REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1547/2024-96

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. svibnja 2025., u nazočnosti punomoćnice tužitejice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 12. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, da tužitelju ĆŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće po osnovi prekovremenog rada i po osnovi manje obračunatog iznosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora isplati ukupan iznos od 303,42 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 13,78 EUR od 16.12.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,31 EUR od 16.01.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,16 EUR od 16.02.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,16 EUR od 16.05.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 14,55 EUR od 16.06.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 31,96 EUR od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,46 EUR od 16.08.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,14 EUR od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,64 EUR od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,28 EUR od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,83 EUR od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,79 EUR od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,21 EUR od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 14,96 EUR od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 39,64 EUR od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,51 EUR od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,77 EUR od 16.10.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,27 EUR od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 1.140,45 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od 12. lipnja 2025. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u radnom odnosu kod tuženika. Prema utvrđenom rasporedu radnog vremena u razdoblju od 2. studenoga 2013. do 2. studenoga 2018., mjesečno je ostvarivala prekovremeni rad. Prekovremeni rad je bio: u redovnom radu, od ponedjeljka do petka, dnevno duže od 8 sati i radom subotom i nedjeljom; u dežurstvu kada je morala biti nazočna na radnom mjestu i nakon redovnog radnog vremena, a koji rade je u bitnom povezan s obavljanjem dužnosti i aktivnosti rada na radnom mjestu; u smjenskom radu (duže od 8 sati koliko je trebalo raditi u smjeni) i turnusu (duže od 12 sati koliko je trebalo raditi u turnusu), jer se prekovremenim radom kada je rad javnih službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusima smatra svaki sat rada duži od mjesečnog fonda radnih sati, kao i svaki sat rada duže od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, ali je tog dana tužiteljica trebala biti slobodna nakon odrađenih smjena i nakon odrađenog turnusa, ali je toga dana ipak radila po nalogu tuženika.

2. U navedenim oblicima i utuženom razdoblju rada tužiteljica je ostvarivala i prekovremeni rad na dane blagdana, neradne dane utvrđene zakonom i na dan Uskrsa, koji su mjesečno padali od ponedjeljka do petka, te je sve tako odrađene sate tuženik bio u obvezi obračunati kao prekovremeni rad, sukladno Zaključku broj 148. s 23. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva zdravstvenog osiguranja održane 1. srpnja 2015. Svi sati rada odrađeni na navedeni način predstavljaju prekovremeni rad, koje sate rada tuženik nije obračunao i platio kao prekovremeni rad budući se prema odredbama važećeg KU-a koji su važili u utuženom razdoblju prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu pomnoženo s 8 sati. Navedene prekovremene sate rada tužiteljica je mjesečno u utuženom razdoblju odrađivala i u noćnom dijelu dana, u drugoj smjeni, subotom i nedjeljom, ali ih tuženik nije tako obračunavao, a niti isplatio, odnosno nije ih obračunao i isplatio s obzirom na kategoriju vremena kada su ti sati odrađeni, a što je tuženik bio u obvezi, temeljem Zaključka broj 48 s 10. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održanog 3. ožujka 2014.

3. Zbog neplaćanja prekovremenog rada u spornom razdoblju odrađenog na blagdane, neradne dane i dan Uskrsa, koji su padali od ponedjeljka do petka, tužiteljici nije u cijelosti isplaćena naknada za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u utuženom razdoblju na koje ima pravo temeljem čl. 60. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine 14909, 61/11), kojim je propisano da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Identična odredba sadržana je u važećem Zakonu o radu (Narodne novine 93/14).

4. Navedena novčana potraživanja tužiteljice temelje se na Zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i to: Zaključka 34 sa 6. sjednice održane 5. veljače 2014., Zaključkom broj 48 s 10. sjednice održane 3. ožujka 2014., Zaključkom broj 75 s 13. sjednice održane 25. ožujka 2014., Zaključkom broj 148 s 23. sjednice održane 1. srpnja 2015. i Zaključkom broj 169 s 30. sjednice održane 12. travnja 2017.

