Posl. br. P-1195/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji tog suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MR, (OIB [osobni identifikacijski broj]), II. MRĐ, (OIB [osobni identifikacijski broj]), oboje iz [adresa], 47 DR – [adresa], oboje zastupani po pun Aniti Vrkić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika VR, iz [adresa], kao nasljednika pok. LR, iz [adresa], II. ER, r. M, iz [adresa], Klassen str. 70, III. OR, udate D, [adresa], tužene II. i III. zastupane po privremenoj zastupnici Mirjani Domijan, odvjetnici iz Crikvenice, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 29. travnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i privremenog zastupnika II. i III. tuženih, dana 12. lipnja 2025., javno objaviviši,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji MR OIB: [osobni identifikacijski broj], 47 DR – Butler 6036 – Perth, Australija, u 3/4 dijela i MRĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 47 Kahana Parkway – Butler 6036 – Perth, Australija u 1/4 dijela suvlasnici nekretnine kč. br. [katastarska čestica] Ulica glagoljaša ukupne površine 23 m2, dvorište površine 23 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su im tuženici dužni priznati i trpjeti, te se isti ovlašćuju, temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, upisati pravo suvlasništva na ime tužitelja u naprijed navedenim suvlasničkim omjerima, uz istovremeno brisanje prava suvlasništva tuženika.

II. Privremenom zastupniku Mirjani Domijan, odvjetnici iz Crikvenice, određuje se naknada za zastupanje II. i III. tuženika u iznosu od 200,00 EUR-a, u ovom predmetu, a koji iznos će joj se isplatiti iz predujma položenog kod ovoga suda od strane tužitelja DRĐ.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 01. prosinca 2021. godine tužiteljici, u bitnome, navode da tuženici, odnosno njihovi pravni prednici dolaze upisani kao suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica], cesta površine 59 m2 iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s time da stvarna površina te nekretnine iznosi 23 m2, kako to proizlazi iz kopije katastarskog plana – prijedloga parcelacije, koja je sačinjena po Geodezija commerce d.o.o. Dramalj od mjeseca veljače 2021. godine. Predmetna nekretnina prema novom stanju, kako je to navedeno u kopiji katastarskog plana – prijedlogu parcelacije označena je kao k. č. br. [katastarska čestica] površine 23 m2 k. o. [katastarska općina] i sastavni je dio ograđene okućnice kuće tužitelja na adresi [adresa], već zasigurno 40-ak godina, tj. od vremena izgradnje kuće, dakle sve te godine u posjedu prijepora su tužitelji osobno i putem svog pravnog prednika pok. JR. Ograđenu okućnicu kuće tužitelja koja je sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], osim predmetne nekretnine čine i nekretnine na istoj naprijed navedenoj kopiji plana – prijedlogu parcelacije označene pod novim stanjem kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a radi sređivanja zemljišnoknjižnog stanja tih nekretnina tužitelji su pokrenuli zaseban postupak. Tužitelji koji se osobno i putem svog prednika nalaze u poštenom, mirnom i kontinuiranom posjedu prijepora već više od 40 godina, isti prijepor stekli su temeljem Zakona, te tuženici samo formalno dolaze upisani kao suvlasnici, pa isti imaju pravni interes uskladiti stanje u naravi sa stanjem u zemljišnim knjigama, te slijedom navedenog, predlažu da sud donese presudu po provedenom postupku na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. I. tuženi VR iako uredno pozvan na očitovanje o zahtjevima i navodima tužbe u roku od 30 dana, računajući od dana dostave tužbe, te upozoren da će u protivnom biti donijeta presuda zbog ogluhe, a koji poziv je uz tužbu prema spisu priležećoj dostavnici zaprimio dana 06. travnja 2022. godine, u roku od 30 dana nije dostavio pisani odgovor na tužbu pa je sud tužbenom zahtjevu udovoljio presudom zbog ogluhe u odnosu na istog jer smatra da su ispunjene pretpostavke iz čl. 331. b. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 119/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 55/09, i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22, 155/23) za donošenje iste.

3. Rješenjem od 06. veljače 2024. godine posl.br. P-1195/21 II. tuženoj ER i III. OR postavljen privremeni zastupnik u osobi Mirjane Domijan, odvjetnice u [adresa]. U svome odgovoru na tužbu tuženice u cijelosti osporavaju tužbu i tužbene zahtjeve tužiteljice kao neosnovane. Navode da su tužitelji su u tužbi naveli adresu prebivališta u [adresa], a tuženi nemaju nikakvih saznanja da bi isti bili i hrvatski državljani, te slijedom toga nisu dokazali opravdanost stjecanja prava vlasništva na području Republike Hrvatske. Nadalje, tužitelji u tužbi nisu naveli osnov stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine, te u koliko je to dosjelost, isti nisu dokazali kvalitetu posjeda koja ima je potrebna. Sama činjenica da su istu posjedovali, nije dovoljna za stjecanje prava. Uz tužbu nije dostavljena ni identifikacija predmetne nekretnine iz kojeg bi bio razvidan katastarski broj nekretnine kao niti kopija katastarskog plana, a niti posjedovni list iz kojeg bi bilo razvidno tko je u katastru upisan kao posjednik. Slijedom svega iznijetog, tuženi smatraju da tužitelji nisu dokazali niti pravni interes niti osnov za podnašanje ove tužbe te predlažu da sud odbije tužbu kao neosnovanu odnosno istu odbaci i obveže tužitelje da 2. I 3.tuženima nadoknadi prouzročeni parnični trošak ovog postupka.

4. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju priležeću sisu i to u: prijedlog parcelacije (list 5 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 6-7, 65-66 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 8 spisa), povijesni zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 24 do 32 spisa), putovnice (list 56 spisa i list 60 spisa), identifikaciju čestica (stranice 61 i 62 spisa), izvod iz katastarskog plana (stranice 63, 64 spisa), izvod iz geoportala (stranica 67 spisa), prijepis posjedovnog lista (stranica 69 spisa). Sud je dana 30. kolovoza 2024. godine proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić koja je potom dala svoj pisani nalaz i mišljenje. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka CR, HR i ČR. Sud nije izvodio otkaz saslušanjem parničnih stranaka obzirom je pun tužitelja na ročištu od 29. travnja 2025. godine odustao od navedenog prijedloga.

5. Uvidom u prijedlog parcelacije (list 5 spisa) je utvrđeno da je isti sačinjen po Geodezija Commerce d.o.o. iz Dramlja, u veljači 2021. godine i u kojoj se vidi oblik i položaj prijepora, te po kojem prijedlogu bi prijepor imao površinu 23 m2 umjesto dosadašnjih 59 m2.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 6 - 7, 65 - 66 spisa), te povijesni prikaz (list 24 do 32 spisa) je utvrđeno da je u isti među ostalim upisana i k. č. br. [katastarska čestica], cesta površine 59 m2, te su kao vlasnici na istoj upisani prednica I. tuženika u 2/8 dijela, te II. tužena i III. tužena u 3/8 dijela.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 8 spisa) je utvrđeno da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor površine 81 čhv, te su kao vlasnici iste upisani I. tužiteljica u ¾ dijela, te I. tužitelj u ¼ dijela.

8. Uvidom u putovnicu Republike Hrvatske, broj 294331615 (list 56 spisa) je utvrđeno da je ista izdana na ime II. tužitelja sa danom važenja do 08. kolovoza 2028. godine, a uvidom u putovnicu Republike Hrvatske, broj 260351549 (list 60 spisa) je utvrđeno da je ista izdana na ime I. tužiteljice, sa rokom valjanosti 30. kolovoza 2032. godine.

9. Uvidom u identifikaciju čestica (stranice 61 i 62 spisa), izdanu od Odjela za katastar nekretnina Crikvenica, klasa 930-04/23-04/93, Ur broj 541-19-04/3-23-2 od 15. ožujka 2023. godine je utvrđeno da k. č. br. [katastarska čestica] upisana u posjedovni list k. o. [katastarska općina] odgovora zemljišnoknjižnoj k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 23 m2, dok iz izvoda katastarskog plana proizlazi položaj i oblik predmetne čestice u naravi, kao i iz izvoda iz Geoportala (list 67 spisa).

10. Uvidom u prijepis posjedovnog lista k. o. [katastarska općina] (stranica 69 spisa) je utvrđeno da kao posjednici k. č. [katastarska čestica], dvorište u [adresa], površine 23 m2, dolaze upisani prednica I. tuženika, te II. i III. tuženi.

11. Dana 30. kolovoza 2025. godine proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić koja je potom dala svoj pisani nalaz i mišljenje u kojem navodi da je identifikacija je izvedena GPS/GNSS uređajem STONEX S70G. Izrađena je skica lica mjesta i fotografije s lica mjesta kao prilog nalazu i mišljenju vještaka, koje su prije svega informativnog karaktera. Prilikom uviđaja zam. pun. tužiteljice pokazala je prijepor koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa]. Prijepor se nalazi južno od kuće k.br. 31, trokutastog je oblika i u naravi je u zapadnom dijelu pomoćna zgrada (garaža), a u manjem istočnom dijelu je dvorište. Pokazani prijepor nalazi se na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja odgovara zemljišnoknjižnoj čestici 5283/1 k. o. [katastarska općina]. Na skici lica mjesta pokazani prijepor označen je zelenom bojom.

12. Saslušana kao svjedok CR u svome iskazu navodi da se radi o kući odnosno zemljištu tj. okućnici kuće u [adresa], u [adresa]. Da je 1980. godine doselila u [adresa] kod tete IR, a koja je bila svekrva I. tužiteljice, te baka II. tužitelja i s njom je stanovala do 1982. godine. Oni su tada stanovali u [adresa], da bi 1984. godine ili 1985. godine sagradili ovu kuću u [adresa]. Da je od onda barem jednom godišnje dolazila na prijepor, radi se o kući s ograđenom okućnicom, te je ispred iste prvo bio nekakav vrt u kojem je MR sadila biljkice, a par godina kasnije sagrađena je konoba. Da nikada nije čula da bi tužiteljima tko osporavao pravo na prijepor, a isto tako nije vidjela niti trećih osoba obzirom se radi o ograđenoj okućnici. Nakon što joj se predočavaju fotografije iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke sa lista 95 spisa navodi da je to prijepor, konoba odnosno garaža o kojoj je iskazivala, a da za tužene nije nikada čula.

13. Saslušan kao svjedok ZR u svome iskazu navodi da se radi o kući u [adresa], čini mu se u [adresa], uglavnom iznad groblja u [adresa]. Istu je sagradio 1985. ili 1986. godine njegov bratić JR inače suprug MR i otac ŠR. Da je dolazio ali nešto rjeđe nego njegova sestra koja je saslušana prije njega, te je negdje u ljeto 1987. ili 1988. godine tu radio sezonski, a unazad 3, 4 godine tu ljetuje. Okućnica kuće je ograđena, te se ispred kuće nalazi jedan dio vrta, a drugo je garaža. Predmetna garaža napravljena je par godina nakon kuće. Da tamo nije vidio nikakvih trećih osoba izuzev svojih rođaka, a niti je čuo da bi tko osporavao pravo na prijepor, isto tako ne poznaje I. do III. tuženike. Nakon što mu se predočavaju fotografije iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke sa lista 95 spisa navodi da je to prijepor, konoba odnosno garaža o kojoj je iskazivao.

14. Saslušan kao svjedok ČR u svome iskazu navodi da je išao s II. tužiteljem u školu a i majke su im skupa radile pa su se družili i tako je dolazio na prijepor. Da su negdje polovicom 80-ih godina krenuli u 5. razred i počeli se družiti i zna da su oni tada sagradili tu kuću u [adresa] iznad groblja a ranije su živjeli u [adresa]. Kuća je imala dvorište sa strane i ispred i tamo je sada sagrađena garaža, ranije je sve to bio vrt i oni su tamo znali igrati košarku i sjeća se da im je lopta znala tamo odletjeti pa roditelji tužitelja nisu bili baš presretni. Kasnije je tamo napravljena terasa i onda garaža. Nikad nje vidio trećih osoba izvan obitelji tužitelja na prijeporu a isto tako nije čuo da bi tko osporavao pravo na isti. Nakon što mu se predočavaju fotografije iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke sa lista 95 spisa navodi da je to prijepor, konoba odnosno garaža o kojoj je iskazivao, a da za tužene nije nikada čuo.

15. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

16. U postupku je sporno je li da li tužitelji imaju pravni interes za podnošenje tužbe, kao i da li su tužitelji stvarni vlasnici prijepora, a tuženici samo formalno upisani kao vlasnici.

17. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima.

18. Sud je prihvatio kao životne, istinite i međusobno suglasne iskaze svjedoka CR i HR daljnjih rođaka tužitelja, te ČR, prijatelja II. tužitelja, koji su često dolazili k tužiteljima u razdoblju od 40 godina, te tvrde da se u naravi radi ograđenoj okućnici kuće tužitelja, na kojoj je prije bio vrt, a kasnije je u dijelu napravljena garaža odnosno konoba, a na prijeporu su viđali isključivo tužitelje, te nisu čuli da bi im tko osporavao pravo na prijepor. Svi navedeni svjedoci nakon što su im pokazane fotografije sa lista 95 spisa su naveli da je na istima prikazan prijepor.

19. Sud je nalaz vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić prihvatio u cijelosti, smatrajući ga izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine, te korektnim i sadržajnim. Ovo tim više što je isti svoj nalaz i mišljenje dao po izvršenom uviđaju na licu mjesta, te temeljem dokumentacije priležeće spisu, a isto tako na njegov nalaz i mišljenje niti jedna stranka nije imala primjedbi.

20. Polazeći od navoda iz tužbe da se tužitelji osobno i putem svog prednika nalaze u poštenom, mirnom i kontinuiranom posjedu prijepora već više od 40 godina, to bi pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV), koja određuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, u primjenu, radi razjašnjenja pitanja da li su tužitelji predmetne nekretnine mogli steći kroz institut dosjelosti, dolazile odredbe Zakona o osnovnim vlasničkim odnosima (Služeni list SFRJ 6/1980) koji je stupio na snagu 01. rujna 1980. godine. Odredbom čl. 20. st. 1 ZOVO-a je određeno da se pravo vlasništva stječe se po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem. Odredbom čl. 28 st. 4 ZOVO-a je određeno da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Nadalje, kako se savjesnost odnosno poštenje posjeda pretpostavlja prema odredbi čl. 72. st. 3 ZOVO-a, na tuženicima je bio teret dokaza da u ovoj parnici dokažu kako je posjed tužitelja u relevantnom razdoblju bio nepošten, što je iste po mišljenju ovoga suda nisu uspjele dokazati. Prije svega iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da su tužitelji hrvatski državljani a što je utvrđeno uvidom u preslike njihovih putovnica, a predmetni parnični postupak vodi se radi usklađenja formalnog upisa vlasništva tuženika, sa stvarnim stanjem vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini. Prijepor u naravi predstavlja ograđenu okućnicu tužitelja, odnosno na istom se djelomično nalazi garaža tužitelja, a kako to proizlazi iz dokumentacije priležeće spisu, iskaza saslušanih svjedoka, te provedenog geodetskog vještačenja. Što se tiče poštenja, posjed tužitelja (a i posjed njihova pravnog prednika) je pošten jer tužitelji kroz svo vrijeme smatraju da je stvar koju posjeduju njihova i traje kroz cijelo vrijeme dosjelosti. Prethodno je već navedeno kako je vrijeme potrebno za dosjelost 20 godina, a tužiteljima se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti uračunava i vrijeme koje su njihovi pravni prednici držali prijepor u posjedu. Slijedom navedenog, po mišljenju ovoga suda je utvrđeno da je posjed tužitelja u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pošten, u smislu da nisu imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na prijepor, zakonit i istinit, da isti doista posjeduju predmetnu nekretninu te ju drže u posjedu dovoljno dugo pa je protekao zakonski rok propisan za stjecanje vlasništva na temelju dosjelosti, pa je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo prihvatiti kao osnovan, te odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

21. Privremena zastupnica II. i III. tuženika zatražila je troškove zastupanja tuženika na način da na ime sastava odgovora na tužbu potražuje iznos 100,00 EUR-a, te na ime zastupanja tuženika na ročištu od 29. travnja 2025. godine iznos od 100,00 EUR-a, dakle ukupno 400,00 EUR-a, što umanjeno za 50% iznosi 200,00 EUR-a. Trošak privremenog zastupnika u cijelosti je osnovan, te je pozivom na odredbu čl. 85. st. 3. ZPP-a, valjalo odlučiti kao u točki II. izreke ovog presude.

U Crikvenici, 12. lipnja 2025.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.