Poslovni broj: Us I-1754/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Vesni Maslov, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice BV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528 zastupanog po opunomoćeniku Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Gundulićeva 29 a (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednika suda pod poslovnim brojem 14 Su-255/2012), radi priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 15. svibnja 2025. u odsutnosti stranaka, 12. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-562-02/22-01/4875, Urbroj: 522-4/1-1-1-24-10 od 9. svibnja 2024. i vraćanja predmeta tuženiku na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-562-02/22-01/4875, Urbroj: 522- 4/1-1-1-24-10 od 9. svibnja 2024. pod točkom I. izreke nastavlja se postupak rješavanja po žalbi tužiteljice izjavljene protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, Odsjeka za hrvatske branitelje i ljudska prava, Pododsjeka za hrvatske branitelje Split, Klasa: UP/I- 562-02/21-01/00144, Urbroj: 2181/1-07-01-01/17-22-0008 od 11. srpnja 2022. (dalje: prvostupanjsko rješenje); pod točkom II. izreke žalba izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja se odbija kao neosnovana.

2. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tuženika tužiteljica u bitnom navodi da je osporeno rješenje tuženika doneseno u izvršenju presude ovog suda poslovni broj UsI-2/23-6 od 29. rujna 2023., a po kojoj tuženik da nije postupio u ponovljenom postupku. U cijelosti osporava navode iz osporenog rješenja da njezina postrojba nije bila ratna postrojba odnosno da tužiteljica nije bila u borbenom sektoru. Ratni put izdan od MORH,HKOV, od 04.siječnja 2006. iz kojeg je razvidno da je tužiteljica bila pripadnica ZM Sinj od 01.03.1994. do 30.04.1994., te od 09.05.1994. do 30.04.1995.god.,na dužnosti vojnika pomoćnog kuhara, a postrojba u kojoj je tužiteljica boravila bila je postrojba koja je pružala logističku potporu postrojbama na bojišnici sudjelujući u obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta na širem području Sinjskog bojišta. Navedenu dužnost da je izvršavala u vojarni Kula u Sinju, za vrijeme izvođenja borbenih akcija pridodavana je inžinjerskoj satniji 4.gbr.HV. Dakle, u navedenom vremenu, kao pripadnica ZM Sinj, tužiteljica nije sjedila u kuhinji u vojarni Kula u Sinju, nego je za vrijeme borbenih akcija pridodavana inžinjerskoj satniji 4. gbr. HV koja je svoje borbene zadaće obavljala na širem Sinjskom bojištu, dakle, na prvim crtama bojišnice, prilikom čega je zajedno s ostalim pripadnicima inžinjerske satnije 4. gbr. HV, bila izložena egzistencijalno i po život ugrožavajućim situacijama, a što je kasnije ostavilo traga na njenom psihičkom zdravlju. Tužiteljica ističe da nije jasno zbog čega tuženik ostaje kod ocjene da tužiteljica nije sudjelovala u izravnom oružanom otporu agresoru, kada je iz opisa ratnog puta razvidno da je ista prididavana inžinjeirjskoj satniji 4.g.br..na prvim crtama bojišnice, te je obavljala poslove vezano uz oružani otpor agresoru, budući tako govori ratni put od 04.01.2006. koji je očitovanjem MORH, Zapovjedništvo odjel G-1 Karlovac od 08.04.2024. ostao na snazi. Naposljetku tužiteljica ukazuje na priloženu medicinsku dokumentaciju iz koje je razvidno da su utvrđene dijagnoze PTSP i Trajne promjene osobnosti nakon katastrofalnog događaja, te citira i poziva se na relevantne odredbe Pravilnika o načinu imenovanja i metodologiji rada liječničkih vijeća u postupku ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine broj 118/21). Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom se tužba uvažava i poništava osporeno rješenje tuženika, te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak.

3. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti ponavlja navode iz obrazloženja osporenog rješenja, te navodi da s obzirom na ovako utvrđeno činjenično stanje a budući da tužiteljica ne dostavlja nikakve dokaze za suprotno, tuženik smatra relevantnim javne isprave koje prileže spisu u smislu odredbe članka 60. stavka 2. ZUP-a. Medicinska dokumentacija na koju se tužiteljica poziva kao i opisani tijek liječenja da nisu relevantni za ovaj postupak budući da tužiteljica ne ispunjava uvjet propisan člankom 3. stavkom 1. i 2. Zakona, te da stoga nije bilo temelja za utvrđivanje postotka oštećenja organizma. Slijedom navedenog predlaže donošenje presude kojom se odbija tužba tužiteljice kao neosnovana.

