Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-1779/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. FM, zbog prekršaja iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj 85/2008. i 112/2012.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, broj: 511-13-10/05-138-2-2021, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu od 10. prosinca 2024., broj: Pp-2524/2021, u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu od 10. prosinca 2024., broj: Pp-2524/2021, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. FM oslobođena je optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.

3. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj u kojoj ističe da je okrivljenica pogrešno pobijanom prvostupanjskom presudom oslobođena optužbe jer je u optužnom prijedlogu bilo jasno navedeno da se okrivljenica sa unaprijed stvorenom namjerom te sa ciljem prouzročenja straha, stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u vjeri, naciji i etničkoj pripadnosti inkriminirane prilike ponašala na način kako je to opisano u činjeničnom opisu prekršaja koji joj se stavlja na teret te da je opisanim ponašanjem okrivljenice povrijeđeno dostojanstvo oštećene LM.

4. Žalba nije osnovana.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

6. Međutim, nije u pravu tužitelj kada ističe da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava.

6.1. Suprotno tvrdnjama žalbe, po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo za koje je protiv okrivljenice podnesen optužni prijedlog ne ispunjava biće prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

6.2. Odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisano je:

„(1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugom ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju u spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 30.000,00 kuna.“.

6.3. Iz citirane zakonske odredbe članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, jasno proizlazi da se predmetni prekršaj može počiniti samo ako su ispunjenja dva elementa, a to su: 1) da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju spolnoj orijentaciji i 2) da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo. Oba opisana elementa, kao biće djela, moraju biti opisana u činjeničnom opisu prekršaja.

6.4. Iz činjeničnog opisa djela prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret proizlazi da je djelo prekršaja opisano na način da je navedeno „…22. rujna 2021. u 14,00 sati, u tru, z5z, u dvorištu…sa unaprijed stvorenom namjerom te ciljem prouzročenja straha, stvaranja neprijateljskog i uvredljivog okruženja na temelju razlike u vjeri, naciji i etičkoj pripadnosti, došla do dvorišta susjeda LM te zatvorila ulazna vrata dvorišta, a nakon što ju je LM (1989) upitala zašto to radi, ista joj se obratila riječima: „marš u pičku materinu, zatvorila sam smeće da ne izlazi, kani me se gaduro, đubre, mater ti ustašku!“, nakon čega se udaljila.“. Iz takvog činjeničnog opisa, kako je on bio naznačen u optužbi, nedvojbeno proizlazi da nije naveden jedan od dva elementa koji kumulativno moraju biti navedeni u činjeničnom opisu djela iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, odnosno nije navedeno da je navedeno da je opisanim ponašanjem okrivljenika povrijedila dostojanstvo LM, a što je jedan od bitnih elemenata od kojeg ovisi ispunjenje bića prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, a što je pravilno i prvostupanjski sud obrazložio u pobijanoj presudi u odlomcima 9., 10., 11. i 12., obrazloženja prvostupanjske presude.

7. Slijedom navedenog, žalba tužitelja nije osnovana.

8. Iz navedenih razloga, u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 12. lipnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 3 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.