REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Samobor, Obrtnička 2

Poslovni broj: Pp-3391/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru po sutkinji Veri Matijaščić, uz sudjelovanje Karoline Tončić Stošić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŠB zbog prekršaja iz članka 250. stavak 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne Novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23), povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Samobor, klasa: 211-07/24-4/57517, urbroj: 511-19-40-24-2 od 5. srpnja 2024., nakon održanog ročišta u žurnom postupku 12. lipnja 2025., te donošenja i objave presude istog dana, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22) okrivljenik ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1980., u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa]), [adresa],

oslobađa se od optužbe

da bi do 6. siječnja2024. godine u mjestu Samobor, ulica Mirnovečka Cesta kućni broj 23 A, vozilo marke Piaggio registarske oznake [registarska oznaka], uvidom u službenu evidenciju Policijske postaje Samobor utvrđeno da kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Roto dinamic d.o.o. za unutarnju i vanjsku trgovinu, vlasnik vozila [registarska oznaka] nije u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole prometna dozvola istekla dana 21. prosinca 2023. godine istu produžio niti odjavio vozilo, da bi počinio prekršaj

iz članka 250. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 250. stavak 12., istog Zakona.

II.

Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 3a. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Samobor, klasa: 211-07/24-4/57517, urbroj: 511-19-40-24-2 od 5. srpnja 2024., izdala je prekršajni nalog okrivljeniku, zbog prekršajnog djela činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. U zakonskom roku okrivljenik je podnio prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga, poričući počinjenje prekršaja. Postupajući po prigovoru, sud je stavio izvan snage prekršajni nalog u smislu odredbe čl. 238 st. 9 Prekršajnog zakona te proveo postupak.

2. Okrivljenik HB na Općinskom prekršajnom sudu u Splitu dao je pisanu obranu. Okrivljenik u cijelosti poriče počinjenje prekršaja navedenom u predmetnom OPN-u. Prije svega i u prilog da je potpuno pogrešno od strane podnositelja OPN-a utvrđivanje da je okrivljenik odgovoran, pa time i kriv za navodno počinjenje prekršaja, okrivljenik ističe da se u OPN-u nesporno ničime ne navodi na koji način je ”utvrđena” odgovornost okrivljenika, već se samo navodi da je okrivljenik kažnjen kao „odgovorna osoba u pravnoj osobi" i to na način da je „uvidom u podneseno izvješće, na temelju vjerodostojne dokumentacije utvrđeno da je okrivljenik počinio opisani prekršaj. Potpuno je nejasno navođenje u OPN-u da je prekršaj utvrđen „uvidom u podneseno izvješće policijskog službenika”, obzirom je potpuno pogrešno od strane podnositelja OPN-a na taj način utvrđivanje prekršajne odgovornosti okrivljenika u konkretnom prekršajnom postupku. U OPN-u nesporno se naime ničime niti ne navodi način „utvrđivanja prekršajne odgovornosti” okrivljenika, već se tek paušalno navodi da je okrivljenik kažnjen kao „odgovorna osoba u pravnoj osobi" i to „uvidom u podneseno izvješće", a posebice ne utvrđuje način na koji je podnositelj OPN-a utvrdio okrivljenika kao odgovornu osobu tj. odgovornu osobu sukladno odredbi čl. 61. st. 1. Prekršajnog zakona kojom je izričito propisano da je odgovorna osoba u smislu Prekršajnog zakona fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Okrivljenik je u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu doista upisan kao predsjednik uprave trgovačkog društva Roto dinamic d.o.o. iz Samobora, Ulica grada Wirgesa 14. Međutim, odredbe ZOSPC- a, pa tako ni odredba čl. 250. st. 12. istog Zakona, ne utvrđuju koja je to odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršajno odgovorna osoba, već navedeno pitanje ureduje Prekršajni zakon. Sukladno odredbi čl. 61. st. 1. Prekršajnog zakona, odgovorna osoba u smislu Prekršajnog zakona je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Samim time, puka činjenica upisa u sudski registar nadležnog suda okrivljenika kao predsjednika uprave trgovačkog društva Roto dinamic d.o.o. ne može biti dovoljna da bi se utvrdila njegova prekršajna odgovornost u smislu odredbi prekršajnog prava. To tim više ta činjenica ne može biti dovoljna za utvrđivanje odgovornosti okrivljenika posebice kada su u sudskom registru upisane dvije osobe ovlaštene za zastupanje u pravnoj osobi, i to koje zastupaju društvo zajedno, kao što je to u konkretnom slučaju. Dodatno, potpuno je nejasno i nije obrazloženo, a niti je u utvrđeno OPN-om, kako je podnositelj OPN-a mogao utvrditi prekršajnu odgovornost okrivljenika i obzirom na činjenicu da okrivljenik, u vrijeme navodnog počinjenja prekršaja, nije bio, niti je jedina osoba koja je upisana u sudski registar kao odgovorna osoba koja još pri tome ne zastupa samostalno trgovačko društvo Roto dinamic d.o.o. već zajedno s još jednim članom uprave. Prema tome, u svakom pojedinom prekršajnom postupku, pa tako i u ovom, prethodno je podnositelj OPN-a trebao utvrditi odgovornu osobu u pravnoj osobi sukladno mjerodavnim odredbama Prekršajnog zakona. Dakle, a i sukladno recentnoj sudskoj praksi, ukoliko bi primjerice protiv zakonskog zastupnika pravne osobe bio pokrenut prekršajni postupak samo na temelju činjenice da je isti kao zakonski zastupnik upisan u sudski registar, taj zakonski zastupnik mogao bi se s uspjehom braniti da nije odgovorna osoba za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

