REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] B 5

Poslovni broj: Us I-874/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja BŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Mihovil Peći, odvjetnik u Vinkovcima, Duga ul. 24, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe EŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Boris Marohnić, odvjetnik u Rijeci, Janeza Trdine 1, radi promjene u katastarskom elaboratu, 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/23-07/585, URBROJ: 541-11/4-24-2 od 7. svibnja 2024.

II. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica, KLASA: UP/I-932-07/23-02/148, URBROJ: 541-19-4/6-23-2 od 31. ožujka 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

III. Prvostupanjsko tijelo je u ponovljenom postupku obvezno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 3.750,00 € (slovima: tri tisuće sedamsto pedeset osam eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

V. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica, KLASA: UP/I-932-07/23-02/148, URBROJ: 541-19-4/6-23-2 od 31. ožujka 2023. mijenjaju se podaci u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] u pogledu kč. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], na način da se iste spajaju u jedinstvenu k. č. br. [katastarska čestica], te se mijenja kultura zemljišta i ukupna površina, na način kako je to pobliže opisano navedenim rješenjem.

2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-932-04/23-07/585, URBROJ: 541-11/4-24-2 od 7. svibnja 2024. odbio žalbu tužitelja protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovanu.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika kao i prvostupanjskog rješenja, tužitelj u tužbi ističe prigovor litispendencije, ukazujući da je stanje koje je prikazano osporenim rješenjem suprotno ranijem rješenju prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica, KLASA: UP/I-932-07/21-02/213, URBROJ: 541-19-04/8-21-3 od 27. travnja 2021., kao i stanju na terenu. Ističe da pred prvostupanjskim tijelom trenutno egzistiraju dva rješenja koja se međusobno isključuju, odnosno radi se o dva kontradiktorna rješenja o istom predmetu, među istim strankama i na temelju istih činjenica. Ističe da je promjenom koja je izvršena pobijanim rješenjem povećana površina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist zainteresirane osobe za cca 30 m2, a na štetu tužiteljeve k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez pravne osnove i protivno stanju na terenu, te odredbi čl. 35. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Navodi da se vezano uz zakonitost citiranog rješenja od 27. travnja 2021. kod ovoga suda vodi upravni spor posl.br. UsI-599/2022. Navodi da su granice predmetnih nekretnina sporne te se po tužbi tužitelja pred Općinskim sudom u Crikvenici vodi spor pod posl.br. P-1263/2021, pa stoga na temelju čl. 90. st. 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nije bilo osnova za provođenje promjena glede tih nekretnina. Zaključno ističe da upravna tijela nisu vodila računa o razlici između stanja katastarske čestice tužitelja u zemljišnoj knjizi i stanja te iste čestice u katastru nekretnina, te ističe općenite prigovore glede načina utvrđivanja činjeničnog stanja te materijalnog i postupovnog prava. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela kao i da obveže tuženika na naknadu troškova upravnog spora tužitelju.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

5. Zainteresirana osoba IŠ u dostavljenom odgovoru na tužbu da iz povijesnog izvatka za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je tužitelj samo suvlasnik predmetne nekretnine u dijelu od 1/2, a ne samovlasnik, dok u katastarskom operatu nije upisan kao posjednik ni k. č. br. [katastarska čestica] ni k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa stoga smatra spornom legitimaciju tužitelja za sudjelovanje u vođenom upravnom postupku i podnošenje predmetne tužbe. Nastavno zainteresirana osoba ističe da je prilikom prijenosa analognog plana u digitalni plan pravilno preuzeto posljednje stanje analognog plana, te je crvena crta obrubljena crnom preuzeta kao međa, pri čemu se poziva na fotodokumentaciju, povijesne izvatke, stručne članke i dozvolu za gradnju kuće. Stoga smatra da je ranije rješenje prvostupanjskog tijela od 27. travnja 221. neosnovano. Stoga smatra da je pobijanim rješenjem prikazano stvarno stanje na terenu te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog, uz obvezivanje tužitelja na naknadu troškova upravnog spora.

6. Tužitelj podneskom od 10. listopada 2024. tužitelj ukazuje da je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br: Usž-543/2023 od 19. travnja 2024. potvrđena ovosudna presuda posl.br.UsI-599/2022-11 od 17. studenog 2022., kojom je odbijen tužbeni zahtjev ovdje zainteresirane osobe te potvrđeno rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-932-07/21-02/213 od 27. travnja 2021., kojim su po službenoj dužnosti u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] promijenjeni podaci na način da se međa između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] vraća na stanje prema analognom katastarskom planu, odnosno prije prevođenja analognog u digitalni katastarski plan 2015. Stoga je pobijano rješenje katastarskog tijela koje se osporava u ovome sporu suprotno od citiranog pravomoćnog rješenja od 27. travnja 2021., budući da se istime uspostavlja novo stanje prevođenjem iz analognog u digitalni katastarski plan.

7. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 29. svibnja 2025., u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja te zamjenice opunomoćenika zainteresirane osobe, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS), koji se zakon na predmetni spor primjenjuje na temelju čl. 168. st. 1. ZUS-a, u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

8. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka, kao i ovosudni spis posl.br. UsI-599/2022.

9. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge zainteresirane osobe da se u tijeku spora provede dokaz saslušanjem svjedoka PŠ i DŠ na okolnost korištenja i vlasništva sporne nekretnine, te svjedoka ZŠ i BŠU (kao referenata prvostupanjskog tijela), te saslušanjem tužitelja kao stranke, smatrajući da se provođenjem tog dokaza ne bi mogle utvrditi pravno relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, a koje se sve na nedvojbeni način mogu utvrditi uvidom u materijalnu dokumentaciju.

10. Razmatrajući sva sporna, činjenična i pravna pitanja ovog spora, sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

11. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju zahtjeva zainteresirane osobe od 15. rujna 2021. za provedbu geodetskog elaborata izrađenog radi spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada, te radi evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama, na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], potvrđenog potvrdom prvostupanjskog tijela KLASA: 932-06/23-02/157, URBROJ: 541-19-04/1- 23-3 od 30. ožujka 2023. od 30. ožujka 2023., a koji zahtjev je prihvaćen te je donijeto prvostupanjsko rješenje. Navedenim prvostupanjskim rješenjem provode se promjene na način da se spajaju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kuća i dvorište površine 155 m2), k. č. br. [katastarska čestica] (oranica površine 115 m2) te k. č. br. [katastarska čestica] (oranica površine 115 m2), te se formira jedinstvena k. č. br. [katastarska čestica] (kuća, spremište, dvorište, ukupne površine 470 m2).

12. Tužitelj je žalbom i u ovome sporu osporavao zakonitost provođenja navedenih promjena, ističući da se sporni geodetski elaborat temelji na stanju tih čestica prikazanom na digitalnom katastarskom planu, što je protivno rješenju prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-932-07/21-02/213, URBROJ: 541-19-04/8-21-3 od 27. travnja 2021., kojim su po službenoj dužnosti u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] promijenjeni podaci na način da se međa između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] vraća na stanje prema analognom katastarskom planu, odnosno prije prevođenja analognog u digitalni katastarski plan 2015. godine. Nastavno je tužitelj ukazivao da je time nekretnina zainteresirane osobe neosnovano uvećana za 30 m2 na štetu tužiteljeve k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da nije bilo osnove za izradu geodetskog elaborata budući da je u tijeku spor radi utvrđenja međa.

13. Sukladno čl. 84. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" br. 112/18, 39/22, dalje: Zakon), u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica (st. 1.). Koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica (st. 2.).

14. Sukladno čl. 90. Zakona, nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica (st. 1.). U postupku izrade geodetskih elaborata sudjeluju nositelji prava na katastarskim česticama i druge osobe koje imaju pravni interes (st. 2.).