5. Tužiteljica je podneskom od 4. ožujka 2025. uredila tužbeni zahtjev kao u izreci.

6. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi da je naknadu plaće za prekovremeni rad tužiteljici obračunao na način kako je to regulirano odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

7. Dana 16. srpnja 2020. u ovom predmetu donesena je presuda posl.br. Pr- 5334/19-38 kojom je tuženik obvezan isplatiti tužiteljici iznos od 2.381,84 kn sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedinačni mjesečni iznos od 16. u mjesecu, kao i nadoknaditi joj parnični trošak u iznosu od 6.687,50 kn.

8. Postupajući po žalbi tuženika Županijski sud u Splitu svojom presudom posl.br. Gž R-1025/2020-2 od 4. siječnja 2021. odbio je žalbu tuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu ovog suda posl.br. Pr-5334/19-38 od 16. srpnja 2020.

9. Postupajući po reviziji tuženika Vrhovni sud Republike Hrvatske svojim rješenjem posl.br. Rev 849/2021-2 od 20. listopada 2021. prihvatio je reviziju tuženika i ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž R-1025/2020- 2 od 4. siječnja 2021. i presudu ovog suda posl.br. Pr-5334/19-38 od 16. srpnja 2020., uz obrazloženje da u ponovljenom postupku sud osnovanost tužbenog zahtjeva utvrdi primjenom za razdoblje do 21. prosinca 2015. prema Zaključku 148., a nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153.

10. Dana 10. ožujka 2023. u ovom predmetu donesena je presuda Pr-17093/2021- 74 kojom je tuženik obvezan isplatiti tužiteljici iznos od 350,25 eura sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedinačni mjesečni iznos od 16. u mjesecu, kao i nadoknaditi joj parnični trošak u iznosu od 1.633,58 eura.

11. Postupajući po žalbi tuženika Županijski sud u Zagrebu svojim rješenjem Gž R- 1033/2023-3 od 8. listopada 2024. ukinuo je prvostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, uz obrazloženje da sud prvog stupnja u ponovnom suđenju utvrdi po kojoj točno osnovi, odnosno osnovama tužiteljica potražuje od tuženika na ime razlike plaće bruto iznos od 350,25 eura te ocijeni osnovanost prigovora zastare potraživanja istaknut po tuženiku u odgovoru na tužbu od 19. studenoga 2019.

12. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Zaključke (strana 13-14, 25, 72, 73 spisa), evidenciju rada (strana 19, 221-281 spisa), isplatne liste (strana 104-220 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (strana 285-294, 311 spisa).

13. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

14. Nije osnovan prigovor zastare tuženika budući Zakon o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, u daljnjem tekstu ZR) u čl. 139. propisuje da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina. Zakonom o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje u tekstu ZOO) u čl. 215. propisano je da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, dok u čl. 216. propisuje da zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena. Najstarije potraživanje tužiteljice dospjelo je 16. prosinca 2013., a tužbu je tužiteljica podnijela prije isteka roka od 5 godina, odnosno 2. studenoga 2018., a kako se svakom radnjom pred sudom zastara prekida i ponovno počinje teći, to se ista nije mogla navršiti.

15. Među strankama je sporno pripada li tužiteljici pravo na neisplaćeni iznos razlike s osnove prekovremenog rada, tijekom redovnog rada, dežurstva, rada u smjenama i turnusima i to na dane blagdana, neradnih dana utvrđenih Zakonom i na dane Uskrsa koji su mjesečno padali od ponedjeljka do petka u razdoblju od 2. studenoga 2013. do 2. studenoga 2018.

16. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka potražuje isplatu neisplaćenog prekovemenog rada tijekom redovnog rada, dežurstva, rada u smjenama i turnusima i to na dane blagdana, neradnih dana utvrđenih Zakonom i na dane Uskrsa, a ne i isplatu razlilke naobračunatih sati redovnog rada.

17. Prema odredbi čl. 47. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 143/13, u daljnjem tekstu KU), odnosno čl. 45. propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanje plaće.

18. Odredbom čl. 51. KU-a propisano je da se osnovna plaća uvećava za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni. Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12- 48. Uvećanje plaće iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14,00 do 22,00 sata. Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22,00 sata uvečer i 6,00 sati ujutro idućeg dana. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad.

19. Nadalje, i odredbom čl. 91. st. 3. ZR-a propisano je da se pod plaćom podrazumijeva osnovna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koje poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku za obavljeni rad, a čl. 94. ZR-a propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad i otežane uvjete rada, što znači da se plaća, sa svim dodacima i davanjima koja poslodavac isplaćuje uvećava za prekovremeni rad, odnosno za otežane uvjete rada.

20. Temeljem navedenih odredbi razvidno je da ZR i KU utvrđuju pravo na isplatu više različitih dodataka, prema kojima radnik ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Naime, navedene odredbe ne isključuju pravo na povećanje osnovne plaće za prekovremeni rad po ostalim osnovama za isplatu pripadajućih dodataka.

21. Tijekom postupka na okolnost utvrđivanja visine potraživanja tužiteljice provedeno je financijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković, dipl. oec. iz Centra za financijska istraživanja d.o.o.

22. U svom nalazu i mišljenju vještakinja je uvećanje plaće odnosno dodataka na plaću izračunala temeljem važećih odredbi KU-a, Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnima danima u RH, Zaključaka Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora i dostavljene dokumentacije tuženika.

23. Prema nalazu i mišljenju vještaka potraživanje tužiteljice po osnovi prekovremenog rada, ako sud utvrdi da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, za razdoblje od 1. studenoga 2013. do 30. studenoga 2018. iznosi po osnovi neobračunatih sati redovnog rada 46,83 eura/352,82 kn, po osnovi prekovremenog rada koji je bio duži od dnevnog rasporeda radnog vremena i koji je bio duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati iznosi 497,17 eura/3.745,92 kn i manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora u iznosu od 69,87eura/526,45 kn, ukupno 613,87 eura/4.625,19 kn.

24. Povodom prigovora tuženika na nalaz i mišljenje i primjenu Zaključka 153., vještakinja se pismeno očitovala 23. siječnja 2020. navodeći da ukoliko sud zauzme stav da se primjenjuje Zaključak br. 153. u konkretnom slučaju i za utuženu osnovu ne bi postojala razlika plaće, osim potraživanja za redovnu satnicu za studeni i prosinac 2013.

25. Stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještakinje u odnosu na matematički izračun, te je i sud prihvatio navedeni nalaz i mišljenje primjenom Zaključka 148. za dio utuženog razdoblja od listopada 2013. do rujna 2015. u ukupnom iznosu od 303,42 eura razlike plaće s osnove prekovremenogi rada i manje isplaćene naknade za godišnji odmor, koju visinu tuženik nije osporio.

26. Tužiteljici je priznata zakonska zatezna kamata na svaki pojedinačni mjesečni iznos prema stopi zatezne kamate određene čl. 29. Zakona o obveznim odnosima od 16. u mjesecu, kada je tuženik pao u zakašnjenje s isplatom temeljem odredbe čl. 84. st. 3. ZR-a, osim zakonskih zateznih kamata na plaćanje poreza i prireza, budući u trenutku donošenja ove odluke isti nisu dospjeli na naplatu te dospijevaju na naplatu tek isplatom utuženog potraživanja, a temeljem Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13 i 93/14) koji propisuje da kamate na troškove postupka teku od dana donošenja odluke pa do naplate.

27. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici.

29. Tužiteljici su dosuđeni troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15), a čiji trošak se sastoji od troškova sastava tužbe 25 bodova, pristup na ročište 13.12.2018., 24.1.2019., 4.6.2020., 15.3.2022., 27.1.2023. i 10.3.2023. svako po 25 bodova, dva ročišta za objavu svako po 12,5 bodova, četiri obrazložena podneska svaki po 25 bodova, sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije i na reviziju svako po 25 bodova, ukupno 350 bodova odnosno 700,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 175,00 eura, tužiteljici su priznati troškovi financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura. Ukupno je tužiteljici priznat trošak u iznosu od 1.140,45 eura.

30. Tužiteljica je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođena od plaćanja istih te je tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadu sudskih pristojbi.

U Zagrebu 12. lipnja 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika