P-5281/2016

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Sinj, Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Boži Šitumu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana punomoćniku Borisu Bulju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu BULJ & SRDELIĆ d.o.o., iz Splita, protiv tuženika ZU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Jelki Silić, odvjetnici iz Splita, radi naknade štete, nakon javne glavne rasprave zaključene dana, 06. svibnja 2025. godine, u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu presude, dana, 12. lipnja 2025. godine,

p r e s u d i o j e :

I. Nalaže se tuženiku MU, da u roku od 15 dana na ime naknade neimovinske štete isplati tužiteljici iznos od 3.500,00 EUR[1] zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 30. rujna 2016. godine pa do isplate po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan l . siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan l. srpnja te godine.

II. Odbija se točka II. tužbenog zahtjeva koja glasi:

"Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana na ime naknade imovinske štete s osnove troškova liječenja isplati tužiteljici iznos od 500,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 13. srpnja 2016. godina pa do isplate po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

III. Nalaže se tuženiku MU, da u roku od 15 dana na ime naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege isplati tužiteljici iznos od 56,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13. srpnja 2016. godine pa do isplate po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za preostali traženi iznos, na ime naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege, odbija tužbeni zahtjev.

IV. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 4.285,30 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 13. srpnja 2016. godine, pretrpjela štetu koju je uzrokovao pas u vlasništvu tuženika.

2. Navedenog dana, tužiteljica navodi da je prolazila pločnikom te ju je iznenada napao i ugrizao pas u vlasništvu tuženoga, a koji se pas kretao javnim putem bez kontrole vlasnika (tuženika). Tužiteljica je zadobila ugriz u nogu od strane psa u vlasništvu tuženika, te joj je pružena liječnička pomoć. Navodi da je pretrpjela imovinsku štetu, od 500,00 kuna, osnova troškova liječenja i 500,00 kuna, s osnova tuđe pomoći i njege, te da je je pretrpjela na ime neimovinske štete iznos od 19.000,00 kuna. Navodi da vlasnik psa odgovoran za štetu sukladno čl. 1045. st. 3. u vezi s čl. 1063. i čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima.

3. Konačno određenje tužbenog zahtjeva tužiteljica je dala u svom podnesku, predanom na ročištu od 03. ožujka 2025. godine (list 244 spisa).

4. Tuženik se u cijelosti usprotivio postavljenom tužbenom zahtjevu i tužbi (list 15-16), te osporava i osnovu i visinu štete. Osporava navode da bi njegov pas ugrizao tužiteljicu navedenog dana, s obzirom da je predmetni dan bio poslovno odsutan te da ga je brat, koji stanuje u istoj kući obavijestio da je pas, predmetnog dana, uredno zavezan u svom boksu. Nadalje osporava i visinu tužbenog zahtjeva, navodeći da se radi o površinskoj rani te predlaže odbiti tužbeni zahtjev. Nadalje, isti prigovora prihvaćanju kao dokaza, medicinske dokumentacije, koja je dostavljena nakon zaključenja prethodnog postupka.

5. Radi utvrđenja pravno relevantnih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljica (otpusno pismo i dr.) list 5-12 spisa, dopis tužiteljice list 13 spisa, preslik putovnice za kućne ljubimce str. 25-30, dopis Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju od 07. listopada 2019. godine na str. 38, dopis PP Sinj od 3. listopada . 2019. godine s službenom bilješkom i obveznim prekršajnim nalogom, str 39-41, dopis Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SD županije str 42-44, nalaz poliklinike Akadem, [adresa], 51-54, izveden dokaz saslušanja svjedoka JU , str. 69, BU na str 69-70, dopis Doma zdravlja SD županije od 25. ožujka 2021., str 73 spisa, dokumentacijski lit zavoda za hitnu medicinu SDŽ str. 77-78 spisa, izveden dokaz saslušanja parničnih stranaka str 84-86, nalaz KBC Osijek na str. 13 i 14 spisa, obavijest na str. 18 spisa, potvrdu policijske postaje na str. 19 do 21 spisa, pročitana ovjerena izjava svjedoka KU str. 87. spisa, pročitan zapisnik o saslušanju svjedoka ĐU, zamolnicom pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, str. 104-107, nalaz poliklinike Akadem, [adresa], 123-151,156-179, medicinska dokumentacija 180-192, nalaz poliklinike Akadem, [adresa] str. 193-198, 203, 216-219, 247- 270 fotografije str. 199, medicinski karton tužiteljice, te je sud izveo dokaz vještačenjem po sudskom vještaku Zdravki Roji, str. 234-236, izveden dokaz vještačenjem po sudskom vještaku Nikoli Sikirici str. 271-272.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Naime, među strankama jest sporna osnova odgovornosti kao i visina štete.

