REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

STALNA SLUŽBA U IVANIĆ-GRADU

10310 Ivanić-Grad, Športska 2

Poslovni broj Pn-18/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu po sucu toga suda Jasni Grgurić, rješavajući u parničnom postupku I. tužitelja ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužitelja HH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. tužitelja RH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po pun. GH, odvj. iz [adresa], protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176, zastupano po pun. Ivi Peziću, odvj. iz OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o., radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 14. svibnja 2025. u nazočnosti pun. I., II. i III. tužitelja GH, odvj. iz [adresa] te pun. tuženika Ivana Martinovića, odvj. vježbenika u zamjenu za pun. Ivu Pezić odvj. iz Zagreba, objavljene 12. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176 tužitelju ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete isplatiti novčani iznos od 12.600,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 24.08.2022. godine pa sve do isplate koje se do 31.12.2022. godine određuju po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena; sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176 tužiteljici HH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete isplatiti novčani iznos od 12.600,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 24.08.2022. godine pa sve do isplate koje se do 31.12.2022. godine određuju po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176 tužitelju BH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete isplatiti novčani iznos od 12.600,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 24.08.2022. godine pa sve do isplate koje se do 31.12.2022. godine određuju po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176 da tužiteljima solidarno nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 12.860,90 EUR sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućim od 12. lipnja 2025. do isplate; sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se tuženik Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176 sa svojim zahtjevom za plaćanje troškova ovog parničnog postupka u iznosu od 7.812,50 EUR; kao neosnovanim.

O b r a z l o ž e nj e

1. Tužitelji u tužbi navode da je dana 08.07.2022. godine došlo je do prometne nesreće koja se dogodila u mjestu [adresa], u kojoj prometnoj nesreći je smrtno stradala VH kao treća osoba koja se nalazila u dvorištu svoje kuće, a koju prometnu nesreću je prouzročio osiguranik tuženika - vozač osobnog vozila reg. [registarska oznaka], a koje vozilo je osigurano kod tuženika HOK-OSIGURANJE d.d. Tužitelji ŠH, BH HH i BH RH su unuci pok. VH ZH. Između svih tužitelja i pok. VH postojala je jaka emocionalna i ekonomska povezanost i trajna zajednica života. Smrt VH teško je pogodila sve tužitelje. Naime, svi tužitelji su tijekom svog odrastanja boravili kod bake koja ih je čuvala za odsutnosti roditelja, hranila i brinula o djeci, a odnos uzajamnog poštovanja i pružanja pomoći nastavio se i nakon odrastanja tužitelja. Kuća pokojne VH je ujedno i rodna kuća majki tužitelja, ŠH ĆH i BH KH. Tužitelji su gotovo svakodnevno bili u vezi sa pokojnom bakom, što telefonski, a što i osobno. Svi su se ovdje tužitelji međusobno dogovarali tko će i kada posjetiti baku, odvesti je u trgovinu ili doktoru, kada će i koji vikend tko od unuka pripremati roštilj kod bake, ili koji će vikend tko otići po baku da provede vikend u njihovom domu. Kako su svi tužitelji živjeli relativno blizu, odnosno na 10-tak minuta automobilom, posjeti i pomaganje baki bili su učestaliji što je pok. VH ZH više starjela i postajala ovisnija o tuđoj pomoći, pa je sasvim jasno i nedvojbeno da je među svim unucima, ovdje tužiteljima i pok. VH postojao blizak i povezan odnos. Dakle, dok su unuci bili djeca, gotovo više vremena provodili su sa svojom bakom nego s roditeljima, te se uz njezinu svakodnevnu prisutnost, brigu, odgoj i skrb od rođenja, vrtićke i školske dobi, a o čemu mogu posvjedočiti niže navedeni svjedoci, očituje snažan odnos povezanosti i međuovisnosti i time je tužitelje smrt bake naročito teško pogodila. Nadalje, tužitelji su se prije podnošenja predmetne tužbe, dana 23.08.2022. godine, obratili tuženiku kao osiguratelju osobnog vozila reg. [registarska oznaka] sa svojim odštetnim zahtjevom sukladno Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu radi pokušaja mirnog rješavanja spora, predočivši mu svu raspoloživu dokumentaciju iz koje je razvidan osnov i odgovornost za štetu, te visina iste, no tuženik do danas istu štetu nije nadoknadio. Tužitelji zakonske zatezne kamate na štetu potražuju od prvog dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva 23.8.2022. ( tj. od 24.08.2022. do isplate). Nadalje tužitelji navode kako smatraju da im povodom ovog štetnog događaja pripada pravična novčana naknada temeljem čl. 1101., čl. 1093. i dr. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 28/18, 126/21, 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO) pa potražuju naknadu neimovinske i imovinske štete i to svaki od njih iznos od 12.200,00 EUR zbog smrti bake, iznos od 200,00 EUR (koji je tijekom provođenja postupka smanjen i čemu se tuženik nije protivio) s osnova vijenca i svijeća te iznos od 200,00 EUR (koji je također tijekom postupka smanjen i čemu se tuženik nije protivio), tj. svatko ukupno 12.600,00 EUR.

2.1. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako se priznaje pasivna legitimacija kao i nastanak štetnog događaja 8.7.2022.g., no tuženik osporava pravnu osnovanost zahtjeva tužitelja za naknadom štete zbog duševnih bolova radi smrti bake kao i osnovanost i visinu imovinske štete kako to isti potražuju. Tuženik je u tzv. mirnom postupku po sklopljenim sporazumima isplatio neimovinsku štetu zbog gubitka bliske osobe i imovinsku štetu ( troškove) djeci pokojne VH (kćerima ĆH, KH i sinu EH) te unucima (mldb ĐH i mldb. PH) koji su živjeli u kućanstvu s pokojnom VH i kojima takvo pripada u skladu s odredbom čl. 1101. st.2. ZOO. U konkretnom slučaju tužitelji nemaju prava na naknadu štete zbog duševnih boli zbog smrti bake jer da bi isti imali pravo na pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1101. st.2. ZOO-a potrebno je da je između bake i unučadi postojala trajnija zajednica života tj. emocionalna, ekonomska i egzistencijalna povezanost. Sukladno sudskoj praksi i čl. 1101 st.2. ZOO-a braći, sestrama, bakama i djedovima se priznaje navedeno pravo samo izuzetno, dakle, jedino i isključivo u slučaju ukoliko je dokazana emocionalna, ekonomska i egzistencijalna povezanost tj. trajna zajednica života. U ovome slučaju tuženik navodi, da baka i unuci čak ne žive u zajedničkom domaćinstvu, štoviše čak imaju i različito prebivalište. Dakle, osim što se radi o unucima, a koje se pravo istima može samo iznimno priznati, radi se o činjenici da nije ispunjen osnovni preduvjet propisan ZOO-om, a to je da se mora raditi o trajnijoj životnoj zajednici u smislu čl. 1101. st. 2. ZOO. Da bi takvo pravo bilo priznato unucima moralo bi se raditi o slučajevima u kojima bake i djedovi u potpunosti zamjenjuju roditelje ( VSRH Rev-591/06) te se takav odnos može izjednačiti sa odnosom roditelj dijete ( VSRH Rev- 535/2004) u svim pogledima. Isto tako, unuku pripada pravo na naknadu štete zbog smrti bake samo u slučaju da je unuk živio odvojeno od roditelja i da mu je baka zamjenjivala roditelje u pogledu uzdržavanja, čuvanja, odgoja i školovanja (VSRH Rev-2082/1994), a što u predmetnom postupku nije slučaj jer tužitelji žive sa svojim roditeljima. Na pitanje „što se smatra trajnijom zajednicom života?!“ zauzeto je pravno shvaćanje u sudskoj praksi prema kojem je za postojanje trajnije zajednice života nužno da je uz emocionalnu povezanost bake, djede i unuka, između umrlog i njegovih srodnika postojala svakodnevna međusobna upućenost jednog na drugog u smislu redovitog financijskog pomaganja i međusobne egzistencijalne upućenosti i povezanosti – ekonomska i egzistencijalna povezanost braće, sestara, bake, djedova, što međutim slijedom činjenice da 1., 2. i 3. tužitelji žive sa svojim roditeljima u različitom mjestu od mjesta stanovanja pokojne bake u konkretnom slučaju, ne proizlazi. Stoga predlažu sudu donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev tužitelja.

2.2. Tuženik je predložio u svojstvu umješača pozvati AH što je sud i učinio, ali je punomoćnik istog obavijestio sud da za sada AH nema interes za miješanje u ovoj parnici na strani tuženika.

2.3. Kod ovog suda 8. ožujka 2024. pod brojem Pn-15/2023-13 donesena je presuda kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, kao i zatraženi trošak, a koja presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-423/2024-2 od 5. ožujka 2025. zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka tj. iz razloga što prvostupanjski sud u obrazloženju svoj zaključak o postojanju trajnije zajednice života između tužitelja i njihove pokojne bake VH temelji samo na iskazima stranaka, potpuno je zanemario iskaze saslušanih svjedoka koje ne navodi u obrazloženju presude, niti iste cijeni, u točki 9.3. obrazloženja je samo paušalno navedeno da je sud saslušanjem nepristranih svjedoka utvrdio da su tužitelji bili svakodnevno prisutni u životu pokojne bake, pri čemu se nigdje ne navode niti imena niti broj saslušanih svjedoka, a kamoli što je iz njihovih iskaza utvrđeno, kritička ocjena tih iskaza ili njihovo dovođenje u vezu s iskazima stranaka i drugim izvedenim dokazima, primjerice izjavama koje su dostavljene u pisanom obliku. Ukazuje se i da je naknada štete paušalno dosuđena tužiteljima, ne vodeći računa o konkretnim okolnostima, svim provedenim dokazima, niti o odnosu svakog pojedinog tužitelja prema njegovoj pokojnoj baki VH. Nadalje, ukazuje se da dosuđena visina štete nije obrazložena, pri čemu se u obrazloženju niti ne spominje visina dosuđene imovinske štete.

3.1. Tijekom ponovljenog dokaznog postupka izvršen je uvid i pročitano je rješenje ŽDO o provođenju istrage (list 6-9 spisa), zapisnik o očevidu (list 10-17 spisa), zapisnik ŽDO (list 18-23 spisa), izvod iz matice umrlih i smrtni list (list 24-26 spisa), rodne listove i uvjerenja o prebivalištu (list 27-35 spisa), izjave ovjerene kod javnog bilježnika (list 36-40 spisa), prijava štete i prijedlog izvansudske nagodbe svih tužitelja (list 41-46 spisa), dopis tuženika kojemu je priložena presuda OGS u Zagrebu broj Pn-818/2021 od 5. svibnja 2022. (list 47-56 spisa), rješenje VSRH od 4. srpnja 2017. te presuda VSRH od 10. svibnja 2018. (list 57-70 spisa), sporazum o namirenju zaključen s ĆH, Š KH, VH EH, mlt. ĐH, mlt. PH (list 80-89 spisa) te je proveden dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka NH, MH i UH, saslušane su svjedokinje KH i ĆH.

3.2. Iz rješenja ŽDO u Velikoj Gorici, zapisnika o očevidu PP Ivanić-Grad od 9. srpnja 2022., obdukcijskog nalaza, izvatka iz matice umrlih i smrtnog lista utvrđuje se da je 8. srpnja 2022. došlo do prometne nesreće u [adresa] uslijed koje je AH, upravljajući svojim automobilom pod utjecajem alkohola, protivno čl. 53. i čl. 46. protivno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Prouzročio prometnu nesreću na način da je sletio s prometne trake, probio metalnu ogradu prema dvorištu kbr. 41 u [adresa] te vozilom sletio u dvorište gdje je naletio na travnatu površinu, od čega se vozilo odbilo te je u nekontroliranom kretanju udario u VH koja se je zatekla u svojem dvorištu, a uslijed kojeg udarca je VH preminula.

3.3. Iz izvoda iz matice rođenih priloženih spisu utvrđuje se da su ovdje tužitelji unuci iza pok. VH.

3.4. Iz uvjerenja o prebivalištu proizlazi da I. tužitelj ŠH ima prijavljeno prebivalište u [adresa], a tužitelji HH i RH u [adresa].

3.5. Iz ovjerene izjave UH iz [adresa] proizlazi da je ona svaki treči dan, posebno vikendom, kod pok. ZH viđala njezinu kćer ĆH s djecom ŠH, DH i TH; kao i kćer jelenu adamović s djecom RH i HH. Navodi da su se u pravilu aktivno družili , vikednom su roštiljali i imali su zajedničke ručkove. U toj kući živi sin od pok. zajdno sa svojom suprugom i djecom. Navodi da su bili povezani, nisu se svađali, međusobno su se voljeli. Svih sedmero unučadi bili su jako vezani uz baku te je svu unučad i cjelu obitelj smrt VH iznimno jako pogodila.

3.6.Iz ovjerene izjave MH iz [adresa] navodi da je pok. ČH bila jako vezana za svoju djecu i unučad, koje pimenično pobraja. Dodaje da je njezina smrt jako pogodila cijelu obitelj. Živi u blizini obitelji TH te navodi da su TH, ŠH i ŽH svaki dan telefonirali baki, a jednom ili dva puta tjedno su išli kod nje te je i baka dolazila u [adresa] kod kćeri i unučadi. Izjavu daje većinom iz neposresnih saznanja jer stanuje u blizini obitelji ŽH.

3.7. Gđa. NH u svojoj ovjerenoj izjavi kod javnog bilježnika navodi daživi u [adresa] te da je upoznata s obiteljsk9om odnosima između pok. obitelji HH. tj. kćeri KH, unuka RH i HH. Istuće da su RH i nikolina često išli kod bake u [adresa], svakih nekoliko dana, znali su tamo i prespavati. Pozbato jij je da se je kod pokojne često okupljala obitelj i to sedmero unučadi te su tamo bili na ručkovima i druženjima. Cijela obitelj je bila jako povezana. Bernardina smrt je jako pogodila unučad HH i RH, a to zna jer im je prva susjeda. Osim toga, vidjela je da da je pok. bernarda često dolazila kod kćeri KH, to je vidjela a i pričala joj je jelena.

3.8. Iz Sporazuma o namirenju od 5.10.2022. utvrđuje se da je ovdje tuženik isplatio u izvansudskom postupku pretrpjelu neimovinsku štetu djeci pok. VH i to ĆH, KH i EH, kao i unucima pokojne i to mlt. ĐH i mlt. PH; I to unucima u iznosu od po 14.931,32 EUR (duševne boli zbog smrti bliske osobe, kamata).

3.9. Ispitana na raspravi, UH navodi da joj je poznato u vezi čega se vodi postupak jer je bila prva susjeda pok. VH i odmah je došla kad je stradala. Odgovara da zna kako su joj ŠH, HH i RH unuci, a u Njemačkoj joj živi još jedan sin, snaha i dvoje djece. Poznato joj je da ŠH živi u [adresa], a HH i RH u [adresa] te ih je znala viđati kod bake kako roštiljaju, čiste po dvorištu, znali su joj kositi kao i sada, znali su ju odvesti kod liječnika i na Korduna odakle je rodom. Razgovarale su svaki dan kroz prozor ili kod ograde. Zna da ovi unuci nisu financijski pomagali baki tada jer su bili učenici ili studenti, a baka je imala mirovinu i to isto malu, ali im je znala za rođendan davati; koliko je mogla. Često joj je zvonio telefon tako da zaključuje da su se često čuli, a kćer iz [adresa] je znala po sinu, tj. ŠH poslati sir ili neke proizvode. Isto tako su joj donosili unuci iz [adresa]. Zna da je išla i kod obje kćeri u [adresa] i [adresa] jer je sin već ranije otišao živjeti u [adresa]; prije 8 godina otprilike te su kćeri dolazile po nju na ručkove i sl., jednom mjesečno, a oni su k njoj dolazili još najmanje dva puta.

3.10. Ispitana na raspravi svjedok NH, iskazuje da je susjeda od obitelji RH u [adresa] oko 20-ak godina te joj je poznato kako je stradala pok. VH koja je živjela u [adresa] ili [adresa], ne razlikuje točno kamo spada njezina kuća. Sa susjedima RH je u dobrim odnosima te zna da je KH, majka od HH i RH bila vezana uz majku te ju je često dovozila u [adresa] jer je baku viđala u njihovom dvorištu često. HH i RH su s bakom imali dražestan odnos; voljeli su baku koja je uvijek dolazila s nekakvom vrećicom, tj. poklonom, prisustvovala je svim rođendanima i nedjeljnim ručkovima. Na pitanje pun. tužitelja odgovara da je zaključila kad im je davala sućut i to HH i RH da ih je smrt bake jako emocionalno pogodila. Poznato joj je da je baka dolazila u [adresa] jednom tjedno, unuci su ju često zvali telefonom te su znali kod nje vikendom spavati.

3.11. Svjedok MH živi u mjestu [adresa] gdje živi i obitelj ŠH pa pozna ŠH te je poznao i pok. VH kod koje je često znao stati popiti kavu u Bunjanima, a kada je išao na sajmove. Često je kod nje viđao unučad. Od unuka pozna ŠH i njegovog brata iz [adresa], a ove iz Ivanića pozna koliko ih je viđao kod bake. Sva djeca su uvijek bila tamo kod nje. Pokojna ZH je često dolazila u [adresa], a H su išli kod nje. Njezina kćer ĆH ga je često znala odvesti do pok. gdje je znao popravljati krovište i drugo, a uvijek je tamo bio i popravljao ŠH jer on radi noćne smjene. ŠH je vidio dan nakon što je baka poginula te je išao izraziti sućut kod ŠH u kuću i ŠH je bio jako utučen, tužan. Ne zna da li su si međusobno ŠH i baka financijski pomagali, osim što je vidio da su si međusobno kupovali poklone; ŠH ima dobru plaću. Nije mu poznato, odnosno zna iz pričanja od bake da je ŠH znao prespavati, ali ne detalje, vozio ju je kod doktora, kosio dvorište, kalao drva. ŠH je viđao i nakon što je prošla sahrana te je vidio da ga je i nakon smrti bake to jako pogađalo, on je jako nježan. Bio je na sahrani te su vi plakali, kao i ŠH, bio je u crnini.

3.12. Svjedok KH navodi da su njezina djeca HH i RH bili izuzetno vezani s bakom, odnosno s njezinom mamom VH. Naime, njezin otac, tj. njihov djed je umro rano te su ona i njezina djeca vodili brigu o majci, a HH i RH bili su uz nju izuzetno vezani emocionalno i životno te su najprije svaki dan svi zajedno odlazili do nje, a kasnije kada su odrasli išli su sami. Više je odlazila do bake HH i RH, nego ona, u posljednjih 10 godina. Djeca nisu financijski pomagala baku jer su se u to vrijeme školovala, ali su svakodnevno pomagali baki na način da su odlazili baki u trgovinu, u ljekarnu, a mama je imala malu mirovinu, ali od toga je uvijek davala unucima. Taj dio njima silno nedostaje jer bi to vratili baki. Sve blagdane, obiteljska događanja obavljali su svi zajedno, npr. za Božić, Uskrs, krizme ili slično obavljali su kod njih ili kod sestre, a jednom tjedno su svi zajedno imali ručak kod mame. U dobrim je odnosima sa sestrom ĆH tako da su zapravo svi zajedno skupa s majkom obilježavali sve važne događaje u njihovim obiteljima. Smrt majke strašno ih je sve pogodila. Nakon majčine smrti HH i RH su nosili crninu, odlazili su svakodnevno na groblje, bio je strašan šok i trebalo im je dosta vremena da se oporave. Svi tužitelji, tj. sva djeca čula su se s bakom svaki dan te su se vidjeli minimalno jednom tjedno. Smrt njezine majke je djecu izuzetno jako pogodila. Majka je živjela na udaljenosti od nas 13km. Kad su bili manji išli su svi zajedno biciklima jednom tjedno, inače je vozila ona, a kad su odrasli vozili su tužitelji. Baka je obavezno subotom i nedjeljom bila s našim obiteljima. Djeca su nosila crninu sigurno dva mjeseca.

3.13. Svjedok ĆH navodi da je smrt njezine majke jako pogodila sve pa i njezinog sina ŠH. Naime, on i baka su se svakodnevno čuli, išao je k njoj na biciklu, ponekad su ga vozili, išao je s vlakom. Redovito su se viđali, kako s majkom, tako i sa sestrom i njezinom djecom. Sestrina i njezina obitelj i majka redovito su održavali i zajedno obilježavali sve blagdane, događanja u obitelji npr. krstitke, krizme. Otac je umro prije 20 godina. Od tada su majci svi kroz 20 godina pomagali, kako njoj osobno, tako i oko okućnice i to sestra i ona, ali i njihova djeca, tj. tužitelji; vrt, slagala su se drva, oralo se, znao ju je ŠH voziti u Zagreb na kontrole jer je bila šećeraš, a isto tako HH i RH; dopunjavali su se tko je kada mogao. Kad je majka poginula to je izuzetno jako potreslo sve njih, a i ŠH. Nakon sahrane redovito je obilazio grobno mjesto pa i dan danas. S bakom se je čuo svaki dan, a vidjeli su se kroz tjedan jedanput ili dvaput. Naime, ŠH je odlazio k baki, a i mama je dolazila kod njih. Svi su bili međusobno vrlo povezani i upućeni jedni na druge, npr. ako bi bio rođendan, odmah se je ujutro zvalo, kako baka, tako i djeca nju. Djeca su nosila crninu za bakom jedno dva mjeseca. Sve troje, njezin sin i nećaci, su vrlo često išli pomagati baki i sve što je trebalo u kući i oko kuće. Na pitanje pun. tuženika odgovara da je majka živjela sama, a zato su njih dvije i njihova djeca, tj. tužitelji odlazili kod majke i pomagali joj. Nadalje odgovara da je majka ovisila o njihovoj pomoći jer ona nije mogla odlaziti u trgovine, nije vozila, pa su joj donosili hranu i kućne potrepštine, lijekove, vozili je liječnicima, plaćali račune, a to su radili i unuci, odnosno ovdje tužitelji. Uvijek je netko od njih uskočio i pomogao baki kad je trebalo. Na pitanja suda odgovara da je to trebalo jednom do dvaput tjedno, ako ne i više.

3.14. Iz iskaza tužitelja ŠH proizlazi da je baka živjela u [adresa], a on u Potoku te se radi o udaljenosti od oko 17km. Navodi da nije živio s bakom u zajedničkom domaćinstvu, ali je kod bake bio tijekom praznika, dolazio joj je jednom tjedno i svaki dan su se čuli telefonom. Kad je poginula, baka je bila u 80.ima te joj je on pomagao traktorom obrađivati zemlju. Financijski joj nije pomagao, ali joj je znao odnijeti npr. meso. Također navodi da je baka živjela sama, imala dijabetes te su je svi ovdje troje tužitelja vozili kod liječnika. Bakina smrt ga je jako pogodila jer je s njom imao dobar odnos te je bio kod nje kad se je to dogodilo. Odgovara da je bio tužan. Navodi da je baka znala doći kod njih u [adresa], skupljala se cijela obitelj, npr. za blagdane, a baka im je znala davati džeparac. Kod bake je išao minimalno jednom tjedno i to sam ili s roditeljima. Odgovara da su baku financijski pomagali i njegovi roditelji te da je dosta često išla kod liječnika.

3.15. Iz iskaza II. tužiteljice HH proizlazi da je ona kod bake provodila sve ljetne i zimske praznike, a kada je studirala, viđala je baku redovito svaki vikend. Nakon odlaska ujaka u inozemstvo, baku je viđala često te su imale jako prisan odnos. Nakon ovog događaja najprije je bila u fazi neprihvaćanja, potom ljuta, a onda tužna kao i sada što je govorila kroz plač. Prisnost pojašnjava time što je baki povjeravala sve svoje tajne, a kada je bila na studiju u drugom gradu znale su dnevno razgovarati po sat vremena. Baka je znala pričati o svojim osjećajima, npr. da joj nedostaje ujak, govorila je da je stara, nije govorila o svojoj bolesti. Baka je bila vitalna i brinula o sebi, osim što je imala dijabetes. Nije imala financija, već je znala uštedjeti od onoga što joj je slao ujak i od toga dati unucima, a tužiteljica kad je išla baki kupovala je i donosila baki kućne potrepštine. Kao djevojčica i sve do fakulteta je svaki vikend spavala kod bake, a kad je otišla u Petrinju rjeđe. U vrijeme događaja je bila u inozemstvu kod ujaka te je kod bake bila neposredno prije puta; a prije toga svaki drugi dan jer je počela raditi. Odgovara da je ponekad po baku odlazila majka i dovozila ju u [adresa], udaljenost oko 13km, na ručak. U vrijeme bakine smrti tužiteljica je živjela s roditeljima u [adresa], ponovno nakon studija.

3.16. Iz iskaza III. tužitelja RH proizlazi da je baku posjećivao i redovito kod nje spavao vikendom, osim kad je krenuo u srednju školu, ali ju je nastavio redovito posjećivati. Pomagao je baki uređivati okućnicu ili nacijepati drva, vozio je baku u bolnicu na preglede. Kad je saznao za događaj, bio je ljut, a potom tužan. S bakom se je inače čuo svaki dan te mu je ona znala pričati svoje dogodovštine iz svoje mladosti iz Like. Pamti ju po načinu nošenja marame. Grob u [adresa] navodi da svi troje obilaze svaka 2-3 tjedna te je svatko od njih kupio aranžman. Odgovara da je kupio svečanu odjeću kad je baka umrla, a isto tako HH i ŠH. Takvu odjeću nosili su oko pola godine, svaki od njih je kupio vijenac kad je baka poginula te svaka dva tjedna pale lampaše.

4. Među strankama je nesporno da je prosječna tržišna cijena, odnosno visina za svakog tužitelja 200,00 EUR na ime vijenaca i svijeća te 200,00 EUR s osnova troškova crnine, odnosno da za ista potraživanja svakom od tužitelja pripada po eventualno 400,00 EUR. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija.

5. Tuženik i nadalje osporava osnovu potraživanja, odnosno navedena okolnost je sporna.

6. Sud je proveo dokaze koje su stranke predložile.

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka, brižljivom savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno iz svih dokaza zajedno, u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (N/N 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 96/08 57/11, 148/ 11, 25/13 i 2 108/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; u daljnjem tekstu ZPP) kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je uz primjenu pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221. a ZPP odlučio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

8. Ocjenjujući provedene dokaze sud je dokaznu snagu istih, cijenio dovodeći ih u međusobnu vezu te uz odlučne činjenice koje su tužitelji, s obzirom na osnovu tužbe, bili dužni dokazati jer o njima ovisi odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva, a da je štetu dužan naknaditi tuženik temeljem odredaba Zakona o obveznom osiguranju u prometu (Narodne novine br. 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014, 155/2023). Sud je poklonio vjeru svim ispitanim svjedocima i to kako majkama tužitelja, tako i susjedima od tužitelja i pokojne bake UH NH i MH, a čiji iskazi svi suglasno ukazuju na okolnost da su tužitelji bili izuzetno vezani sa svojom bakom i to fizički jer su redovito bili s njom u kontaktu jednom ili dvaput tjedno bilo kod nje ili u obiteljima tužitelja, znali su prespavati, obavljali su joj kućne poslove i poslove u dvorištu, često su ju zvali telefonom te je između njih postojala, osim fizičke zajednice na opisani način, i ekonomska jer im je baka znala financijski pomagati dok su se školovali, a kad su odrasli oni su njoj pomagali na način da su kupovali kućne potrepštine i sl., a uz to je postojala i izrazita emocionalna povezanost prema navodima susjeda jer su ju svakodnevno zvali telefonom i bili teško emocionalno pogođeni kad je baka poginula.

9.1. Nedvojbeno je utvrđeno da je prometnu nesreću prouzročio AH osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] koje vozilo je bilo osigurano kod tuženika te da je tuženik pasivno legitimiran temeljem čl. 12. Zakona o obveznom osiguranju o prometu. Nadalje je nedvojbeno utvrđeno da je tuženik u mirnom, tj. izvansudskom postupku zaključio Sporazum o namirenju sa srodnicima pok. VH koja je smrtno stradala u štetnom događaju te je djeci oštećene i to ĆH, KH i EH, kao i unucima mlt. ĐH i mlt. PH tuženik se Sporazumom o namirenju obvezao naknaditi neimovinsku štetu zbog gubitka bliske osobe.

9.2. Nadalje je nedvojbeno utvrđeno da su ovdje tužitelji bliske osobe pok. VH, tj. da su joj unuci. Naime, sud je utvrdio da su se kroz dvadesetak godina, tj. otkad je umro djed, tužitelji svakodnevno čuli s pokojnom bakom, bili su upućeni jedni na druge jer su zajedno sa svojim majkama kad su bili mali jednom ili dvaput odlazili redovito kod bake, a kad su odrasli najmanje dva puta tjedno su sami odlazili kod nje, a i baka je svaki vikend odlazila kod njihovih obitelji na zajedničke ručkove. Utvrđeno je da su tužitelji godinama svakodnevno pomagali baki, a koja pomoć joj je bila potrebna u vidu košnji trave, nabavke namirnica, odvoženje kod liječnika. Osobito je utvrđeno da su bili emocionalno povezani koja veza je bila snažna, iako nisu živjeli u zajedničkom domaćinstvu jer su bili telefonom svaki dan u međusobnom kontaktu, često su prespavali kod bake, vozili su ju kod liječnika kada je to bilo potrebno te su u svakodnevnom životu bili upućeni jedni na druge, tj. baka na unuke i unuci na baku.

9.3. Sud je našao nedvojbeno utvrđenim kako su ovdje tužitelji kao unuci pok. gđe VH aktivno legitimirani za podnošenje tužbe. Naime, njihovim saslušanjem, kao i saslušanjem nepristranih svjedoka, sud je našao nedvojbeno utvrđenim da su ovdje tužitelji ŠH, HH KH i RH bili svakodnevno prisutni u životu pok. bake, iako nisu živjeli u zajedničkom domaćinstvu. Naime, nedvojbeno je utvrđeno da su tužitelji spavali kod bake svaki vikend i tijekom školskih praznika, a isto tako da su joj dolazili pomagati i to ŠH i RH na način da su obavljali poljoprivredne poslove, uređivali okućnicu, pilili i cijepali drva, a HH joj je dovozila stvari potrebne za kućanstvo iz trgovine; svi su je po potrebi odvozili kod liječnika , kad su narasli, a takav odnos trajao je od njihovog rođenja pa do bakine smrti tj. cijeli njihov život. Utvrđuje se da je i postojala izuzetno snažna emocionalna povezanost između svih tužitelja-unuka i bake jer su se, budući da žive na 15-ak km udaljenosti, čuli svaki dan, naizmjence su vozili baku kod liječnika te redovito, kad vikendom nisu bili kod bake, kad su tužitelji odrasli i baka ostarjela i onemoćala, baku su dovozili kod svojih roditelja na ručak na kojem su bili svi zajedno. Iz spomenutog se utvrđuje da je između svih unuka i bake postojala snažna i trajna emocionalna povezanost, a koja se osobito očitovala nakon bakine iznenadne i traumatične smrti jer je kod svih tužitelja utvrđeno postojanje šoka i ljutnje zbog navedenog događaja, a potom i snažna tuga koja se manifestirala redovitim odlaskom na groblje mjesecima nakon bakine smrti te nošenjem odgovarajuće odjeće u vrijeme sahrane i nakon iste. U ruralnim krajevima, kao što je ovaj, notorno je za sud da postoji izrazita emocionalna povezanost između bake i unuka, a osobito u suvremenim okolnostima gdje roditelja uglavnom nema kod kuće te su unuci usmjereni svakodnevno i više puta kontaktirati baku koja ih usmjerava u svakodnevnim obvezama, a čime se razvija i prisutna je snažna emocionalna povezanost. Također je sud utvrdio osnovanost tužbe, u smislu čl. 1101. st. 2. ZOO jer je izrijekom propisano pravo na ovakvu naknadu, ako je između unuka i bake postojala trajnija zajednica života. U konkretnom slučaju, sve navedeno ukazuje nedvojbeno da je u ovom konkretnom slučaju postojala zajednica života i više nego bliska povezanost između pok. bake i njezinih unuka što u cijelosti opravdava dosuđivanje naknade neimovinske štete zbog smrti bake jer je to kod tužitelja zasigurno izazvalo velike duševne boli.

9.4. Nadalje je sud utvrdio kako je između tužitelja i pok. bake postojala i ekonomska povezanost i to na način da je baka unucima pomagala, tj. davala džeparac, koliko je mogla, za vrijeme školovanja i to dugi niz godina. Nakon što su završili školu, utvrđeno je da su ovdje tužitelji pomagali baki financijski i radom i to na način da su joj kupovali kućne potrepštine i lijekove koje je tražila, a to od svojeg novca, te su joj osim toga obrađivali okućnicu i oranicu, priredili i donosili u kuću drvo za ogrjev, vodili ju na ručak kod svojih roditelja kad je onemoćala. Stoga je sud opravdanim ocijenio da unuci, tj. tužitelji zahtijevaju osnovano naknadu zbog smrti člana obitelji, bake jer je upravo zbog blizine stanovanja sa svima njima jednako postupala, novčano ih pomagala kad su bili mali, čuvala ih kao male kad su kod nje prespavali, tako da su sa njom bili emotivno, socijalno, ekonomski povezani, kao i da su imali svaku drugu povezanost i da im stoga pripada pravična novčana naknada neimovinske štete jer sve ukazuje na postojanje trajnije zajednice života bake i svih unuka. Naime, odredbom članka 1101. stavak 1. ZOO propisano je da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji odnosno bračni drug, djeca i roditelji, a stavak 2. toga članka proširuje krug ovlaštenika na isplatu pravične novčane naknade neimovinske štete, te propisuje da se takva naknada može dosuditi i braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi, te izvanbračnom drugu ako je između njih i umrlog odnosno ozlijeđenog postojala trajnija zajednica života. U postupku je utvrđeno da je između tužitelja i pokojne bake postojala trajnija zajednica života koju označava čvrsta emotivna povezanost, snažan osjećaj pripadnosti obitelji i međusobna upućenost unučadi sa pok. bakom. Svi iskazi upućuju na zaključak da su oni svi dijelili svakodnevicu kako kroz međusobna druženja koja su uključivala i pomaganje, tako i zajedničke interese, a posebno ih je sve povezivala upravo pok. baka koja je jednaku ljubav, brigu i trud pokazivala i ulagala prema svoj unučadi i sa kojom je unučadi provodila podjednako vrijeme što joj je olakšavala i mala udaljenost od svega 12-15 km od kuće. Pojam trajnije zajednice života između unuka i bake nije naime točno definiran zakonskim propisom, ali je ustaljen kroz pravna shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske o postojanju pravnog standarda trajnije zajednice života koja ne podrazumijeva nužno i fizičko zajedničko življenje, već naprotiv da je između tih osoba utvrđena čvrsta emotivna povezanost i međusobna upućenost, a što treba prosuđivati u okolnostima svakog konkretnog slučaja. Dakle, u pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske pojam trajnije zajednice života je jasno navedeno da trajnija zajednica života podrazumijeva sve one odnose između unuka i bake te braće i sestara koji upućuju na emotivnu povezanost, međusobnu upućenost, druženja bez obzira na dob oštećenika i njihovo mjesto življenja. U ovom slučaju je utvrđeno kako su svakodnevni odnosi tužitelja i pokojne bake ispunili sve pravne standarde za dosudu pravične novčane naknade zbog smrti bake.

9.5. Visina pravične novčane naknade određena je temeljem kriterija Vrhovnog suda Republike usklađeno sa novim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete doneseni na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 15. lipnja 2020., a tužbeni zahtjevi podneseni su u skladu s naprijed navedenim te sud utvrđuje kako je visina postavljenih tužbenih zahtjeva u skladu sa Odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1050/2016-3 od 10. svibnja 2018. u iznosu od 12.600,00 EUR za svakog od tužitelja u cijelosti opravdana i osnovana i u skladu s navedenim kriterijima.

9.6. Spomenutu odluku suda osobito sud temelji na odlukama Vrhovnog suda RH broj Broj: Rev-3080/1994-2,, Rev-1050/16-3, rev-1733/13-2, Rev-673/06-2 temeljem kojih je presuđeno da trajnija se zajednica života ne svodi se isključivo na zajedničko stanovanje, već može postojati i u slučaju kada srodnici ne stanuju u istom stanu ili kući, ali su u svakodnevnom životu upućeni jedni na druge, međusobno se pomažu i sl. što može ukazivati na trajniju zajednicu života te samim time na ispunjenje pretpostavke iz čl. 201. st. 2. ZOO za dosuđivanje naknade nematerijalne štete za duševne boli zbog smrti bliske osobe i u tom slučaju.

9.7. Prilikom donošenja odluke o visini neimovinske štete sud je uzeo u obzir orijentacijske kriterije Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske na sjednici održanoj 5. ožujka i 15. lipnja 2020. zauzetim pravnim shvaćanjem (javno objavljenim na web stranici Vrhovnog suda www.vsrh.hr) kada je sud izmijenio Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete toga suda od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02, (nastavno: Orijentacijski kriteriji) na način da se tada prihvaćeni iznosi povećavaju za 50%, uz uputu da se izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

10.1. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbama čl. 154. st. 4 ZPP, a isti se sastoje poglavito od troškova zastupanja po stručnom punomoćniku- odvjetniku te su isti troškovi odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, postavljeni zahtjev za nadoknadu troškova i Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika (NN 138/23 – u daljnjem tekstu Tarifa).

10.2. Slijedom navedenog, tužiteljima je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje ove parnice, koji se sastoje od troška sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, tri podneska i četiri pristupa na ročišta, uvećano za 20% za zastupanje više osoba, sve uvećano za PDV te trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu, tj. ukupno 12.860,90 EUR.

10.3. Obzirom na uspjeh u sporu, tj. na okolnost da je tuženik u cijelosti izgubio spor, odbijen je sa svojim zahtjevom za plaćanje troškova ovog parničnog postupka u iznosu od 7.812,50 EUR kao neosnovanim. Također je tuženiku naloženo platiti tužitelju sav zatraženi trošak, a temeljem čl. 154. st.1 ZPP.

11. Slijedom naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci.

U Ivanić-Gradu 12. lipnja 2025.

Sudac:

Jasna Grgurić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP).

1. Presuda nepravomoćna

2. Vidi upisnik Pn

3. DNA:

- I., II. i III. tužitelju po pun. GH, odvj. iz [adresa]

- Tuženiku po pun. Ivi Pezić, odvjetnici u OD Olujić, Pezić & partneri iz Zagreba

4. Sredi spis

5. Kal. 15 dana