15. Prvotno, a vezano uz navode zainteresirane osobe kojima osporava legitimitet tužitelja na sudjelovanje u upravnom postupku te pokretanje ovoga spora, ističe se da iz spisu priležećeg izvatka iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nespornim proizlazi (a što navodi i sama zainteresirana osoba) da je tužitelj suvlasnik navedene nekretnine u udjelu od 1/2, a koja nekretnina predstavlja susjednu česticu u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na koju se odnosi geodetski elaborat. Stoga isti kao nositelj prava na navedenoj katastarskoj čestici na temelju čl. 90. Zakona ima pravo sudjelovati u postupku izrade tog geodetskog elaborata i postupku provedbe istoga, a posljedično i pokretati upravni spor protiv pobijanog rješenja tuženika kojim je odbijena njegova žalba u tom postupku.

16. Iz dokumentacije priležeće spisu upravnog postupka i obrazloženja rješenja upravnih tijela proizlazi da je sporni geodetski elaborat, koji se provodi rješenjem prvostupanjskog tijela, izrađen na temelju podataka o česticama, njihovom obliku i površini, polazeći od grafičkog prikaza katastarskog plana uspostavljenog prevođenjem analognog katastarskog plana u digitalni katastarski plan, izvršenog 2015. godine, na kojem se međa između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu zainteresirane osobe) i k. č. br. [katastarska čestica] (u suvlasništvu tužitelja) prikazana uz sjeveroistočni rub zgrade zainteresirane osobe (list 14/2 spisa).

17. Međutim, ranijim rješenjem prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-932-07/21- 02/213, URBROJ: 541-19-04/8-21-3 od 27. travnja 2021. provodi se geodetski elaborat za ispravljanje nedostataka na katastarskom planu, sačinjen po službenoj dužnosti od prvostupanjskog tijela, na način da se međa između navedenih čestica vraća na prikaz na stanje prema analognom katastarskom planu, odnosno prije prevođenja analognog u digitalni katastarski plan 2015. godine, te se prema kopiji katastarskog plana koja čini sastavni dio tog rješenja međa između navedenih čestica pruža uz jugozapadni rub zgrade zainteresirane osobe (list 16/3 ovosudnog spisa posl.br. UsI-599/2022).

18. Navedeno rješenje potvrđeno je rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/21- 07/499, URBROJ:541-11/2-22-4 od 1. travnja 2022., te potom ovosudnom presudom posl.br. Us I-599/2022-11 od 17. studenog 2022., te presudom Visokog upravnog suda posl.br. Usž-543/2023-2 od 19. travnja 2024.

19. Stoga proizlazi da se geodetski elaborat koji se provodi naknadnim prvostupanjskim rješenjem od 31. ožujka 2023. neosnovano temelji na stanju katastarskog plana koje je pravomoćno izmijenjeno, te stoga nije bilo osnove za potvrđivanje i provedbu tog geodetskog elaborata.

20. Pritom nisu relevantni navodi zainteresirane osobe kojima ista ukazuje na točnost podataka prenesenih u digitalni katastarski plan, budući da je pravomoćnim upravnim aktom utvrđeno suprotno, te je određen ispravak takvih podataka, za koje je utvrđeno da predstavljaju grešku nastalu kod prijenosa podataka iz analognog u digitalni katastarski plan.

21. Ne mogu se prihvatiti kao osnovani navodi tuženika da novi (sporni) geodetski elaborat odražava stvarno stanje na terenu utvrđeno snimanjem 2022. odnosno i eventualne izmjene izvršene nakon 2015. godine. Naime, svrhe sačinjavanja i provođenja pojedinih geodetskih elaborata taksativno su nabrojane u odredbi čl. 6. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj: 59/18, 112/18, dalje: Pravilnik), koji svojim odredbama razlikuje geodetski elaborat spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada (čl. 6. st. 1. t. 10. u svezi čl. 11. Pravilnika), od geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica (čl. 6. st. 1. t. 14. u svezi čl. 20. – 24. Pravilnika). Za razliku od predmetnog geodetskog elaborata, koji se sačinjava na temelju odgovarajućeg akta temeljem kojeg je zgrada sagrađena, geodetski elaborat evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se sačinjavati isključivo pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne (čl. 24. st. 1. Pravilnika). Pritom se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa (čl. 24. st. 2. Pravilnika).

22. U konkretnom slučaju, osim što je između stranaka nesporno pred Općinskim sudom u Crikvenici spor radi uređenja međa, upitno je i je li ispoštovan i površinski kriterij iz čl. 93. Zakona.

23. Naime, citiranom odredbom čl. 93. Zakona propisano je, ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m[2] u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela (st. 1.). Ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m[2] u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela (st. 2.). Ispravljanje razlika većih od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka moguće je samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata (st. 3.).

24. U konkretnom slučaju, razlika između ukupne površine nekretnina prije provedene promjene (385 m2) i nakon promjene (470 m2), predstavlja povećanje nove čestice za 85 m2, što je više od Zakonom dopuštenih 20% odnosno 77 m2. Navedeno utvrđuje i sam geodetski izvoditelj u iskazu površina koji čini sastavni dio geodetskog elaborata, obrazlažući da se radi o gruboj pogrešci u smislu čl. 93. st. 3. Zakona, a što također govori u prilog neosnovane uporabe podataka iz digitalnog, umjesto ranijeg analognog katastarskog plana.

25. Pritom Sud nije uzeo u obzir navode zainteresirane osobe koje se odnose na "stvarnu" među između predmetnih nekretnina, uz pozivanje na povijesne podatke, građevinsku dozvolu i iskaze svjedoka, budući da se u katastarskom postupku navedene okolnosti ne utvrđuju, a zainteresirana osoba može iste isticati u postupku uređenja međa koji je u tijeku, te potom, po okončanju tog postupka, sačiniti geodetski elaborat radi evidentiranja međa uređenih u posebnom postupku (čl. 6. st. 1. t. 15. Pravilnika).

26. Slijedom navedenog, iz navedenih se razloga pobijano rješenje tuženika i rješenja prvostupanjskog tijela ne mogu ocijeniti na zakonu osnovanima, pa je stoga ista valjalo na temelju čl. 117. st. 1. ZUS-a poništiti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U ponovnom će postupku prvostupanjsko tijelo, polazeći od pravnog shvaćanja i primjedbi izraženih u ovoj presudi, pozvati zainteresiranu osobu da uskladi geodetski elaborat sa stanjem katastarskog plana uspostavljenim na temelju rješenja tog tijela od 27. travnja 2021., nakon čega će donijeti novu zakonitu odluku, sve u postupku koji će provesti na način da svim strankama u postupku omogući očitovanje i sudjelovanje.

27. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na čl. 147. st. 1. ZUS-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa). Budući da je tužitelj u predmetnom sporu uspio u cijelosti, to je istome priznat kao opravdan i nužan trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) prilikom sastava tužbe, sastava obrazloženog podneska od 10. listopada 2024. i prilikom pristupa na ročište za raspravu, za svaku radnju u visini od visini od 500 bodova – 1.000,00 EUR (vrijednost boda 2,00 EUR) (Tbr. 27.1. i Tbr. 27.2. u svezi Tbr. 52.2. Tarife), dakle u ukupnom iznosu od 3.000,00 €, uvećano za pripadajući iznos PDV-a po stopi od 25% (750,00 € - Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom iznosu od 3.750,00 € (t. IV.).

28. Zaključno, budući da zainteresirana osoba nije uspjela u ovome sporu, to istoj na temelju čl. 147. st. 1. ZUS-a ne pripada pravo na trošak spora (t. V.).

U Rijeci 12. lipnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske (čl. 127. st. 2. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Mihovilu Pećiju, odvjetniku u Vinkovcima, Duga ul. 24

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20

- opunomoćeniku zaint. osobe Borisu Marohniću, odvjetniku u Rijeci, Janeza Trdine 1