Drugim riječima, sukladno odredbama prekršajnog prava, činjenica upisa u sudski registar određene osobe kao zakonskog zastupnika pravne osobe (i to koja još zastupa zajedno s drugim članom uprave) sama po sebi nije dovoljna i ne može biti dovoljna, a posebice ne može biti „dovoljno” navođenje u OPN-u da je okrivljenik „odgovorna osoba u pravnoj osobi” da bi se samim time smatralo „utvrđenim” da je član uprave odgovorna osoba u prekršajno pravnom smislu.

Također, obzirom na prethodno navedene odredbe prekršajnog prava koje propisuju da u prekršajno pravnom smislu odgovorna osoba u pravnoj osobi može biti i osoba kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe, odgovorni u smislu odredbi prekršajnog prava to nisu i ne mogu uvijek biti zakonski zastupnici pravne osobe, članovi uprave trgovačkog društva niti je takvo postojeće zakonsko rješenje, a niti bi bilo životno logično naročito to očekivati kod poslodavaca koji imaju veliki broj zaposlenih i odgovornosti utvrđene sistematizacijom radnih mjesta, kao što je primjerice u konkretnom slučaju.

Naime, trgovačko društvo Roto dinamic d.o.o. zapošljava veliki broj radnika — cca 600-tinjak, od čega veliki broj vozača, dostavljača i dr., a za čiji rad i postupanja su odgovorni ili voditelji/direktori PDC-a (prodajno distributivnog centra) ili voditelji skladišta u PDC-u ili voditelj transporta u PDC-u ili voditelji skladišta i transporta u PDC-u, sve ovisno o tome radi radi li se o većoj ili manjoj organizacijskoj jedinici trgovačkog društva Roto dinamic d.o.o. U slučaju ukoliko se radi o manjim organizacijskim jedinicama (PDC-ima), tada u tim organizacijskim jedinicama postoje radna mjesta „voditelj skladišta” ili „voditelji skladišta i transporta", dok u većim organizacijskim jedinicama postoje i „voditelji transporta". Zaključno, odgovorna osoba u trgovačkom društvu Roto dinamic d.o.o. u konkretnom slučaju, obzirom se radi o većoj organizacijskoj jedinici (PDC Zagreb Jankomir) je ona osoba koja je u vrijeme navodnog počinjenja prekršaja bila zaposlena na radnom mjestu „voditelj transporta” obzirom se predmetno vozilo tamo i nalazio. Upravljanje voznim parkom trgovačkog društva Roto dinamic d.o.o. i pravovremena registracija vozila te samim time i produženje prometnih dozvola ili odjava vozila je odgovornost osobe koja joj povjereno obavljanje tih poslova i koja je, u konkretnom slučaju, bila zaposlena na radnom mjestu „voditelj transporta” PDC Zagreb Jankomir. Navedeno proizlazi i iz „Opisa poslova radnog mjesta" (sistematizaciji radnih mjesta kod trgovačkog društva Roto dinamic d.o.o.) iz koje je jasno utvrđeno da osim što voditelj transporta upravlja voznim parkom na pripadajućem PDC, isti ima, između ostalih zadataka, ključni zadatak za pravovremenu registraciju vozila. U vrijeme navodnog „počinjenja” prekršajnog djela g. KB je bio zaposlen od 01. prosinca 2022. godine na radnom mjestu „voditelj transporta” u PDC Zagreb Jankomir koji je odgovoran za vozni park u kojem se nalazilo i predmetno vozilo te je kao takva osoba i jedino mogao biti odgovorna u prekršajno pravnom smislu u konkretnom slučaju. Stoga je ovlašteni tužitelj (podnositelj OPN-a) prethodno i prije izdavanja OPN-a trebao nedvojbeno utvrditi koja je fizička osoba odgovorna u pravnoj osobi, a što nedvojbeno u konkretnom slučaju nije učinjeno.

Također, postoje brojne recentne odluke općinskih sudova i općinskih prekršajnih sudova u kojima je zakonski zastupnik trgovačkog društva oslobođen od prekršajne odgovornosti u takvim ili sličnim slučajevima kao što je konkretni, a u prilog navedenom, kao i u prilog konzistentnosti odluka sudova i ujednačenosti sudske prakse.

Konačno i tek podredno, trgovačko društvo Roto dinamic d.o.o. je uslijed nemogućnosti popravka predmetnog vozila isto odjavilo tijekom 2024. godine čime su ujedno i otklonjene sve posljedice eventualnog predmetnog prekršaja, a što eventualno i po potrebi može potvrditi i podnositelj OPN-a.

Na temelju svega navedenog i obrazloženog u ovoj pisanoj obrani te dokumentiranog dokazima priloženim uz ovu pisanu obranu, uvidom u Obavezni prekršajni nalog i u gore naznačenu dokumentaciju u spisu i dokaze priložene uz ovu pisanu obranu, naslovni Sud u konkretnom slučaju nesporno može zaključiti da okrivljenik nije počinio nikakav prekršaj, a u najmanju ruku ne može imati potrebnu sigurnost utvrditi da je okrivljenik počinio djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret, već se može nedvojbeno utvrditi da okrivljenik treba biti oslobođen od optužbe pa i u cilju ostvarenja načela konzistentnosti odluka sudova, konkretno, konzistentnosti odluke u konkretnom predmetu s brojnim ranije donesenim odlukama u kojima je u identičnoj ili sličnoj pravnoj stvari zakonski zastupnik oslobođen od optužbe, stoga okrivljenik predlaže, ukoliko ovlašteni tužitelj (podnositelj OPN-a) ne odustane od Prekršajnog naloga pa naslovni Sud temeljem čl. 181. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona ne donese presudu kojom se optužba odbija, odnosno, ne donese presudu kojom se optužba odbija temeljem čl. 181. st. 1. toč. 5. Prekršajnog zakona obzirom nedvojbeno postoje druge okolnosti koje isključuju prekršajni progon, da naslovni Sud nakon što provede predložene dokaze temeljem odredbe čl. 182. Prekršajnog zakona donese presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe obzirom da postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika, kao i obzirom da nije dokazano, niti može biti dokazano, dapače, upravo suprotno je dokazano - da nije okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje. Okrivljenik podredno predlaže da u konkretnom slučaju naslovni Sud postupi sukladno načelu "in dubio pro reo" i okrivljenika oslobodi optužbe na temelju čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, a u nedostatku drugih dokaza.

3. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za okrivljenog HB

4. Tužitelj i okrivljenik Sudu nisu predložili daljnje dokazne prijedloge.

5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti i u svezi s ostalim dokazima, na temelju provedenog postupka nema dokaza da bi okrivljenik počinio prekršajno djelo činjenično i pravno opisano u optužnom prijedlogu.

6. Analizirajući obranu okrivljenika i nakon uvida u potvrdu Ministarstva pravosuđa uprave i digitalne transformacije za okrivljenika kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti nema dokaza da bi okrivljenik počinio prekršajno djelo za koje se optužuje. Slijedom navedenog Sud je pravilnom odlučio kao u izreci presude. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu optužnog prijedloga pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti dokazane u prekršajnom postupku jer u protivnom, u nedostatku dokaza odnosno nedostatku konstitutivnih elemenata bića prekršaja, nema dokaza da bi okrivljenik počinio djelo opisano u činjeničnom opisu optužnog prijedloga. Slijedom navedenog Sud je pravilnom primjenom Zakona odlučio kao izreci presude.

7. Slijedom navedenog, Sud je okrivljenika za predmetno djelo, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe, kako je to navedeno izreci presude.

8. Kako je okrivljenik oslobođen od optužbe troškovi prekršajnog postupka, iz članka 138. stavka 2. točke 3.a Prekršajnog zakona, na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

U Samoboru, 12. lipnja 2025.

Sutkinja

Vera Matijaščić

Protiv ove presude nije dopuštena žalbe.

Ova presuda je pravomoćna danom donošenja.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljenik ŠB

2. Branitelj odvjetnik Mladen Krunić, Zagreb, Kvaternikova 154h

3. Tužitelju Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Samobor

4. U spis