REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

G. Martinuzzi 2, 52220 Labin

Poslovni broj: R1-167/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, u vanparničnom predmetu predlagateljice ZM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Pazinu, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po ODO u Pazinu, na broj Ip-DO-617/2023, radi uređenja međe, 21. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se međa prema posljednjem posjedovnom stanju prema skici mjerničkog vještaka Branimira Fable od 18. listopada 2024., a koja skica čini sastavni dio ovog rješenja i to između k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice, i k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke, a koja međa ide od točke A – koja je stabilizirana uglom betonskog zida na zapadnoj strani do točke B na istočnoj strani koja je stabilizirana čeličnim klinom i to na završetku postojećeg suhozida koji se pruža prema jugu.

II. Nalaže se protustranci Republici Hrvatskoj, da u roku od 15 dana naknadi predlagateljici na ime troškova mjerničkog vještačenja, uviđaja iznos od 532,84 eura, u roku od 15 dana.

III. Svaka stranka može ostvarivati svoje jače pravo putem parnice, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku glede uređenja međa.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dostavila sudu prijedlog protiv protustranke radi uređenja međa.

2. U prijedlogu navodi da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišno knjižni odjel u Labinu predlagateljica dolazi upisana kao vlasnica nekretnina k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, dok protustranka dolazi upisana kao vlasnica nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti. Nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu predlagateljice, s jedne strane, međusobno graniče s nekretninom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protustranke, s druge strane. Međe u katastarskom operatu između predmetnih nekretnina ne odgovaraju stvarnim međama na terenu. Međa između predmetnih nekretnina je definirana postojećim suhozidom, sve prema fotografiji sa portala google-maps koja se dostavlja u prilogu. S obzirom na to da međe ucrtane u katastarskim mapama ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu predlaže da sud nakon provedenog postupka uredi međe prema posljednjem mirnom posjedu.

3. Protustranka u ovom postupku navodi je suglasna sa dokaznim prijedlogom da se u postupku provede uviđaj uz sudjelovanje vještaka mjernične struke, te kako će daljnja očitovanja u svezi prijedloga za uređenje međe dati na uviđaju, no već sada predlaže da se međa urediti prema katastarskom nacrtu, a sukladno odredbi čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14).

4. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u zk izvadak na stranici 4-9 spisa, na stranici 52-59 spisa, izvod iz katastarskog plana na stranici 10- 11 spis, nalaz stalnog sudskog vještaka Branimira Fable na stranici 63-69 spisa, skica lica mjesta vještaka mjernične struke Branimira Fable na stranici 85 spisa.

5. Iz zk izvatka na stranici 4-5 spisa proizlazi da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] dvorište upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice u cijelosti.

6. Iz zk izvatka na stranici 6-7 spisa proizlazi da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice u cijelosti.

7. Iz zk izvatka na stranici 8-9 spisa proizlazi da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] neplodno, krš, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske u cijelosti.

8. Iz zk izvatka na stranici 52-59 spisa proizlazi da je nekretnina k.o.br. 733 put, upisana u k. o. [katastarska općina] kao javno dobro.

9. Na održanom uviđaju vještak geodetske struke Branimir Fable je na licu mjesta identificirao nekretnine te naveo kako je granica između k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] definirana geodetskim elaboratom izrađenom po INŽENJERING GEOF d.o.o. iz 2017. godine. Isti nosi oznaku RN 34/2017 u arhivu katastra. Ovim elaboratom utvrđene su koordinate omeđenih točaka, te su iste provedene kroz katastarski elaborat. Vještak je ove međne točke privremeno obnovio narančastom bojom za potrebe ovog očevida, a u postupku izrade elaborata stranke su takve međe potpisale i sa njima se usuglasile. Međutim predlagateljica smatra da je međa sporna, s obzirom da ona drži da je međa stari suhozid, a što se može utvrditi neposrednim opažanjem Navodi da se u ovom postupku radi o ispravljanju međa, te da postojanje ranijeg elaborata nije zapreka za vođenje ovog postupka uređenja međa. Protustranka navodi da se u ovom predmetu od strane predlagateljice radi o uzurpaciji zemljišta , te o pokušaju predlagateljice da uzurpaciju ozakoni kroz institut uređenja međa. Protustranka navodi da potpisivanjem elaborata iz 2017., se predlagateljica izjasnila 10. Na održanom uviđaju vještak geodetske struke Branimir Fable je na licu mjesta identificirao nekretnine te naveo kako je granica između k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] definirana geodetskim elaboratom izrađenom po INŽENJERING GEOF d.o.o. iz 2017. godine. Isti nosi oznaku RN 34/2017 u arhivu katastra. Ovim elaboratom utvrđene su koordinate omeđenih točaka te su iste provedene kroz katastarski elaborat. Vještak je ove međne točke privremeno obnovio narančastom bojom za potrebe ovog očevida a u postupku izrade elaborata stranke su takve međe potpisale i sa njima se usuglasile.

11. Na uviđaju je saslušana predlagateljica ZM, ali je prije pokazala među i tvrdi da među predstavlja postojeći suhozid na terenu. Nadalje je navela da smatra da predmetni suhozid predstavlja među kako je pokazala zbog toga, što je to smatrao još njezin djed koji je rođen 1884. a predmetnu kuću je izgradio 1929. Predlagateljica se sjeća da je taj vrt sa postojećim suhozidom predstavljao uvijek pripadak te kuće, a tako je smatrao njezin djed i tako i ona smatra. Predlagateljica pokazuje novi kameni zid koji se nalazi sjeverno gledano od postojećih maslina te tvrdi kako taj zid predstavlja među sa susjednom nekretninom. Taj zid je izgradila njezina sestra. Navodi da spornu površinu, a koja je omeđena suhozidom s istočne strane, kamenim zidom sa sjeverne strane te pravcima koji prolaze kroz točke koje je pokazao geodet, koriste ona i njezin suprug na način da je održavaju, kao i da beru limune koji se nalaze na terenu, i da su oni postavili potporne stupiće. Prije nje, spornu površinu su koristili obitelj Z, njezini prednici, te da ih nikada nitko nije smetao u posjedu, odnosno u korištenju sporne površine, niti im je to itko ikada branio. Predlagateljica ne spori da je potpisala elaborat iz 2017., kojim se utvrđivala građevinska čestica za susjednu k. č. [katastarska čestica], te da je tada mislila da taj elaborat tiče samo te nekretnine, međutim navodi da te godine, mjernički vještak nije došao na teren da bi postavio međašne znakove, odnosno da nije narančastom ili nekim drugim sprejem označio gdje bi bile granice. Limun je posadio njezin otac prije cca 40 godina, i da otac nikoga nije pitao za dozvolu, jer je smatrao da je to njegovo. Stupiće koji se nalaze oko limuna su postavili ona i njezin suprug ove zime, jer se limun slomio. Na spornoj površini gdje se nalazi kamenjar (nakupina kamenja) se nije sadilo, dok se iznad kamenjara nalazila trešnja, a na preostalom dijelu su se sadili salata i krumpir do same kuće, te se sve obrađivalo ručno.

12. Na uviđaju su saslušane i svjedokinje CM i ŠM.

13. Svjedokinja CM, sestra predlagateljice je navela da su predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] su u vlasništvu obitelji Z, i da je sporna površina oduvijek u vlasništvu njezine obitelji Z, pritom pokazujući kako je granicu nekretnina oduvijek predstavljao postojeći suhozid, te da ona i danas smatra da je granica postojeći suhozid, tako je bilo nekad, pa tako smatra i danas. Svjedokinja nadalje navodi kako je njezina obitelj oduvijek obrađivala predmetne nekretnine pokazujući pritom i spornu površinu na kojoj su sadili krumpir i salatu, i limun koji je zasađen prije cca 40 godina. Navodi da su imali zasađenu i trešnje na sjevernom dijelu sporne površine. Zadnjih 3-5 godina spornu površinu održava, kosi, suprug predlagateljice, jer oduvjek smatraju da je navedena površina, njihova, te da njoj nije poznato da ih itko smetao u korištenju te nekretnine ili im je branio, i da njoj nije poznato da itko polagao pravo na nekretninu ili spornu površinu osim predlagateljice. svjedokinja navodi da nije. Nije joj poznato da su se 2017. izvodili nekakvi geodetski radovi na predmetnoj nekretnini te da se ne sjeća je li potpisivala kakve geodetske elaborate.

14. Svjedokinja ŠM, navodi da je stanovala stanovala u kući preko puta ceste, i da su ona i njezina majka pomagale prednicima predlagateljice kopati predmetnu nekretninu. Nisu kopale sjeverni dio sporne površine, jer se tamo nalazila trešnja. Svjedokinja je iz Ravni otišla prije 49 godina, ali je njezina majka ostala ovdje živjeti, te da je kod svoje majke dolazila jako često, te da je viđala da su vrtovi uvijek zeleni, puni povrća. Svjedokinja pokazuje da međom smatra postojeći suhozid na terenu, koji se proteže od njegovog početka pa prema jugu. Navodi da spornu površinu kosi i održava suprug predlagateljice C i predlagateljica, i to od kad se predlagateljica udala za njega, prije 49 godina, te da joj nije poznato da bi ih netko smetao u korištenju nekretnine, i da se nitko nije miješao u to.

15. Iz nalaza stalnog sudskog vještaka Branimira Fable na stranici 63-69 spisa tj. na skicama prikazane su međe prema kazivanju predlagateljice, i to crvenom linijom i točkama A-B-C-D-E-F-G, protustranke zelenom linijom i točkama 1-2-3-4- a koja se podudara i sa granicom po podacima iz katastra. Sporna međašnja površina je prikazana žutom bojom i označena sa točkama A-B-C-D-E-F-G4-3-2-1-A, te je prikazana fotografijama na stranici 69 spisa. Radi se o površini koja je omeđena potpornim zidom prema nerazvrstanoj prometnici, te betonskim zidom s druge strane, a na kojoj površini se nalazi drvo limuna, gromača i ukuruta, te zauzima površinu od 79m2.

16. Iz skice lica mjesta stalnog sudskog vještaka mjernične struke Branimira Fable na stranici 85 spisa prikazana je točka A koja je stabilizirana uglom betonskog potpornog zida na zapadnoj strani do točke B na istočnoj strani koja je stabilizirana čeličnim klinom i to na završetku postojećeg suhozida koji se pruža prema jugu.

17. Prigovor protustranke, da je u ovom postupku 2017., granica između k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] definirana geodetskim elaboratom izrađenom po INŽENJERING GEOF d.o.o. iz 2017. godine, a koji nosi oznaku RN 34/2017 u arhivu katastra, te da predlagateljica ne može tražiti uređenje međa, je ovaj sud ocijenio neosnovanim.

18. Iz odredbe čl. 103 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV-a), proizlazi da ako su međašni znakovi između dvoje nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među.

19. Dakle, sama činjenica da je predlagateljica potpisala 2017. geodetski elaborat izrađen po INŽENJERING GEOF d.o.o. iz 2017. godine, a koji nosi oznaku RN 34/2017 u arhivu katastra, a kojim je definirana granica između k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i da međašni znakovi nisu oštećeni odnosno da su vidljivi ( s obzirom da je mjernički vještak prilikom uviđaja isu prikazao naranđastim sprejom), ne znači da predlagateljica, sukladno odredbi čl. 103 st.1 ZV-a, nije mogla pokrenuti ovaj postupak, jer je tijekom ovog postupka, a napose na održanom uviđaju, od strane suda, a imajući u vidu navode stranaka, utvrđeno da je međa sporna.

20. S obzirom da stranke nisu suglasne da se međa uredi po katastarskom operatu, kao ni sporazumno, to je sud sukladno čl. 103 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV-a), pristupio uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu.

21. Dakle, u ovoj pravnoj stvari sporna je međašna površina, a koja je prikazana na skici lica mjesta na stranici 65-66 ovog spisa, žutom bojom, odnosno potrebno je utvrditi posljednji miran posjed kamenog suhozid, a koji se pruža uzdužno između nekretnina u vlasništvu stranaka.

22. Iz iskaza same predlagateljice, kao i iz iskaza saslušanih svjedokinja, nesporno proizlazi da je predlagateljica putem svojih prednika u dugogodišnjem nesmetanom posjedu predmetne sporne površine, a koja u naravi zauzima površinu od 79 m2, na način da istu održava, kosi, da je na istoj zasađeno stablo limuna, a čije plodove ubire predlagateljica, te da je istog zasadio njezin otac, koji nije nikoga pitao dozvolu, te da ih nikada nitko nije smetao u posjedu predmetnog dijela, to sud zaključuje da je predlagateljica u posljednjem mirnom posjedu predmetne površine, te je međa uređena, na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja, odnosno, prema skici mjerničkog vještaka Branimira Fable od 18. listopada 2024., a koja skica čini sastavni dio ovog rješenja i to između k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice, i k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke, a koja međa ide od točke A – koja je stabilizirana uglom betonskog zida na zapadnoj strani do točke B na istočnoj strani koja je stabilizirana čeličnim klinom i to na završetku postojećeg suhozida koji se pruža prema jugu.

23. Sud je prigovor protustranke a koji se odnosi na činjenicu da se uređuje međa sa nerazvrstanom cestom, odnosno da je nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nerazvrstana cesta, odnosno upisana kao javno dobro, odbio kao nsosnovanim.

24. Protustranka navodi da prema odredbi čl. 101 st.1. i 2. Zakona o cestama nerazvrstana cesta predstavlja javno dobro u općoj uporabi na kojoj se ne mogu stjecati stvarna prava, pa tako ni provesti postupak uređenja međa. Nesporno je da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u zemljišnim knjigama upisana u naravi put, javno dobro. Međutim u stvarnosti ova sporna međašnja površina je u stvarnosti izgubila status puta odnosno nerazvrstane ceste jer se radi o ograđenom dijelu sa suhozidom prema cesti, a koji dio je naprijed opisan kao površina koju u posjedu drži predlagateljica najmanje 49 godina, te je potpuno jasno da navedena površina u naravi ne predstavlja nerazvrstanu cestu.

25. Stoga, mišljenje je ovog suda da ne postoji zapreka u smislu odredbe čl. 101 st. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21 dalje ZC).

26. Ostale provedene dokaze, a koje sud nije posebno obrazlagao u ovoj odluci, sud ocjenjuje nebitnim za donošenje predmetne odluke.

27. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom u predmetu poslovni broj Revt 243/2011 od 27. svibnja 2015., a koje dijeli i ovaj sud, okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao dobro u uporabi. Stoga je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetom stjecanja prava vlasništva, kao što je riječ u konkretnom slučaju.

28. Sukladno odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a svaka stranka koja je sudjelovala u ovom postupku može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu sa njim označi međa, pri čemu to može zahtijevati u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti ove odluke.

29. Predlagateljica potražuje trošak predujma koji se odnosi na vještačenje u iznosu od 1.065,68 eura.

30. S obzirom da je međa uređena u korist obiju stranaka, slijedom čega je sud odlučio da protustranka naknadi predlagateljici ½ dijela troškova, odnosno iznos od 532,84 eura, u roku od 15 dana.

31. Radi navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Labinu 12. lipnja 2025.

Sutkinja

Zdenka Raguž Zupičić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

- predlagateljici putem punomoćnika

- protustranci putem ODO Pazin, na broj Ip-DO-617/2023