8. Svjedok JU, u svom iskazu stranica 69, navodi da poznaje stranke, budući da živi u njihovoj neposrednoj blizini. Poznato mu je i da tuženik ima psa, međutim, ne znam koje je pasmine, a radi se o psu srednje veličine, crno-bijele boje, ali ne može sa sigurnošću kazati, te je isti ja vraća sa posla, u popodnevnim satima, vezan na lancu. Za ovaj predmetni događaj je čuo saznao sam od supruga tužiteljice, kao i od samog tuženika. Ne sjeća se događaja i istome nije prisustvovao, tako da nije neposredni očevidac događaja, navodi da se sjeća da je jednog poslijepodneva, na stepenicama kuće KU, ugledao tužiteljicu koja je plakala te da je njegova kći došla do nje i ponudila joj pomoć, koju je ova odbila, te kazala kako ju je ugrizao pas. Ne sjeća se koliko je vremenski tu tužiteljica sjedila na skalama.

9. Svjedok BU, brat tuženika, u svom iskazu navodi, da nije bio neposrednim sudionikom događaja, već je o cijeloj situaciji saznao kada su u obiteljsku kuću, došli djelatnici policije i raspitivali se u svezi ovog događaja. Navodi da tuženik nije bio kod kuće cijeli dan, kao ni nitko od članova njegove obitelji. Ne sjećam se datuma ovog spornog događaja, već se sjeća da se sve to odigralo u ljetnom mjesecu. Što se tiče psa, navodi, da je točno da je brat vlasnik psa pasmine "tornjak" koji pas živi u boksu u dvorištu i uvijek je vezan. Navodi kako je odmah navečer, kada je brat došao kući, obavijestio ga kako su bili djelatnici policije, a u svezi činjenice da je njegov pas navodno nekog ugrizao te da je tuženik odmah sjeo u auto i negdje otišao, a svjedok pretpostavlja da je otišao javiti se u policijsku postaju. Ne zna što je njegov brat izjavio djelatnicima policije, te ponavlja kako samo zna da njegov brat, kao i članovi njegove obitelji, tog cijelog dana nisu bili kod kuće. Nadalje, navodi da u toj njihovoj zajedničkoj obiteljskoj kući živi tuženik, na katu, te da je cijela kuća ograđena žičanom ogradom i dvorištu se nalazi veliki boks, tako da pas može izići samo onda kada se otvore vrata kapije i to kada bi izišao iz boksa te da ga u šetnju izvodi njegov brat, da njegov brat zna biti odsutan dulje te kako on tada vodi brigu o psu, ali samo o prehrani.

10. Svjedok ĐU, u svom iskazu navodi: da tužiteljicu ne poznaje, navodi da samu nezgodu ista nije vidjela, nalazila se na terasi svoje obiteljske kuće (tj. svojih roditelja), a terasa se nalazi ispred obiteljske kuće, dok se sa lijeve strane njene kuće nalazi kuća KU, u jednom trenutku dolazila je gospoda SU. Prvi je reagirao KU koji je govorio da se nešto događa i onda je ona s obzirom da je liječnica otišla vidjeti tj. pomoći gospođi. Vidjela je da je gospoda SU imala ranu na nozi tj. preponi, te je KU donio ručnike, u tom trenutku gospoda SU je sjedila na donjem dijelu stepeništa Matine kuće, te komprimirala ranu, te je KU (ili otac) pozvao hitnu pomoć, nije sigurna da li je zvana hitna pomoć jer je prošlo puno vremena." Za to vrijeme dok sam bila vani samo sam na kratko vidjela psa koji je prešao cestu tj. išao je po cesti, bio je otprilike udaljen 2-3 metra, te je bio veliki bijelo-sivi pas, pasmina mi nije poznata, mislim da je bio stariji pas." Nije je poznato da li se KU i na kojem mjestu nalazio u vrijeme štetnog događaja. Ne sjeća se da li je čula viku ili lavež pasa koji bi prethodio predmetnom događaju. Navodi da se dobro vidi s njene terase taj dio ceste i prednji dio dvorišta i kuća KU, da joj je poznato da tuženik inače ima psa, te da je pas veliki, sivo- bijel. Nadalje, navodi da ne može potvrditi da je to točno taj pas, jer se bazirala na unesrećenu. Nadalje navodi nije vidjela i ne sjeća se da je još netko tamo bio te da li je pas bio pod nadzorom, da li su ga dozivali ili ga netko pokušao zaustaviti, navodi da je tužiteljica prilikom pružanja pomoći rekla da ju je ugrizao pas, a isto tako da li je gospodin KU spominjao da je vidio događaj, prisutna svjedokinja navodi da se ne sjeća ali i da nisu raspravljali već je samo došla pomoći gospodi SU, kao i da se ne sjeća da li ga je vidjela tuženika prilikom nesreće.

11. Svjedok KU, u ovjerenoj izjavi navodi: dana 12 srpnja 2016 g. oko 20h pri povratku iz trgovine sam parkirao motor u garažu, potom sam krenuo uzimati namirnice u tom trenutku sam čuo gospođu SU kako je vrisnula. Izašao sam vani gdje sam zatekao gospodu kako se drži u području prepona. Na moje pitanje što se desilo? Rekla mi je da je ugrizao pas od gosp. ZU kojeg sam odmah potom vidio na motoru, nekih 100m od moje kuće, a kretao se put Šušnjevače a za njim nekih 50m iza njega je trčao pas S, bez uzice. Odmah smo po događaju zvali supruga od gospođe, koji je gospođu kasnije odveo na Hitnu. Prije toga nam je dotrčala gospođa ĐU, kojoj je gospođi SU pokušala pružiti pomoć do dolaska supruga. Gospodina ZU sam čekao da se vrati a vratio se cca nakon sat do dva (nisam siguran) rekao sam mu da je njegov pas ugrizao gospođu da bi trebao otići do Hitne. Bio je jako iznenađen!

12. Tužiteljica SU, u svom iskazu navodi, da poznaje tuženika i njegovog psa jer su susjedi. Navodi da je i ostalim osobama u našem susjedstvu poznata je činjenica da je tuženikov pas vrlo agresivan što se može vidjeti kada je isti zatvoren u boksu i dvorištu jer svaki put kad netko prođe uz tuženikovu kuću taj pas jako agresivan u dvorištu i laje na svakoga. Tog spornog dana je krenula u šetnju oko 20,00 h, ispred nje je na motoru bio tuženik. Iza tuženika kretao se njegov pas kojeg je tuženik sigurno vidio, a pretpostavlja da je mogao i nju opazio. U jednom trenutku tuženikov pas se okrenuo prema njoj i skočio na nju, uhvatio je šapama za ramena i onda se spustio do bedara i ugrizao je za preponu. Ostala je na nogama i u tom trenutku mene je vidio u takvom stanju KU koji je odmah priskočio upomoć, kao i ĐU. navodi da nisu vidjeli trenutak kad je pas skočio na nju, već je to vidio mldb. FU te da je svjedok KU vidio tuženika na motoru i njegov psa koji ga je pratio.

Navodi da joj je ĐU po struci liječnik , prišla sanirati ranu i te ju je suprug nakon te sanacije odvezao na hitnu. Navodi da joj je liječnik koji ju je pregledao na hitnoj u [adresa], obavijestio policiju čiji djelatnici su došli na Hitnu pomoć u [adresa] i obavili razgovor. Međutim, s obzirom, da je rane loše izgledala, liječnici iz [adresa] su je uputili u Split radi nastavka liječenja. U Splitu je obavljen operativni zahvat jer se nije radilo o manjoj ni bezazlenoj rani. Tužiteljica izjavi da je nakon toga pretrpjela šok i strah koji osjeća kroz cijelo to vrijeme pa sve i danas pa je zatražila i liječničku pomoć. Godinu dana se bojala izići iz kuće. lstiče i da je tek liječenja bio jako neugodan jer se čišćenje rane i poslije operacije odvijalo „naživo”. Dodatan stres joj je predstavljala i činjenica što se moralo čekati 10 dana na nalaz da li je pas bio zaražen bjesnoćom. Tužiteljica ističe i smatra najgorom od svega činjenicu što joj je nakon ovog oduzeta sloboda kretanja upravo zbog pretrpljenog Šoka i straha kojeg i dan danas osjeća. lstiče kako joj je vidljiv ožiljak nakon operacije.

Navodi da živi na adresi naznačenoj u tužbi te da je njezina kuća cca 100 m udaljena od kuće tuženika. Tužiteljica ističe kako ona ima saznanja da nitko od susjeda u tom raspornu udaljenosti od cca 100m ne drži psa, već samo tuženik, a čijeg psa da jako dobro poznaje. Na upit koje je boje pas, tužiteljica odgovara šareno crno-bijeli. Na upit pun. tuženika da kaže u što je bila odjevena, tužiteljica navodi da je imala majicu kratkih rukava i duge tanke hlače. Na daljnji upit da kaže na koji joj je način pomogla ĐU, svjedok odgovara da je ona u tom trenutku spustila hlače, a svjedok ĐU da je donijela sterilnu gazu kojom je pritisnula ranu, a tužiteljica da je tako s tom sterilnom gazom otišla na Hitnu u [adresa]. Na zahtjev da pokaže gdje ju je pas ugrizao, tužiteljica pokazuje preponu lijeve nogu te dodaje kako su joj prilikom liječničke obrade kazali da je imala sreću jer da je ugriz zamalo zahvatio arteriju.

Nadalje, navodi da je šivana i da je to obavljeno na Odjelu plastične kirurgije u Splitu, da nije zaposlena, da je kućanica, da i dalje ustraje u činjenici da je tuženik vozio motor, a da joj nije poznato iz kojeg razloga je u policijskom izviješću naznačeno da je vozio bicikl, da doista ne zna iz kojeg razloga je naznačeno da je pas bijele boje u policijskom izvješću. Ističe kako je nitko nije ni pitao o boji te da zna i ustaje u svojoj tvrdnji da se radi o psu koji je šarene, bijelo crne dlake, imena „ S jer da je čula da ga tako i zovu te da zna sa 100 %-tnom sigurnošću da je to pas u vlasništvu tuženika. Tužiteljica navodi da nakon što ju je ugrizao pas otrčao za vlasnikom koji je nastavio vožnju na motoru ali da ne zna da li je tuženik vidio što se sve u tom trenutku odigralo.

