REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] T 5

Poslovni broj: Us I-934/2024-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. TIB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2. TI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani opunomoćeniku Bruni Čohilju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije – Ispostava Pazin, KLASA: UP/I- 362-02/24-02/407, URBROJ: 443-02-01-17-24-6 od 13. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/407, URBROJ: 443-02- 01-17-24-6 od 13. svibnja 2024. naređeno je tužiteljima da u roku od 15 dana uklone bespravno izgrađene građevine, i to metalnu nadstrešnicu, postavljenu na betonsku ploču, visine prizemlja (hmax=2,60m), tlocrtnih dimenzija 7,3m x 4,80m, drvenu nadstrešnicu postavljenu na tlo, visine prizemlja (hmax=2,90 m), tlocrtnih dimenzija 4,7m x 4,5m, te drvenu građevinu, visine prizemlja (hmax=2,20 m), tlocrtnih dimenzija 2,55m x 1,65 m, postavljenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naselje Seget, bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja, na području koje prema Prostornom planu uređenja Grada Umaga predstavlja „ostalo poljoprivredno tlo – šume i šumsko zemljište“, na tlu oznake "ostalo poljoprivredno tlo – šume i šumsko zemljište" (t. 1.), te je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka 11. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na predmetnoj nekretnini, koja je obustava na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja (toč. 2.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (toč. 3.-7.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelji u tužbi i kasnijem tijeku spora ističu da im nije dana mogućnost sudjelovanja i očitovanja, budući da protivno čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) nisu obaviješteni o održavanju očevida i provođenju inspekcijskog nadzora. Ističu da se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je tuženik izvršio uvid u dokumentaciju Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Umaga, u koju dokumentaciju tužitelji nisu imali mogućnost uvida. Navode da je tuženik evidentirao postojanje drvene građevine dimenzija 2,55 x 1,65 m koje na nekretnini nema, dok evidentirane nadstrešnice nisu građevine za građenje kojih bi bila potrebna izvršna građevinska dozvola. Ukazuju da je 2. -tužitelj TI u očitovanju naveo da se na nekretnini nalaze samo nadstrešnice, dok da 1. -tužiteljici nije omogućeno produženje roka za očitovanje. Nastavno ističe da su tužitelji slovenski državljani koji govore i razumiju slovenski jezik, dok hrvatski jezik ne govore i ne razumiju, te je u postupku povrijeđeno njihovo pravo na služenje materinjim jezikom. Zaključno ističu da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da se ne izvode građevinski radovi, te da je stoga nezakonito postavljen službeni znak kojim se obustavlja daljnje građenje. Tužbenim zahtjevom predlažu da Sud poništi pobijano rješenje tuženika i tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužiteljima.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 29. svibnja 2025., i to u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 11. travnja 2024. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/407, URBROJ: 443-02-01-17-24-1 (dalje: zapisnik). Iz zapisnika proizlazi da je neposrednim opažanjem inspektora utvrđeno da se na navedenoj nekretnini u vlasništvu tužitelja nalazi izgrađene građevine opisane u tom zapisniku i izreci pobijanog rješenja, pri čemu je zapisniku priložena skica lica mjesta i fotografije lica mjesta, iz kojih je vidljivo da nadstrešnice služe natkrivanju kamp kućica. Nastavno je izvršenim uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Umaga utvrđeno kako se navedena nekretnina nalazi izvan građevinskog područja, na tlu oznake "ostalo poljoprivredno tlo – šume i šumsko zemljište". Također, izvršen je uvid u dokumentaciju nadležnog Odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Umaga te je utvrđeno da za građenje predmetne građevine nije izdana izvršna građevinska dozvola. Predmetni Zapisnik s prilozima dostavljen je tužiteljima zajedno s dopisom od 22. travnja 2024. kojim ih se poziva da se očituju o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari. Na poziv javnopravnog tijela 2.-tužitelj TI dostavio je podnesak u kojem navodi da je predmetno zemljište kupio otac u ime njega i njegove sestre (1.-tužiteljice) 26. kolovoza 1976., te da su nadstrešnicu (A) i objekt (C) postavili odmah potom, dok je druga nadstrešnica postavljena 1997., a potom 2021. obnovljena. Nastavno, 1.-tužiteljica je odgovorila podneskom putem opunomoćenika (odvjetnika) od 2. svibnja 2025., te predložila odgodu radi dostave očitovanja.

8. Iz spisa upravnog postupka nastavno proizlazi da je 1. -tužiteljica nakon donošenja pobijanog rješenja dostavila očitovanje, u kojem je navela da drvena građevina opisana u pobijanom rješenju ne predstavlja građevinu već poljski wc.

9. Među strankama nije sporna lokacija spornih objekata (građevina), kao i da su tužitelji vlasnici istih. Međutim, sporno je, predstavlja li objekt opisan kao „drvena građevina“ građevinu (1.-tužiteljica tvrdi da je riječ o poljskom wc-u), te jesu li tužitelji za gradnju istih bili dužni ishodovati građevinsku dozvolu. Također je sporno je li tužiteljima u postupku omogućeno sudjelovanje i očitovanje u postupku, te je li povrijeđeno pravo tužitelja na služenje vlastitim jezikom. Konačno, sporno je, je li tuženik zakonito naredio obustavu daljnjeg građenja.

10. Prema članku 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128. -130. tog zakona, koje su precizirane odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik.)

11. U bitnome jednake odredbe sadržavali su i ranije važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 10/12, 55/12, 80/13, 153/13, 78/15), Zakon o gradnji („Narodne novine“ br. 175/03, 100/04, 76/07, 101/07, 106/07, 86/08, 152/08), Zakon o gradnji („Narodne novine“ 32/99, 57/99, 75/99, 17/01, 47/03, 175/03, 76/07), Zakon o gradnji („Narodne novine“ 77/92, 82/92, 6/93, 29/94, 33/95, 91/96, 52/99), Zakon o izgradnji objekata („Narodne novine“ 52/81 sa daljnjim izmjenama) i Zakon o izgradnji objekata („Narodne novine“ br. 20/75), čija bi primjena eventualno dolazila u obzir s obzirom na navode tužitelja o vremenu gradnje.

12. Prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji, građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

13. Prema stavu ovoga Suda, sporni objekt iz predmeta ovoga spora, opisan u izreci osporenog rješenja i zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru kao drvena građevina, nedvojbeno se nalazi na predmetnoj nekretnini, a što proizlazi kako iz fotografija koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, tako i navoda 2.-tužitelja iz dostavljenog očitovanja, a također i iz naknadno očitovanja 1.-tužiteljice, koja potvrđuje da se sporni objekt nalazi na nekretnini, no smatra da time što isti po funkciji služi kao poljski wc isti ne predstavlja građevinu. Međutim, iz fotografija i zapisnika nedvojbeno proizlazi da isti predstavlja drvenu građevinu u smislu citirane odredbe čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji, pri čemu okolnost što se isti eventualno koristi u higijenske svrhe ne mijenja to svojstvo istoga.

14. Stoga je riječ o građevini u smislu citirane odredbe Zakona o gradnji, koja se ne može podvesti pod iznimke iz čl. 128.-130. Zakona o gradnji, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te se stoga gradnji sporne građevine moglo pristupiti tek na temelju pravomoćne ili barem izvršne građevinske dozvole.

15. Vezano uz daljnje navode tužitelja o mogućnosti gradnje preostalih zatečenih građevina (nadstrešnica) bez građevinske dozvole, ističe se da odredba čl. 106. Zakona o gradnji predstavlja generalno pravilo sukladno kojemu je za gradnju svake građevine nužno ishoditi izvršnu građevinsku dozvolu, dok su pojedine iznimke od tog pravila propisane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23). Međutim, kako trenutno važeći Pravilnik, tako i njegovi prethodnici, mogućnost gradnje nadstrešnice bez građevinske dozvole vezuju uz postojanje građevne čestice postojeće zgrade, odnosno građevne čestice zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade (čl. 2. st. 1. t. 1.c) Pravilnika), odnosno uz namjenu držanja stoke i drugih životinja (čl. 2. st. 1. t. 18. Pravilnika). Međutim, u konkretnom slučaju ne radi se o takvim situacijama, budući da predmetne nadstrešnice nisu izgrađene na građevnoj čestici postojeće zgrade, te služe za natkrivanje kamp kućica.

16. Nastavno, prema odredbi čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

17. Budući da tužitelji za gradnju spornih građevina nisu ishodili akt za gradnju odnosno pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu u smislu citirane odredbe čl. 106. Zakona o gradnji, to je tužiteljima kao vlasnicima zakonito osporenim rješenjem naređeno uklanjanje istih na temelju citirane odredbe čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu.

18. Nastavno, ne mogu se prihvatiti kao osnovani navodi tužitelja da im u postupku nije omogućeno sudjelovanje i očitovanje, kao i da im je povrijeđeno pravo na služenje vlastitim jezikom. Naime, tužiteljima je dostavljen zapisnik s inspekcijskog pregleda zajedno s pozivom na očitovanje, koja su pismena sukladno čl. 14. ZUP-a, koja propisuje da se postupak vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, zakonito sastavljena na hrvatskom jeziku, te je 2.-tužitelj i svoje očitovanje dostavio na hrvatskom jeziku. Osim toga, tužitelji su i u postupku i u ovome sporu zastupani po kvalificiranom opunomoćeniku, odvjetniku registriranom u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, koji poznaje hrvatski jezik i pismo, te se stoga ne može prihvatiti prigovor tužitelja. Stoga proizlazi da je tužiteljima prije donošenja pobijanog rješenja omogućeno očitovanje o svim relevantnim okolnostima i sudjelovanje u postupku (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi posl.br. Usž-915/2024-2 od 6. studenog 2024., Usž-3719/2024-2 od 20. studenog 2024.).

19. Pritom nije postojala obveza nadležnog inspektora da tužitelje obavijesti o provođenju inspekcijskog pregleda i pozove na sudjelovanje u istome, budući da navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju u smislu čl. 68. ZUP-a o kojoj je stranku potrebno prethodno obavještavati i bez čije se u prisutnosti (osim u iznimnim slučajevima) ne može provesti; već predstavlja procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje, već je za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

20. Vezano uz navode tužitelja da im u postupku nije omogućen uvid u dokumentaciju nadležnog Upravnog odjela na koju se tuženik poziva, ističe se da je iz zapisnika o nadzoru razvidno da se radi o obavijesti nadležnog tijela da za gradnju spornih građevina nije izdan akt za gradnju, a koju okolnost tužitelji i ne spore.

21. Zaključno, neosnovani su i prigovori tužitelja glede izrečene mjere obustave daljnjeg građenja. Naime, iz dokumentacije u spisu proizlazi da predmetno građenje nije prijavljeno, pa je stoga zakonito tuženik na temelju čl. 119. u svezi čl. 113. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu tužiteljima kao vlasnicima izrekao mjeru obustave građenja, te navedeno utvrdio pobijanim rješenjem.

22. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

23. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužiteljima, koji su u cijelosti izgubili predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 12. lipnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Bruni Čohilju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8