REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] L 5

Poslovni broj: Us I-729/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sandra Marković, Sidonija Grbavac i Dino Gliha, odvjetnici u Zagrebu, Ulica kneza Mutimira 1, protiv tuženika Državne geodetske uprave, OIB: 84891127540, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Puli, OIB: 43539267895, Pula, Rovinjska 2a, radi provedbe elaborata, 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/23-07/759, URBROJ: 541-11/6-24-2 od 25. ožujka 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Buje-Buie KLASA: UP/I-932-07/23-02/562, URBROJ: 541-29/1-23-6 od 25. listopada 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula- Pola, Odjela za katastar nekretnina Buje-Buie KLASA: UP/I-932-07/23-02/562, URBROJ: 541-29/1-23-6 od 25. listopada 2023. ostavljeno je na snazi rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Buje-Buie KLASA: UP/I-932-07/22-02/31, URBROJ: 541-29-02/2- 22-2 od 20. siječnja 2022.

2. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/23-07/759, URBROJ: 541-11/6-24-2 od 25. ožujka 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja od 25. listopada 2023. kao neosnovana.

3. Tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu ovom sudu u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika. U istoj ističe kako je podnošenju upravne tužbe prethodio upravni postupak u kojemu prednica tužiteljice nije imala mogućnost sudjelovanja, a čije je provođenje rezultiralo provedbom rješenja kojim se, uz mnoge druge nepravilnosti, veličina zemljišne čestice u njezinom vlasništvu smanjuje za oko 181,63 m2. Nakon što je tužiteljica podnijela prijedlog za obnovu tog postupka, prvostupanjsko je tijelo održalo raspravu povodom podnesenog prijedloga te u konačnici rješenje doneseno u postupku čija se obnova zahtijevala ostavilo na snazi, argumentirajući da je prednici tužiteljice bilo omogućeno sudjelovati u prvotnom postupku. Tuženik je pak procijenio da stranci nije bila dana mogućnost sudjelovanja u tom postupku, ali da je navedeno ispravljeno raspravom provedenom povodom samog prijedloga za obnovu postupka. Ovakvim je postupanjem tužiteljici nedvojbeno povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav RH) te čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje: Konvencija), a posljedično i pravo na vlasništvo zajamčeno čl. 48. Ustava te čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Tužiteljica, citirajući zakonske odredbe čl. 126. i 127. ZUP-a, ponavlja da je tuženik potpuno neosnovano utvrdio da je prvostupanjsko tijelo obnovilo postupak. Naime, u zapisniku o provedenoj usmenoj raspravi od 17. listopada 2023. KLASA: UP/I 932-07/23-02/562, URBROJ: 541-29/1-23-5 očito je da je riječ o kratkom, formalnom "raspravljanju" povodom podnesenog prijedloga za obnovu postupka. Zapisnik se sastoji od svega pola stranice, rasprava je održana u prostorijama Područnog ureda za katastar Pula, zaveden je pod novim poslovnim brojem u odnosu na stari postupak i u njemu stoji "(n)akon upoznavanja sa predmetom, opunomoćenica u potpunosti ostaje kod argumentacije iz prijedloga za obnovu upravnog postupka". Tužiteljica je shvaćanja da se ova "rasprava" ne može smatrati obnovom postupka, s obzirom na to da je, i iz samog uvoda zapisnika, ali i njegovog sadržaja, očito da je riječ o raspravi povodom prijedloga tužiteljice za obnovu postupka, čiji je cilj bio razmotriti potrebu za obnovom (kako je to predviđeno čl. 126. st. 2. ZUP-a). Ipak, čak i da se prihvati da je prvostupanjsko tijelo raspravom od 17. listopada 2023. doista „obnovilo“ postupak, koristeći se mogućnosti iz čl. 126. st. 4. (premda ni za takvo postupanje nisu bili ispunjeni Zakonom propisani uvjeti), onda je isto obavilo potpuno pogrešno. Naime, u tom bi slučaju, kako je prihvatilo i drugostupanjsko tijelo, razlog za obnovu postupka predstavljala nemogućnost stranke da sudjeluje u postupku, zbog čega bi i dalje ostalo nejasno kako se davanjem mogućnosti stranci da se „upozna“ s onim što je bilo u postupku „popravlja“ činjenica njezinog prvotnog nesudjelovanja. Opće je poznato da svaki postupak u kojemu se odlučuje o pravima i interesima stranke mora biti kontradiktoran, stranke u njemu moraju imati jednak položaj, stranka mora imati mogućnost iznijeti sve činjenice i tvrdnje, odnosno, ukratko, sudjelovati u njemu. Upravo je činjenica sudjelovanja ono što stranku razlikuje od osobe koja nema status stranke u postupku. „Upoznati“ se s predmetom može svaka treća osoba, dok sudjelovati može i mora ona osoba o čijim se pravima i interesima u tom postupku odlučuje.

4. Nastavno, tužiteljica detaljno iznosi argumentaciju opravdanosti prijedloga za obnovu postupka u kojem je doneseno rješenje od 20. siječnja 2022., kojim je izvršena promjena podataka u katastarskom operatu („dioba ili spajanje katastarskih čestica i evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra“) za k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 3261 m2, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Buje Općinskog suda u Pazinu i koja je susjedna česticama k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Ono što u rješenju nije bilo eksplicitno (nominalno) navedeno, ali kao nesporno proizlazi iz njegova sadržaja je to da je njime izvršeno i evidentiranje u katastru novih, na terenu obilježenih, međa između k. č. br. [katastarska čestica] te k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. U postupku donošenja rješenja prema njegovoj dostavnoj naredbi kao stranke sudjelovali su Grad Buje, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Čista voda projekt d.o.o. iz Savudrije, Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu i Tvornica cementa Umag d.o.o. iz Umaga, dok ŽD (prednica tužiteljice), odnosno LD u tom postupku nisu sudjelovale niti su imale takvu mogućnost. Nezakonitost predmetnog rješenja od 20. siječnja 2022. posljedica je nezakonitosti Geodetskog elaborata, br. 538/21 od 12. prosinca 2021. (br. elaborata iz Zbirke GE: 1/2022), potvrđenog od katastra potvrdom KLASA: 932-06/21-02/990, URBROJ: 541- 29-03/2-22-6 od 7. siječnja 2022. Geodetski elaborat za potrebe provođenja u katastru zemljišta u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, evidentiranja pomorskog ili vodnog dobra na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (Mbr: 301981), br. 538/21 od 12. prosinca 2021. izradio je Geodetski ured Matija d.o.o. iz Umaga, Valica, Barboj 36 (SD i TD, obojica dipl. ing. geod.). Pozivom od **.**.2021. ŽD (kao nositeljica prava na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) pozvana je na uvid u geodetski elaborat 9. rujna 2021. u 10.00 sati. U pozivu je podebljanim slovima bila istaknuta potpuno neistinita napomena: „za Vaše katastarske čestice, podaci o adresi, načinu uporabe i površini ostaju nepromijenjeni“. Naime, točno je da su u alfanumeričkom dijelu katastra podaci o k. č. br. [katastarska čestica] ostali nepromijenjeni jer ona nije „formalno“ bila predmetom elaborata. Međutim, u grafičkom dijelu katastra promjena je jasno vidljiva, čak i iz kopije katastarskog plana, na način da rezultira promjenom oblika i smanjenjem površine k. č. br. [katastarska čestica], s tim da je promjena vidljiva i u alfanumeričkom dijelu katastra prilikom izrade i provedbe u katastru prvog geodetskog elaborata za ovu česticu jer je izmjerom na terenu utvrđeno da ista ima cca 181,63 m2 manju površinu od površine evidentirane u katastru, što se „objasnilo“ greškama u staroj izmjeri. Stoga je teško zaključiti o bilo kojem drugom razlogu ovakve napomene, osim obmane vlasnice kojoj se oduzima dio zemljišta. Ukazujući na pogrešno i/ili netočno odnosno lažno navedene činjenice u Izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, zaključno tužiteljica ističe kako je do faktičnog smanjenja oblika i površine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cca 181,63 m2, prijašnje vlasnice BD, a sadašnje vlasnice LD, došlo pogrešnim i nezakonitim obilježavanjem međa na terenu između k. č. br. [katastarska čestica] te k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], odnosno proizvoljnim određivanjem novih međa od strane Geodetskog ureda Matija d.o.o. iz Umaga, Valica, Barboj 36 (SD i LDU, obojica dipl. ing. geod.) o čemu je isti ured izradio nezakoniti geodetski elaborat, br. 538/21 od 12. prosinca 2021., kojim se u grafičkom dijelu katastarskog operata smanjuje oblik i površina k. č. br. [katastarska čestica], ali isti u alfanumeričkom dijelu katastarskog operata ostaju nepromijenjeni te navedeno pokušao prikriti (opravdati) nominalnim označavanjem geodetskog elaborata kao da je isti izrađen samo za potrebe provedbe promjena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

5. Slijedom navedenog, tužiteljica tužbenim zahtjevom predlaže sudu poništiti rješenje tuženika i prvostupanjskog upravnog tijela te predmet vratiti na ponovni postupak.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

7. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu pridružila se navodima tuženika iz odgovora na tužbu te predložila odbiti tužbeni zahtjev.

8. U tijeku spora održana je rasprava 28. svibnja 2025. u nazočnosti opunomoćenika tužiteljice te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe.

9. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika u tijeku spora je izvršen uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnoga postupka i ovog spora.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

11. Odredbom čl. 123. st. 1. toč. 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku.

12. Odredbom čl. 126. st. 3. ZUP-a propisano je da ako nadležno tijelo ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu postupka ili po službenoj dužnosti utvrdi da postoje razlozi za obnovu postupka, da će donijet rješenje kojim će dopustiti obnovu postupka i odrediti u kojem će se opsegu postupak obnoviti, a u st. 4. je propisano da kad je to prema okolnostima slučaja moguće i ako je u to interesu ubrzanja postupka, nadležno će tijelo, čim utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći posebno rješenje kojim se obnova dopušta.

13. Odredbom čl. 127. st. 1. ZUP-a propisano je da nakon provedene obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka. Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rješenjem, u kojem će slučaju, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.

14. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrđeno je da je prvostupanjsko upravno tijelo, povodom prijedloga tužiteljice za obnovu upravnog postupka provedbe elaborata izrađenog u svrhu evidentiranja pomorskog dobra i diobe ili spajanja katastarskih čestica u katastarskom operatu, utvrdilo da je tužiteljici povrijeđeno pravo na sudjelovanje u upravnom postupku provedbe elaborata, nakon čega je prvostupanjsko tijelo na temelju citirane odredbe čl. 126. st. 4. ZUP-a odmah poduzelo one radnje u upravnom postupku koje se imaju obnoviti, odnosno zakazalo ročište za 17. listopada 2023. na koju je pozvalo tužiteljicu i Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, radi uvida u dokumentaciju sadržanu u spisu predmeta upravnog postupka odnosno upoznavanja s predmetom te joj je omogućilo da se nakon navedenog očituje. Pri tome se napominje kako je prvostupanjsko tijelo u obrazloženju rješenja jasno i nedvojbeno navelo da je okolnost na kojoj se temelji zahtjev za obnovu učinjena vjerojatnom, sukladno zakonskoj definiciji odredbe čl. 126. st. 1. ZUP-a, a nakon čega je, ispitujući da li okolnosti, odnosno dokazi koji su izneseni kako razlog za obnovu mogu dovesti do drugačijeg rješenja, između ostalog utvrdilo da je prednica tužiteljice bila pozvana na predočavanje elaborata pozivom od 2. rujna 2021., što priznaje i sama tužiteljica u tužbi (doduše navođenjem drugog datuma poziva). Navedeno utvrđenje prvostupanjskog tijela o sudjelovanju prednice tužiteljice u postupku izrade elaborata, tužiteljica pogrešno smatra utvrđenjem prvostupanjskog tijela da je prednici tužiteljice dana mogućnost sudjelovanja u upravnom postupku. Slijedom navedenog, tužbeni navodi u navedenom dijelu ocijenjeni su neosnovanima.

15. S obzirom da je prvostupanjsko upravno tijelo utvrdilo postojanje uvjeta za obnovu te bez donošenja rješenja dopustilo obnovu zakazavši ročište uz pozivanje tužiteljice na isto, sve sukladno čl. 125. st. 4. ZUP-a, navodi tužiteljice koji se odnose na povredu pravila postupka u navedenom dijelu ukazuje se neosnovanima.

16. Nadalje, ocijenivši navode iz prijedloga za obnovu postupka tužiteljice prvostupanjsko tijelo utvrdilo je da isti nemaju utjecaja na izdano rješenje od 20. siječnja 2022. te je isto ostavilo na snazi, sve sukladno čl. 127. st. 1. ZUP-a.

17. Po stavu suda, zakonito je u upravnom postupku utvrđeno da nije bilo uvjeta da se u obnovi postupka izdano rješenje od 20. siječnja 2022. poništi ili ukine jer okolnosti koje je iznijela tužiteljica nisu takve da utječu na zakonitost donesenog rješenja.

18. Naime, odredbom čl. 14. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj: 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19, 83/23) propisano je da granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice. Također, st. 6. i 7. istog članka propisano je da se protiv rješenja Povjerenstva za granice Ministarstva može uložiti žalba Ministarstvu te da postupak, kriterije za utvrđivanje granice pomorskog dobra i sastav županijskog povjerenstva za granice propisuje Vlada Republike Hrvatske.

19. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrđeno je da su rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Povjerenstva za granice KLASA: UP/I-342- 22/21-01/321, URBROJ: 530-03-21-2 od 15. studenog 2021. i rješenje istog tijela KLASA: UP/I-342-22/21-01/301, URBROJ: 530-03-21-3 od 25. studenog 2021., kojima su utvrđene granice pomorskog dobra na dijelu k. č. br. [katastarska čestica], odnosno k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], postala pravomoćna i izvršna 6. prosinca 2021. odnosno 15. prosinca 2021.

20. S obzirom da iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka proizlazi da novoformirana granica temeljem spornog elaborata, odgovara granici pomorskog dobra određenoj citiranim rješenjima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Povjerenstva za granice od 15. studenog 2021. i 25. studenog 2021., a što tužiteljica niti ne spori, pravilno je prvostupanjsko tijelo postupilo donošenjem prvostupanjskog rješenja koje se pobija tužbom u ovom sporu. Naime, sukladno ranije citiranim zakonskim odredbama, granice pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice te stoga nije u nadležnosti tuženika niti prvostupanjskog tijela raspravljati i odlučivati o zakonitosti određivanja granice pomorskog dobra. Naime, prvostupanjsko tijelo je dužno takvu utvrđenu granicu pomorskog dobra, s obzirom da je riječ o posebnom pravnom režimu, evidentirati u elaboratu nove katastarske izmjere onako kako je ona određena rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Povjerenstva za granice, Slijedom navedenog, u ovoj upravnoj stvari ne mogu se s uspjehom isticati prigovori koji se odnose na utvrđivanje granice pomorskog dobra („izmišljena nova (nepostojeća) lomna točka unutar površine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]“ – kako to tužiteljica navodi u tužbi) jer isto nije u nadležnosti prvostupanjskog tijela, a prigovori koje ističe tužiteljica glede izrade elaborata odnosno sudjelovanja tužiteljice prilikom njegove provedbe, nisu od utjecaja na zakonitost prvostupanjskog rješenja, odnosno otklonjeni su u postupku obnove.

21. Slijedom svega prethodno navedenog, u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa su stoga po ocjeni ovog suda upravna tijela pravilno postupila odlučivši kao u osporavanim odlukama, dok prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost istih.

22. Stoga je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

23. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 12. lipnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

- opunomoćenicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sandra Marković, Sidonija Grbavac i Dino Gliha, odvjetnici u Zagrebu, Ulica kneza Mutimira 1

- Državnoj geodetskoj upravi, Zagreb, Gruška 20,

- Županijskom državnom odvjetništvu u Puli, Pula, Rovinjska 2a