Republika Hrvatska
Općinski sud u Makarskoj
Poslovni broj: P-943/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužiteljice ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Dariu Vitliću, odvjetniku u Makarskoj, protiv tuženika ST pok. Š, odsutan i nepoznata boravišta, zastupan po privremenom zastupniku Draganu Marinu, odvjetniku u Makarskoj, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 15. svibnja 2025. u nazočnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja Daria Vitlića, odvjetnika u Makarskoj, dana 12. lipnja 2025. objavio i
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isključiva vlasnica nekretnine u Gornjim Tučepima, označene kao čestica zemlje [katastarska čestica], pašnjak u Tučepi, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], ukupne površine 300 m2, pa je ista ovlaštena temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste, u odjelu za zemljišne knjige Općinskog suda u Makarskoj, zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva navedene čestice zemlje na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava vlasništva na toj čestici zemlje u cijelosti sa imena tuženika TT pok. Š.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 2. rujna 2024. navodi se kako je nekretnina u [adresa], označena kao čestica zemlje [katastarska čestica], pašnjak u [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], ukupne površine 300 m2 uknjižena na tuženiku TT pok. Š za cijelo. Kod Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Makarska, predmetna čestica zemlje [katastarska čestica], Za Pavića kućom, ukupne površine 300 m2, u posjedovnom listu broj 1833 za KO [katastarska općina] upisane na GT u dijelu od 179/326 i na KT [adresa] u dijelu od 147/326. Suprotno navedenom zemljišnoknjižnom stanju, a sukladno stvarnom stanju na terenu, tužiteljica je jedina i isključiva vlasnica čitave predmetne nekretnine.
Naime, predmetna nekretnina, koja se nalazi u [adresa], na predjelu zvanom „Moća“, bila je u vlasništvu braće GT pok. CT i ZT (Š) GT pok. CT, stečeno nasljedstvom poslije smrti njihovog oca CT. GT preminuo je 5. svibnja 1960., te su istog, obzirom da sa suprugom OT nije imao djece, pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj pod brojem 0-85/60 od 30. srpnja 1960. naslijedili supruga OT u dijelu od 1/2, te brat ZT pok. CT u dijelu od ½. ZT je preminuo **.**.1966. i pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Slavonskoj Požegi broj 0-300/66 od 1. studenog 1967. naslijedili su ga supruga ŠT (Mare) Bušelić u dijelu od 1/2, te tužiteljica kao njena kćerka u dijelu od 1/2, s obzirom da je ZT istu usvojio sa roditeljskim učinkom, kako je to sve navedeno u tom rješenju o nasljeđivanju. Na navedeni način su tužiteljičina majka ŠT (Mare) Bušelić ud. ZT i tužiteljica postale suvlasnice predmetne nekretnine u suvlasničkom dijelu od 3/4, dok je OT ud. Luke ostala suvlasnica iste u dijelu od 1/4. Kako je OT ud. GT bila bolesna i nemoćna te budući nije imala svojih potomaka, ista je ta svoj suvlasnički dio od 1/4 na tadašnjoj čitavoj matičnoj čestici zemlje [katastarska čestica], kojeg je naslijedila nakon smrti svog supruga GT, prepustila u vlasništvo svojoj jetrvi ŠT (Mari) Bušelić, na koji način su ŠT (OT) Bušelić pok. ZT i tužiteljica nastavile koristiti predmetnu nekretninu kao jedine i isključive vlasnice.
Tužiteljičina majka ŠT (Mare) Bušelić ud. ZT je negdje 1985. na predmetnoj nekretnini, skupa sa tužiteljicom i njenim suprugom UT započela sa gradnjom prizemne kućice ukupne površine 40-ak m2, koju je ubrzo završila i osposobila za stanovanje, te u istu 1986. uvela elektro i vodovodni priključak, gdje je dolazila svake godine pa do svoje smrti iz [adresa] skupa sa tužiteljicom kao svojom kćerkom i njenim suprugom UT, time da i danas uplatnice za potrošenu električnu energiju i vodu glase na njeno ime, dok je tužiteljica 1999. u kuću izgrađenu na predmetnoj nekretnini uvela i telefonski priključak. ŠT (Mare) Bušelić ud. ZT je preminula **.**.2002., nakon čije smrti je Općinski sud u Požegi donio pravomoćno rješenje o nasljeđivanju pod poslovnim brojem 0-899/02 od 19. ožujka 2003., kojim je njenom jedinom nasljednicom proglašena tužiteljica kao njena kćerka, koja je nastavila koristiti predmetnu nekretninu kao jedina i isključiva vlasnica.
S obzirom da je prizemnica koja je izgrađena na predmetnoj čestici zemlje [katastarska čestica] (ranije čestica zemlje [katastarska čestica]) izgrađena bez valjanog akta za građenje, tužiteljica je podnijela zahtjev za donošenje rješenje o izvedenom stanju, te je Upravni odjel za prostorno uređenje Županije Splitsko-dalmatinske, Ispostava Makarska 30.siječnja 2015.godine donio rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-02/13-03/2142, Urbroj: 2181/1-11-03/12-15-0009, kojim je ozakonjena ta tužiteljičina završena, jednostavna, prizemna slobodnostojeća zgrada stambene namjene, ukupne građevinske bruto površine 43,17 m2, koja je bila izgrađena na tadašnjoj matičnoj čestici zemlje [katastarska čestica], odnosno sadašnjoj predmetnoj čestici zemlje [katastarska čestica]. Međutim, iako su braća GT i ZT bili isključivi vlasnici čitave predmetne nekretnine, isti nisu bili ujedno i njeni upisani zemljišnoknjižni vlasnici, pa nakon njihove smrti ista nije bila obuhvaćena rješenjima o nasljeđivanju, zbog čega se nasljednici nisu mogli uknjižiti na njegov dio.
Prema tome, proizlazi da bi tužiteljica, računajući pri tome i vrijeme posjedovanja po njenim pravnim prednicima - majci ŠT (Mari) Bušelić ud. ZT, te očuhu ZT pok. CT, posjedujući predmetnu nekretninu kao samostalna i istinita posjednica kroz zakonom propisano vrijeme, s uočljivom voljom da je drži kao svoju (animo domini) i vršeći na istoj sva vlasnička i posjedovna ovlaštenja, stekla pravo vlasništva iste po samom zakonu, temeljem dosjelosti kao originarnog načina stjecanja prava vlasništva, sukladno odredbi članka 159. stavak 3. u svezi sa stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Tužiteljica stoga ima pravni interes presudom utvrditi to svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine, te to svoje stečeno pravo temeljem presude upisati u zemljišnu knjigu, pa ista podnosi ovu tužbu
2. U tijeku postupka tuženiku je postavljen privremeni zastupnik u osobi odvjetnika iz Makarske, Dragana Marina, obzirom da je boravište tog tuženika nepoznato, a nema punomoćnika i zato što bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika dugo trajao, pa bi za stranku mogle nastupiti štetne posljedice, sukladno odredbi čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 57/11., 25/13., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP).
Podneskom od 18. listopada 2024. privremeni zastupnik protivio se tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom i predložio da se tužbeni zahtjev odbije.
3. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige broj 3408, izvoda iz posjedovnog lista broj 1833, izvoda iz katastarskog plana za k. č. [katastarska čestica], presude Općinskog suda u Makarskoj 11 P-492/07 od 30. prosinca 2014., prijavnog lista od prosinca 2023., rješenja o nasljeđivanju broj O-85/60-4 od 30. srpnja 1960., rješenje o nasljeđivanju broj O-306/66-4 od 1. studenog 1967., rješenje o nasljeđivanju broj O-899/02 od 19. ožujka 2003., rješenje RO Elektrodalmacija Split, OOUR Elektrobiokovo Makarska broj 78/86 od 17. siječnja 1986., računa Vodovoda d.o.o. Makarska od 31. prosinca 2023., 30. travnja 2023., 30. rujna 2023., 31. siječnja 2022., rješenja o izvedenom stanju SDŽ, Upravni odjela za prostorno uređenje, Ispostava Makarska, Klasa: UP/I-361-02/13-03/2142 od 30. siječnja 2015., ugovora sklopljenog između Hrvatske telekomunikacije d.d. i ŠT broj 3250438, saslušanjem svjedoka IT, LT i ŽT.
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP- a, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi kao isključiva vlasnica nekretnine u [adresa], označene kao čestica zemlje [katastarska čestica], pašnjak u [adresa], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], ukupne površine 300 m2.
6. Pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga broj 3408 za KO [katastarska općina] utvrđeno je da je u isti pod rednim brojem 1. upisana kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak u [adresa] površine 300 m2 te da je kao vlasnik iste upisan ST pok. Š iz [adresa].
Pregledom izvoda iz posjedovnog lista broj 1833 KO [katastarska općina] utvrđeno je da su kao posjednici upisani GT, [adresa] i KT ud. JT. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. GT. CT Kotarskog suda u Makarskoj br. O-85/60-4 od 30. srpnja 1960. utvrđeno je da su nasljednici istog RT pok. CT i OT ud. Luke.
Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. AT Općinskog suda u Slav. Požegi broj O-306/66-4 od 1. studenog 1967. utvrđeno je da su nasljednici istog AT OT i ŠT r. S ŠT.
Čitanjem rješenja o nasljeđivanje iza pok. DT, rođene T Općinskog suda u Požegi br. O-899/02 od 19. ožujka 2003. utvrđeno je da je nasljednica iste ŠT.
Pregledom priloženih računa izdanih od Elektrodalmacije i Vodovoda d.o.o. Makarska utvrđeno je da isti glase na OT, a kojoj je i izdana elektroenergetska suglasnost.
7.1. U dokaznom postupku izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka IT, LT, ŽT.
7.2. Svjedok IT iskazao je kako mu je poznato što je predmet postupka, kako se radi o nekretnini na predjelu Srida Sela, odnosno Moća. Navodi kako je tamo rođen, živio je tamo do otprilike svoje 22 godine, kada su sagradili kuću uz more i tamo preselili, ali kako je njegova obitelj uvijek imala stoku koju drže u starom selu, on svaki dan odlazi tamo i stoga mu je poznato sve vezano uz tu nekretninu. Naime, njegova stara kuća nalazi se na udaljenosti od otprilike 50 metara od kuće tužiteljice. Najdalje što se sjeća ta nekretnina bila je u vlasništvu dva brata, Š i GT. Š je živio u [adresa], oženio se sa ŠT, nisu imali svoje djece, tužiteljica je njima pokćerka. GT je cijeli svoj život živio u [adresa], oženio se sa OT i oni nisu imali svoje djece. Dva brata uvijek su bila u dobrim odnosima i Š ja znao doći iz [adresa] ovdje zajedno sa svojom ženom. Nakon smrti GT ta nekretnina pripala je Š, odnosno njegovoj obitelji. Prije otprilike 40 godina tužiteljica sa svojim suprugom napravila je kuću na predmetnoj čestici. Kuća je prizemnica, dimenzija otprilike 10x8 metara, sa dvije sobe, dnevnim boravkom i kuhinjom. Svjedok navodi da je GT tu uvijek imao vrt i na mjestu gdje je prije bio vrt sada je sagrađena kuća. Oko kuće se nalazi okućnica. Međe nekretnine su jasno vidljive u prostoru, sa svih strana su kameni zidovi, osim sa stražnje strane kuće gdje se nalazi kamena pola. Nitko nikada tužiteljici niti njezinim prednicima nije osporavao pravo vlasništva niti ih smetao u posjedu. Iskazao je da je majka tužiteljice bila živa kada se kuća gradila, te da samo gospođa ŠT i njezina obitelj koristi predmetnu kuću.
7.3. Svjedok LT iskazao je kako cijeli svoj život živi u [adresa], njegova kuća da je od predmetne nekretnine udaljena možda 300 metara. Nije mu poznato čija je ta nekretnina bila prije, navodi kako je na toj kući viđao samo tužiteljicu i njezinu obitelj. Sjeća se, misli da je to bilo 1984. ili 1985. malo prije nego što je išao u vojsku da su ga zvali da pomogne pri gradnji kuće i on je tada miješao beton. Zvala ga je tužiteljica i njezina obitelj. Kuća ima možda 50 m2, napravljeno je samo prizemlje, oko kuće nalazi se okućnica. Predio na kojem se nalazi kuće zove se Moća. Koliko je svjedoku poznato nitko tužiteljicu i njezinu obitelj nije smetao u posjedu niti im je osporavao pravo vlasništva niti su se oko te zemlje vodili nekakvi sporovi. Danas kuću koristi tužiteljica sa suprugom ST, sinom G i kćerkom K.
7.4. Svjedok ŽT iskazao je kako je rođen u starom selu, [adresa], tamo je živio do otprilike 25 godine kada se preselio u Makarsku, a zadnjih 20 godina se vratio u [adresa]. Taj predio zove se Srida Sela, prije se zvala Moća. Navodi kako je prvi susjed tužiteljice. Najdalje što se sjeća predmetna nekretnina bila je u vlasništvu OT, nje se sjeća, a GT je umro prije. Oni nisu imali djece. Poznato mu je da je tužiteljica tu nekretninu naslijedila, ali mu nije točno poznata veza između njih. Na toj nekretnini uvijek je viđao ŠT zajedno sa suprugom ST i djecom K i C, Z, O. Kuća se počela graditi 1985. ili 1986., kuća je prizemnica ima možda 45 m2 ima i okućnicu. Svjedok navodi kako tužiteljica sa svojom obitelji dolazi na predmetnu nekretninu, sada češće dođu djeca, a sigurno se dođe barem jedanput godišnje. Međa predmetne nekretnine je vidljiva u prostoru i jasno razgraničena od drugih nekretnina. S južne strane se nalazi metalna ograda, sa istočne strane je kuća od susjeda, a također se nalaze i kameni podesti. Svjedok navodi kako tu kuću koristi ŠT sa svojoj obitelji i nitko nikada nije tužiteljici osporavao pravo vlasništva niti smetao u posjedu. Svjedok navodi kako nije čuo da bi se ikakvi postupci vodili oko te nekretnine.
7.5. Tužiteljica u bitnom je iskazala kako je ta nekretnina bila u vlasništvu braće GT i ZT. ZT je živio u [adresa] i on je njezin očuh, dok je GT cijeli život živio u [adresa]. Cijeli svoj život tužiteljica je dolazila na ljetovanje u [adresa]. GT je umro ranije, njega su naslijedili njegova supruga OT i njezin očuh ZT. Njezinog oca naslijedili su mama i ona. OT, Lukina supruga stalno ih je zvala da nešto grade na toj zemlji i ona je svoj dio ustupila tužiteljičinoj mami. Potres je srušio njihovu staru kuću i ona je živjela u maloj kućici. Na gradnju su se odlučili 1984., tada im je ona pokazala mjesto gdje da grade kuću, budući je rekla da ispod stare kuće je prolazila voda i to je pomoglo da se kuća tako uruši. Navodi kako su započeli gradnju kuće kada je OT, žena od GT umrla. Predmetna čestica je sada u njezinom vlasništvu i koristi ju ona, zajedno sa svojoj obitelji.
Kuća je prizemnica dimenzija 7x7 metara, oko kuće nalazi se mala okućnica. Međe su jasno vidljive u prostoru, njezina nekretnine je jasno razgraničena od ostalih. S jedne strane nalazi se ruševina od stare kuće i podzid, također se nalazi i metalna ograda, sa južne strane je kuća od susjeda, iza kuće nalazi se stijena. Nitko nikada joj nije osporavao pravo vlasništva niti je smetao u posjedu, a isto tako nije niti njezinim pravnim prednicima. Tužiteljica napominje da u [adresa] dolazi od 1950. GT je umro 1960., Š je umro 1966., s time da je ona posvojena sa roditeljskim učinkom, a braća su bila u dobrim odnosima, GT je znao nama doći u [adresa] i oni su često dolazili u [adresa].
8. Dakle, provedenim dokaznim postupkom je utvrđen posjed prednika tužiteljice i tužiteljice od 1950., što znači da se isti treba promatrati kroz primjenu pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ) i čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" br. 73/91), te Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1996., koji je stupio na snagu 01. rujna 1980.) i Zakona o vlasništvu ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje ZV, koji je stupio na snagu 01.01.1997.), sve temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a budući da se na stjecanje, postanak, pravni učinak i promjenu stvarnih prava primjenjuju pravila koja su bila na snazi u trenutku njihovog stjecanja, promjene i postanka.
Prema paragrafu 1468. OGZ-a rok za stjecanje prava vlasništva na nekretninama temeljem redovne dosjelosti bio je 30 godina, s time da je isti sukladno Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04.04.1960. skraćen na 20 godina, dok je prema paragrafu 1472. OGZ-a rok za izvanrednu dosjelost bio 40 godina, a temeljem kojih su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja ZOVO.
Čl. 28. ZOVO je propisano da savjesni i zakoniti nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Nadalje, određeno je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa. Odredbom čl. 30. ZOVO određeno da u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.
Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine temeljem zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.
9. Ovaj sud smatra dokazanim da su prednici tužiteljice bili u posjedu navedene nekretnine barem od 1950., od kada se tužiteljica sjeća da je dolazila na navedenu nekretninu, a navedeno proizlazi i iz iskaza svjedoka, posebice IT, koji je rođen 1950. Time je ovaj sud utvrdio da je proteklo vrijeme potrebno za dosjelost, kao i činjenicu da niti prijašnje vlasnike, a niti sada tužiteljicu nitko nije smetao u posjedu i to značajno duže od 20 godina.
Sud je poklonio vjeru iskazima svjedoka, budući su isti međusobno suglasni, kao što su i suglasni sa ostalim izvedenim dokazima u postupku te su argumentirani i životni. Budući da je proteklo vrijeme koje se gore citiranim odredbama propisuje kao potrebno da bi pošteni posjednik postao vlasnikom temeljem dosjelosti, to je odlučeno kao u izreci.
10. Odluka o trošku nije donesena, budući tužitelji isti nisu potraživali.
Makarska, 12. lipnja 2025.
S U T K I NJ A:
Mirjana Urlić
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA: -pun. tužiteljice
- pz. tuženika
- u spis.
