Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-4842/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Karmen Novak-Hrgović, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene EB, zbog prekršaja iz članka 70. stavka 2. u svezi članka 293. stavka 1. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) rješavajući o žalbi okrivljenice, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 10. ožujka 2023., poslovni broj:50. Pp-7287/2022, u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I

U povodu žalbe okr. EB, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u točkama a) i c), te se izriče:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) protiv okr. EB (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi

a) 10. ožujka 2022. oko 18:00 sati u Splitu, na Vranjičkom putu kod kbr. 5 izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom tako što je upravljala osobnim automobilom marke Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] istočnom kolničkom trakom Vranjičkog puta od smjera juga u smjeru sjevera na način da svoje vozilo nije držala na potrebnoj udaljenosti od parkiranih vozila uz istočni rub kolnika kako bi ih mogla obići na siguran način, zbog čega je dolaskom do mjesta događaja prednjim dijelom desne strane automobila udarila u stražnji lijevi kut osobnog automobila marke "BMW 318i" reg. oznake [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran (prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera, stražnjim dijelom okrenut u smjeru juga) uz istočni rub istočne kolničke trake Vranjičkog puta, a koji je u vlasništvu JB,

- pa da bi time počinila prekršaj iz članka 70. stavka 2. i 4. u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

c) 10. ožujka 2022. oko 18:01 sati u Splitu, u Petravićevoj ulici kod kbr. 2, neposredno nakon što je izazvala prometnu nesreću opisanu pod točkom a) izreke, izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom tako što je upravljala naprijed navedenim vozilom kolnikom Petravićeve ulice od smjera istoga u smjeru zapada (na lokaciji koja se nalazi za oko 200 metara sjeverozapadnije od kbr. 5. Vranjičkog puta u Splitu) na način da svoje vozilo nije držala na potrebnoj udaljenosti od parkiranih vozila uz sjeverni rub kolnika kako bi ih mogla obići na siguran način, zbog čega je dolaskom do mjesta događaja desnom stranom automobila udarila u prednji dio lijeve strane osobnog automobila marke "Peugeot 306" reg. oznake [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran (prednjim dijelom okrenut u smjeru zapada, stražnjim dijelom okrenut u smjeru istoka) uz sjeverni rub kolnika Petravićeve ulice kod kbr. 2., a kojeg je na mjestu događaja prethodno ostavio parkirana PB i u lijevu stranu osobnog automobila "Citroen Xsara" reg. oznake [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran (prednjim dijelom okrenut u smjeru zapada, stražnjim dijelom okrenut u smjeru istoka, neposredno sa zapadne strane parkiranog osobnog automobila marke "Peugeot 306" reg. oznake [registarska oznaka]) uz sjeverni rub kolnika Petravićeve ulice kod kbr. 2., a kojeg je na mjestu događaja prethodno ostavio parkirana KB,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 70. stavka 2. i 4. u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II Žalba okr. EB zbog djela prekršaja u toč. a) i c) izreke pobijane presude, postala je bespredmetna.

III

Uslijed odluke u točki I izreke ove drugostupanjske presude preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u ukupnoj novčanoj kazni, tako da se okr. EB za prekršaje u toč. b), d) i e) prihvaćaju po prvostupanjskom sudu odmjerene kazne u iznosima od 265,45 EUR (dvjestošezdesetpet eura i četrdesetpet centi), 265,45 EUR (dvjestošezdesetpet eura i četrdesetpet centi) i 663,61 EUR (šestošezdesettri eura i šezdesetjedan cent), pa se okr. EB na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.194,51 EUR (tisućustodevedesetčetiri eura i pedesetjedan cent), koju kaznu je dužna platiti u roku od šezdeset dana od dana primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.

IV Odbija se žalba okr. EB kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

V

Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okr. EB dužna je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 EUR (pedeset eura), u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okr. EB proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci počinila prekršaje iz članka 70. stavka 2. i 4. u svezi članka 293. stavka 1., članka 176. stavka 3. i 5., članka 70. stavka 2. i 4. u svezi članka 293. stavka 1., članka 176. stavka 3. i 5. i članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te joj je za svako pojedino djelo utvrđena novčana kazna uz primjenu instituta ublažavanja u iznosu od 92,91 eura, 265,45 eura, 92,91 eura, 265,45 eura i 663,61 eura, a potom na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.380,33 eura.