13. Tuženik ŽU u svom iskazu navodi, da nije točna tvrdnja da tužiteljica živi u njegovom susjedstvu jer bih je on zasigurno poznavao, a túžiteljicu prvi put vidim tek na ročištu. Navodi da su mu kolege kazali kako osoba imena i prezimena tužiteljice živi u [adresa]. Nadalje, da u sporno vrijeme nije bio u posjedu i vlasništvu nikakvog motora, već je isti nabavio 3 godine nakon spornog događaja. Da se tog dana nije nalazio u [adresa], već sam bio u Splitu, na Pravnom fakultetu, jer je imao ispitne rokove te je kući došao tek oko 21 sat. Pas za koji navodi tužiteljica da ju je ugrizao nikada nije izišao iz boksa kao ni dvorišta moje obiteljske kuće, te da mu brat koji živi u prizemlju kuće navodi da nije pas izlazio, te da pas nikada sam i ne izlazi vani već ga uvijek netko vodi u šetnju. Navodi da u susjedstvu ima dosta ljudi koji drže pse, sličnog izgleda, kao što je njegov pas tako, da ne stoji tvrdnja tužiteljice da u tom susjedstvu samo ja imam psa šarene boje. Nakon što mu je pročitan dio njegove izjave iz službene bilješke pa da pojasni kako to da se taj dio izjave u pogledu šetnje psa razlikuje od njegove sadašnje izjave, svjedok odgovara da su mu kolege policajci savjetovali da plati kaznu i da se na taj način postupak protiv njega, prekršajni, biti obustavljen, a da će oni po svom nahođenju u izjavi napisati upravo ono što su i napisali. Ističe da je platio kaznu po prekršajnom nalogu. Poznate su mu osobe imena ĐU, KU i FU, navodi kako se u sporno vrijeme nije nalazio na mjestu događaja, te nema saznanja o tome što su te osobe izjavile ni kako su postupile prema tužiteljici. navodi da je policajac od 1995. g. da je od njega naknadno zatraženo da priloži knjižicu cijepljenja svog psa, da je vodio psa u Veterinarsku stanicu na pregled dan-dva nakon događaja. Navodi da nije tužiteljicu posjetio u njezinoj kući, jer da on ne zna gdje ona živi, te potvrđuje da je bio u uredu punomoćnika tužiteljice, koji da mu je ponudio određeni novčani iznos s osnova naknade štete te je u tim razgovorima i mijenjao visinu novčanog iznosa, što ga je tuženik odbio smatrajući da njegov pas nije pričinio tužiteljici nikakvu štetu.

14. Prema izloženom postoji suprotan iskaz tužiteljice i tuženika o tome da li je pas, koji je kritične prigode ugrizao tužiteljicu, vlasništvo tuženika. U svom iskazu, svjedok JU, navodi da nije neposredni očevidac događaja te da zna da tuženik ima psa, također svjedok BU, brat tuženika, navodi da nije neposredni očevidac događaja te da njegov brat (tuženik)ima psa pasmine tornjak, koji se nalazi zagrađen u velikom boksu. Svjedok ĐU, na navedenu spornu okolnost navodi da je dok je bila vani kratko vidjela psa, udaljenog 2-3 metra, te je bio veliki bijelo- sivi pas, da joj je poznato da tuženik ima psa, velikog bijelo-sivog te da ne može sa sigurnošću reći da li je to tuženikov s obzirom da se bazirala na unesrećenu. Svjedok KU, u odnosu na predmetnu okolnost, navodi da nakon što je vidio tužiteljicu da se drži za preponu, koja mu je rekla da ju je ugrizao pas tuženika, navodi da je vidio tuženika na motoru udaljen, nekih 100 metara, a iza njega nekih 50-ak metara, da je trčao pas " S" bez uzice.

15. Iz pregleda pravomoćnog obveznog prekršajnog naloga PP Sinj, br. 511- 12-36-02-51/25-2016 od 12. srpnja 2016. godine, razvidno je da je istim utvrđeno da je upravo tuženik vlasnik navedenog psa, s obzirom da je u istom naznačeno, da je tuženikov pas, pasmine "tornjak" navedenom prilikom, ugrizao tužiteljicu u području lijeve natkoljenice. Navedeni prekršajni nalog je postao pravomoćan te je tuženik i uplatio novčanu kaznu, izrečenu navedenim prekršajnim nalogom. Nadalje, iz pregleda dokumentacije dostavljene od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (listovi 42 do 43 spisa), kao i uvidom putovnicu kućnog ljubimce (list 25-27 spisa), nedvojbenim proizlazi da je tuženik ŽU, vlasnik psa koji je kritične prigode, tj. 13. srpnja 2016. godine, ugrizao tužiteljicu.

16. Prema odredbi članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, u daljnjem tekstu ZOO), tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Člankom 1095. st.1. ZOO-a određeno je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

17. U konkretnom slučaju tužiteljici je nastala šteta od psa čiji vlasnik je tuženik, koji je pasivno legitimiran i odgovoran tužiteljici za neimovinsku i imovinsku štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju.

18. Nije osnovan prigovor tuženika na dostavu medicinske dokumentacije, koju je vršila tužiteljica nakon zaključenja pripremnog ročišta iz razloga što je riječ o dokumentaciji koja je naznačena i na pripremnom ročištu a koja je nužna za provođenje izvedenih medicinskih vještačenja.

19. Vještak estetske kirurgije i rekonstrukcije mr. sc. dr. ČU (list 234- 237) u svom vještačenju navodi: Iz priložene dokumentacije razvidno je da se predmetna ozljeda dogodila 13.srpnja 2016.godine kad ju je pas na javnom pločniku ugrizao u područje lijeve prepone. Iz priložene dokumentacije je vidljivo da je pas sam lutao na pločniku bez kontrole vlasnika psa. Zbog navedenog ugriza tužiteljica je upućena na HKP Križine KBC Split. Na Hitnom prijemu je 13.srpnja pregled izvršio dr. Z djelatni subspec. Sa Zavoda za plastičnu kirurgiju. U terapiji je navedeno da je rana primarno obrađena i da je napravljena eksploracija (uvid u stanje rane), napravljeno je čišćenje rane a zbog krvarenja koje je u takvim slučajevima uobičajeno napravljena je hemostaza (zaustavljanje krvarenja ) i rana je previjena uz oblog antiseptika (povidon jodida). Tužiteljica je došla na prvu kontrolu 14.07. kada ju je na HKP Križine pogledao dr. M koji je napravio dodatnu obradu rane i ranu je nakon obrade i čišćenja previo sa oblogom od antiseptika. Također je ordinirao antibiotsku zaštitu te je pacijentica primljena na Zavod za plastičnu i rekonstrukcijsku kliniku KBC Split. Na Zavodu za plastičnu kirurgiju tužiteljica je ležala od 14.srpnja do 22.srpnja 2016.godine. Otpuštena je pod dijagnozom stanje nakon ugrizne rane psa u području lijeve prepone. Iz medicinske dok. I otpusnog pisma može se zaključiti da je na Zavodu rađena dnevna toaleta i debridba rane (čišćenje rane) te su prije otpusta postavljeni sekundarni šavovi na ranu (rana je zatvorena) . Prva kontrola je bila 25.srpnja na Poliklinici za plastičnu kirurgiju ordinarius dr.Roje je našao otok rane i serom (tkivna tekućina) pa je izvršio evakuaciju toka seroma i postavio dren. Naredna kontrola na Poliklinici je bila 27.srpnja, ordinarius dr. J koji je utvrdio da je prethodno postavljeni dren začepljen te ga je izvadio iz rane. Naredna kontrola bila je 30.srpnja ordinarius dr. J koji je utvrdio da rana uredno cijeli pa je samo očistio i previo ranu. Dr Z je u 8.mjesecu isto na pregledu u Poliklinici evakuirao iz rane 15 ml seroma i naložio je da se prethodno postavljeni sekundarni šavovi skinu u primarnoj zdrav. Zaštiti za 7 dana. Vezano za ugriznu ranu psa dr. B epidemiolog iz Zavoda za javno zdravstvo je naložio aktivnu i pasivnu profilaksu pritiv tetanusa koja se sastojala u davanju cjepiva tetavax sa 0,5 ml u mišić i.m. Također u njegovom nalazu je navedeno da se predmetni pas mora kontrolirati i ako se u roku od 7 do 10 dana ne pojave nikakvi znakovi u smislu bjesnoće da se može smatrati da pas nije bio bijesan. 18.kolovoza 2016. Ordinarius dr. Utrobičić je utvrdio da je rana zacijelila bez infekcije i da je zaostao zvjezdasti ožiljak u predjelu lijeve prepone. Kao dodanu terapiju ordinirao je fizikalnu terapiju. Prema priloženoj med. dokumentaciji kirurško liječenje je završeno sa danom, 18.kolovoza 2016.godine. U predmetnom spisu nalazi se i dokumentacija vezana za posttraumatski stresni sindrom (PTSP) koji je kod tužiteljice nastao nakon ugriza psa. Dr. Matijana Jovanović psihijatar iz Poliklinike Akadem u Sinju je zbog navedene dijagnoze liječila i tretirala tužiteljicu od 26.rujna 2016. do 23.siječnja 2024. Pregledom pacijentice 22.siječnja 2025. utvrdio sam da u lijevoj preponi postoji ravni ožiljak u obliku slova S koji je u nivou kože, bijele je boje i jedva je uočljiv. Isti ne radi nikakvu ukočenost u području lijevog zgloba kuka jer se radi o ožiljku samo u mekom tkivu, koži i potkožju (regije lijeve natkoljenice). U smislu ocjene stupnja oštećenja i sveukupnog zdravlja oštećenice a vezano je za smanjenje ukupnih životnih aktivnosti izjavljujem slijedeće: S obzirom da je posljedica ove ozljede vidljiva samo na koži i potkožju u lijevoj preponi i da se sastoji od uredno zaraslog ožiljka bez dodatnih ukočenosti u području lijevog zgloba kuka smatram da u konkretnom predmetu nema stupnja smanjenja ukupnih životnih aktivnosti i da se pravična nadoknada može izvesti iz ocjene slijedećih stanja:

- Jačina i trajanje fizičke boli izazvane ozljedom su bile intenzivne sve do zatvaranja rane što je razvidno iz nalaza kirurga od 22.srpnja 2016. do 18.kolovoza 2016. trajala je smanjena fizička bol izazvana ozljedom.

- Tuđu njegu i pomoć tužiteljica je trebala u vidu pomoći kod odlaska na polikliniku, previjanje rane sve do skidanja šavova koji su bili do 15.kolovoza 2016.

- Duševna bol i strah vezano za predmetnu ozljedu ogledali su se u pojavi primarnog straha koji je trajao od nastanka predmetne ozljede 13.srpnja 2016. pa do skidanja šavova 15.kolovoza 2016. Nakon toga nastavio se sekundarni strah koji se je u daljnjem tijeku liječenja pretvorio u posttraumatski stresni sindrom (PTSP) . U vezi tog stanja tužiteljica se intenzivno kontrolirala i liječila kod psihijatra u [adresa] Poliklinika Akadem, ordinarius psihijatar dr. Jovanović Martina.

- Naruženost koja je nastala nakon predmetne ozljede mogu svrstati u mali vid naruženosti koji se sastoji od ožiljka u obliku slova S koji je linearan i na pravi nikakvu ukočenost. Postoji samo točkasta diskoloracija kože na mjestima gdje su bili kožni šavovi. U estetskom smislu to spada u malu naruženost što na ukupnu životnu aktivnost tužiteljici ne bi trebao praviti veće psihofizičke probleme.

20. Nadalje navodi, da predmetna rana spada u skupinu tzv. problematičnih rana iz razloga što se radi o ugrizu životinje (psa). Pravila kirurške struke nalažu da se takva rana, nakon toalete i debridbmana (čišćenja rane) nikada ne smije primarno zašiti. U predmetno slučaju rana je ušivena 19.srpnja 2016., ordinarius dr. M koji je tri dana prije otpusta sa Zavoda za plastičnu kirurgiju napravio pregled, toaletu rane i ranu je zatvorio sa sekundarnim šavovima. To vrijeme je bilo dovoljno da se prema pravilima struke utvrdi da se rana nije inficirala i da zbog ugriza psa za kojeg je utvrđeno da nije bio bijesan nije u rani razvila dodatna komplikacija u smislu odloženog zarastanja rane.

21. Nadalje, vještak navodi, da je na današnji dan izvršio sam pregled pacijentice i utvrdio sam da je predmetni ožiljak u stojećem stavu pacijentice jedva vidljiv i s obzirom na to ne bi joj trebao činiti estetski deformitet a što se tiče utjecaja na psihofizičko stanje pacijentice naveo sam da se radi o minimalnoj naruženosti nakon ugrizne rane na preponi lijeve natkoljenice. Nadalje, vještak navodi nakon pregleda pacijentice utvrdio sam da se ožiljak nalazi na prednjoj strani lijeve natkoljenice nekoliko cm ispod donjeg ruba gaćica.

22. Nadalje, vještak navodi, obzirom da se predmetni ožiljak nalazi na prednjoj strani lijeve natkoljenice a ispod donjeg ruba jednodijelnog ili dvodijelnog kostima ovi predmetni ožiljak je s obzirom na njegovu narav teško vidljiv na udaljenosti većoj od 1 m.

23. Vještak psihijatar dr. Nikola Sikirica u svom vještačenju (list 271-272 spisa) navodi: Pregledao sam spis i medicinsku dokumentaciju na ime tužiteljice SU iz čega je vidljivo da je ista dana 13.srpnja 2016.godine zadobila ugriz u nogu od strane psa, te je tom prilikom zadobila ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko terapijsko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju spec. plastične kirurgije. Osim toga, tužiteljica je intenzivno ambulantno psihijatrijski liječena u razdoblju od rujna 2016.godine te su joj je postavljena dijagnoza posttraumatskog stresnog poremećaja tj. u tim nalazima se opisuju simptomi izbjegavajućeg ponašanja, socijalne izolacije, tjeskobe i sniženog raspoloženja. Zbog navedenih simptoma istoj je preporučeno uzimanje lijekova iz klase antidepresiva, anksiolitika i hipnotika. Uzevši u obzir sve navedeno, a posebno obilnu med. Dokumentaciju koja se tiče njezinog psihijatrijskog liječenja, mišljenja sam da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju od dvije do tri minute, nastavio se je sekundarni strah jakog intenziteta slijedećih 10 do 14 dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta slijedećih tri do četiri tjedna, te sekundarni strah blažeg intenziteta slijedeća dva mjeseca. Strah blažeg intenziteta će i dalje periodično biti prisutan, te će biti izražen kroz postotak povrede duševnog integriteta na račun traumatskog događaja a što u konkretnom slučaju procjenjujem na 10%.

24. Nadalje, vještak navodi, da je svaka osoba psihološki individualna po reakcijama na stresne čimbenike pa tako i određene genetske predispozicije igraju određenu ulogu u psihološkoj strukturi osobe i njenim reakcijama prema okolini. U ovom slučaju to nikako ne mijenja izraženi postotak koji sam već prije naveo te navodi da je pregledao zdravstveni karton tužiteljice.

25. Nadalje, vještak navodi, da ne proizlazi iz zdravstvenog kartona da bi postojao drugi ugriz psa 2018. U slučaju nekakve nove traumatske situacije sa psom, sigurno da bi to dovelo do intenzivnije emocionalne reakcije osobe s obzirom da je već ranije doživjela ugriz psa te bi to predstavljaju retraumatizaciju već otprije psihološki osjetljive osobe i samim time dodatno pogoršalo njeno psihičko stanje.

26. Tužiteljica se podneskom od 03. ožujka 2025. godine, (list 243-246) očitovala da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka estetske rekonstrukcije i estetske kirurgije ČU kao i da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka psihijatra Nikole Sikirice a što je učinila na zapisnik, na ročištu za glavnu raspravu, dana 06.svibnja 2025. godine.

27. Tuženik se podneskom od 04. travnja 2025. godine, (list 267-268) očitovao da na nalaz i mišljenje vještaka, estetske rekonstrukcije i estetske kirurgije dr. ČU, na način da nema primjedbi osim u odnosu na dio u kojemu se isti očitovao na dužinu i posljedice straha s obzirom da je isto u nadležnosti vještaka psihijatra pa predlaže zanemariti taj dio nalaza i mišljenja. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka psihijatra Nikole Sikirice, isti nema primjedbi a što je artikulirao, na ročištu za glavnu raspravu, dana 06.svibnja 2025. godine.

28. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, jer su isti objektivni, jasni, razumljivi i neproturječni, kako sami sebi tako i dokumentaciji koja prileži sudskom spisu.

29. Rukovodeći se navedenim procjenama vještaka estetske rekonstrukcije i estetske kirurgije dr. ČU, s osnove pretrpljenih fizičkih bolova, tužiteljici je dosuđen iznos od 1.920,31 EUR-a.

30. Rukovodeći se navedenim procjenama vještaka psihijatra, s osnove duševnih bolova zbog pretrpljenog straha, tužiteljici je dosuđen iznos od 1.081,69 EUR-a. U odnosu na navedenu osnovu, procjenu je dao i vještak estetske rekonstrukcije i estetske kirurgije kao i vještak psihijatar. Sud je kao relevantnu uzeo procjenu vještaka psihijatra s obzirom da je riječ o specijalnom znanju, koju je u domeni, vještaka psihijatra.

31. Rukovodeći se navedenim procjenama vještaka estetske rekonstrukcije i estetske kirurgije, s osnove duševnih bolova zbog naruženja, tužiteljici je dosuđen iznos od 498,00 EUR-a.

32. Dakle, temeljem navedenih zakonskih odredbi, primjenom odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO, uz uvažavanje nalaza i mišljenja sudskih vještaka, i ostalih dokaza, sud je odredio novčanu naknadu za navedene vidove tužiteljičinog ozljeđivanja i zdravstvenih posljedica: na ime naknade za pretrpljeni fizičke bolove iznos od 1.920,31 EUR-a, za pretrpljeni strah iznos od 1.081,69 EUR-a, te za naruženje iznos od 498,00 EUR-a, odnosno ukupno iznos na ime naknade neimovinske štete od 3.500,00 EUR-a, uzevši u obzir kriterije i iznose utvrđivanja pravične novčane naknade neimovinske štete VSRH od 29. studenog 2002. broj Su-13331

VI/02 i 1372-11/0, te izmjene istih prema odluci VS RH Su IV-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020.

33. Tužbeni zahtjev iz točke II., kojim tužiteljica, na ime naknade imovinske štete, s osnove troškova liječenja, traži iznos od 500,00 EUR-a, nije osnovan. Naime, tužiteljica nije u odnosu na okolnost izvršenih i plaćenih troškove liječenja, dostavila nikakvu dokumentaciju, koje je točno troškove liječenja imala a koji ne bi bili pokriveni obveznim zdravstvenim osiguranjem. Također, iz iskaza same tužiteljice sud je utvrdio da je ista u navedenom periodu bila nezaposlena, pa stoga nema prava na zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Obzirom na navedeno, u smislu čl. 7. ZPP-a, tužiteljica nije iznijela činjenice na kojima temelji svoj zahtjev i predložila dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, pa je tužbeni zahtjev u tom dijelu, odbijen.

34. Na ime naknade za tuđu pomoć i njegu, tužiteljici je dosuđen iznos od 56,00 EUR-a, (čl. 1095. st. 1. ZOO), dok je za preostali iznos tužbeni zahtjev odbijen. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka estetske rekonstrukcije i estetske kirurgije, kojem sud poklanja vjeru, razvidno je da je tuđu njegu i pomoć tužiteljica trebala u vidu pomoći kod odlaska u polikliniku na previjanje rane sve do skidanja šavova koji su bili 15. kolovoza 2016. Iz priložene dokumentacije, proizlazi da je tužiteljica, u navedenom periodu do 15. kolovoza 2016. godine, bila sedam puta na previjanju(skidanju šavova) te bi joj sukladno tome, bila potrebna tuđa pomoć i njega za 14 sati. Uzimajući u obzir vrijeme dolaska do polikliniku od kuće, vrijeme čekanja na previjanje, vrijeme previjanja te povratka kući, sud je uzeo kao relevantan vremenski period za obavljanje previjanja (odnosno skidanje šavova) period od dva sata. Kada se period od dva sata pomnoži sa sedam odlazaka na previjanje (skidanje šavova), sud utvrđuje da je tužiteljici, za 14 sati, bila potrebna tuđa pomoći i njege. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijenama sata najniže plaćene kategorije rada u navedenom periodu (2016. god.), sud smatra primjerenom cijenu sata u iznosu 4,00 EUR-a (čl. 223. ZPP-a) pa tužiteljici pripada pravo na tu naknadu u iznosu 56,00 EUR-a. Obzirom na navedeno tužbeni zahtjev iz točke III. je djelomično osnovan.

35. Prema odredbi čl.1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, dok prema odredbi čl.1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, te je u odnosu na navedeno, tužbeni zahtjev pravilno postavljen u smislu čl. 29. ZOO-a.

36. Radi toga je, temeljem citiranih zakonskih odredbi, prihvaćen je kao osnovan tužbeni zahtjev u pogledu toč. I. izreke, odbijen kao neosnovan u odnosu toč. II. izreke dok je djelomično prihvaćen u odnosu na toč. III. izreke.

37. Tužiteljica je djelomično uspjela u parnici pa joj pripada pravo na naknadu parničnog troška od tuženika (čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP).Obračunski postotak u kojem je tužiteljica, prema spomenutoj zakonskoj odredbi, uspjela u parnici iznosi 81,55 %.

Tužiteljici je, prema izloženom, temeljem spomenute zakonske odredbe u vezi sa odredbom čl. 155. ZPP, priznat sljedeći popisani parnični trošak: trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 7. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 26. travnja 2018. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 21. svibnja 2018. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1 OT), sastav podneska od 10. listopada 2019. godine., u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 8. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 2. ožujka 2020. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 18. ožujka 2021. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 8. lipnja 2021. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 29. rujna 2021. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1 OT), sastav podneska od 25. listopada 2021. godine. u iznosu od 200,00 EUR- a (Tbr. 8. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 09. svibnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 21. veljače 2024. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9.toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 22. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9.toč. 1 OT), sastav podneska od 29. siječnja 2025. godine. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 8. toč. 1 OT), sastav podnesaka od 28. veljače 2025., u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 8. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 8. travnja 2025. u iznosu od u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1 OT), sastav podneska od 15. travnja 2025. godine. u iznosu od 100,00 EUR-a (Tbr. 8. toč. 3. OT), trošak zastupanja na ročištu od 6. svibnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. toč. 1 OT), sastav podnesaka od 23. veljače 2024. u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 8. toč. 4. OT), odnosno ukupno iznos od 3.550,00 EUR-a. Tom je iznosu pridodan iznos od 887,50 EUR-a, na ime PDV-a, trošak vještačenja u iznosu od 654,20 EUR-a, iznos od 71,67 EUR-a na ime sudske pristojbe te iznos od 91,45 ime sudske pristojbe na presudu. Tako se dobije sveukupni iznos od 5.254,82 EUR-a, koji pomnožen sa obračunskim postotkom, u kojem je tužiteljica uspjela u parnici od 81,55%, njoj je naposljetku dosuđen, po navedenom pravnom osnovu iznos od 4.285,30 EUR-a.

38. Radi toga je odlučeno kao pod točkom IV. izreke

U Sinju, 12. lipnja 2025. godine

Sudac:

Bože Šitum

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika