REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 73 P-3696/2017-67.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužitelja KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II. tužiteljice TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], III. tužiteljice ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], IV. tužiteljice UŽ, OIB. 81361430207, iz [adresa]. tužitelja DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje I., II., IV. i V. tužitelje zastupa punomoćnik Alek Konić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Hondl, Konić, Šimunović, Batur i partneri, protiv tuženice KŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi činidbe, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 8. svibnja 2025. u prisutnosti III. tužiteljice osobno, zamjenice punomoćnika I., II. IV. i V. tužitelja PŽ, odvjetničke vježbenice, a u odsutnosti uredno pozvane tuženice, dana 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici KŽV da izvede izvesti sanaciju površine br. 1, na situacijskom nacrtu spoj točaka 1-2-3-4-1, označeno "A", što je u naravi denivelirano stepenište ispod razine okolnog zemljišta, podest, betonski potporni zidovi, probijen otvor stolarije, pri čemu su površine na zemljištu popločene kamenim pločama, na južnoj strani zemljišta uz južni zid kuće br. 49, koja se nalazi na dijelu prema katastru k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], prema zemljišnoj knjizi na dijelu zk.č.1298/8, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], stambena zgrada br. 49, u [adresa], garaža i dvorište ukupne površine 575 m2 (dvorište površine 345 m2, stambena zgrada površine 206 m2, garaža površine 24 m2), sporna površina u iznosu od 2.3 m2, sukladno Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka MŽ, dipl. ing. građ, od dana 7.12.2021., te Nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Mladena Bebera iz Prva Točka d.o.o., od dana 12.11.2021., a koji Nalaz i mišljenje građevinskog vještaka MŽ, dipl. ing. građ., od dana 7.12.2021., te Nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Mladena Bebera iz Prva Točka d.o.o., od dana 12.11.2021. čine sastavni dio ove presude, odnosno izvesti:

- demontažu pvc vrata i prozora na južnoj suterenskoj fasadi,

- zidanje parapetnog dijela zida debljine 25 cm na dijelu pvc vrata do visine cca 83 cm,

- dobavu i gradnju dvokrilnog prozora vel. zidarskog otvora cca 112 x 127 cm, (dimenzije kao drveni prozor u suterenu na jugoistočnoj strani),

- horizontalnu i vertikalnu hidroizolaciju parapetnog zida na mjestu pvc vrata,

- nasipavanje batudom i zemljanim materijalom do nivoa okolnog terena na mjestu gdje su bile stepenice za suteren (cca 0,60 m3),

- opločenje dvorišnog dijela na južnoj strani zgrade gdje su bile stepenice za suteren (cca 1,10 m2), sa pločama koje su sada postavljene,

- sanaciju oštećenog dijela fasade oko novog prozora, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici KŽV, izvesti sanaciju površine br. 2, na situacijskom nacrtu spoj točaka 5-6-7-8-9-5, označeno "B", što je u naravi denivelirano stepenište ispod razine okolnog zemljišta, podest, betonski potporni zidovi, probijen otvor stolarije, pri čemu su površine na zemljištu popločene kamenim pločama, na istočnoj strani zemljišta uz istočni zid kuće br. 49, koja se nalazi na dijelu prema katastru k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], prema zemljišnoj knjizi na dijelu zk.č.1298/8, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], stambena zgrada br. 49, u [adresa], garaža i dvorište ukupne površine 575 m2 (dvorište površine 345 m2, stambena zgrada površine 206 m2, garaža površine 24 m2), sporna površina u iznosu od 19.5 m2, sukladno Nalazu i mišljenju građevinskog vještaka MŽ, dipl. ing. građ, od dana 07.12.2021., te Nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Mladena Bebera iz Prva Točka d.o.o., od dana 12.11.2021., a koji Nalaz i mišljenje građevinskog vještaka MŽ, dipl. ing. građ., od dana 07.12.2021., te Nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Mladena Bebera iz Prva Točka d.o.o., od dana 12.11.2021. čine sastavni dio ove presude, odnosno izvesti:

- demontažu pvc vrata i prozora na istočnoj suterenskoj fasadi,

- zidanje parapetnog dijela zida debljine 25 cm na dijelu pvc vrata do visine cca 90 cm,

- dobavu i ugradnju trokrilnog prozora veličine cca 168 x 128 cm, dimenzije prilagođene

- dimenzijama prozora u visokom prizemlju (širina) i suterenu (visina),

- horizontalnu i vertikalnu hidroizolaciju parapetnog zida na mjestu vrata,

- nasipavanje batudom i zemljanim materijalom do nivoa okolnog terena na mjestu gdje je bila

- denivelacija dvorišnog prostora na istočnoj strani zgrade (cca 5,50 m3),

- opločenje dvorišnog dijela na istočnoj strani zgrade sa identičnim pločama koje su sada postavljene

- oko zgrade,

- sanaciju oštećenog dijela fasade oko novog prozora, sve u roku od 15 dana. ž

III. Nalaže se tuženici KŽV da naknadi I. tužitelju JŽ, II. tužiteljici TŽ, III. tužiteljici ĆŽ, IV. tužiteljici UŽ i V. tužitelju DŽ trošak parničnog postupka u iznosu 4.682,59 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. lipnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev I. -V. tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 2.281,40 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. I., II., prednik III. tužiteljice, IV. i V. tužitelj u tužbi i tijekom postupka navode da su suvlasnici odgovarajućih suvlasničkih dijelova nekretnine koji predstavljaju samostalne uporabne cjeline (stanove) u stambenoj zgradi u [adresa], sagrađenoj na z. k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]. Tužitelji i tuženica su suvlasnici dvorišta u površini od 345 m2 koji se nalazi oko navedene stambene zgrade te ne postoji sporazum stranaka kao suvlasnika, a niti postoji sporazum između njihovih pravnih prednika oko načina korištenja tog dvorišta. Tuženica je jedan dio dvorišta samovoljno uzurpirala na način da je ogradila dio dvorišta i time onemogućila ostale suvlasnike u korištenju suvlasničke stvari, odnosno dvorišta u cijelosti. Osim toga izvršila je pokrivanje dijela dvorišta s južne strane pločicama te je bez suglasnosti suvlasnika probila otvor na južnoj fasadi zgrade i izvedena su vrata umjesto ranijeg prozora i pet stepenica prema vratima te je u svrhu izvođenja stepenica izvršen iskop materijala kako bi se omogućio pristup navedenim stepenicama. Nadalje je sa istočne strane izveden neovlašteni iskop dvorišta te je površina pokrivena betonskom pločicama i izvedena su vrata umjesto prvobitnog prozora. Izvedbom navedenih vrata na istočnom i južnom zidu poremećena je hidroizolacija zgrade i drenaža dvorišta jer su oborinske vode usmjerene prema temeljima zgrade. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 18. siječnja 2022., a nakon provedenog geodetskog i građevinskog vještačenja u ovom predmetu tužitelji predlažu da sud presudom naloži tuženici izvođenje radova radi vraćanja nekretnine u prvobitno stanje sve uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava svoju pasivnu legitimaciju ističući kako iz činjeničnih navoda tužbe nije jasno da li je ona izvela predmetne radove ili je to učinio njezin prednik. Osporava da bi samovoljno uzurpirala zajedničko dvorište i ističe da kao mirni posjednik, neometana od ikoga, koristiti dvorište na način kako ga je koristio i njezin pravni prednik. Osporava da bi postavila ogradu. Ističe da su izvedeni radovi za koje nije potrebna građevinska dozvola te da istu nisu ugrozili hidroizolaciju zgrade. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

3. Tijekom postupka ističe da je II. tužiteljica TŽ u međuvremenu prodala stan pa osporava njezinu aktivnu legitimaciju jer smatra da više nema interesa za vođenje ovog postupka.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze. Izvršen je uvid u fotografije (list 9-11, 67-86 spisa), grafički prikaz etažnih cjelina (list 13-16 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 17-19, 238-240 spisa), dopis tuženice od 26.4.2017. (list 34-36 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za [broj poduloška] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 37 spisa), položajni nacrt (list 47-60 spisa), saslušani su I. tužitelj (list 101-103 spisa), II. tužiteljica (list 103-104 spisa), IV. tužitelj (list 104 spisa), V. tužitelj (list 105 spisa), tuženica (list 105 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 133-135, 137-140 spisa), provedeno je geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Mladenu Beberu, dipl. ing. (list 142-151 spisa), provedeno građevinsko vještačenje po stalnim sudskom vještaku MŽ, dipl. ing. (list 160-169 spisa) te je izvršen uvid u spis ovog suda posl. broj R1-274/2017.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Među parničnim strankama sporna je aktivna legitimacija II. tužiteljice, pasivna legitimacija tuženice te da li postoji njezina obveza da izvrši radove radi povrata nekretnine u prijašnje stanje prije provedenih radova.

7. U odnosu na istaknuti govor nedostatka aktivne legitimacije II. tužiteljice, ističe se da sukladno čl. 195. st. 1. ZPP-a ako koja od stranaka otuđi stvari ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši.

8. U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka pasivne legitimacije tuženice ističe se kako je ista vlasnica posebnog dijela nekretnine - stan u suterenu lijevo u stambenoj zgradi u [adresa], a u odnosu na koji stan su upravo i izvedeni upisani radovi koji su predmet ovog postupka odnosno probijena su vrata na istočnoj i južnoj strani zgrade kojima se iz navedenog stana pristupa u dvorište, izvršena je denivelacija zemljišta te je isto popločano pa je istaknuti prigovor neosnovan.

9. Iz iskaza I. tužitelja KŽ proizlazi da su poslije dugo godina, a nakon što su svi stanari zgrade u [adresa] pokušavali s majkom tuženice, i to od ranih 2000. kada su se pojavili proboji kroz fasadu zgrade, da se zgrada dovede u svoje prvobitno stanje jer su dva otvora koja su napravljena bez odobrenja stanara narušavala možda i temelje zgrade, statiku, hidroizolaciju i estetiku, u kojem nastojanju nisu uspjeli, odnosno nisu postigli dogovor s majkom tuženice, a potom niti s tuženicom te su podnijeli predmetnu tužbu. Što se tiče otvora na istočnom zidu-fasade zgrade, to se nalazi ispod njegovog prozora koji gleda na cesta, tu se prije nalazio prozor i onda je došlo do proboja i kopanja u zemlju da bi se stvorio ulaz kroz ta vrata u suteren. Taj otvor na istočnom zidu fasade zgrade je izveden oko 2000., a u odnosu na otvor na južnom zidu, na tom dijelu zgrade nije bilo prozora već je bio zid koji je probijen, a to se dogodilo oko 2000., probijen je zid, iskopana je zemlja, napravljene su tri-četiri stepenice, znači iz nivoa vrta se trebalo ići par stepenica niže i tu se ulazilo kroz nekakva vrata koja su tu bila postavljena u suterenu, na toj strani su postavljene pločice ispred tog ulaza u suterenski dio. Na tom južnom zidu s vremenom je dolazilo do više intervencija pa se taj popločani prostor proširio odnosno veći dio prostora je popločan, tako je prema došlo do aneksacije sve većeg dijela vrta na tom dijelu, a na istočnom zidu odnosno na istočnoj strani zgrade su također bile postavljene pločice ispred ulaza i oko ulaza u suterenski prostor. Drvene i metalne ograde i pregrade koje se nalaze u dvorištu kako na južnoj tako i na istočnoj strani zgrade, bile su postavljene pregrade u svrhu aneksacije tog "L prostora" te su uklonjene prilikom sanacije zgrade i vrta, to je bilo nakon podnošenja ove tužbe, tada su uklonjene i pločice i postavljena je trava te nekakva okućnica, jedino što stanari zgrade nisu dirali su ta dva proboja odnosno vrata sa svojim stepenicama koje vode u suterenski prostor. Njegov otac je preminuo 2010. kada su on i brat i naslijedili taj prostor u [adresa], I kat. Otac je bio zgrožen s tim što se događalo odnosno s probijanjem tih otvora, a kako je živio u [adresa] i dolazio je samo povremeno, zamolio je njega i brata da se pobrinu o očuvanju nekretnine u smislu uklanjanja tih proboja. Majka tuženice je na njegov pokušaj komunikacije vezano uz saniranje tih otvora reagirala u smislu da će to sve biti riješeno, pretpostavlja da je i njegovom ocu isto tako obećavala da će to biti riješeno. Drvene i metalne ograde na južnoj i na istočnoj strani zgrade, su postavljene kada su učinjeni proboji na istočnoj i južnoj strani zgrade odnosno oko 2000., tada nije bio suvlasnik zgrade pa nije bio prisutan tim radovima jer da je bi ih zaustavio. 1990. je odselio u inozemstvo, ali je i nadalje povremeno dolazio u taj stan.

10. Iz iskaza II. tužiteljice TŽ proizlazi da je 2015. kupila stan i uselila u zgradu na [adresa] stoga nema neposrednih saznanja vezano uz prijašnje stanje prije te 2015. Što se tiče stanja nekretnine u 2015. priključuje se iskazu I. tužitelja koji je o tome iskazivao. Razgovarala je s tuženicom vezano za problem intervencije na zgradi zajedno s ostalim stanarima vezano za te otvore, iskope, ograde, u smislu da postignu zajednički dogovor micanja tih ograda na zajedničkom prostoru svih stanara zgrade i vraćanja u prvobitno stanje zgrade, u smislu zatvaranja otvora i vraćanja prozora prema nacrtima arhive, ali se tuženica se s tim nije složila i nije htjela surađivati. Drvene i metalne ograde koje su bile sa istočne i južne strane otklonjene su nakon podnošenja ove tužbe, tijekom pokretanja sanacije fasade, okućnice te uređenja vrta, a zbog nemogućnosti postavljanja skele, pločice su tijekom uređenja cijele okućnice isto uklonjenje, postavljenje je novo popločenje po projektu koji je odobrio Zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu.

11. Iz iskaza IV. tužiteljice UŽ proizlazi da se na tu adresu doselila s obitelji 1998. kada su kupili stan u toj zgradi. Prilikom dolaska istočna i južna strana su bile ravne, znači nije bilo nikakvog iskopa niti izlaza iz zgrade na te strane, bio je samo jedan ulaz u zgradu sa sjeverne strane. Ne može točno procijeniti jesu li prošle dvije ili tri godine, ali tu negdje, kada su se vratili s godišnjeg, zatekli su iskop s istočne strane zgrade i na mjestu gdje je prije nalazio prozor su bila postavljena vrata. Na južnoj strani su vrata primijetili koju godinu iza toga, ne može se točno sjetiti kada, s time da radove kako na južnoj tako i na istočno strani nisu vidjeli jer su to uočili nakon što su radovi već bili izvedeni. Svi stanari zgrade su prigovorili tuženici odnosno njenoj majci da se radi bez dogovora sa stanarima zgrade, na što je tuženica odgovorila kako će se sve to riješiti kada dođe do etažiranja zgrade. Drvene i metalne ograde te pločice uklonjene su nakon podnošenja ove tužbe odnosno točnije onda kada se vršilo montiranja skele za obnovu fasade. Ona i suprug nisu pokretali nikakav postupak protiv tuženice prije ovog postupka, a vezano uz opisane radove jer su očekivali da će krenuti u etažiranje zgrade ranije i da će se sve to ranije riješiti, a nema saznanja da li su ostali stanari pokretali nekakve postupke. Kada se govorilo etažiranju među stanarima zgrade, razgovaralo se i o tome da bi se možda podijelilo dvorište, pa je mislila da bi se u sklopu toga nekakav dogovor s tuženicom postigao.

12. V. tužitelj DŽ se u svom iskazu pridružio iskazu IV. tužiteljice, svoje supruge.

13. Iz iskaza tuženice proizlazi da se oko 2000. odselila iz zgrade [adresa], te od tada pa do smrti njezine majke nije imala kontakta niti sa suvlasnicima zgrade niti utjecaja na stanje nekretnine, nikada ju nisu pozvali niti na jedan kućni savjet, bila je suvlasnica tog stana u 1/2 dijela, a sada je vlasnica cijele nekretnine. Vezano uz pregrade i ograde koje se navode u tužbi, drvena ograda se odnosi na ukrasni vrtni element za biljke penjačice, a metalna ograda je bila prisutna kada se ona doselila prije 30 godina, u stvari radi se o žičanoj ogradi visine cca 1m, bez ograde i bez brava, vrata, koje je po njezinom saznanju stavio prednik ovdje I. tužitelja, KŽ. Te pregrade i tzv. ograde su uklonjene u sklopu renoviranja dvorišta, ograde i fasade zgrade, a to renoviranje se odvilo tijekom 2018. Vezano uz otvore i pločice kako na južnoj tako i na istočnoj strani zgradi, smatra kako su se ovdje tužitelji ili njihovi prednici trebali obratiti njezinoj majci jer je ona tada koristila stan u cijelosti. Kada je nakon smrti majke 2016. došla urediti stan, saznala je o promjeni predstavnika stanara, planiram radovima i planiranom etažiranju. U sklopu etažiranja dala je svoj kontra prijedlog sa kojim se ostali suvlasnici nisu složili i tada je došlo do podnošenja predmetne tužbe te podnošenja druge tužbe istih tužitelja protiv nje radi utvrđenja korištenja dvorišta. U trenutku kada joj je rečeno na kućnom savjetu zgrade da suvlasnici žele da zatvori otvore, na vlastitu inicijativu provjerila zakonske propise te smatra da su otvori u skladu s pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, što je i priopćila i suvlasnicima te su sada u ovom postupku. Nikada prema njezinom saznanju nije bilo problema oko načina korištenja dvorišta, a na tom dvorištu nisu postojale nikakve fizičke prepreke koje bi onemogućavale korištenje dvorišta od strane svih suvlasnika. Njezin stan je u vrijeme Domovinskog rata korišten kao sklonište svim suvlasnicima, a nema sklopljen ugovor sa izvođačima radova vezano uz sanaciju izvršenu 2018. niti je takav ugovor dobila na uvid pa može navesti ono što je vidjela: obnovljena je fasada sa sve četiri strane zgrade, uvedena je električna rasvjeta na sjevernom prilazu zgradi, stavljena je električna ograda za kolni ulaz, obnovljena je ulična ograda i u betonskom i u metalnom dijelu te ograde te okućnica sa sve četiri strane zgrade. Popločenje na istočnoj i južnoj strani zgrade je uklonjeno tijekom 2018.

14. Iskazi I., II., IV. i V. tužitelja te tuženice su u bitnim dijelovima suglasni, odnosno sporne preinake su izvršene od strane prednice tuženice, I., II., IV. i V. tužitelji su iskazivali kako su upozoravali prednicu tuženice koja im je obećavala da će to riješiti, dok iz iskaza kako tuženice, tako i II. tužiteljice proizlazi da su na to upozoravali i tuženicu koja je nakon proučavanja propisa zaključila da su navedene preinake dopuštene.

15. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka proizlazi da su sporne sljedeće površine: Površina broj 1: koja je na situacijskom nacrtu spoj točaka 1-2-3-4-1, označeno "A", što je u naravi denivelirano stepenište ispod razine okolnog zemljišta, podest, betonski potporni zidovi, probijeni otvor stolarije, pri čemu su površine na zemljištu popločene kamenim pločama, na južnoj strani zemljišta uz južni zid kuće broj 49. Isto se nalazi na dijelu prema katastru k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema zemljišnoj knjizi na dijelu z. k. č. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stambena zgrada broj 49, u [adresa], garaža i dvorište ukupne površine 575 m2 (dvorište površine 345 m2, stambena zgrada površine 206 m2, garaža površine 24 m2). Sporna površina iznosi 2,3 m2. Površina br. 2: na situacijskom nacrtu spoj točaka 5-6-7-8-9-5, označeno "B", što je u naravi denivelirana stepeništa ispod razine okolnog zemljišta, podest, betonski potporni zidovi, probijeni otvor stolarije, pri čemu su površine na zemljištu popločene kamenim pločama, na istočnoj strani zemljišta uz istočni zid kuće broj 49. Isto se nalazi na dijelu prema katastru k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema zemljišnoj knjizi na dijelu z. k. č. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stambena zgrada broj 49, u [adresa], garaža i dvorište ukupne površine 575 m2 (dvorište površine 345 m2, stambena zgrada površine 206 m2, garaža površine 24 m2). Sporna površina iznosi 19,5 m2.

16. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da su pregledom na licu utvrđeno radovi koji su izvedeni i to: sa južne strane, u srednjem dijelu predmetne zgrade stepenice koje se iz okolnog terena spuštaju do PVC vrata i jednokrilnog prozora. Stepenice su popločene keramičkim pločicama 33 × 33 cm, a ne najnižoj koti stepenica je ugrađen podni sifon za skupljanje vode. U arhivskom nacrtu navedenih stepenica nema. Pregledom istočne strane dvorišta utvrđeno je da je u odnosu na arhivskim nacrt izvršena denivelacija dvorišnog prostora u površini od 15,83 m2 na način da je izvršen iskop u dubini od cca 50 cm te da su prvotno bile postavljene kamene ploče, a u vrijeme očevida postavljeni su nove kamene ploče sive boje koje su stavljene u dvorišnom dijelu oko cijele zgrade te je u okoliš oko kuće u cijelosti završen. Nije u mogućnosti utvrditi kada su predmetni radovi izvedeni. Izvedbom vrata na južnom i istočnom zidu zgrade hidroizolacija je bila prekinuta. Hidroizolacija na tom dijelu, kao i ostalim dijelovima ispod zidova i podova u zgradi je dotrajala, obzirom da je zgrada stara zgrada stara 93 godine te ista više nema svoju funkciju. Uslijed dotrajalosti hidroizolacije predmetne zgrade vlaga se iz temelja kapilarno diže po zidovima, što je vidljivo u suterenskom stanu tužene. Isto tako drenaža dvorišta je prekinuta ukoliko je ista bila izvedena oko zgrade. Pregledom prostorija u suterenu stana tužene utvrđena su veća oštećenja na zidovima koje su nastale uslijed kapilarnog dizanja vlage iz temelja prema gore. Prema njegovom mišljenju razlog je dotrajalost hidroizolacije između temelja i zidova te ispod podova. Utvrđeni su radovi koji su potrebni radi povrata nekretnine u stanje prije izvedenih radova i to: na površini broj 1 - demontažu pvc vrata i prozora na južnoj suterenskoj fasadi; zidanje parapetnog dijela zida debljine 25 cm na dijelu pvc vrata do visine cca 83 cm; dobavu i gradnju dvokrilnog prozora vel. zidarskog otvora cca 112 x 127 cm, (dimenzije kao drveni prozor u suterenu na jugoistočnoj strani); horizontalnu i vertikalnu hidroizolaciju parapetnog zida na mjestu pvc vrata; nasipavanje batudom i zemljanim materijalom do nivoa okolnog terena na mjestu gdje su bile stepenice za suteren (cca 0,60 m3); opločenje dvorišnog dijela na južnoj strani zgrade gdje su bile stepenice za suteren (cca 1,10 m2) sa pločama koje su sada postavljene; sanaciju oštećenog dijela fasade oko novog prozora, a na površini broj 2 - demontažu pvc vrata i prozora na istočnoj suterenskoj fasadi; zidanje parapetnog dijela zida debljine 25 cm na dijelu pvc vrata do visine cca 90 cm; dobavu i ugradnju trokrilnog prozora veličine cca 168 x 128 cm, dimenzije prilagođene dimenzijama prozora u visokom prizemlju (širina) i suterenu (visina); horizontalnu i vertikalnu hidroizolaciju parapetnog zida na mjestu vrata; nasipavanje batudom i zemljanim materijalom do nivoa okolnog terena na mjestu gdje je bila denivelacija dvorišnog prostora na istočnoj strani zgrade (cca 5,50 m3); opločenje dvorišnog dijela na istočnoj strani zgrade sa identičnim pločama koje su sada postavljene oko zgrade; sanaciju oštećenog dijela fasade oko novog prozora.

17. Tuženica je izjavila prigovor na nalaz i mišljenje vještaka te je rješenjem od 17. srpnja 2023. određeno saslušanje vještaka i naloženo je tuženici uplatiti predujam za pristup vještaka na ročište. Sukladno čl. 153. st. 3. ZPP-a sud će odustati od izvođenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen u roku što ga sud odredi. U tom će slučaju sud ,s obzirom na sve okolnosti, po svojem uvjerenju ocijeniti od kakve je važnosti što stranka nije u roku položila iznos potreban za podmirenje troškova. Budući tuženica nije postupila po rješenju suda od 17. ožujka 2023. I uplatila traženi predujam, sud je temeljem čl. 153. st. 3. ZPP-a odustao od izvođenja dokaza saslušanjem vještaka (takvo pravno shavaćanje zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi posl. broj Rev-640/08 od 25. veljače 2009.).

18. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Mladena Bebera, dipl. ing. i MŽ, dipl. ing. i to stoga što smatra da su isti dani stručno i obrazloženo, a u skladu sa pravilima struke i geodetske i građevinske znanosti, sve temeljem pregleda i mjerenja predmetne nekretnine.

19. Sukladno navedenim nalazima su I. -V. tužitelji specificirali tužbeni zahtjev podneskom od 18. siječnja 2022., dok se tuženica navedenoj preinaci usprotivila.

20. U odnosu na navedeni prigovor ističe se da je pravo na pristup sudu najvažnije jamstvo prava na pravično suđenje propisanog čl. 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 18/97, u daljnjem tekstu: Konvencija), kao i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 58/10 i 5/14, u daljnjem tekstu: Ustav) bez čijeg ostvarenja nema ostvarenja nijednog drugog jamstva pravičnog suđenja. Pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo pokrenuti postupak, nego i pravo na "rješavanje" spora od strane suda (tako i u odluci Ustavnog suda broj: U-III-2466/2017, te odlukama Europskog suda za ljudska prava Smolić protiv Hrvatske i Šimecki protiv Hrvatske). Sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava dva su središnja elementa na osnovu kojih se može razlikovati pretjerani formalizam od prihvatljive primjene postupovnih formalnosti - pitanje "pravne sigurnosti" i "pravilnog djelovanja pravosudnog sustava". U slučaju kada procesna pravila prestaju služiti svrsi pravne sigurnosti i pravilnog djelovanja pravosudnog sustava predstavljaju prepreku tužitelju da o meritumu njegovog slučaja odluči nadležni sud te je time povrijeđeno njegovo pravo na pristup sudu (predmeti Zubac protiv Hrvatske, Běleš i dr. protiv Češke, Walchli protiv Francuske, Stagno protiv [adresa], TŽV and Adnan Erten protiv Turske, Kart protiv Turske, Efstathiou i dr. protiv Grčke, Eşim protiv Turske, Nowiński protiv Poljske, Maširević protiv [adresa], K protiv Moldavije, i Louli-Georgopoulou protiv Grčke). Nadalje, u presudi Vugdelija protiv Hrvatske, § 20., Europski sud za ljudska prava navodi da hrvatska procesna pravila u svezi preinake tužbe povećanjem postojećeg zahtjeva imaju legitiman cilj ostvarenja pravne sigurnosti i učinkovitog djelovanja pravosudnog sustava. Pritom ona moraju biti primijenjena na način koji je razmjeran tom cilju.

21. U konkretnom slučaju za specifikaciju tužbenog zahtjeva za izvođenje potrebnih radova radi vraćanja nekretnine u prvobitno stanje je bilo potrebno provesti geodetsko i građevinsko vještačenje, jer su I. -V. tužitelji nestručne osobe koje nemaju dovoljno stručnih znanja da bi mogli pobliže odrediti radove koje treba izvesti te su upravo iz tog razloga i predložili izvođenje dokaza stručnim vještačenjem. Stoga ovaj sud ne smatra navedenu specifikaciju tužbenog zahtjeva preinakom u smislu čl. 191. st. 1. ZPP-a pa je navedeno protivljenje tuženice neosnovano.

22. Odredbom čl. 39. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - pročišćeni tekst, 94/17 i 52/25, u daljnjem tekstu: ZVDSP) svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima, a kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga. Nadalje, sukladno čl. 67. st. 6. ZVDSP- a vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine, a u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela. Također, sukladno čl. 82. st. 1. ZVDSP-a suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten je, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila: promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari. Temeljem st. 4. istog čl. za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s promjenama koje je izvršio suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik, a više suvlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno.

23. Prednica tuženice izvršila je preinake na predmetnoj nekretnini koje su sukladno nalazu i mišljenju vještaka prouzročile prekid hidroizolacije zgrade te drenaže dvorišta, a i promijenili su vanjski izgled zgrade, budući je na arhivskim nacrtima razvidno da takvih vrata i stepenica te denivelacija nije bilo. Stoga je tuženica kao vlasnica posebnog dijela nekretnine sukladno čl. 82. st. 4. ZVDSP-a odgovorna za štetu u svezi s promjenama koje je izvršio suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, bez obzira što su navedene preinake izvršene od strane njezine prednice. Tuženica je tada također bila suvlasnica nekretnine pa je za navedenu štetu i tada bila solidarno odgovorna sa drugom suvlasnicom, svojom majkom.

24. Sukladno čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Sukladno čl. 1085. st. 1. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Budući su tužitelji nakon provedenog nalaza i mišljenja geodetskog i građevinskog vještaka u tužbenom zahtjevu specificirali radove koje je potrebno izvesti radi vraćanja nekretnine u prvobitno stanje, to je tužbeni zahtjev usvojen u cijelosti.

25. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

26. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

27. I-V. tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora (6.636,14 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužiteljima je priznat trošak za sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1), za sastav obrazloženih podnesaka od 19.1.2022. i 25.3.2022. po 100 bodova (tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 4.3.2019., 10.12.2020., 24.11.2021. i 2.11.2023. po 25 bodova (tbr. 8/4), za pristup na ročišta 30.1.2019., 17.7.2019., 8.11.2019., 18.2.2020., 26.11.2020. po 100 bodova (tbr. 9/1), za pristup na ročište 18.1.2018., po 25 bodova (tbr. 9/5) te za pristup na očevid 1.10.2021. po 100 bodova (tbr. 9/7) odnosno sveukupno 1025 bodova, što uvećano za 40% temeljem tbr. 40/1 iznosi 1435 bodova. I., II., IV. i V. tužitelju je priznat trošak pristupa na ročište 7.5.2025. po 100 bodova (tbr. 9/1) te za pristup na ročišta 24.10.2024. i 6.3.2025. po 25 bodova (tbr. 9/5) odnosno sveukupno 150 bodova, što uvećano za 30% temeljem tbr. 40/1 iznosi 195 bodova. I.-V. tužitelju je sveukupno priznato 1630 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od

2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi

28. 3.260,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 4.075,00 EUR. Tužiteljima je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 112,81 EUR i na presudu u iznosu od 56,41 EUR, zatraženi trošak izlaska sudske komisije u iznosu od 24,74 EUR, trošak geodetskog i građevinskog vještačenja u iznosu od 398,17 EUR te trošak predujma sudskog dostavljača u iznosu od 15,46 EUR, tako da im je sveukupno priznat trošak u iznosu od 4.682,59 EUR, na koji iznos su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.

29. Tužiteljima nije priznat trošak sastava podneska od 10.7.2017. kojim dostavljaju dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi jer si isti bili dužni platiti već uz podnošenje tužbe pa navedeni trošak sukladno čl. 156. st. 1. ZPP-a ne može pasti na teret protivne strane, trošak sastava podnesaka od 18.1.2018. i 17.7.2019. koji su predani na ročitu jer im je već priznat trošak pristupa na to ročište, trošak sastava podneska od 7.4.2020. jer isti ne prileži spisu te troška sastava podneska od 28.2.2023. jer isti nije bio potreba za vođenje ovog postupka.

30. Utužena vrijednost predmeta spora preračunata je u službenu valutu euro temeljem čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22 i 88/22).

31. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 12. lipnja 2025.

Sutkinja:

Ana Lovrinov

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. I., II., IV. i V. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu solidarno I.-V. tužitelji - 112,81 EUR

2. III. tužiteljici uz rješenje o pristojbi na presudu solidarno I. -V. tužitelji - 112,81 EUR

3. tuženici