4. U podnesku tuženika po generalnom opunomoćeniku Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu od 10. listopada 2024. tuženik u bitnom navodi da je osporeno rješenje donijeto nakon što je u upravnom sporu poništeno ranije rješenje tuženika od 25.listopada 2022., sve sa obrazloženjem da tuženik nije dovoljno obrazložio zaključak o statusu ratne postrojbe tužiteljice. U nastavku postupku tuženik je pribavio dodatne dokaze, odnosno zatraženo je očitovanje Ministarstva obrane OS RH, Hrvatske kopnene vojske, Zapovjedništva Odjela G-1, Karlovac koje se jasno očitovalo da nema nikakve raspoložive dokumentacije koja bi ukazivala na ikakvo borbeno djelovanje postrojbe kojoj je pripadala tužiteljica. Dakle, iz dokaza dodatno izvedenih u ponovljenom postupku jasno proizlazi da nisu ispunjeni iz čl.3.st.1. i 2. Zakona o hrvatskih braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (dalje ZHBDR), budući prema potvrdi nadležnih tijela mjerodavnoj za utvrđenje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ( čl.3.st.4. ZHBDR), tužiteljica nije bila angažirana u ratnim djelovanjima za vrijeme pripadnosti postrojbi. Slijedom navedenog, a budući da je pobijano rješenje tuženika pravilno i zakonito, predlaže se sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U sporu je održana rasprava 15. svibnja 2025., a čime je, kao i dostavom podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nisu pristupili uredno pozvani tužiteljica i tuženik pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

6. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, te je pregledan cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza saslušanjem stranaka, kao suvišno i nepotrebno držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u istom.

7.1. Stranke drugih dokaznih prijedloga nisu imale.

8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a po ocijeni ovog suda tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članak 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10. Odredbom članka 3. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/17, 98/19 i 84/21; dalje: ZHBDR) propisano je da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga); b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana; c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.; d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.; e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i; f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite kjoi je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

11. Stavkom 2. istog članka propisano je da pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Repbulike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovog članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj vezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 05. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

12. Odredbom članka 179. stavak 1. točka f) ZHBDR-a propisano je da status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona.

13. Iz spisa predmeta upravnog tijela razvidno je da je predmetni upravni postupak pokrenut po zahtjevu tužiteljice od 14. rujna 2021. za priznavanje statusta hrvatskog vojnog invalida (dalje: status HRVI) iz Domovinskog rata po osnovi bolesti PTSP, trajnih promjena ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja i povratnog depresivnog poremećaja.

14. Nadalje, razvidno je da je tužiteljica prema potvrdi Ministarstva obrane, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima. Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Split, Područnog odsjeka za poslove obrane Split od 12. travnja 2018., sudjelovala u Domovinskom ratu u trajanju od 27 mjeseci i 23 dana; da je iz potvrde Ministarstva hrvatskih branitelja od 14. rujna 2021. vidljivo da kao hrvatski branitelj ima 845 dana neborbenog sektora, a iz priloženih opisa ratnog puta od 4. siječnja 2006. i 29. studenog 2006. da je tužiteljica bila pripadnica pričuvnog sastava ZM Sinj na dužnosti vojnika pomoćnog kuhara te pričuvna pripadnica VP 3134 SzOP Sinj gdje da je radila na poslovima pomoćnog radnika u kuhinji s mjestom rada u Sinju.

15. Osporeno rješenje tuženika je doneseno u ponovljenom postupku po presudi ovog suda poslovni broj UsI-2/2023-6 od 29. rujna 2023. kojom je poništeno ranije rješenje tuženika od 25. listopada 2022. i predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak.

16. U obrazloženju sudske presude je u bitnom navedeno da iz obrazloženja osporenog rješenja tuženika proizlazi da smatra da je tužiteljica pripadala postrojbi koja nije imala status ratne postrojbe, stoga da je pravilno utvrđeno da ne ispunjava uvjete propisane člankom 3. st. 1. i 2. Zakona pa je nejasno i neobrazloženo temeljem čega je utvrđeno je li tužiteljičina postrojba imala status ratne postrojbe niti tuženik u tom smislu daje ikakvo obrazloženje, a čime je povrijeđena odredba čl. 98. st. 5. u vezi s odredbom čl. 120. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) pa, za sada, Sud takvo rješenje ne može ocijeniti zakonitim.

