Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: P-274/2020-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, OIB: 14828046348, po sutkinji toga suda Lidiji Krašek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Jasmini Tot Solina, odvjetnici iz Varaždina, protiv tuženika GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Domagoju Krpini, odvjetniku iz Varaždina, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave na ročištu dana 5. svibnja 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka te objave presude dana 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da je tužiteljica, HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica određenog realno izdvojenog posebnog dijela čk.br. 124/5 trstik Prudnica sa 1226 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji dio se nalazi na južnom dijelu navedene katastarske čestice između točaka A-B-C-D-E-F-G-A površine 274 m2 sa skice mjerničkog vještaka Bojana Škvorca od 15. prosinca 2020. iz predmeta Općinskog suda u Varaždinu posl.br. 20 P-274/2020, priložene uz očitovanje vještaka od dana 27. prosinca 2024., što je tuženik, GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dužan priznati, te trpjeti da tužiteljica u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina ishodi parcelaciju navedene katastarske čestice na način da se od izdvojenog posebnog dijela izvrši formiranje zasebne katastarske čestice, te upis prava vlasništva novoformirane zasebne čestice na ime i za korist tužiteljice.

II/ Nalaže se tuženiku da na ime troškova ovog postupka isplati tužiteljici iznos od 3.264,63 eur (tri tisuće i dvjesto šezdeset četiri eura i šezdeset tri centa), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela ovome sudu tužbu u kojoj navodi da je vlasnica nekretnine koja je u određenom razdoblju u katastarskom operatu nosila oznaku čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i imala površinu od oko 242 m2 time da je tu nekretninu naslijedila po svom ocu pok. DE koji je opet tu nekretninu naslijedio po roditeljima BE i JE. Predmetna nekretnina je i bila vidljiva u katastarskom operatu do 2016., ali je nakon toga Područni ured za katastar Varaždin po službenoj dužnosti i bez suglasnosti tužiteljice utvrdio da postoji još jedna nekretnina čkbr. [katastarska čestica] koja također nije bila evidentirana niti u katastarskom operatu niti u zemljišnoj knjizi te je čkbr. [katastarska čestica] koja je ustvari bila vlasništvo tužiteljice pripojio na postojeću čkbr. [katastarska čestica], a budući je to odgovaralo površini predmetne čkbr. [katastarska čestica]. Tužiteljica navodi da je do sredine 2019. tu čkbr. [katastarska čestica] u cijelosti nesmetano posjedovala, a prije nje su to činili njezini prednici i na toj nekretnini su nekada pasli stoku, kosili travu pa i sjekli drva za ogrjev. Isto tako navodi, a vezano na postojanje te čkbr. [katastarska čestica] da su se ranijih godina upravo njenom ocu obraćali radi prodaje te nekretnine i to Općina Vidovec pa i rođak tuženika jer je postojala mogućnost da se na toj nekretnini izgradi trafostanica, što se na kraju nije dogodilo i njezin otac nije prodao tu nekretninu. No 2016. je rodbina tuženika počela koristiti tu nekretninu za deponiranje drva te parkiranje, a na što je tužiteljica reagirala odvjetničkom opomenom tako da je rodbina tuženika prestala sa predmetnim radnjama, ali je to ponovno učinjeno tijekom 2019. kada je izvršena i sjeća drveća te navožen i šljunak. Tužiteljica je reagirala i na taj drugi događaj iz 2019. odvjetničkom opomenom, ali tuženik nije reagirao na tu opomenu što je konačno rezultiralo i podnošenjem ove tužbe. Tužiteljica dalje iznosi da je ustvari sporna površina, a koja je nekad predstavljala samostalnu čkbr. [katastarska čestica] naprijed opisanim radnjama uključena