo VIII, z. k. č. br. [katastarska čestica] upisano kao vrt bez površine, z.k. tijelo X

na 4. suvlasničkom dijelu: 5/24 dijela na ime tuženika HRŽIĆ KLEMENTINE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Nalaže se ispravak uknjižbe određene rješenjem Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru, zemljišnoknjižni odjel Supetar, poslovni broj Z-2253/2023 od 28.kolovoza 2023. godine na način da se u odnosu na taj suvlasnički dio nalaže brisanje tuženika HRŽIĆ KLEMENTINE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz istovremeni upis tužitelja ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na tom suvlasničkom dijelu.

3. Utvrđuje se da nije pravno valjan upis prava vlasništva u odnosu na nekretninu upisanu u ZU 1273 k. o. [katastarska općina] kao:

z. k. č. br. [katastarska čestica] upisano kao pašnjak površine 5163 m2,

na 7. suvlasničkom dijelu: 1/12 dijela na ime tuženika HRŽIĆ KLEMENTINE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

4. Nalaže se ispravak uknjižbe određene rješenjem Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru, zemljišnoknjižni odjel Supetar, poslovni broj Z-2253/2023 od 28.kolovoza 2023. godine na način da se u odnosu na taj suvlasnički dio nalaže brisanje tuženika HRŽIĆ KLEMENTINE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz istovremeni upis tužitelja ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na tom suvlasničkom dijelu.

5. Utvrđuje se da nije pravno valjan upis prava vlasništva u odnosu na nekretninu upisanu u ZU 1716 k. o. [katastarska općina] kao:

z. k. č. br. [katastarska čestica] upisano kao vrt bez površine,

na 7. suvlasničkom dijelu: 5/24 dijela na ime tuženika HRŽIĆ KLEMENTINE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

6. Nalaže se ispravak uknjižbe određene rješenjem Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru, zemljišnoknjižni odjel Supetar, poslovni broj Z-2253/2023 od 28.kolovoza 2023. godine na način da se u odnosu na taj suvlasnički dio nalaže brisanje tuženika HRŽIĆ KLEMENTINE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz istovremeni upis tužitelja ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na tom suvlasničkom dijelu.

7. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužitelju da tuženoj naknadi parnični trošak u iznosu od 1.750,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužena dana 24.rujna 2021. godine podnijela prijedlog radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i u odnosu na nekretnine upisane u ZU 245, 1273 i 1716 k. o. [katastarska općina], da je naslovni sud dana 5.siječnja 2023. godine donio rješenje pod poslovnim brojem Z-37246/2021, kojim se pokreće i otvara pojedinačni ispravni postupak u k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da je u otvorenom zakonskom roku stavio prigovor i prijavu u odnosu na nekretninu upisanu u ZU 245, ZU 1273 i ZU 1716 k. o. [katastarska općina]. Rješenjem od 28.kolovoza 2023. godine da je usvojena prijava ovdje tuženika, te je dopušten ispravak zemljišnoknjižnog stanja u k. o. [katastarska općina] i u odnosu na nekretnine koje su predmet ovog postupka, a odbijen je prigovor/prijava ovdje tužitelja kao neosnovana, te je ovdje tužitelj upućen da svoje navodno pravo ostvari u parnicu tužbom za ispravak. Ističe se da je sud prilikom donošenja navedenog rješenja u pojedinačnom ispravnom postupku pogrešno primijenio materijalno pravo, pogrešno je i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, te je povrijedio tužitelju pravo na pravično suđenje i ravnopravni pristup sudu, jer da tuženik kao predlagatelj nije dostavio isprave kojima bi učinio vjerojatnim svoje pravo vlasništva za cijelo na tim nekretninama niti je predložio saslušanje svjedoka, već je svoj prijedlog pokušao argumentirati dokumentima koji svakako ne spadaju pod dokumente na koje je mislio zakonodavac. Nadalje da je rješenjem od 21.travnja 2023. godine zakazan očevid na licu mjesta kada su saslušani i svjedoci za koje punomoćnik ovdje tužitelja nije znao da će biti saslušani. Nadalje, da unatoč tome što predlagatelj – ovdje tuženik nije u pojedinačnom ispravnom postupku dokazao pravni slijed između upisanog z.k. suvlasnika predmetnih nekretnina (tužitelja i njegovog pokojnog oca) i osobe koja je u posjedovnom listu upisana kao posjednik, da se naslovni sud pogrešno pozivao na odredbu članka 203. stavak 3. ZKK kojom je propisano da o prijavama i prigovorima glede upisa o kojima nazočni nisu postili sporazum, sud odlučuje po pravičnoj ocjeni, zanemarujući pri tome da se u tom predmetu radilo o pojedinačnom ispravnom postupku, pa se slijedom svega navedenog predlaže kao u izreci presude pod točkom

I.

2. U odgovoru na tužbu tužena se istoj protivi u cijelosti kao i tužbenom zahtjevu, prije svega ističe kako je Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, Zemljišnoknjižnog odjela Supetar, posl. broj: Z-2253/2023, od 28. 08. 2023. god. ispravno utvrđeno da je predlagateljica dokazala svoje vlasništvo predmetnih nekretnina za cijelo, ističe kako je i danas pri Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar, Ispostavi Supetar kao posjednik predmetnih nekretnina upisan za cijelo u posjedovnom listu br. 87, k. o. [katastarska općina], njen pravni prednik GV, [adresa], koji je umro, a njegovim nasljednicima temeljem Rješenja o nasljeđivanju, donesenim od Općinskog suda u Supetru, posl. broj: O-88/89, dana 01. 02.1990. god., proglašeni su njegovi zakonski nasljednici, njegova djeca i to LV, ĐV, ĆV (sada DV) i EV svaki za ¼ dijela cjeline, koji nasljednici da su izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića, broj ovjere: OV- 4007/15, od dana 04.08.2015.god., izjavili kako je JV, suprug tuženice, stvarni posjednik i vlasnik između ostalih i predmetnih nekretnina te su ga predmetnom izjavom ovlastili i da pokrene odgovarajuće postupke u cilju usklađenja stvarnog stanja sa onim u zemljišnim knjigama. Naime, da je za života pok. KVS, njegov unuk i to suprug tuženice JV je obrađivao zajedno s njime predmetne nekretnine, a što je nastavio i nakon njegove smrti. Stoga su se nakon njegove smrti njegovi zakonski nasljednici usmeno dogovorili o diobi svih nekretnina kako knjižnih tako i izvanknjižnih, te su predmetne nekretnine diobom prepustili u vlasništvo svom nećaku to jest sinu JV, suprugu tuženice. Suprug tuženice JV je svojom vlastoručnom izjavom izjavio da je njegova supruga to jest tuženica stvarna vlasnica i posjednica između ostalog i predmetnih nekretnina koje su njemu pripale u vlasništvo diobom u obitelji za cijelo. Tuženica da je dokazala pravni slijed stjecanja vlasništva i posjeda predmetnih nekretnina upravo prethodno navedenim ispravama koje su i uredno dostavljene uz prijedlog za pojedinačni ispravni postupak. Ističe kako predmetne nekretnine oduvijek predstavljaju stvarno vlasništvo i posjed njenih pravnih prednika i njene obitelji za cijelo. Nadalje, da se 1950-tih godina prednica tužitelja, njegova baka, sada pok. HV, pokušala uknjižiti na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja nije predmet ovog spora, a koja je također bila stvarno vlasništvo i posjed pravnog prednika tuženice i to upravo pok. BV, no u istome je odbijena. U navedenom postupku da je utvrđeno kako je stvarni obrađivač i posjednik te nekretnine bio sada pok. BV, pravni prednik tuženice, a ne pravna prednica tužitelja njegova pok. baka HV koje se uknjižila na utužene nekretnine upravo istim darovnim ugovorom i to Ugovorom o poklonu pohranjenim u zbirci isprava pod Z-178/58. Iz povijesnog Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da je razvidno da je tužiteljev prednik SVS pogrešno bio uknjižen za suvlasnički udio od 5/24 dijela cjeline, jer je omaškom Zemljišnoknjižnog odjela u Supetru 1974. god. predniku tužitelja i to njegovom pok. ocu CV pripisan i suvlasnički udio od 1/8 koji mu nije pripadao jer da mu je pripisan suvlasnički udio sa imena CV Š za 1/12 i sa imena CV OV pk. VV za 1/8. Baka tužitelja i to HV svom sinu to jest ocu tužitelja CV je Ugovorom o poklonu, pohranjenim u zbirci isprava pod Z-556/74, darovala između ostalih i predmetne nekretnine iako nikada one nisu bile njeno stvarno vlasništvo i posjed. Međutim prilikom provedbe u zemljišnoj knjizi predmetnog ugovora, CV pripisan je i udio koji je do tada bio uknjižen na ime ČVS pk. VV koja nije bila njegova baka, već je riječ o drugoj osobi. Razlika u identitetu da je vidljiva i uvidom u rodne listove bake tužitelja i ČVS pk. VV. Naime baka tužitelja da je bila HV rođ. K , kći S RV rođ. AV, dok je GVS bila kći VV i TV rođ. PV. ČVS pk. VV je sestra bake supruga tuženice i to IV (Margarete) Martinović r. ČVS ž. Č. Iz Rješenja o nasljeđivanju iza pok. TV žene VV rođene PV, posl. broj: O-181/57, proizlazi kako su njene kćeri bile BV rođ. TV IV (G) žena Č i HV ČVS pok. VV. Slijedom navedenog predlaže se odbiti tužbu.

3. U dokaznom postupku pregledana je dokumentacija u spisu, posjedovni list br. 87. za k. o. [katastarska općina], spis Z-2253/2023., povijesni zk izvadci za predmetne nekretnine, rješenje o nasljeđivanju O-33/89. od 1.02.1990.g., Izjava od 4.08.2015.g., izvod iz katastarskog plana, rješenje Ureda za imovinskopravne poslove od 25.07.1959.g., Ugovor o darovanju Z-556/74., rodni listovi za ČVS rođenu **.**.1911.g., i HV rođenu **.**.1920.g., rješenje o nasljeđivanju O-181/57. od 9.5.1957.g., Ugovor o poklonu nekretnina od 8.3.1958.g., saslušani su svjedoci NV, VV, ŽV, EV, MV, te parnične stranke, tužitelj L te tužena KV.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za ispravak zemljišnoknjižnog upisa u pogledu k. o. [katastarska općina] u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na način da se kao vlasnik predmetnih nekretnina upiše tužitelj. Tužitelj je Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne Službe u Supetru Z- 2253/2023. od 28. kolovoza 2023. godine upućen da svoja prava ostvaruje u parničnom postupku podnošenjem tužbe na ispravak, nakon što mu je odbijen prigovor u tom postupku, stoga, predmet spora valja razmotriti u svijetlu odredbi čl. 205 i čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 - dalje: ZZK).

6. Prema čl. 205. st. 1. ZZK zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: - osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja - osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (čl. 205. st. 3. ZZK).

7. Prema odredbi čl. 150. st. 1. ZZK nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. Iz odredbi čl. 205. st. 1. i st. 3., a u vezi s odredbom čl. 150. st. 1. ZZK proizlazi da kad se tužba za ispravak podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud u ispravnom postupku dopustio i proveo određeni upis (o čemu se u konkretnom slučaju radi) tužbom za ispravak se može zahtijevati brisanje upisa provedenog u ispravnom postupku i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

9. U postupku povodom tužbe za ispravak potrebno je utvrditi je li obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuje stjecanje, promjenu ili prestanak određenog knjižnog prava i obzirom na odredbe zemljišnoknjižnog prava koje uređuju pretpostavke za upis toga prava u zemljišne knjige sud u ispravnom postupku donio valjanu odluku o prigovoru.

10. Budući da je tužena u zemljišnoknjižnom postupku tvrdila da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla dosjelošću, to u konkretnom slučaju znači da je u ovom parničnom postupku, potrebno ispitati rješenje suda doneseno u zemljišnoknjižnom postupku odnosno utvrditi jesu li bile ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužene na predmetnoj nekretnini temeljem dosjelosti.

11. Odredba članka 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3).

12. Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP), što znači da je osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću je pošten posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

13. Na okolnost posjeda predmetne nekretnine izveden je dokaz saslušanjem svjedoka, tako je svjedokinja FV, majka tužitelja, izjavila da je na Brač došla 1969. godine kada se udala za ZV. On joj je već tada pokazao predmetne nekretnine za koje je rekao da ih je njegova majka naslijedila od svoje tete iz [adresa], PV, a koje su u to vrijeme u naravi predstavljale neprohodnu šumu. Nije nikada bila na predmetnim nekretninama jer iste nisu bile niti pristupačne sve do 2000. te godine kada je na tom predjelu izbio veliki požar. Upitana gdje se točno nalaze predmetne nekretnine navodi da ih je moguće vidjeti sa terase njihove kuće u [adresa], koja se nalazi pokraj crkve, i to u smjeru otoka Hvara, desno prema Milni a lijevo prema Nerežišćima. Navodi da je njen pok. svekar SV vodio kozu u blizinu predmetnih nekretnina, s obzirom da se na njih nije moglo zaći pa bi je tamo vezao, a uz put bi i pobrao drva u šumi. Dodaje da je predmetne nekretnine njen sin, tužitelj naslijedio njen sin iza smrti oca, njenog supruga, kada se njenom suprugu ZV obratio suprug tužene, JV te je od njega tražio da mu proda jednu česticu koja se nalazi uz parcelu na kojoj je izgradio poslovni prostor, njen mu je suprug tu nekretninu darovao, s tim da je njena svekrva HV zbog toga napala njenog supruga govoreći da nije imao pravo darovati nekretninu koju je ona dobila. Nakon ovog darovanja da se JV nastavio širiti na ostale nekretnine u blizini.

13.1. Svjedokinja VV pok. ZV rođ. SV, sestra tužitelja, navela je da nije nikada bila na predmetnim nekretninama međutim da može potvrditi da im je njihov otac još dok su bili djeca govorio da je predmetne nekretnine, koje u naravi predstavljaju šumu, naslijedio od svoje pok. Upitana je li joj poznato da je suprug tužene JV dolazio kod njenog oca radi kupnje nekretnine navodi da joj to nije poznato. Upitana je li se predmetne nekretnine vide sa terase kuće u [adresa] navodi da se ne vide, jer se sa terase vidi brdo a one se nalaze iza tog brda.

13.2. Svjedok ŽV, 78 godina, navodi da je UV bio prijatelj njegovog oca MV, jedan drugome su pomagali u poljoprivredi, a kao dijete bi s njima odlazio čuvati mazgu, ovce, koze. U vrijeme kada je bio dijete na predmetne nekretnine se moglo pristupiti putem, jer su se u to vrijeme putovi čistili, a tim istim putem je odlazio i u svoj maslinik s time da bi se do predmetne nekretnine trebalo ranije skrenuti. To područje se naziva Požar, a upitan je li nekada to područje, bilo zaraslo u šumu navodi da šuma nije imala kad narasti jer su na tom području česti požari. Upitan tko je vlasnik predmetnih nekretnina navodi da su iste vlasništvo JV jer, je tamo odlazio sa UV koji je djed supruga tužene, i sa svojim ocem, a nema nikakvih saznanja da bi Đ na tom predjelu imali nekakvih nekretnina. Na daljnje pitanje navodi da je poznavao SV i ZV, djeda i oca tužitelja iz [adresa] gdje je odlazio u školu. Na daljnje pitanje je li mu poznato da bi Đ na tom području imali nekakvu zemlju odgovara da mu to nije poznato. Posebno upitan od strane tužitelja osobno navodi da na području zv. Požar nikada nije vidio ni L ni ZV. Na upit pun. tuženika navodi da je na zemlji zv. Požar bilo maslina, a na predjelu zv. [adresa] i gdje je i njegova majka imala dio su se nalazila stabla višanjakoje su on i otac brali, tako da su govorili da su brali „Borine višnje“. Na daljnje pitanje navodi da se i danas do predmetne nekretnine može pristupiti putem koji nije očišćen ali još uvijek postoji.

13.3. Svjedokinja EV pok. Ć rođ. UV, sa tuženom u tazbinskom srodstvu, navela je da je zemljište zv. [adresa] tj. Duga njiva smještena prema starom mostu ŠB sa desne strane. Na njoj ima stabala maslina a ranije je bilo i stabala višanja, a bilo je i loze, a na jednom dijelu se nalazi i šuma. Osim te nekretnine u posjedu obitelji JV je bila i nekretnina zv. D, KB [adresa], a parcelu Jurčev ravanj je dobila nakon smrti oca, dok su sve ostale nekretnine dobili suprug tužene JV i sestra ĐV. Na području [adresa] je bilo nekoliko požara s time da su se ranije tamo uzgajale masline koje su također u požaru uništene, nije joj poznato jesu li kasnije obnovljene. Na parceli Miće stine također je bilo stabala maslina i dijelom šume. Upitana navodi da nikada nije čula da bi netko iz obitelji ZV bio vlasnik predmetnih nekretnina niti je ikoga od njih tamo vidjela. Na upit pun. tužitelja navodi da je na pred. nek. bila nekoliko puta. Na vodi da je na nek. zv. [adresa] bila nedavno jer tamo sa sestrom ĐV čisti masline, a na ostale nije odlazila jer tamo nema maslina. Na daljnje pitanje navodi kako vjeruje da u blizini nekretnine na kojoj je bio požar prolazi cesta. Na upit pun. tužene navodi kako je JV najviše naslijedio od svoga nona BV jer je živio sa nonom i nonotom od kad je bio dijete.

13.4. Svjedok MV, iz [adresa], 83 godine, naveo je da je sa tužiteljem sto kao i sa suprugom tužene u dobrim odnosima. poznate su mu nekretnine oko [adresa] i to [adresa], KB, [adresa]. Na tim nekretninama je uvijek viđao samo pok. GV, nona supruga tužene, a često bi pitali pok. IV di se uputila a ona bi rekla" idem na [adresa] kod svoga muža ". Tamo je bilo loze i višanja, a okolo je bilo stabala maslina. Poznato mu je da su predmetne nekretnine bile vlasništvo pok. Č UV a tužbu tužitelja smatra nepravednom jer nikada nije čuo da bi netko od ZV bio vlasnik predmetnih nekretnina niti je ikoga od njih tamo vidio, a uvijek je odlazio u "goru." Na upit pun. tužitelja navodi kako uz pred. nek. ne postoji asfaltirana cesta. Na poseban upit tužitelja navodi da na pred. nek. nikada nije vidio SV a poznato mu je da je imao nekretnine na području "Spilice". Na daljnje pitanje tužitelja je li mu poznato da je njegov nono L radio vapnenicu navodi da je vapnenicu radio SV zajedno sa ostalima na parceli SB. Nije mu poznato da bi pok. ZV darovao JV neku nek. Poznato mu je da otac tužitelja nikada nije radio na polju osim što bi brao bajame na nek. zv. Spilice.

15. Svi saslušani svjedoci, osim majke i sestre tužitelja, iskazivali su logično, istovjetno, životno i uvjerljivo, a njihovi su iskazi u suglasju sa ostalim provedenim dokazima i pisanom dokumentacijom. Majka tužitelja FV i sestra VV o predmetnim nekretninama nemaju nikakvih konkretnih saznanja, nije im poznato gdje se točno nalaze predmetne nekretnine te su u tom dijelu njihovi iskazi kontradiktorni obzirom da je svjedokinja FV navela da je neke od predmetnih nekretnina moguće vidjeti sa terase njihove kuće u [adresa], dok je svjedokinja VV navela da to nije moguće.

16. Saslušani tužitelj SV, star 53 godine naveo je da se predmetne nekrentina nalaze se na 4,5 različitih lokacija s time da se jedna nalazi u smjeru Miraca jedna u smjeru Milne a jedna u selu međutim preko nje je prošla cesta tako da je od nje ostao mali dio. Predmetne nekretnine stekao je nasljeđivanjem od svog pok. oca koji se 90-tih godina, kada je ostao bez posla počeo baviti poljoprivredom i uglavnom je živio u [adresa]. Predmetne nekretnine nije obrađivao jer iste u naravi predstavljaju šumu, zapušteno zemljište, a njemu ih je otac 90-tih godina pokazao, s tim da je znao da nisu isključivi vlasnici a upitan jesu li ikada pokušali stupiti u kontakt s drugim suvlasnicima kako bi se na neki način podijelili navodi da to nisu napravili. Ističe kako je njegov otac na nekoliko maslinika ( koji nisu predmet spora ) obrađivao ukupno 350 stabala maslina. Upitan je li izvršio uvid u posjedovne listove navodi da je, da je kao posjednik bio upisan UV. Navodi da je njegov nono SV na predmetnim nekretninama radio vapnenice koje su se davno prestale raditi. Posebno upitan od strane pun. tužene navodi da se predm. nekr. ne vide s terase njegove obiteljske kuće u [adresa]. Na daljnje pitanje navodi kako je djevojačko prezime njegove bake HV, K.

17. Tužena KV, navela je da se za JV udala 1993. godine a predmetne nekretnine je njen suprug naslijedio iza svoga djeda i bake RV i UV, a one su iste naslijedili od svojih roditelja. Sve predmetne nekretnine koristili su sve do svoje smrti i to smrti djeda 1988. godine a none 1999. Predmetne nekretnine nalaze se na različitim lokacijama. Nekretnina zvana [adresa] koja se nalazi prema sjevernoj strani prema mostu u [adresa] koristila se ranije na način da su se na njoj obrađivali višnje, masline, vinograd a na jednom dijelu se sadilo i uzgajalo povrće. Predmetne nekretnine, kao i ostale nekretnine koje nisu predmet spora, za njih je uzorao AV, a također su 90-tih godina sa njene zapadne strane napravili pristupni put da mogu istoj pristupiti a kasnije je s istočne strane napravljena cesta tako da se na nju može pristupiti i autom. Nekrentina zvana Miće Stine i Požar nalaze se s južne strane Brača, s time da je Miće Stine bila šuma kao što je i danas a nakon što je istu poharao požar na njoj je držala ovce na ispašu. Parcela zvana Požar više puta je izgorjela zajedno sa svim maslinama koje su na njoj bile tako da se na njoj nalaze izdanci maslina tako da i nju koristi za ispašu ovaca. Na nekrentini zvanoj Puiz bile su mendule koje su posjekli "za ložit", i preko te nekretnine je prošla županijska cesta još prije njenog rođenja. Na poseban upit pun. tužitelja je li joj poznato što je na zemljišnim knjigama upisana kao kultura na nekrentinama navodi da su [adresa] upisane kao vinograd i maslinik, Požar kao maslinik a E kao vrtal. Na daljnje pitanje koliko je puta pokušala u PIP-u upisati vlasništvo na predmetnim nekrentinama navodi da se ne sjeća tako da se ne sjeća je li ovaj PIP u kojem je tužitelj upućen u parnicu bio jedini. Na daljnje pitanje kako je došlo do toga da je uknjižena kao vlasnica predm. nekr. obzirom daje iste naslijedio suprug navodi da je predm. nekr suprug njoj darovao obzirom da je ona nositeljica OPG-a. Na daljnje pitanje je li joj poznato tko je danas uknjižen tužena navodi da pretpostavlja da je ona uknjižena. Na dalje pitanje zbog čega su sa istočne strane parcele zvane [adresa] napravili pristupni put navodi da je ranije postojao kozji put kojega su proširili i očistili kako bi se na predmetnu nekrentinu moglo pristupiti. Navodi da je u [adresa] došla živjeti 1991. godine. Dodaje da nekrentina [adresa] ima i drugi naziv i to Duga Njiva. Navodi da je poznavala baku tužitelja gospođu J. Na daljnje pitanje navodi kako joj nona tužitelja koju bi često sretala kada bi odlazila u crkvu nikada nije prigovorila što njena obitelj koristi predm. nekr. Dodaje kako je RV, nona njenog supruga tužila ZV, oca tužitelja radi utvrđenja vlasništva na nekrentini na kojoj se danas nalazi posl. prostor njenog supruga te da je tijekom te parnice ZV darovao JV tu nekrentinu. Ističe kako u [adresa] živi 35 godina i nitko joj nikada nije prigovarao niti joj ukazao na to da predmetne nekretnine ne bi bile vlasništvo obitelj njenog supruga

18. Iz iskaza tužitelja proizlazi da njegov otac ZV, a niti on osobno nikada nisu pristupili na predmetne nekretnine, tužitelju nije poznato gdje se iste točno nalaze, niti na koji način se iskorištavaju. S druge strane iskaz tužene je uvjerljiv, iskren, tuženoj su poznati svi podaci o predmetnim nekretninama, poznato joj je koje su se poljoprivredne kulture uzgajale na svakoj pojedinoj lokaciji, na nekim od predmetnih nekretnina tužena vodi svoje ovce u ispašu, bavi se poljoprivredom, nositeljica je OPG-a

19. Pregledom spisa ovog suda Z-2253/2023. utvrđeno je da je predlagateljica, ovdje tužena KV **.**.2021. podnijela prijedlog u kojem navodi da se predmetne nekretnine kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar, Ispostava Supetar vode u posjedu na GV pok. H [adresa] - djeda supruga predlagateljice što da je vidljivo iz posjedovnog lista br. 87 za k. o. [katastarska općina]. LVS da je umro a njegovim nasljednicima na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Supetru pod posl. br. O-88/89 od 1. veljače 1990. da su proglašeni njegov sin ĐVS, kćeri ĐV, ĆV sada udana DV i EV. Nasljednici upisanog posjednika da su izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića iz Supetra pod posl. br. OV-4007/15 od 4. kolovoza 2015. priznali pravo vlasništva predmetnih nekretnina predlagateljici za cijelo. JV da je izjavom predlagateljici - supruzi priznao pravo vlasništva predmetnih nekretnina za cijelo. Predlagateljica je uz prijedlog i u tijeku postupka dostavila: prijepis posjedovnog lista br. 87, za k. o. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Supetru pod posl. br. O-88/89 od 1. 02. 1990., izjavu ĐV, ČB, DV, EV te JV, izvadak iz matice umrlih za BV.

19.1. Tužitelj u tužbi navodi da je rješenjem od 21.travnja 2023. godine zakazan očevid na licu mjesta kada su saslušani i svjedoci za koje punomoćnik ovdje tužitelja nije znao da će biti saslušani. Pregledano je rješenje od 21. travnja 2023. godine kojim je u pojedinačnom ispravnom postupku određeno izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta te je utvrđeno je da je navedenom rješenjem pozvan punomoćnik ovdje tužitelja odvj. ŠV iz [adresa], te je pod točkom IV. naloženo predlagateljici da na raspravu pozove svjedoke koji imaju saznanja o predmetnim nekretninama koji su na raspravu dužni donijeti osobne iskaznice. Sud u pojedinačnom ispravom postupku sukladno članku 201. stavku 3. u svezi s člankom 216. stavkom 5. ZZK-a na raspravi za ispravak izvodi dokaze koje smatra potrebnim dok podnositelj prigovora/prijave u svom prigovoru nije ni predložio saslušanje svjedoka pa ga sud nije ni pozvao da ih pozove na raspravu za ispravak. Dakle, punomoćnik tužitelja je u navedenom pojedinačnom ispravnom postupku morao znati da će na očevidu biti izveden dokaz saslušanjem svjedoka koje je predlagateljica bila dužna obavijestiti o očevidu sukladno nalogu suda iz spomenutog rješenja, zbog čega navedeni prigovor tužitelja na postupanje u ranijem postupku nije osnovan.

19. 2. Tužitelj također u tužbi navodi da tuženik kao predlagatelj nije dostavio isprave kojima bi učinio vjerojatnim svoje pravo vlasništva za cijelo na tim nekretninama niti je predložio saslušanje svjedoka, već je svoj prijedlog pokušao argumentirati dokumentima koji svakako ne spadaju pod dokumente na koje je mislio zakonodavac. U provedenom pojedinačnom ispravnom postupku pregledom isprava, očevidom na licu mjesta i saslušanim svjedocima utvrđeno je da su nekretnine koje su predmet postupka bile u stvarnom vlasništvu UV koji je i upisan u posjedovnom listu kao posjednik, i koji ih je članovima svoje obitelji obrađivao i koristio dugi niz godina a predlagateljica je dokazala slijed stjecanja od njega do sebe.

20. Iz iskaza svjedoka ( osim iskaza majke i sestre tužitelja koje o predmetnim nekretninama nemaju nikakvih saznanja ) i tužene, a u vezi sa ostalim provedenim dokazima osobito izvatkom iz katastra zemljišta, Izjavom nasljednika pok. Č ( Bore ) Martinovića od 4. kolovoza 2015.g., proizlazi da je tužena zajedno sa svojim pravnim prednicima bila u posjedu predmetnih nekretnina od prve terenske izmjere 1947. godine kada je kao posjednik evidentiran UV, djed tuženikova supruga JV, do danas. Navedeno proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka koji su jasno, životno logično i vrlo uvjerljivo iskazivali da im je kao vlasnik spornih nekretnina poznat UV, s tim da na istima nikada nisu vidjeli nikoga iz obitelji tužitelja, niti su isti ikada obitelji tužene osporavali prava na predmetnim nekretninama.

21. Na temelju naprijed iznesenih utvrđenja ovaj sud smatra da je tužena kao kvalificirana posjednica stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina, pa je slijedom navedenog, tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.

22. Odluku o troškovima postupka sud je donio sukladno odredbi članka 154. st. 1 i čl. 155. ZPP-a (Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08 i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu ZPP). Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 toč. 3 Tarife). Budući da je tužitelj izgubio parnicu dužan je tuženoj naknaditi opravdane troškove parničnog postupka koji se odnose na zastupanje putem kvalificiranog punomoćnika odvjetnika i to trošak sastava odgovora na tužbu, trošak pristupa na ročišta dana 12.12.2024.g., 28.3.2025.g., 24.4.2025.g., 19.5.2025.g., sastav podnesaka od 8.3.2024.g., sve po 100 bodova, ukupno 700 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 EUR-a iznosi 1.400,00 EUR , plus 350,00 EUR na ime 25% PDV-a, ukupno 1.750,00 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

U Supetru, dana 13. lipnja 2025.

Sutkinja

Katarina Heinrich

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a). DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika

Dostaviti:

1. odvj. ŠV, [adresa]

2. odvj. Nikola Rendić, Supetar