1.1. Okrivljenici je, uz kaznu, izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 7 mjeseci.

1.2. Istom odlukom okrivljenica je na temelju odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezana naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 154,62 eura.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenica je pravodobno podnijela žalbu, putem branitelja Dina Radića, odvjetnika u Splitu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

2.1. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njezina žalba prihvati.

3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, međutim ovaj sud je utvrdio da je nastupila zastara prekršajnog progona u odnosu na djela u toč. a) i c) izreke pobijane presude, zbog čega je presudu trebalo preinačiti i odbiti optužbu za djela iz čl. 70. stavka 2. i 4. u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

5. Naime, okrivljenici je optužbom stavljeno na teret da je prekršaje počinila 10. ožujka 2022.

5.1. Odredbom članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog, dok je odredbom članka 239. stavka 1. točke 2. istog Zakona propisano da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu.

5.2. Slijedom navedenog, imajući na umu visinu propisanih kazni za djela u toč. a) i c) u fiksnom iznosu od 160,00 eura, očigledno je da se radi o prekršajima za koji je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog, osim ako je počinjen u stjecaju s prekršajem za koji nisu ostvareni uvjeti iz citiranog članka i Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju radilo pa je ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog.

5.3. Međutim, za primjenu pravila o zastari prekršajnog progona nije bitan naziv akta nego uvjeti propisani odredbom članka 13. Prekršajnog zakona, prema kojoj u odnosu na citirane prekršaje, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine.

5.4. Zbog navedenih razloga, trebalo je po službenoj dužnosti, na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona protiv okrivljenice odbiti optužbu za navedena djela, kao u izreci ove drugostupanjske presude u toč. I, pa je žalba okrivljenice u tom dijelu postala bespredmetna.

6. Uslijed odluke u toč. I ove presude ovaj drugostupanjski sud je preinačio i odluku o ukupnoj novčanoj kazni, tako da je za prekršaje u toč. b), d) i e) prihvatio mjere kazni utvrđenih po prvostupanjskom sudu, te izrekao ukupnu novčanu kaznu na temelju čl. 39. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona, jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

7. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u pogledu bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, ovaj sud ocjenjuje da je izreka pobijane prvostupanjske presude razumljiva i sadrži sve bitne elemente sukladno odredbe članka 183. Prekršajnog zakona, tako da je iz činjenica i okolnosti koje čine obilježja djela razvidno za koja je djela okrivljenica proglašena krivom. Iz izreke je razvidno da je u svojstvu vozača sudjelovala u prometu na cesti kada je imala količinu alkohola u krvi od 1,51 g/kg čime je ostvarila obilježja djela iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao i da inkriminirane prilike nakon sudjelovanja u prometnim nesrećama s materijalnom štetom napustila mjesto događaja bez da je vlasnicima parkiranih vozila ostavila podatke o sebi, pa je time počinila prekršaje iz članka 176. stavka 3. i 5. istog Zakona, u stjecaju. Prvostupanjski sud je korektno prenio bitan sadržaj dokaznog materijala predmeta i dao jasno određenje o vrednovanju dokaza i njihovoj konfrontaciji s obranom okrivljenice, tako da pobijana presuda u pogledu utvrđenja prekršajne odgovornosti i prekršajno pravne sankcije sadrži razumljive i dostatne razloge. Bez uspjeha žaliteljica ističe da izreka ne sadrži subjektivni odnos prema djelu, s obzirom na propisan bitan sadržaj izreke osuđujuće odluke, a sukladno odredbe članka 25. Prekršajnog zakona za prekršaj je kriv počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, i koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno, a s namjerom samo kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje. Stoga je ocijenjeno da žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.

8. U pogledu paušalnih navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud nakon pravilno provedenog prekršajnog postupka, ispravnom ocjenom obrane okrivljenice i dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenice za prekršaje iz primijenjenih propisa Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom sudu.

8.1. Žaliteljica se u postupku pred sudom, pravilno upozorena na svoja prava, očitovala krivom i priznala počinjenje djela optužnim aktom stavljenim joj na teret, kako to potvrđuje i materijalna dokumentacija izvedena na raspravi u njezinoj nazočnosti, uz prisutnost branitelja, a takav zapisnik su bez primjedbi i potpisali.

8.2. Slijedom navedenog, budući da žaliteljica ne ističe nove dokaze u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti argumentirano dovodi u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

9. Pogrešno žaliteljica upire i na povredu materijalnog prava, budući da sugerira na tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava koja bi proizlazila iz primjene odredaba prekršajnog prava na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pa se ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz članka 194. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona. Postojanje povrede materijalnog prekršajnog prava ocjenjuje se u okviru činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostupanjski sud i koje je opisano u izreci presude, pa kako je ovaj sud činjenično utvrđenje iz izreke pobijane presude prihvatio pravilnim, to nije ostvarena niti povreda materijalnog prekršajnog prava, kako se sugerira žalbom.

10. Razmatrajući odluku o kazni, u nepreinačenom dijelu, u pogledu navoda žalbe ovaj sud smatra da je za počinjene prekršaje izrečena kazna u zakonom propisanim granicama, imajući na umu težinu i značaj djela počinjenih u stjecaju, kao i sve okolnosti konkretnog slučaja mjerodavne za vrstu i mjeru kazne, te nije prestrogo odmjerena. Suprotno tvrdnji žaliteljice, prvostupanjski sud je već u dovoljnoj mjeri vrednovao njezino primjereno ponašanje nakon počinjenja djela, prethodnu nekažnjavanost i njezine teže obiteljske i materijalne prilike, kako je to izrijekom naveo u pobijanoj odluci, što je upravo i rezultiralo odmjeravanjem kazne za svako pojedino djelo uz primjenu instituta ublažavanja, u velikoj mjeri ispod posebnim zakonom propisanih minimalnih iznosa kazni. Težina počinjenih djela u stjecaju i stupanj ugrožavanja drugih sudionika u prometu ne opravdavaju blaže kažnjavanje, niti žaliteljica ističe nove naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim daljnje ublažavanje kazne. Stoga, izrečenu kaznu ovaj sud smatra primjerenom i pogodnom za ostvarivanje svrhe kažnjavanja, odnosno da će se njome djelovati na buduće ponašanje okrivljenice i ostalih da ne čine takve prekršaje.

10.1. Valja istaknuti da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne, u za to određenom roku.

11. Odluka o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije utemeljena je na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona, pa i ovaj sud, s obzirom na značaj i težinu počinjenih prekršaja u stjecaju s vožnjom pod utjecajem alkohola, smatra opravdanim izricanje te mjere, jer ponašanje žaliteljice predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa, a izrazito visok stupanj koncentracije alkohola doprinosi jačini ugrožavanja zaštićenog dobra i stupnju pogibeljnosti. Po sudsko medicinskoj teoriji i praksi osobe pod takvim utjecajem alkohola nalaze se u pijanom stanju, kada su intelektualne funkcije jako sužene, izražena je dremljivost, osoba nije sposobna koncentrirati se, povremeno se gubi prisebnost a shvaćanje opasnosti svedeno je na minimum… Stoga je potrebno otkloniti uvjete koji omogućavaju ponovno činjenje takvih prekršaja, pri čemu je trajanje zaštitne mjere od 7 mjeseci pravilno određeno (s obzirom na zakonom propisano trajanje od jednog mjeseca do dvije godine) i osobine ličnosti okrivljenice, a paušalni navodi žalbe ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost te odluke.

12. Paušalni iznos troškova drugostupanjskog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona kojom je propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN broj 18/13), s obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka, te imajući na umu poznate materijalne prilike žaliteljice.

13. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 12. lipnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.