17. Sudskom presduom je dana uputa da je u ponovljenom postupku tuženik dužan ponovno odlučiti o žalbi tužiteljice na način da će rješenje obrazložiti u smislu odredbe čl. 98. st. 5. u vezi s odredbom čl. 120. st. 2. ZUP-a, pridržavajući se pritom izloženih pravnih shvaćanja i primjedaba Suda.

18. U ponovljenom postupku tuženik je postupajući po uputama iz ranije presude ovog Suda, uputio dopis Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, Područnom odjelu za poslove obrane Split, Područnom odsjeku za poslove obrane Split 2, uz koji je dostavljen preslik dijela dokumentacije iz spisa predmeta, te od istog zatražilo očitovanje o tome da li je postrojba kojoj je tužiteljica pripadala imala status ratne postrojbe u odnosu na ratni put izdan od MORH-a Hkov od 4. siječnja 2006., odnosno može li se isti ratni put s obzirom na sadržaj podvesti pod članak 180. točka f) ZHBDR- a tj. da li se radi o ratnom putu koji može poslužiti kao jedan od dokaza da su bolesti iz zahtjeva stranke nastupile pod okolnostima iz članka 3. stavak 2. navedenog Zakona.

19. Dana 15. travnja 2024. pred tuženikom je zaprimiljeno pisano očitovanje Ministarstva obrane, OS RH, Hrvatske kopnene vojske, Zapovjedništva Odjela G-1, Karlovac, KLASA: 561-01/18-01/1300, URBROJ: 3468-G1-01-24-4 od 8. travnja 2024. iz kojeg je razvidno da je pregledom arhivskog gradiva VP 1080 Split pronađen ratni put izdan od strane VP 1080 Split (Zapovjedništvo 4. k HKoV), Klasa: 562-01/05- 01/3487, Urbroj: 1080-02G1-2-06-02 od 4. siječnja 2006., te kako nema elemenata za dopunu ranije pisanog ratnog puta pošto iz raspoložive dokumentacije nema saznanja o borbenom djelovanju navedene postrojbe koji je napisan sukladno važećim propisima te kao takav ostaje na snazi.

20. Polazeći od podataka spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe, prema ocjeni ovog suda pravilno i zakonito je osporeno rješenje tuženika, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti su od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

21. Naime, kako iz podataka spisa predmeta pribavljenim u ponovljenom postupku, i to očitovanja Ministarstva obrane, OS RH, Hrvatske kopnene vojske, Zapovjedništva Odjela G-1, Karlovac, KLASA: 561-01/18-01/1300, URBROJ: 3468- G1-01-24-4 od 8. travnja 2024. jasno proizlazi da nema elemenata za dopunu ratnog puta tužiteljice izdanog od strane VP 1080 Split (Zapovjedništvo 4. k HKoV), Klasa:

562-01/05-01/3487, Urbroj: 1080-02G1-2-06-02 od 4. siječnja 2006., pošto iz raspoložive dokumentacije nema saznanja o borbenom djelovanju navedene postrojbe, dakle, da nema raspoložive dokumentacije koja bi ukazivala na borbeno djelovanje postrojbe kojoj je pripadala tužiteljica, a tužiteljica nije dostavila nikakve dokaze za utvrđenje suprotnog, to pravilno tuženik na temelju podataka spisa predmeta utvrđuje da nisu ispunjeni iz članka 3. stavka 1. i 2. ZHBDR-a.

22. Kraj ovako utvrđenog činjeničnog stanja medicinska dokumentacija i opisani tijek liječenja tužiteljice nisu od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari, jer tužiteljica ne ispunjava uvjet propisan člankom 3. stavkom 1. i 2. ZHBDR-a te stoga nije bilo temelja za utvrđivanje postotka oštećenja organizma.

23. Stoga, a budući je osporeno rješenje tuženika zakonito, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti su od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari, te nisu ostvareni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci presude.

U Splitu 12. lipnja 2025.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici,

- tuženiku, uz spis upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis.