Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31 000 Osijek

Pr-19/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužitelja IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Pažinu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Radničko vijeće kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63C, OIB: 35506269186, zastupani po punomoćniku Vladimiru Buriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Burić & Mišljenović Dasović j.t.d. u Osijeku, radi utvrđenja člana radničkog vijeća, odlučujući o prijedlogu tužitelja za izdavanjem privremene mjere, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 9. svibnja 2025., u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, 12. lipnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], član tuženika Radničkog vijeća kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63c, OIB: 35506269186, umjesto ZA, za vrijeme trajanja mandata koji je započeo 23. kolovoza 2023., a ističe 21. srpnja 2027., što je tuženik dužan priznati.

II. Nalaže se tuženiku Radničko vijeće kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, da za vrijeme trajanja mandata koji ističe 21. srpnja 2027., omogući tužitelju IA sudjelovanje u radu Radničkog vijeća kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63c, OIB: 35506269186, u roku od 8 dana.

III. Nalaže se tuženiku Radničko vijeće kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu da tužitelju IA naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.414,82 EUR (tisućučetiristočetrnaesteuraiosamdesetdvacenta) računajući od 12. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana.

IV. Djelomično se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 789,82 EUR (sedamstoosamdesetdeveteuraiosamdesetdvacenta) zajedno sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate, kao neosnovan.

V. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika Radničko vijeće kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu za naknadnom parničnog troška u iznosu od 825,00 EUR (osamstvodvadesetpeteura), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo kako je 11., 12., 13., 14. srpnja 2023. u gradovima Solin, Križevci, Zagreb i Osijek održani su izbori za članove Radničkog vijeća HAPIH-a koji su okončani donošenjem konačnih rezultata izbora 20. srpnja 2023., a prema kojima je skupina radnika Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Mario Lukačević dobila ukupno 183 glasa a Republički sindikat radnika – Mihaela Kemenović 181 glas. Sukladno zapisniku o konačnim rezultatima izbora u radničko vijeće izabrani su ĆA, ŽA i BA sa liste Skupine radnika – „ ĆA“ te ĐA i ZA sa liste Republičkog sindikata radnika na mandat koji sukladno članku 144. Zakona o radu traje četiri godine od dana objave konačnih rezultata izbora odnosno do 21. srpnja 2027. Za zamjenike članova radničkog vijeća izabrani su HA, SA i ČA sa liste Skupine radnika – „ ĆA“ i hranu, te tužitelj IA i FA sa liste Republičkog sindikata ranika i to HA pod rednim brojem 1., SA pod rednim brojem 2., ČA pod rednim brojem 3., tužitelj pod rednim brojem 4. i FA pod rednim brojem 5. Republički sindikat radnika dopisom od 21. kolovoza 2023. obavijestio je tuženika o činjenici da je ZA stavio svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga te da će ga u radničkom vijeću zamijeniti IA koji je izabran za zamjenika s liste Republičkog sindikata radnika, prvi s te liste po rednom broju. Predmetni dopis tuženiku je dostavljen emailom od 23. kolovoza 2023. od kojeg dana je tužitelj postao član tuženika. Tužitelj je zatim kao član tuženika sukladno članku 156. stavku 3. Zakona o radu ustupio svoje radne sate koje mu pripadaju kao članu tuženika ĐA. ĐA je dopisom od 22. kolovoza 2023. obavijestila poslodavca o tome kako joj je član tuženika IA ustupio korištenje radnih sati sukladno članku 156. Zakona o radu, temeljem čega je poslodavac ĐA donio odluku o tome kako ista ima pravo na dodatnih 6 radnih sati tjedno u svojstvu člana tuženika temeljem sati koje joj je ustupio tužitelj kao član tuženika. Međutim, unatoč činjenici da je član tuženika ZA sa liste Republičkog sindikata radnika obavijestio tuženika o svojoj odluci da ne sudjeluje u radu tuženika, slijedom čega ga je potrebno zamijeniti prvim zamjenikom sa liste Republičkog sindikata radnika, odnosno sa tužiteljem, tuženik to odbija priznati te onemogućava tužitelju sudjelovanje u radu radničkog vijeća. Tuženik tako tužitelja nije pozivao na sjednice radničkog vijeća dok je na 3. sjednici čak zamoljen da napusti sjednicu radničkog vijeća. Člankom 147. stavkom 6. Zakona o radu propisano je da su zamjenici predstavnika sa svake liste oni kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvog neizabranog pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata. Dakle, u slučaju kada ZA s liste Republičkog sindikata radnika obavijesti radničko vijeće o svojoj odluci da neće sudjelovati u radu radničkog vijeća istoga zamjenjuje prvi zamjenik sa liste zamjenika Republičkog sindikata ranika a to bi bio ovdje tužitelj. Tuženikov stav o tome kako bi člana radničkog vijeća morao zamijeniti zamjenik sa liste koji nosi isti redni broj kao član kojega se mijenja potpuno je pogrešan te usmjeren isključivo na onemogućavanje sudjelovanja kandidata s liste Republičkog sindikata radnika u radu tuženika. Republički sindikat radnika je vezano na ovu problematiku zatražio i mišljenje nadležnog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koje je u svom mišljenju od 30. listopada 2023., klasa: 110- 01/23-01/224 navelo kako „Zakon o radu ne propisuje izričito način provođenja takve zamjene, pa to može biti propisano i poslovnikom o radu toga radničkog vijeća, pri čemu smo mišljenja da bi u nedostatku takve odredbe poslovnika, valjalo provesti zamjenu prema redoslijedu zamjenika članova upisanih u zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće.“ Poslovnikom o radu tuženika nije propisan način provedbe zamjene članova radničkog vijeća.

1.1. Tužitelj je uz tužbu stavio i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere i to tzv. regulacijske privremene mjere po osnovi članka 347. stavka 2. Ovršnog zakona. Navedenom odredbom propisano je da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja, ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos između stranaka. Dakle, pretpostavke za određivanje regulacijske privremene mjere iz članka 347. stavka 2. Ovršnog zakona jesu vjerojatnost postojanja spornog odnosa između stranaka, uz ispunjenje alternativnih pretpostavki i to: a) ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili b) ako je to nužno radi sprječavanja nasilja ili c) ako je to potrebo radi osiguranja pravnog reda. U odnosu na postojanja spornog odnosa među strankama predlagatelj osiguranja ukazuje na razloge iznesene u točci II.-V. tužbe iz kojih jasno proizlazi da protivnik osiguranja šikanira predlagatelja osiguranja na način da mu bez pravne osnove onemogućava rad u radničkom vijeću u svojstvu zamjene za člana ZA, a koje mjesto je valjano izabran. U odnosu na postojanje alternativnih pretpostavki koje se moraju ispuniti za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja ističe kako je to to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete te kako je to potrebno radi osiguranja pravnog reda. Naime, člankom 140. Zakona o radu propisano je da „radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom“. Člankom 141. stavkom 1. Zakona o radu propisano je da „radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati jednog ili više svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radničko vijeće) koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa“. Radnici zaposleni kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu na izborima za radničko vijeće su sa liste Republičkog sindikata radnika izabrali kandidate ĐA i ZA te njihove zamjene od kojih je tužitelj prvi po redoslijedu. Tuženik je uredno izviješten o tome kako je ZA donio odluku o tome da neće sudjelovati u radu radničkog vijeća te kako će ga zamijeniti prvi zamjenik sa liste kandidata Republičkog sindikata radnika. Tužitelj je čak kao član radničkog vijeća ustupio svoje radne sate s osnova članstva u vijeću ĐA što joj je poslodavac priznao te donio odluku o korištenju radnih sati za rad u radničkom vijeću, međutim tuženik s namjerom opstrukcije rada kandidata s liste Republičkog sindikata radnika tužitelju to odbija priznati. Na opisani način tužitelj kao izabrani predstavnik radnika u radničkom vijeću nije u mogućnosti zastupati njihove interese pred radničkim vijećem radi čega prilikom svake odluke koju radničko vijeće donosi bez sudjelovanja tužitelja, njemu, odnosno radnicima koji su ga na tu funkciju izabrali nastaje nepopravljiva šteta. U odnosu na izneseno predlagatelj osiguranja ističe kako je radničko vijeće održalo već tri sjednice na kojima tužitelj nije bio u mogućnosti sudjelovati. Za vrijeme dok ovaj odnos među strankama ne bude uređen radnici neće biti u mogućnosti putem svog izabranog predstavnika sudjelovati u raspravama niti u glasanju u radničkom vijeću a štetu koja će im radi toga nastati neće biti moguće popraviti. Iz istoga razloga nužno je donošenje ove mjere kako bi se osigurao pravni red na način da se izabranom predstavniku radnika omogući sudjelovanje u radu radničkog vijeća.

1.1.1. Ovaj sud je 20. prosinca 2024. donio rješenje broj Pr-19/2024-23 kojim je odlučivao o privremenoj mjeri, odnosno istu je odbio kao neosnovanu, a na koje rješenje je tužitelj putem punomoćnika uložio žalbu, povodom koje žalbe je navedeno rješenje dostavljeno na odlučivanje nadležnom županijskom sudu.

1.1.2. Županijski sud u Zagrebu je 14. siječnja 2025. donio rješenje broj Gž R-22/2025- 2, kojim je odbio žalbu tužitelja, odnosno predlagatelja osiguranja, kao neosnovanu i potvrdio rješenje ovog suda od 20. prosinca 2024., broj Pr-19/2024-23.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo prigovor promašene aktivne legitimacije tužitelja. Niti jedna zakonska odredba ne omogućuje tužitelju podnošenje tužbe na način kako on to činjenično obrazlaže u tužni, pa posljedično nema niti aktivnu legitimaciju za vođenje ovog spora. Člankom 162. stavkom 2. i 3. ZR-a propisano je tko može podnositi tužbu u slučaju da Radničko vijeće ili neki njegov član teško povrijedi obveze koje su mu dane Zakonom o radu iz koje odredbe proizlazi da u tom slučaju aktivno legitimiran može biti ili sindikat ili minimalno 25% radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavac. Nadalje, ističe i prigovor nedostatka pravnog interesa za podnošenje tužbe na utvrđenje u smislu članka 187. stavka 2. ZPP-a. Iz zapisnika o konačnim rezultatima izbora za Radničko vijeće HAPIH-a utvrđeni su članovi Radničkog vijeća pobrojani pod točkom 1. do točke 5., a na isti način pobrojani su i njihovi zamjenici iz čega proizlazi da svakog člana Radničkog vijeća mijenja već u naprijed određeni zamjenik. Stoga tužitelj niti je aktivno legitimiran za podnošenje ove tužbe, a niti ima pravni interes jer je u odnosu na meritum spora postoji odluka od 20. srpnja 2023. Zakonom o radu nije izričito propisano na koji način na koji način se uređuje zamjena člana RV-a u slučaju kada on ne sudjeluje na sjednicama, ali njegova zamjena treba biti ona osoba koja je navedena da će ga mijenjati u zapisniku o konačnim rezultatima izbora. Tvrdnje tužitelja pod točkom IV. tužbe da bi člana RV-a ZA trebao mijenjati on ne utemeljene su i predstavljaju paušalnu konstrukciju tužitelja. Ako postoji odluka koji će zamjenik mijenjati kojeg člana RV-a, onda je o tome već meritorno odlučeno, a u svakom slučaju ne može tužitelj samoinicijativno odlučivati da bi on bio taj koji treba mijenjati ZA. Rezultate konačnih izbora s popisom članova RV-a i njihovih zamjenika Izborni odbor je u smislu članka 147. stavka 7. ZR-a dostavio poslodavcu i sindikatima, te nitko nije imao primjedbi na pravilnost prilikom izbora članova i njihovih zamjena. Pozivanje tužitelja na članak 147. stavak 6. ZR-a odnosi se na izbor zamjenika prilikom glasovanja, odnosno da će za zamjenika biti izabrana ona osoba koja je slijedeća na listi, što je i učinjeno prilikom izbora, pa kako je u zapisniku po konačnim rezultatima određeno koji će zamjenik mijenjati kojeg člana, tužitelj ne može samoinicijativno mijenjati tu odluku. U svakom slučaju, ako se ne bi smatralo da su zamjenici koji su određeni u zapisniku o konačnim rezultatima pod točkom 1. do točke 5. zamjene članovima RV-a pod točkom 1. do točke 5. onda odluku o tome koji bi zamjenik od 5 zabranih trebao mijenjati ZA može donijeti jedino Radničko vijeće odlukom na sjednici. Slijedom navedenog tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, a protivi se i prijedlogu za donošenjem privremene mjere iz razloga što nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke iz članka 346. Ovršnog zakona. Iz činjeničnih navoda odgovora na tužbu proizlazi kako tužitelj nije učinio niti vjerojatnim postojanje njegove tražbine, a nije niti učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere bilo otežano ostvarenje te tražbine ili da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.

2.1. U odnosu na prigovor tuženika koji se odnosi na stvarnu nadležnost, ovaj sud je donio rješenje broj Pr-19/2024-15 od 20. kolovoza 2024., a kojim se oglasio stvarno nenadležnim, budući da smatra kako se radi o pitanju isključenja člana radničkog vijeća, a kako bi tužitelj stupio na njegovo mjesto, pa time podredno traži poništenje člana ZA, odnosno LA.

2.2. Povodom žalbe tužitelja na navedeno rješenje Županijski sud u Zagrebu je rješenjem broj Gž R-831/2024-3 od 28. listopada 2024. ukinuo predmetno rješenje, navodeći kako se u ovome postupku ne traži isključenje člana radničkog vijeća ZA, već da mu se omogući sudjelovanje u radu radničkog vijeća, pa stoga nije nadležan Županijski sud.

2.3. Slijedom navedenog u odnosu na prigovor nadležnosti tuženika valja istaknuti kako je o tome odlučio Županijski sud u Zagrebu, a na način kako je u ovome postupku stvarno nadležan ovaj sud.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u cjelokupan spis i svu prilježeću dokumentaciju i to u obavijest tužitelja (stranica 8 spisa), odluku o korištenju radnih sati za rad u Radničkom vijeću (stranica 9 spisa), obavijest članice Radničkog vijeća Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (dalje u tekstu: HAPIH) ĐA (stranica 10 spisa), e-mail uz dopis u vezi Radničkog vijeća HAPIH-a (stranice 11-13 spisa), zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće (stranice 15-16 spisa), dopis tužitelja od 21.8.2023. (stranica 17 spisa), zapisnik 3. sjednice Radničkog vijeća HAPIH-a održane 1.2.2024. (stranice 18-21 spisa), e-mail upućen od strane tužitelja (stranica 22 spisa), dopis od 21.8.2023. (stranica 23 spisa), zapisnik 2. sjednice Radničkog vijeća HAPIH-a održane 23.10.2023. (stranice 24-26 spisa), e- mailovi (stranice 27-45 spisa i stranice 49-52 spisa), zapisnik 1. sjednice Radničkog vijeća HAPIH-a (stranice 47-48 spisa spisa), Poslovnik o radu Radničkog vijeća HAPIH-a (stranice 53-62 spisa), zapisnik 4. sjednice Radničkog vijeća HAPIH-a održane 5.3.2024. (stranice 85-88 spisa). Saslušan je tužitelj radi odlučivanja o osnovanosti privremene mjere.

3.1. Odbijeni su dokazni prijedlozi tuženika za saslušanjem svjedoka ĆA, BA i ŽA, to iz razloga jer se u konkretnom slučaju radi o pravnom pitanju, te predmet njihove rasprave, kao članova radničkog vijeća nije od utjecaja na donošenje odluke u ovome predmetu. Također je odbijen i dokazni prijedlog za saslušanjem tužitelja, budući da se u ovome postupku radi o pravnom pitanju, za koje rješenje spora nije potrebno saslušavati tužitelja, a za napomenuti je kako je i ranije već saslušan tužitelj prilikom odlučivanja o privremenoj mjeri, pa mu time nije uskraćeno pravo na pristup sudu.

4. Saslušan na raspravi radi odlučivanja o osnovanosti privremene mjere, tužitelj IA je naveo kako smatra da bi mogla nastati nenadoknadiva šteta ako nije član Radničkog vijeća jer članovi Radničkog vijeća predlažu donošenje odluka koje se tiču prava radnika, pa misli da bi njegovo odsustvo iz rada Radničkog vijeća utjecalo na prava radnika jer su ga upravo ti radnici birali. Smatra da bi trebao biti član Radničkog vijeća kako je to prethodno naveo u tužbi i tijekom postupka.

4.1. Na upit punomoćnika tuženika koliko članova Radničkog HAPIH-a je izabrano, tužitelj je odgovorio kako je izabrano 5 članova, a odluka se o izboru donosi putem većine, znači tri glasa ili više.

4.2. Na daljnji upit punomoćnika tuženika na koji način smatra da njihovim nepojavljivanjem dolazi do ugrožavanja rada Radničkog vijeća, s obzirom da imaju kvalificiranu većinu, tj. 3 člana, tužitelj je odgovorio da je to neosporivo, ali njegova je dužnost kao člana predložiti neke prijedloge koje njima radnici predlažu, a što ulazi u zapisnik, a hoće li se njihovi prijedlozi prihvatiti ili ne, ovisi od većine.

4.3. Na daljnji upit punomoćnika tuženika ima li republički sindikat još kojeg člana u Radničkom vijeću, zna li dolazi li na sjednice, sudjeluje li i da li se ista poziva, tužitelj je odgovorio kako ima, ĐA. Nje istu pitao, niti ima informacije prima li ista pozive za sudjelovanje u Radničkom vijeću, na III. sjednici na kojoj je on bio je bila prisutna, a s koje je on bio zamoljen da napusti.

4.4. Na daljnji upit punomoćnika tuženika zna li da li se na sjednice poziva LA, tužitelj je odgovorio kako ne zna.

4.5. Na upit punomoćnika tužitelja je li mu bilo omogućeno da sudjeluje na sjednicama Radničkog vijeća i dobiva li informacije, tužitelj je odgovorio kako mu nije omogućeno i ne dobiva informacije o sjednicama Radničkog vijeća.

5. Iz obavijesti (stranica 8 spisa) proizlazi kako ZA, član Radničkog vijeća HAPIH-a stavlja svoj mandat člana radničkog vijeća u mirovanje iz osobnih razloga.

6. Iz odluke o korištenju radnih sati za rad u Radničkom vijeću (stranica 9 spisa) proizlazi kako će djelatnica ĐA obavljati poslove kao član radničkog vijeća HAPIH-a i pri tome ostvaruje pravo na korištenje radnih sati za rad u Radničkom vijeću za ukupno 12 sati tjedno i to 6 sati tjedno kao članica radničkog vijeća HAPIH-a i 6 radnih sati koje joj je ustupio član radničkog vijeća IA (ovdje tužitelj).

7. Iz obavijesti članice Radničkog vijeća Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (dalje u tekstu: HAPIH) ĐA (stranica 10 spisa) proizlazi kako ista navodi da joj je IA ustupio svoje radne sate te da će iste koristiti izvan svog radnog vremena, na tjednoj bazi, u četvrtak i petak.

8. Iz e-maila uz dopis u vezi Radničkog vijeća HAPIH-a (stranice 11-13 spisa) proizlazi kako je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Uprave za rad i zaštitu na radu obavijestilo Republički sindikat radnika i dostavilo mišljenje sudjelovanja u članstvu radničkog vijeća na način kako članove radničkog vijeća mogu zamijeniti izabrani zamjenici i to samo oni koji su kao zamjenici članova utvrđeni zapisnikom o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće. Nadalje se navodi kako zakon o radu izričito ne propisuje način provođenja takve zamjene, već isto može biti propisano poslovnikom o radu radničkog vijeća, dok u nedostatku takve odredbe valjalo provesti zamjenu prema redoslijedu zamjenika članova upisanih u zapisnik o konačim rezultatima izbora za radničko vijeće.

9. Iz zapisnika o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće (stranice 15-16 spisa) proizlazi kako su utvrđene liste nakon provedenih izbora na način da je skupina radnika HAPIH-a – ĆA dobila 183 glasa, a Republički sindikat radnika – Mihaela Kemenović 181 glas. Stoga su u radničko vijeće za članove izabrani ispred skupine radnika HAPIH-a – ĆA: ĆA, ŽA, BA, te ispred Republički sindikat radnika – ĐA: ĐA i ZA. Za zamjenike su izabrani ispred skupine radnika HAPIH-a – ĆA:

HA, SA i ČA, te ispred Republički sindikat radnika – ĐA: IA i FA.

10. Iz dopisa tužitelja od 21.8.2023. (stranica 17 spisa) proizlazi kako je isti obavijestio tuženika da radne sate njemu kao članku radničko vijeća HAPIH-a ustupa članici ĐA.

11. Iz zapisnika 3. sjednice Radničkog vijeća HAPIH-a održane 1.2.2024. (stranice 18- 21 spisa) proizlazi kako je na sjednici tuženika konstatirano kako je na istoj prisutno pet osoba i to četvero članova, te tužitelj. Nadalje predsjednik radničkog vijeća konstatira kako je tužitelj zamjenik članice ĐA, a LA zamjenik člana ZA, pa je stoga umjesto ZA trebao prisustvovati LA kao njegov izabrani zamjenik. Nadalje je istaknuto kako je odluka ZA kojom stavlja mandat u mirovanje nije pravilna, budući da zakon o radu, ni poslovnik o radu radničkog vijeća navedeno ne prepoznaje, pa stoga da član radničkog vijeća može izostati sa sjednice vijeća samo iz opravdanih razloga.

12. Iz e-maila upućen od strane ZA (stranica 22 spisa) proizlazi kako isti obavještava da ne sudjeluje u radu i na sjednicama radničkog vijeća HAPIH-a, te da mu ne dostavljaju pozive za sudjelovanje u radu radničkog vijeća HAPIH-a, te da ujedno obavještava tuženika kako je podnio ostavku na funkciju člana radničkog vijeća.

13. Iz dopis od 21.8.2023. (stranica 23 spisa) proizlazi kako je Republički sindikat radnika obavijestio tuženika kako je član radničkog vijeća HAPIH-a ZA stavio svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga.

14. Iz zapisnika 2. sjednice Radničkog vijeća HAPIH-a održane 23.10.2023. (stranice 24-26 spisa) proizlazi kako na navedenoj sjednici nisu bili prisutni ĐA i ZA, na kojoj sjednici je dodana točka dnevnog reda koja se odnosi na status člana radničkog vijeća ZA i njegovog izabranog zamjenika, gdje je navedeno kako se poziva član ZA dostavi pravni temelj za stavljanje mandata u mirovanje, kao i da je izabrani zamjenik članice tuženika ĐA tužitelj, a za člana ZA gospodin LA, pa stoga radničko vijeće smatra kako tužitelj nije izabrani zamjenika člana ZA već je to LA.

15. Iz e-mailova (stranice 27-45 spisa i stranice 49-52 spisa) proizlazi kako su se dopisivali e-mailovima predsjednik radničkog vijeća i ZA, a u svezi članstva u radničkom vijeću, dok je ĐA (list 36 spisa) također dostavila mail, a kojim se nije slagala s navedenim načinom utvrđenja tko je član vijeća iz reda zamjenika.

16. Iz zapisnika 1. sjednice Radničkog vijeća HAPIH-a (stranice 47-48 spisa spisa) proizlazi kako je za predsjednika tuženika izabran ĆA, dok je dodana točka 4. dnevnog reda, gdje je navedeno kako je član tuženika istaknuo neriješeno pitanje iz prethodnog saziva, vezano uz potrebu usklađivanja pravilnika o radu.

17. Iz Poslovnika o radu Radničkog vijeća HAPIH-a (stranice 53-62 spisa) proizlazi kako predsjednik radničkog vijeća pozive za sjednicu vijeća dostavlja članovima vijeća (članak 7.), sjednica vijeća može se održati ako joj prisustvuje natpolovična većina članova (članak 13. stavak 3.), član radničkog vijeća može izostati sa sjednice vijeća samo iz opravdanih razloga (članak 28. stavak 1.), u slučaju izostanka sa sjednice član je dužan osigurati dolazak njegova zamjenika na sjednicu, dostaviti mu poziv, dnevni red i materijale (članak 28. stavak 2.), ukoliko je član vijeća spriječen, te ne može iz bilo kojeg razloga biti nazočan sjednicama vijeća kontinuirano duže od 6 mjeseci, tada njegovu funkciju u radničkom vijeću preuzima njegov izabrani zamjenik (članak 28. stavak 3.). Ukoliko neki od članova radničkog vijeća više nije u mogućnosti, po bilo kojoj osnovi, obnašati tu dužnost zamjenjuje ga njegov zamjenik sukladno zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće (članak 34. stavak 1.).

18. Iz zapisnika 4. sjednice Radničkog vijeća HAPIH-a održane 5.3.2024. (stranice 85- 88 spisa) proizlazi kako su odsutni članovi ĐA i ZA, te je točci 3. utvrđeno kako je prošlo više od 6 mjeseci nedolaska člana radničkog vijeća na sjednice ZA, te da njegovu funkciju preuzima njegov izabrani zamjenik sukladno zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće, te da je zamjenik utvrđen sukladno članku 28. poslovnika.

19. Temeljem provedenih dokaza u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan, a kako je to navedeno u izreci ove presude.

20. Predmet spora je utvrđenje da je tužitelj, kao izabrani zamjenik člana radničkog vijeća, sudjeluje u radu radničkog vijeća i to umjesto ZA.

21. Sporna je aktivna legitimacija tužitelja, stvarna nadležnost, kao i može li se sudskim putem osporavati rezultati izbora i odluka o zamjenicima članova Radničkog vijeća, kao i tumačenje tko zapravo zamjenjuje izabranog člana Radničkog vijeća.

22. U ovom postupku nisu sporni rezultati izbora.

23. Sud je u ovom postupku utvrdio sljedeće:

- da su u radničko vijeće izabrani članovi: ĆA, ŽA i BA, svi ispred skupine radnika HAPIH, te ĐA i ZA, oboje ispred Republičkog sindikata radnika

- da su za zamjenike u radničko vijeće izabrani: HA, SA i ČA, svi ispred skupine radnika HAPIH, te IA i AA, oboje ispred Republičkog sindikata radnika

- da je ovakvo radničko vijeće izabrano na rok od 4 godine

- da je ZA, izabrani član radničkog vijeća ispred Republičkog sindikata radnika, stavio mandat u mirovanje

- da je Republički sindikat radnika obavijestio tuženika kako će tužitelj, kao zamjenik člana radničkog vijeća, zamijeniti ZA u radničkom vijeću

- da je tuženik na 3. sjednici vijeća zamolio tužitelja da napusti sjednicu iz razloga jer isti nije zamjenik ZA, već je to LA, koju sjednicu je potom tužitelj i napustio

24. Tužbeni zahtjev tužitelja osnovan je u cijelosti.

25. Odredbom članka 141. stavkom 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23. -dalje u tekstu: ZR) propisano je radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati jednog ili više svojih predstavnika koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. Člankom 144. stavkom 1. ZR je propisano radničko vijeće se bira na izborno razdoblje od četiri godine od dana objave konačno utvrđenih rezultata izbora. Člankom 147. stavkom 3. je propisano ako se biraju tri ili više predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se tako da se ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biračka masa list) dijeli s brojevima od jedan do zaključno broja predstavnika koji se bira; svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira je zajednički djelitelj; svaka lista dobit će onoliko predstavničkih mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila koje predstavničko mjesto, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova, stavkom 5. je propisano u slučaju iz stavka 3. ovog članka, sa svake liste izabrani su kandidati od rednog borja jedan pa do rednog broja koji odgovara broju predstavničkih mjesta koja je određena lista dobila, te je stavkom 6. propisano zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvog neizabranog pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata. Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine broj 3/2016., 52/2017., 138/2020. – dalje u tekstu: Pravilnik) i to članka 20. stavka 1. točke 8. je propisano zapisnik izbornog odbora o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće, pored podataka iz članaka 5. i 10. ovog Pravilnika sadrži imena i prezimena izabranih članova radničkog vijeća i zamjenika članova radničkog vijeća s liste kandidata koje su dobile predstavnička mjesta.

26. Prvenstveno u odnosu na prigovor promašene aktivne legitimacije valja istaknuti kako je isti neosnovan u cijelosti. Naime, tužitelj ima ovlast podnositi pred sudom zahtjev da se utvrdi da je isti član radničkog vijeća iz redova zamjenika člana u situaciji kada jedan član radničkog vijeća ne obavlja svoju funkciju, odnosno ne sudjeluje u radu kao član. Pa tako u situaciji kada zamjeniku člana radničkog vijeća, na jednom od upražnjenih mjesta u vijeću istom bude onemogućeno sudjelovanje na sjednicama vijeća (a što je u konkretnoj situaciji slučaj) isti ima pravo tražiti sudsku zaštitu i podnošenje deklaratorne tužbe (pa tako i pravni interes) na utvrđenje da je isti član radničkog vijeća iz redova zamjenika. Također u odnosu na prigovor tuženika u odnosu na odredbu članka 162. stavka 2. i 3. ZR-a, koja se odnosi na podnošenje tužbe u slučaju da radničko vijeće ili neki njegov član teško povrijedi obveze iz ZR-a, te da tada može biti aktivno legitimiran samo sindikat ili minimalno 25% radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavac, valja istaknuti kako navedeno nije slučaj u ovome sporu. Naime, u konkretnom slučaju se ne radi o povredi neke obveze iz ZR-a, već samo o tome koja je osoba iz redova zamjenika član radničkog vijeća, umjesto izabranog člana. Sukladno iznijetom niti prigovor kako isti nema pravni interes za podnošenje ove tužbe, iz opisanog razloga, nije osnovan.

27. Sud je nadalje utvrdio kako odredbama ZR-a, a niti Pravilnikom, nije izričito propisano tko iz redova zamjenika članova treba stupiti na mjesto ranije člana u radničko vijeće. Sud smatra nadalje kako je radničko vijeće moglo navedeno propisati svojim poslovnikom o radu, a uvidom u koji je utvrđeno kako niti tamo nije izričito propisano (list 54-62 spisa). Stoga je predmetni spor sud riješio citirajući odredbu članka 147. stavka 6. ZR-a.

28. Valja nadalje napomenuti da iz članka 147. stavka 6. ZR-a te prema načinu kako se upotpunjuju upražnjena mjesta u radničkom vijeću, proizlazi da ne postoje osobni zamjenici koji bi zamjenjivali imenom i prezimenom određenog kandidata s liste, ako on ne bi preuzeo funkciju člana radničkog vijeća ili bi mu prestao mandat. Stoga kako je nedvojbeno da ne postoje osobni zamjenici pojedinog kandidata odnosno (sada) člana radničkog vijeća, već se zamjenici normiraju po rednim brojevima, a isti se prvo uzimaju iz redova neizabranih kandidata za onoliko kandidata koliko je lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon njih po rednim brojevima s liste zamjenika (tako i u knjizi detaljni komentar zakona o radu, autori I, RA; OA, Z; Ć, Ž; B, Đ i dr., stranica 1040). Stoga u situaciji kada nisu propisani osobni zamjenici pozivanje na odluku od 20. srpnja 2023. (točnije zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće) i kako tužitelj nema pravni interes ovome sudu nije prihvatljivo, budući da navedeni zapisnik tužitelj niti ne osporava, već način odabira člana radničkog vijeća iz mjesta zamjenika.

29. Pitanje zamjenika valja svakako naglasiti kako se ono mora odnositi na osobe koje su s predmetne liste (što u ovome postupku nije niti sporno), a to je u ovoj situaciji Republički sindikat radnika, odnosno na mjesto člana ispred Republičkog sindikata radnika stupa zamjenik iz te liste.

30. Kako je u konkretnoj situaciji u zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće od 20. srpnja 2023. utvrđeno kako su za zamjenike izabrani ispred Republičkog sindikata radnika IA i FA, to je jasno kako samo te osobe mogu kao zamjenici članova doći na mjesto člana ispred Republičkog sindikata radnika i to budući da sastav zakonito izabranog radničkog vijeća, nakon njegova utemeljenja te za vrijeme trajanja njegova izbornog razdoblja (mandata) čine samo oni koji su, kao izabrani članovi i zamjenici članova, upisani u zapisnik o konačnim rezultatima izbora (mišljenje nadležnog ministarstva obavljeno 18/10/2019).

31. Također i nadležno ministarstvo je dalo mišljenje, sa kojim se ovaj sud u potpunosti slaže, kako u nedostatku odredbe o provođenju zamjene istu treba provesti prema redoslijedu zamjenika članova upisanih u zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće, jer je i samo utvrđivanje rezultata izbora za zamjenike članova provedeno sukladno članku 147. stavku 6. ZR, prema redoslijedu kandidata na listama (mišljenje objavljeno 18/10/2019 https://uznr.mrms.hr/rad-radnickog-vijeca-nakon- statusne-promjene-i-prijenosa-ugovora-o-radu/).

32. Stoga kako je u konkretnom slučaju trebalo za člana radničkog vijeća HAPIH-a iz redova zamjenika članova provesti na način da se poštuje redoslijed koji je utvrđen sukladno zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće od 20. srpnja 2023. na način da je ispred Republičkog sindikata radnika bilo potrebno utvrditi da je zamjenik za člana ZA upravo tužitelj, te je na taj način sud i donio odluku kao u točci I. izreke ove presude.

33. Budući da tužitelju nije bilo omogućeno da sudjeluje u radu radničkog vijeća, što je sud utvrdio uvidom u zapisnik sa 3. sjednice radničkog vijeća od 1. veljače 2024. (list 18-21 spisa), to je sud donio odluku kao u točci II. izreke ove presude.

34. U odnosu na navode tužitelja kako je isti ustupio korištenje radnih sati, sukladno članku 156. ZR ĐA, ovaj sud navodi kako je isti samo postupao sukladno odredbama zakona, međutim isti nisu od utjecaja na donošenje ove odluke, pa se stoga sud nije niti posebno bavio istima, a niti utvrđivao isto radi donošenja odluke u ovome sporu.

35. Naposljetku valja istaknuti kako prigovori tuženika da je člana radničkog vijeća trebalo zamijeniti na način kako je to određeno u zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće od 20. srpnja 2023., odnosno na način da petoga člana radničkog vijeća mijenja osoba koja je navedena kao peta po redu iz redova zamjenika valja istaknuti kako se s navedenim tumačenjem ovaj sud u potpunosti ne slaže. Naime, da je tome tako, bilo bi isto izričito propisano, međutim u situaciji kada je iz jedno sindikata imenovano više članova i više zamjenika, tada kao član iz redova zamjenika mora biti imenovana ona osoba koja je navedena u zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće prva po redu iz toga sindikata, a da je tome tako može se i zaključiti čitanjem članka 146. stavka 6. ZR-a, na način kako je to ranije obrazloženo.

36. Također tužitelj niti ne dovodi u pitanje konačne rezultate izbora radničkog vijeća, na što pogrešno upućuje tuženik, već na koji način se treba utvrditi član radničkog vijeća iz reda zamjenika, a kako navedeno nije pravilno zaključio tuženik to je i u cijelosti osnovan tužbeni zahtjev tužitelja.

37. U odnosu na navode tuženika kako jedino sukladno članku 28. poslovnika o radu tuženika funkciju člana radničkog vijeća preuzima njegov izabrani zamjenik, valja istaknuti kako navedeno pogrešno tumači tuženik. Naime, navedenim člankom je navedeno kako u slučaju spriječenosti njegovu funkciju preuzima njegov izabrani zamjenik, međutim navedeno se odnosi na izabranog zamjenika iz redova njegovog sindikata, dok istom odredbom nigdje nije propisano kako će zadnjeg člana na list iz zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće iz redova zamjenika stupiti zadnji član iz redova zamjenika. Također valja istaknuti kako i pogrešno tumači tuženik da je jedino moguće mijenjati člana vijeća ukoliko je isti spriječen duže od 6 mjeseci, budući da se navedeno odredbom nigdje nije zatvarala mogućnost drugih razloga, pa tako i stavljanjem mandata u mirovanje, već se tom odredbom posebno uredila odredba koja se odnosi na spriječenosti nazočnosti sjednicama duže od 6 mjeseci, a nikako kako je time zatvoren krug, te da, recimo jedan član ne može npr. podnositi ostavku na mjesto članstva ili stavljati mandat u mirovanje. Stoga je i navedeni prigovor tuženika da je odredbom članka 28. poslovnika o radu tuženika propisan način zamjene člana iz redova zamjenika u potpunosti neosnovan.

38. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22. i 155/23.-dalje u tekstu: ZPP), te je tuženiku naloženo naknaditi trošak tužitelju prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23. - u daljnjem tekstu: Tarifa) i to za sastav tužbe u visini od 100 bodova, sukladno Tbr. 7. točci 1. Tarife, za sastav podnesaka od 6.3.2024. i 10.5.2024. za svaki u visini od po 100 bodova, sukladno Tbr. 8. točci 1. Tarife, za sastav žalbe od 27.8.2024. u visini od 50 bodova, sukladno Tbr. 10. točke 4. Tarife, te za pristup ročištima od 8.5.2024. i 9.5.2025. za svako u visini od po 100 bodova, sukladno Tbr. 9. točci 1. Tarife, što ukupno iznosi 550 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda i visinu poreza na dodanu vrijednost iznosi 1.375,00 eura. Tužitelju je priznata i trošak pristojbe na tužbu od 39,82 eura, odnosno ukupno joj je dosuđen trošak od 1.414,82 eura, sa zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja, pa do isplate sukladno članku 29. stavku 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. – dalje u tekstu: ZOO), stoga je odlučeno kao u točci III. izreke ove presude.

39. Tužitelj je djelomično odbijen za sastav prijedloga za određivanje privremene mjere u iznosu od 250 eura, i za sastav žalbe od 27.12.2024. u iznosu od 312,50 eura, budući da je isti odbijen s prijedlogom za određivanje privremene mjere, a koje rješenje je pravomoćno i potvrđeno, te navedeno niti nije bilo potrebno za vođenje ovoga postupka, sukladno članku 155. ZPP-a. Također je i djelomično odbijen za sastav žalbe od 27.8.2024. u iznosu od 187,50 eura, budući da se isti žalio na ovosudno rješenje, a ne na presudu, pa isti ima pravo na trošak sukladno Tbr. 10. točci 4. Tarife, a ne sukladno Tbr. 10. točci 1. Tarife, kako to potražuje tužitelj. Tužitelj je i odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova sudske pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 eura, budući da istu nije niti platio. Sukladno iznijetom, valjalo je za iznos od 789,82 eura djelomično odbiti zahtjev tužitelja za naknadom troškova i odlučiti kao u točci IV. izreke ove presude.

40. Tuženik je u cijelosti odbijen za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 825,00 eura, budući da je isti u cijelosti izgubio parnicu, sukladno članku 154. stavku 1. ZPP, te je stoga odlučeno kao pod točkom V. izreke ove presude.

41. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Osijek, 12. lipnja 2025.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se izjavljuje pismeno putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8.,9., 10. i 11. ZPP-a. i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Otpravak presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istog dana (članak 335. stavak 9. ZPP). U slučaju iz stavka 9. ovoga članka sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena (članak 335. stavak 11. ZPP-a).

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika