Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice GN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane p.p. Mauriciju Macanu, odvjetniku u Puli-Pola, protiv tuženika BN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog p.p. Danijelu Levi, odvjetniku u Poreču-Parenzo, radi utvrđenja i činidbe, nakon glavne rasprave zaključene dana 02. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 13. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase:

"I. Utvrđuje se da je u korist kč. br. [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 109 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zakonom zasnovano pravo stvarne služnosti prolaza i provoza u širini od cca 4 metra i duljini od cca 21,37 metara a koja je prema skici izmjere, koja čini sastavni dio ove izreke, označena crvenim kvadratićima, na teret kč. br. [katastarska čestica] Kamenarija ukupne površine 482 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Tuženik RAMADANOV IN, OIB: [osobni identifikacijski broj] je dužan trpjeti uknjižbu prava stvarne služnosti prolaza i provoza iz točke I. ove izreke u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu, te se Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu nalaže da ovu presudu provede u zemljišnim knjigama."

II Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu parničnih troškova.

III Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženiku parnične troškove u iznosu od 500,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 25. ožujka 2025. tužiteljica tvrdi da je vlasnica kč. br. [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 109 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja da u naravi predstavlja kuću i dvorište na adresi [adresa] i za koju nekretninu da je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada izdala pravomoćno rješenje o izvedenom stanju KLASA:UP/I-361-03/15-01/401 URBROJ:403-02-4-2/0199-15-11 od 12. lipnja 2015. Tuženik da je vlasnik susjedne nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 482 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja da u naravi predstavlja kuću i dvorište na adresi [adresa]. Tužiteljica i njena obitelj da je od oduvijek imala jedan jedini pristup sa javne ceste označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do svoje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u širini od 4 metra uz jugozapadno pročelje kuće [adresa]. S obzirom da je tuženik unazad par godina odlučio izvršiti nadogradnju svoje kuće na ukupno 4 posebna dijela (stana), to da je tuženik u dogovoru sa tužiteljičinom kćerkom FN G i zetom FN dogovorio da se pristupni put iste širine premjesti uz među sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da će on biti zajednički pristupni put za obje nekretnine (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica].) Prema tom dogovoru tužiteljica da je uredila svoj dio parcele na način da je uklonila legalizirano spremište od 5 m2 i nasipala svoj dio pristupnog puta, dok da je tuženik uredio svoj dio puta, te da su po istome prolazili i koristili ga zadnjih nekoliko godina. Kćer tužene naručila da je i izradu Elaborata prava služnosti u svrhu prolaza po GeoIstra d.o.o. na kojem da je u skici izmjere grafički ucrtan predmetni put, te da se je čekalo tuženika da izda tabularnu ispravu radi upisa prava služnosti puta na osnovu navedenog elaborata. Međutim, početkom ožujka tuženik da je na navedeni put ispraznio kamion mašinskog pijeska uz izliku da mora izraditi podloge u novoizgrađenom dijelu kuće na što da tužiteljica i njena obitelj nisu imali primjedbi jer da je tuženik rekao da će to odmah ugraditi u podloge, no 16. ožujka 2025. zetu tužiteljice javljeno da je od strane susjeda PN da tuženik gradi betonski zid visine cca 1 metar i širine 20 cm po cijeloj dužini međe između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da mu time poprečno zatvara jedini pristupni put (širine od cca 4 metra) u kuću [adresa] i općenitu na cijelu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zet tužiteljice da je narednog dana zatekao građevinske radnike koji grade zid preko prolaza, te kada da ih je upozorio da to ne smiju raditi dobio da je salve uvreda, te da je situacija bila na rubu ekscesa, pa da je pozvao policiju koja da je obavila očevid te da će sastaviti zapisnik. Tuženik da se ne javlja na telefonske pozive jer da je očito unaprijed isplanirao ovakav scenarij kojim da je u cijelosti zatvorio jedini prolaz tužiteljici na njenu nekretninu. Iz dosad iznesenih činjeničnih navoda jasno da proizlazi da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasna nekretnina na temelju dosjelosti i dogovora stranaka na teret poslužne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima izvanknjižno pravo služnosti prolaza i provoza u širini od cca 4 metra i duljini od cca 21,37 metara a kako da je to ucrtano u skici izmjere. Takvo svoje pravo tužiteljica i njena obitelj ostvaruje da od početka 60-tih godina prošlog stoljeća kada da su tu kuću kupili, a prije njih da su to pravo ostvarivali njihovi pravni prednici. Dakle jedini prolaz širine od cca 4 metra od pamtivijeka da je od javne ceste prolazio uz jugozapadno pročelje kuće [adresa] do kuće tužiteljice, te da je uz dogovor stranaka to promijenjeno unazad nekoliko godina tako da je stvarna služnost puta premještena uz među sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve kako da je to nacrtano u skici izmjere crvenim kvadratićima. Tužiteljica da je zbog protupravnog postupanja tuženika prije ove tužbe pred naslovljenim sudom podnijela posjedovnu tužbu pod Posl. br. Psp-10/2025 kao i prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine pod Posl. br. Ovr-226/2025. Odredbom Čl.229 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano da je da : "Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio." Upravo zbog činjenice što da se tuženik i njegovi pravni prednici nisu protivili barem posljednjih 60 godina, a tužiteljica i njeni pravni prednici da su bili u savjesnom i mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza na teret kč. br. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 482 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], to da zahtijeva da sud nakon održane glavne rasprave i provedenih dokaza donese slijedeću presudu: "I. Utvrđuje se da je u korist kč. br. [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 109 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zakonom zasnovano pravo stvarne služnosti prolaza i provoza u širini od cca 4 metra i duljini od cca 21,37 metara a koja je prema skici izmjere, koja čini sastavni dio ove izreke, označena crvenim kvadratićima, na teret kč. br. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 482 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. II. Tuženik IN, OIB: [osobni identifikacijski broj] je dužan trpjeti uknjižbu prava stvarne služnosti prolaza i provoza iz točke I. ove izreke u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu, te se Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu nalaže da ovu presudu provede u zemljišnim knjigama."

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik navodi da već iz same tužbe proizlazi neosnovanost tužbenog zahtjeva, jer da tuženiku fali dvadesetogodišnji rok za stjecanje predmetnog prava stvarne služnosti. Vezano za to, tuženik da nikada tužiteljicu nije vidio da prolazi po spornom dijelu predmetne nekretnine, niti joj to dozvolio. Ako se to i dogodilo, to da je bilo bez da on vidi i bez njegovog dopuštenja. U kući tužiteljice da nitko ne živi. S tim u vezi, tuženik da ništa nije dogovarao sa tužiteljičinom kćerkom i zetom. Štoviše, tužiteljičinu kćerku da ni ne poznaje. Osim toga, preko tuženikove nekretnine da se ni fizički nije moglo prolaziti. Naime, na njegovoj nekretnini da se obavljaju građevinski radovi, pa da je njegova nekretnina bila ograđena prema cesti.

3. U svojoj replici tužiteljica navodi da jedini prilaz do njene nekretnine preko tuženikove nekretnine i da je preko tuženikove nekretnine zadnjih 60 godina dolazila do svoje nekretnine.

4. Prema članku 2. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP) u parničnom postupku sud odlučuje u granicama koji su stavljeni u postupku. Dakle, sud je vezan sadržajem tužbenog zahtjeva.

Sud sudi na temelju činjenične osnove na koju se poziva tužitelj, jer u protivnom prekoračuje tužbeni zahtjev (tako i VS, Rev 2790/91 od 11. ožujka 1992.).

5. U dokaznom postupku je izvršen uvid u: izvatke iz BZP-a (7-10), rješenje o izvedenom stanju od 12. lipnja 2015. (11-13), fotografije (15-19), elaborat (21-26) i skicu izmjere (37). Odbijeni su prijedlozi za izvođenje drugih dokaza, jer ti dokazi, s obzirom na činjeničnu osnovu na koju se tužiteljica poziva, nisu bili potrebni za utvrđenje odlučnih činjenica.

6. Uvidom u izvatke iz BZP-a utvrđeno je da je tužiteljica uknjižena kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], označene kao [adresa], dvorište, kuća, [adresa], spremište, s površinom od ukupno 109 m2, iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je uknjižen kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], označene kao [adresa], dvorište, kuća, [adresa], s površinom od ukupno 482 m2, iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Među strankama je nesporno da je tužiteljica vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 109 m2, iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja kuću i dvorište na adresi [adresa] i za koju nekretninu joj je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada izdala pravomoćno rješenje o izvedenom stanju klasa: UP/1-361-03/15-01/401, ur. broj: 403-02-4-2/0199-15-11 od 12. lipnja 2015. Nesporno je da je tuženik vlasnik susjedne nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 482 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja kuću i dvorište na adresi [adresa].

Nesporno je da se k. č. br. [katastarska čestica] nalazi između javne ceste k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Nesporno je da se k. č. br. [katastarska čestica] nalazi i sjeverozapadno od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da je to nekretnina koja je na skici izmjere (30) olovkom označena brojem 1274/1.

Nesporno je da je položaj predmetnih nekretnina prikazan na skici izmjere (30).

Nesporno je da je tuženik u ožujku 2025. iskrcao hrpu mašinskog pijeska, a zatim izgradio ogradni zid na dijelu do međe između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je na spornom dijelu dužine 4 m, visine 1 m i širine 20 cm.

Nesporno je da je cijeli zid izgrađen na poziciji koja je na skici izmjere (30) označena olovkom slovima A-B.

Nesporno je da je sporni zid onaj vidljiv na fotografiji (19).

Nesporno je da je na fotografiji (17) vidljiv predmetni zid u spornom dijelu i mašinski pijesak ispred njega.

Nesporno je da je zgrada iza spornog zida vidljiva na fotografiji (17) zgrada na k. č. br. [katastarska čestica], koja k.č. se nalazi kako sjeverozapadno od k. č. br. [katastarska čestica], tako i jugozapadno od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Nesporno je da je pošljunčani dio vidljiv na fotografiji (17), onaj lijevo od raslinja, utuženi dio k. č. br. [katastarska čestica], koji je na skici izmjere (30) označen crvenim kvadratićima.

Nesporno je da je na fotografiji (19) nekretnina ispred zida k. č. br. [katastarska čestica], nekretnina između zida i zgrade k. č. br. [katastarska čestica], te da se zgrada vidljiva na fotografiji nalazi na k. č. br. [katastarska čestica].

S obzirom na nespornost gornjih činjenica, iz ostalih izvedenih dokaza nisu utvrđene odlučne činjenice.

Iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, pa nije bilo potrebe za izvođenjem drugih dokaza.

Prema čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

Tužiteljica se, u činjeničnom dijelu tužbe, poziva na to da je predmetnu služnost stekla temeljem dosjelosti i dogovora stranaka.

ZV, uz ostalo, predviđa osnivanje prava služnosti na temelju pravnog posla i na temelju zakona.

Prema članku 219. st. 1. ZV-a na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje služnosti osnivaju se prava služnosti izvođenjem iz vlasništva poslužne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslužna stvar, a na način određen zakonom.

Prema članku 220. st. 1. ZV-a pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom tog prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije. Prema stavku 2. istog članka ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba prava služnosti, predbilježbom će se osnovati to pravo pod uvjetom naknadnog opravdanja tog upisa, ako su ispunjene barem pretpostavke pod kojima pravila zemljišnoknjižnog prava dopuštaju predbilježbu.

Stoga, kod derivativnog osnivanja prava služnosti nema tzv. izvanknjižnog prava stvarne služnosti na nekretninama. Prema odredbama ZVa-, kada se pravo služnosti osniva na temelju pravnog posla, pravo služnosti na nekretnini se osniva zakonom propisanim upisom u zemljišnoj knjizi. Dakle, potrebne su dvije pretpostavke – pravni temelj (titulus) osnivanja, koji bi mogao biti dogovor stranaka, na koji se tužiteljica poziva, te način (modus) osnivanja, kojeg nema, budući da predmetna služnost nije upisana u zemljišnoj knjizi.

Prema tome, samo na temelju dogovora stranaka, nije moglo doći do osnivanja predmetne služnosti. Shodno tome, ne postoji ni osnova za takvo utvrđenje, pa onda ni za nalaganje tuženiku da trpi upis te služnosti u zemljišnoj knjizi.

Prema čl. 228. st. 1. ZV-a neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kada se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon. Prema st. 2. istog članka tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava služnosti u zemljišnoj knjizi.

Prema čl. 229. st. 1. ZV-a stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

Prema izričitoj tvrdnji same tužiteljice, ista do svoje nekretnine prolazi i provozi po dijelu tuženikove nekretnine, koji je na skici izmjere označen crvenim kvadratićima, odnosno koji dio tuženikove nekretnine je predmet tužbenog zahtjeva, tek zadnje tri godine. To nije dovoljno vrijeme za osnivanje predmetne služnosti temeljem dosjelosti. Pritom je, irelevantno je li tužiteljica i koliko dugo izvršavala sadržaj prava stvarne služnosti prolaza i provoza po drugom dijelu tuženikove nekretnine, na što se tužiteljica također poziva, jer tužiteljica zahtijeva utvrđenje prava stvarne služnosti i njen upis u zemljišnu knjigu na dijelu tuženikove nekretnine koji je predmet tužbenog zahtjeva.

Kako na spornom dijelu tuženikove nekretnine (onom koji je predmet tužbenog zahtjeva) nije temeljem dosjelosti moglo doći do osnivanja predmetne stvarne služnosti, to nema ni osnove za takvo utvrđenje, pa onda ni za nalaganje tuženiku da trpi upis takve služnosti.

Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u t. I dispozitiva.

7. Obje su stranke zatražile naknadu parničnih troškova.

Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

Tuženik nije izgubio ovu parnicu, pa nije dužan naknaditi tužiteljici parnične troškove. Zato je odlučeno kao u t. II dispozitiva.

Tužiteljica je izgubila ovu parnicu, pa je dužna naknaditi tuženiku parnične troškove.

Tuženiku su priznati sljedeći parnični troškovi: za zastupanje u ovom predmetu 500,00 EUR (Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN 138/2023).

Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u t. III dispozitiva.

U Poreču-Parenzo, 13. lipnja 2025.

S u d a c:

Alen Barbić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. tužiteljici p.p.

2. tuženiku p.p.

S u d a c: v.r.