u cjelokupnu površinu čkbr. [katastarska čestica] i koja cijela nekretnina je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo ovdje tuženika u cijelosti. Inače tuženik je čkbr. [katastarska čestica] stekao darovanjem od svog oca IE koji je tu nekretninu stekao kupnjom od ranijih vlasnika prema kupoprodajnom ugovor od 30. prosinca 1975. time da se radilo o više prodavatelja i to VE, CE, AE, UE, ME i SE. No tužiteljica smatra da navedena sporna površina nije bila uključena u navedenu kupoprodaju jer je ustvari ta sporna površina pripojena čkbr. [katastarska čestica] tek intervencijom Područnog ureda za katastar o čemu je prethodno iznosila. Isto tako je tužiteljica istražujući promjene vezane na svoju nekretninu dobila očitovanje da je na ovom području provedena 1994. reambulacija i kada je ova sporna površina formirana kao samostalna površina oznake čkbr. [katastarska čestica], a što ukazuje na različitost posjednika odnosno vlasnika predmetne sporne površine u odnosu na čkbr. [katastarska čestica]. Isto tako tužiteljica navodi da je općenito stanje u katastarskom operatu, što se tiče tog dijela k. o. [katastarska općina], bilo nejasno te je čak postojalo više nekretnine koje su imale istu oznaku, a neke zasebne nekretnine nisu bile niti evidentirane. Sama tužiteljica je jedina naslijedila svog oca PE i tako stekla vlasništvo na predmetnoj spornoj površini iako obzirom na nejasno stanje u katastarskom operatu ne može sa sigurnošću navesti i nekretninu od koje bi eventualno nastala sporna površina, ali je svakako ista uključena u sastav neke od nekretnina koje su bile predmetom ostavinskog postupka. To tim više što je dio nekretnina u rješenju o nasljeđivanju naveden i pod starim katastarskim oznakama. Njezin otac je inače dio tih nekretnina stekao nasljedstvom po svom ocu BE, a dio kupnjom od svog brata BE ĆE. Kako tuženik nije postupio po odvjetničkoj opomeni i predao joj spornu površinu u posjed to je tužiteljica i podnijela ovu tužbu tražeći da se utvrdi kao samovlasnica predmetne sporne površine, a koja trenutno predstavlja formalno dio čkbr. [katastarska čestica], koja je vlasništvo tuženika, kao i da joj tuženik prizna vlasništvo na toj spornoj površini i da trpi uknjižbu prava vlasništva tužiteljice na toj površini kao zasebnoj parceli prema prijavnom listu koji će se izraditi po dovršenju ovog parničnog postupka. Također je tražila i naknadu troškova. Tužiteljica je ujedno za slučaj da sud ne bi našao osnovanim navedeni tužbeni zahtjev podnijela i alternativni tužbeni zahtjev na utvrđenje suvlasništva u čkbr. [katastarska čestica], a to sukladno površini koja odgovara njenoj nekretnini. Nakon provedenog očevida te očitovanja mjerničkog vještaka tužiteljica je postavila konačni tužbeni zahtjev podneskom od 15. travnja 2025., a kojim je ustvari precizirala osnovni tužbeni zahtjev sukladno utvrđenjima i skici mjerničkog vještaka sa očevida. Sud je i odlučivao upravo o tako postavljenom tužbenom zahtjevu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice te je ustvari iz dokumentacije koju je dostavio uz podnesak odgovora na tužbu se može zaključiti da smatra da je navedena nekretnina njegovo vlasništvo budući je on i upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik, a to temeljem ugovora o darovanju od 16. ožujka 2017. kada je istu stekao darovanjem od svog oca NE koji je tu nekretninu i to čkbr. [katastarska čestica] stekao kupnjom temeljem kupoprodajnog ugovora od 30. prosinca 1975. od više suvlasnika. Isto tako iz odgovora na tužbu proizlazi da je tužiteljica upoznata sa njegovim vlasništvom te da je i priznala međašnu granicu. Slijedom navedenog je nedvojbeno da se ustvari tuženik u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice i predložio da se tužbeni zahtjev tužiteljice odbije kao neosnovan.

3. Kod istog odgovora je ostao i nakon sređenja tužbenog zahtjeva.

4. Sud je tijekom dokaznog postupka proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog sudskog vještaka Bojana Škvorca, a slijedom čega je i izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka sa listova 97-107 spisa, očitovanje mjerničkog vještaka sa lista 146 spisa te očitovanje mjerničkog vještaka sa listova 186-187 spisa, nadalje je saslušao stranke u svrhu dokazivanja, kao i svjedoke EE, ĐE, RE, ŠE, ZE, FE, OE, ŽE, LE, ČE, TE, KE, IE, HI, GI, DI, a izvršio je uvid u skice sa listova 7-8 spisa, očitovanje sa listova 9-10 spisa, lokacijsku dozvolu sa listova 11-15 spisa, opomene pred tužbu sa listova 17-18 spisa, kupoprodajni ugovor sa listova 19-20 spisa, preslik ovjere sa listova 21-22 spisa, presliku zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa listova 23-25 spisa, dopis sa lista 26 spisa, zk izvadak sa listova 27-28 spisa, oporuku sa listova 29-31 spisa, kupoprodajni ugovor sa lista 32-34 spisa, rješenje o nasljeđivanju iza pok. BE RE sa listova 35- 37 spisa, kupoprodajni ugovor sa listova 46-49 spisa, rješenje sa listova 50-51 spisa, popis stvarnih korisnika sa lista 52 spisa, kopiju katastarskog plana sa lista 53 spisa, zk izvatke sa listova 54-56 spisa, skicu premjera od 25. ožujka 2019. s lista 57 spisa, skicu sa lista 58 spisa, skicu sa bilješkom s lista 59 spisa, dopis sa lista 61 spisa, izjavu sa lista 62 spisa, sporazume i zapisnike sa listova 63-79 spisa.

5. Na temelju tako provedenih dokaza ocjenjujući sve zajedno i svakog posebno, a to temeljem odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačno postavljen tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

6. Iz provedenih dokaza kao nesporno je utvrđeno:

- da je tužiteljica naslijedila u cijelosti imovinu odnosno nekretnine od svog oca PE, a to temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Melanije Duić iz Varaždina broj O-1486/12 UPP-OS-90/12 od 5. rujna 2012.,

- da u navedenom rješenju o nasljeđivanju se ne spominje kao ostavinska imovina čkbr. [katastarska čestica] već čkbr. [katastarska čestica] u 12/24 dijela, ukupne površine od 447 čhv,

- da je BI navedenu imovinu stekao djelomično nasljedstvom od svog oca BE, a djelomično kupoprodajom od svog brata BE ĆE temeljem kupoprodajnog ugovora od 25. studenog 1963. s tim da se i u navedenom ugovoru ne spominje čkbr. [katastarska čestica] već se spominje čkbr. [katastarska čestica] od 447 čhv i to u ¼ dijela,

- da je tuženik upisan kao vlasnik čkbr. [katastarska čestica] trstik Prudnica od 1226 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženik navedenu nekretninu stekao darovanjem od NE, a to temeljem Ugovora od 16. ožujka 2017.,

- da je IE predmetnu čkbr. [katastarska čestica] sa 357 čhv stekao kupnjom temeljem Kupoprodajnog ugovora od 30. prosinca 1975. od prodavatelja JI, ČE CE, ČE AE, UE, ME i BE SE.

7. Sporno je između stranaka da li je tužiteljica vlasnica realno određenog dijela sadašnje čkbr. [katastarska čestica] ukupne površine od 274 m2, a koja je površina u određenom razdoblju bila ucrtana u katastarski operat Područnog ureda za katastar Varaždin pod oznakom čkbr. [katastarska čestica].

8. Iz provedenih dokaza sud je nedvojbeno utvrdio da je doista u određenom razdoblju sporna površina sadašnje čkbr. [katastarska čestica] nosio posebnu oznaku u katastarskom operatu i to samo u kartičnom dijelu dok ne i u posebnom opisnom dijelu i to kao čkbr. [katastarska čestica]. Navedeni posebni dio nije bio naznačen u popisu nekretnina, ali nije bio naznačen niti u zemljišnim knjigama kao samostalna nekretnina već je isključivo bio ucrtana u kartični dio katastarskog operata. To jasno proizlazi iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka pa i njegovih očitovanja, ali i skica odnosno kopija plana izdanih od strane Područnog ureda za katastar Varaždin od 18. srpnja 2016. (list 7 spisa), skica premjeravanja od 25. ožujka 2019. (list 57 spisa), kopije plana od neutvrđenog datuma sa lista 59 spisa, preslike katastarskog plana iz 2015. (list 104 spisa), ali također i kao neoznačena površina na preslici zemljišnoknjižnog plana sa lista 107 spisa. Također iz popisa stvarnih korisnika na katastarskim česticama koje graniče s predmetnim česticama (list 52 spisa) je vidljivo da je tužiteljica potpisala navedeni dokument kao vlasnica čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] s tim da su to ustvari nekretnine koje su naznačene na skici s lista 53 iz prosinca 2019. te da je predmetni potpisani dokument dio skice iz prosinca 2019. sačinjene na zahtjev investitora II. Na istom potpisanom dokumentu uz tužiteljicu su kao susjedi nekretnine investitora II navedeni i EE (čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica]) kao i tuženik (čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica]) te se može zaključiti da se radilo o premjeravanju čkbr. [katastarska čestica].

9. Međutim iz iskaza saslušanih svjedoka i to prvenstveno svjedoka EE, ĐE, RE, ŠE, ZE, FE, OE, LE, ČE i TE kao i same tužiteljice sud je utvrdio da je doista predmetna sporna površina bila izdvojena u odnosu na susjedne nekretnine i to prvenstveno u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] te 123/1 i činila je posebnu cjelinu, a što je i vidljivo iz naprijed navedenih skica i kopija planova koje je sud naveo da se spominje kao posebno označena čkbr. [katastarska čestica], ali i iz skice sa lista 107 spisa gdje je doduše posebno ucrtana kao zasebna cjelina, ali bez odgovarajuće brojčane oznake. Upravo temeljem prednjeg i to uvažavajući kako navedene skice te iskaze saslušanih svjedoka sud je nedvojbeno zaključio da je doista tužiteljica bila u posjedu zajedno sa svojim prednicima realno određenog dijela sadašnje čkbr. [katastarska čestica], a koji dio je nekada predstavljao dio nekretnina koje je njezin otac stekao po svom ocu BE te kupnjom od brata ĆE te ga i koristio u površini kako je to proizlazilo iz iskaza svjedoka, a koja površina je i utvrđena i na licu mjesta, ali iz kopije plana Područnog ureda za katastar u kojemu se upravo ta površina označava kao zasebna cjelina i to čkbr. [katastarska čestica] iako sama ta nekretnina nije kao takva zavedena u popisnom dijelu nekretnina Područnog ureda za katastar za k. o. [katastarska općina] već je bila kao takva ucrtana samo u planovima odnosno kartičnom dijelu. No sud nedvojbeno zaključuje da je ta sporna površina imala praktično do 2012. i poseban tretman i to upravo temeljem činjenice da je u određenom razdoblju se u katastarskom operatu u planu vodila kao posebna nekretnina. No iz prednjeg sud zaključuje da Područni ured za katastar doista nije uredno vodio i upisivao promjene koje su se događale nedvojbeno na terenu, a na što upućuje i činjenica da je više parcela imalo istu brojčanu oznaku među kojima je i ova sporna, a to proizlazi i iz očitovanja Područnog ureda za katastar od 2. kolovoza 2019. (listovi 9-10 spisa), iz kojeg očitovanja proizlazi da je čkbr. [katastarska čestica] u obliku za koji tužiteljica tvrdi da je njezino vlasništvo snimljena i upisana u katastarski operat i katastarski plan tek 1994. kada je ustvari i formirana prilikom katastarske reambulacije. Upravo iz navedenog očitovanja je jasno vidljivo da ustvari praktično sve nekretnine u tom dijelu k. o. [katastarska općina] ne odgovaraju stvarnom stanju i da postoji više nekretnina iste brojčane oznake. Temeljem takvog stanja u katastarskim planovima su ustvari i nastale skice koje se nalaze u spisu na listu 53 (sačinjena od VI iz prosinca 2019.) te sa lista 58 (sačinjena od CI) iako iz skice premjeravanja sa lista 57 spisa (sačinjene po AI) je i jasno naznačena čkbr. [katastarska čestica], a sama skica je datirana s danom 25. ožujka 2019. i sa takvom skicom su se suglasili i ČE ĐE i IE GE, ovdje tuženik, bez obzira što iz navedene skice proizlazi da u tamo naznačenu čkbr. [katastarska čestica] ne ulazi i čkbr. [katastarska čestica] koja je posebno naznačena. Doduše iz skice koja se nalazi na listu 59 je vidljiv i pisani tekst nepoznate osobe u kojem je navedeno da čkbr. [katastarska čestica] ne postoji u katastarskom operatu, ali niti u zemljišnim knjigama te da bi ta nekretnina koja je inače ucrtana pod tom oznakom na predmetnoj skici prema starim planovima bila dio čkbr. [katastarska čestica], a koja je imala staru oznaku čkbr. [katastarska čestica]-a i obzirom na ucrtane granice koje su vidljive na toj skici niti ne odgovara sadašnjoj čkbr. [katastarska čestica] pa niti čkbr. [katastarska čestica] niti čkbr. [katastarska čestica] jer u sebi zahvaća određenu površinu tih svih nekretnina kao i cijele čkbr. [katastarska čestica]. To upućuje na zaključak da se doista površina sadašnje čkbr. [katastarska čestica] mijenjala tijekom godina, a po mišljenju suda čak i u razdoblju prije nego što je prednik tuženika tu nekretninu kupio te s tim u vezi sadašnja čkbr. [katastarska čestica] ne odgovara stvarnom stanju kako je trebala biti obzirom na posjed svih nekretnina u tom dijelu k. o. [katastarska općina], a na što upućuje i samo očitovanje Ureda za katastar Varaždin od 2. kolovoza 2019. To nastavno znači da ustvari službene evidencije (katastar, zemljišne knjige) nisu pratile promjene koje su se događale na terenu.

10. Upravo iz prednjih navoda te utvrđenja suda iz provedenih dokaza kako saslušanja većine svjedoka te tužiteljice osobno, ali i službenih podataka iz katastra kao i nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka sud je utvrdio da je doista tužiteljica vlasnica točno određenog dijela sadašnje čkbr. [katastarska čestica], a koji realni dio je i naznačen u skici mjerničkog vještaka sa lista 187 i označen slovima A-B-C-D-E-F-G-A i iznosi 274 m2. To je sud zaključio iz iskaza saslušanih svjedoka koji su posebno naprijed naznačeni te same tužiteljice te koji su decidirano iskazali da je upravo tužiteljica odnosno njezini prednici posjedovali i koristili predmetnu nekretninu i ustvari da su se promjene na toj nekretnini počele događati nakon smrti tužiteljičinog oca. Sud smatra da za navedeno utvrđenje nije od biti što ta nekretnina nije bila posebno u cijelosti provedena kroz katastarski operat dakle i u pisanom dijelu i u planu već je tek postojala i to samo u jednom razdoblju u planu, jer iz provedenih dokaza i to kako dokumentacije tako i iskaza svjedoka je sud nedvojbeno utvrdio da je doista taj dio nekretnine bio u posjedu tužiteljičine obitelj i to u jednom dužem razdoblju, a sigurno od kada je otac tužiteljice kupio i suvlasnički dio svog brata BE ĆE 1963. i kada je ustvari stekao posjed i vlasništvo nad većinom nekretnine koje su bile u posjedu i vlasništvu svog oca BE. Sud smatra da je doista taj sporni dio bio dio jedne od naslijeđene nekretnine od strane tužiteljičinog oca, a sada i tužiteljice i to obzirom na položaj te popis nekretnina kao ostavinske imovine iza pok. PE, ali i iz kupoprodajnog ugovora zaključenog između PE i ĆE bi ustvari mogao biti dio stare čkbr. [katastarska čestica], a koja čestica se sada upire također u ovu čkbr. [katastarska čestica] zajedno sa čkbr. [katastarska čestica] te 123/1. Međutim iz provedenih dokaza se ne može navedena pretpostavka sa sigurnošću i potvrditi, ali je sigurno nedvojbeno utvrđeno da je doista tužiteljica zajedno sa svojim prednicima koristila i posjedovala upravo ovaj sporni dio koji je u stvarnosti predstavljao zasebnu nekretninu u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] te je formalno priključen sadašnjoj čkbr. [katastarska čestica] tek intervencijom Ureda za katastar 2019. i to bez provjere na terenu. S tim u vezi se napominje da sud nije prihvatio kao istinite i uvjerljive iskaze niti tuženika, a niti svjedoka IE i UI, a koji su iskazivali jedini u korist tuženika budući je ipak IE otac tuženika, a MI šogor tuženika jer iz iskaza ostalih saslušanih svjedoka osim svjedokinje KE te ŽE proizlazi da je ovaj sporni dio nekretnine predstavljao zasebni dio nekretnine koji je bio u vlasništvu i posjedu tužiteljice i njezine obitelji. Navedeno proizlazi i iz iskaza svjedoka GI u kojem izričito navodi da je upravo tužiteljica bila pozvana na čišćenje te sporne nekretnine od njega kao komunalnog redara Općine Vidovec dok je prednik tuženika IE bio pozvan na čišćenje nekretnine koja se proteže od te nekretnine pa prema glavnoj cesti. Isto tako vezano na skici koja se nalazi u spisu na listu 58, a koja je sastavljena po svjedoku DI se mora navesti da je ista sastavljena 2019. i nekretnina je ucrtana isključivo prema granicama kako ju je pokazao IE, dakle zainteresirana stranka. Stoga po mišljenju suda ta skica nije niti relevantna za ishod ovog postupka. Što se tiče skice koja se nalazi na listu 53 spisa koja je sačinjena po mjerniku VI i datira iz prosinca 2019. se navodi da ta skica prikazuje sadašnju čkbr. [katastarska čestica] nakon intervencije u Uredu za katastar kako je to naznačeno u dopisu sa listova 9-10 spisa te po mišljenju suda i ta skica ne pokazuje stvarno stanje, a stvarno stanje je takvo da je nedvojbeno postojala posebna nekretnina s južne strane čkbr. [katastarska čestica] i to upravo ova 123/4 koja iz nepoznatih razloga nije na pravilan način uvedena i u popis nekretnina u katastru već je tek ucrtana u katastarski plan. No to ne umanjuje činjenicu da je ta nekretnina doista postojala kao samostalna nekretnina i da je istu posjedovala obitelj tužiteljice, a sada tužiteljica. Uostalom prednje proizlazi upravo iz očitovanja Ureda za katastar Varaždin u kojem očitovanju i upućuju da bi se svakako trebala provesti provjera i na terenu te potom urediti makar stanje u katastru, a stanje u zemljišnim knjigama bi ostalo i dalje nesređeno. Sve to zajedno daje zaključak da doista je do ove situacije kakva je danas tj. nepostojanja čkbr. [katastarska čestica] u službenim evidencijama i katastra i zemljišnih knjiga došlo iz razloga što se stvarno stanje nije redovito provodilo u evidencijama katastra već tek djelomično, a što je sve kasnije dovelo i do zabune o realnim oblicima i površinama sadašnjih nekretnina. Sud smatra da je tuženik zajedno sa svojim prednikom ustvari iskoristio tu nesređenu situaciju i jednostavno pripojio svojoj nekretnini površinu koju je netko uživao i posjedovao. Imajući u vidu da je tužiteljica stekla vlasništvo predmetne sporne nekretnine nasljedstvom te da je ta nekretnina prije toga bila u vlasništvu njezinog oca PE koji ju je također stekao djelomično nasljedstvom, a djelomično kupnjom od brata, a prije toga u vlasništvu njezinog djeda BE, sud je zaključio da su ustvari promjene na tom kompleksu nekretnina započele još i prije nego što je tužiteljičin otac postao vlasnikom, ali također nisu bile evidentirane u službenim evidencijama, što je ustvari dovelo do situacije da je prednik tuženika IE kupio cijelu čkbr. [katastarska čestica] kakva je bila tada upisana u zemljišnim knjigama iako je stanje na terenu obzirom na provedene dokaze već tada bilo drugačije, na što upućuje i preslika zemljišnoknjižnog plana sa lista 107 spisa, a iz kojeg se jasno vidi da se radi o starijem planu. Isto tako iz naprijed navedenog očitovanja Ureda za katastar je vidljivo da je sporna čkbr. [katastarska čestica] formirana tek 1994. u obliku kako to tužiteljica tvrdi i do tada nije bila formirana kao zasebna parcela, na što upućuje i popis katastarskih čestica iz 1967., 1981. i 1989. (listovi 105-106 spisa) iako iz navedenog popisa proizlazi da su tadašnje čkbr. [katastarska čestica], koje se ustvari upiru u spornu čkbr. [katastarska čestica], bile podijeljene na više različitih kultura odnosno posjednika. Konačno iz preslike iz katastarskog plana iz 2015. sa lista 104 spisa je jasno vidljivo da sporna čkbr. [katastarska čestica] postoji i to u točno određenom obliku kako to tvrdi tužiteljica, a u tom planu je vidljivo da se čestice čkbr. [katastarska čestica] protežu do [adresa] dok u skici VI iz prosinca 2019. bi u tom gornjem dijelu prema ulici između tih nekretnina i ulica se nalazile neke druge nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica] iznad čkbr. [katastarska čestica] te 123/4, 123/5, 123/6 i 123/7 iznad čkbr. [katastarska čestica] i konačno čkbr. [katastarska čestica] iznad čkbr. [katastarska čestica], iako iz svih dokumenata jasno proizlazi da konkretno čkbr. [katastarska čestica] nikada nije bila u popisu katastarskih čestica za k. o. [katastarska općina], a do te skice se mogla vidjeti jedino u obliku kako je to naznačeno u preslici plana iz 2015.

11. Dakle imajući sve prednje u vidu sud je nedvojbeno utvrdio da je upravo tužiteljica vlasnica sporne nekretnine koja sada predstavlja dio sadašnje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je tužiteljica navedenu nekretninu stekla nasljeđivanjem, a koji način stjecanja se i propisuje kao zakonit način stjecanja vlasništva prema odredbi iz čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 (pročišćeni tekst) - dalje ZV) s tim da je njezin prednik, otac BI, tu nekretninu stekao također djelomično nasljeđivanjem, a djelomično temeljem pravnog posla (kupoprodajni ugovor), a to u smislu čl. 115. st. 1. ZV i da je nedvojbeno ta nekretnina u posjedu obitelji tužiteljice još za života njezinog djeda BE od kojeg su stekli vlasništvo te nekretnine i BI i SI. Tužiteljica je po mišljenju suda ustvari posjedovala nesmetano tu nekretninu do 2016. kada je obitelj tuženika prvi put izvršila određene radnje na toj nekretnini, a kako to proizlazi iz odvjetničke opomene od 7. srpnja 2016. (list 17 spisa) i po kojoj opomeni su prestali sa navedenim radnjama. No tijekom 2019. su ponovno izvršili određene radnje na toj nekretnini i što je po mišljenju suda konačno i dovelo do pokretanja novog postupka jer obitelj tuženika nije postupila po opomeni od 16. srpnja 2019. (list 18 spisa). Uostalom i sama tužiteljica navodi prednje u činjeničnom opisu tužbe. Sud je inače u cijelosti prihvatio iskaz tužiteljice kao i iskaze svjedoka EE, ĐE, RE, ŠE, ZE, FE, OE, LE, ČE, TE i GI, smatrajući da su isti logično i uvjerljivo iskazivali u vezi predmeta spora i ti iskazi nisu dovedeni u sumnju tvrdnjama tuženika kao ni ostalim provedenim dokazima od strane suda, dok nije prihvatio iskaze svjedoka IE i UI pa i samog tuženika, za koje smatra da su neistinito iskazivali. Što se tiče iskaza svjedoka ŽE i KE se napominje da sud smatra da su ti iskazi irelevantni za iskaz ovog postupka kao i uostalom cjelokupna dokumentacija koja se odnosi na izgradnju trafostanice u naselju Cargovec te sjednice Općinskog vijeća Općine Vidove. Sud je također prihvatio kao istinit i uvjerljiv iskaz DI koji također nije doveo u sumnju iskaz tužiteljice. Konačno sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka Bojana Škvorca kao i njegova očitovanja sa pripadajućom dokumentacijom smatrajući da je navedeni nalaz dan temeljem stručnog znanja i iskustva mjerničkog vještaka te i dokumentiran dokumentacijom dostavljenom uz nalaz, a temeljem koje dokumentacije je sud uvažavajući i ostale provedene dokaze utvrdio osnovanost tvrdnje tužiteljice. Sam nalaz nije doveden u sumnju tvrdnjama tuženika, niti ostalim provedenim dokazima. Upravo iz njegovog očitovanja od 16. listopada 2022. (list 146 spisa) proizlazi da je i moguća parcelacija sadašnje čkbr. [katastarska čestica] na dvije nekretnine (tužiteljičinu i tuženikovu), a navedeno nije isključeno niti pojašnjenjem Ureda za katastar od 2. kolovoza 2019. (listovi 9-10 spisa). Što se tiče dokaze koje sud posebno ne spominje sud smatra da su isti irelevantni za ishod ovog postupka. Ujedno se ovdje dodaje da je tuženik tijekom cijelog postupka predlagao saslušanje svjedoka VI, ali je ipak na posljednjem ročištu predložio uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu i zaključenje glavne rasprave, a koji prijedlog po mišljenju suda sadrži u sebi odustanak od saslušanja tog svjedoka pa stoga sud nije saslušao tog svjedoka.

12. Budući je sud dakle utvrdio da je tužiteljica stekla na zakonit način vlasništvo sporne nekretnine te da se u posjedu te nekretnine nalazila uključujući i svoje prednike preko 50 godina te je i parcelacija sadašnje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] moguća to je dakle i usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice kako je konačno postavljen i presudio kao u izreci.

13. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP-a. Sud je tužiteljici dosudio trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, a to prema tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23-dalje OT), zatim trošak sastava triju obrazloženih podnesaka (24. studenog 2021., 25. listopada 2022. i 14. travnja 2022.) svaki puta u iznosu od 200,00 eura prema tbr. 8. toč. 1. OT, trošak zastupanja na deset ročišta kod suda uključujući i očevid svaki puta u iznosu od 200,00 eura prema tbr. 9. toč. 1. OT, te trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 26,54 eura i na presudu u iznosu od 53,09 eura te konačno trošak sudskog očevida u iznosu od 385,00 eura. Tužiteljici je sveukupno priznat iznos od 3.264,63 eura. Sud je tužitelju dosudio troškove sukladno odredbi iz čl. 155. ZPP-a. Svi zatraženi troškovi su dosuđeni prema važećoj OT.

U Varaždinu 12. lipnja 2025.

Sutkinja

Lidija Krašek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

Ukoliko je stranka bila uredno obavještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obavještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

U razdoblju od 1. – 15. kolovoza rokovi za žalbu ne teku.

Dostaviti:

1/ Odvjetnica Jasmina Tot Solina, Varaždin (za tužiteljicu)

2/ Odvjetnik Domagoj Krpina, Varaždin (za tuženika)