Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Stalna služba u Županji
Veliki kraj 48
OIB: 77561654785
Poslovni broj: Ovr-749/2025-8
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Pere Ivanovića, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Korneliji Krzmanić, odvjetnici iz Vinkovaca, protiv protivnika osiguranja Kreditna unija Krajcar, Županja, J. J. Strossmayera 7, OIB: 50055336491, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Grubeša, odvjetniku iz Osijeka, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, 12. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja od dana 5. lipnja 2025. koji glasi: „radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], deblokade svih računa i oročenih novčanih sredstava predlagateljice osiguranja u svim bankama i naplate po bjanko zadužnici predlagateljice osiguranja na iznos od 100.000,00 kn od 30.01.2019., potvrđene od javnog bilježnika Marijana Mendeša pod brojem OV-708/2019 ODREĐUJE SE : PRIVREMENA MJERA DEBLOKADOM SVIH RAČUNA I OROČENIH NOVČANIH SREDSTAVA predlagateljice osiguranja NP, OIB: [osobni identifikacijski broj] , u svim bankama , prema podacima iz Jedinstvenog registra računa koji se vode pri Financijskoj agenciji, na temelju bjanko zadužnice predlagateljice osiguranja potvrđene od Javnog bilježnika Marijana Mendeš iz Vinkovaca, pod poslovnim brojem OV-708/2019 dana 30.01.2019 koju je Financijskoj agenciji dostavio protivnik osiguranja Kreditna unija Krajcar u likvidaciji, OIB: 50055336491, Županja. J. J. Strossmayera 7, dana 03. 06.2025. i zabranom Financijskoj agenciji da u korist protivnika osiguranja ili neke treće osobe po njegovom nalogu izvrši pljenidbu i prijenos bilo kojeg daljnjeg novčanog iznosa sa računa predlagateljice osiguranja u svim bankama , na prijedlog protivnika osiguranja Kreditna unija Krajcar u likvidaciji OIB: 50055336491, Županja. J. J. Strossmayera 7 , protiv predlagateljice osiguranja NP, OIB: [osobni identifikacijski broj] , [adresa]. Nalaže se Financijskoj agenciji, Regionalni centar Vinkovci da oslobodi sredstva zapljenjena sa svih računa predlagateljice osiguranja i vrati na račun predlagateljice osiguranja NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. Privremena mjera se smatra provedenom danom dostave ovog Rješenja Financijskoj agenciji, a žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu . Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parnice koju će pokrenuti predlagateljica osiguranja u roku od 30 dana od primitka rješenja o određivanju privremene mjere, a radi opravdanja ove privremene mjere.“
II. Nalaže se predlagatelju osiguranja NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da protivniku osiguranja Kreditna unija Krajcar u likvidaciji, Županja, J. J. Strossmayera 7, OIB: 50055336491, naknadi trošak postupka osiguranja u iznosu od 625,00 EUR.
O b r a z l o ž e nj e
1. Dana 5. lipnja 2025. kod ovog suda je zaprimljen prijedlog radi osiguranja određivanjem privremene mjere predlagatelja osiguranja i to deblokadom svih računa i oročenih novčanih sredstava predlagatelja osiguranja na temelju bjanko zadužnice predlagateljice osiguranja potvrđene od Javnog bilježnika Marijana Mendeš iz [adresa], pod poslovnim brojem OV-708/2019 dana 30. 1. 2019 koju je Financijskoj agenciji dostavio protivnik osiguranja Kreditna unija Krajcar u likvidaciji, OIB:50055336491, Županja, J. J. Strossmayera 7, dana 03. lipnja 2025. i zabranom Financijskoj agenciji da u korist protivnika osiguranja ili neke treće osobe po njegovom nalogu izvrši pljenidbu i prijenos bilo kojeg daljnjeg novčanog iznosa sa računa predlagateljice osiguranja u svim bankama , na prijedlog protivnika osiguranja Kreditna unija Krajcar u likvidaciji OIB: 50055336491, Županja. J. J. Strossmayera 7, protiv predlagateljice osiguranja NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao i da se naloži Financijskog agenciji, Regionalni centar Vinkovci da oslobodi sredstva zaplijenjena sa svih računa predlagateljice osiguranja i vrati na račun predlagateljice osiguranja.
2. U istom predlagatelj osiguranja navodi kako je predmetnu zadužnicu izdalo u dobroj vjeri kao osiguranje da će izvršiti preuzete ugovorne obveze korisnika kredita, svojeg sina ĆP, što je i činila, slijedom čega se nije ostvario među strankama uvjet za aktiviranje predmetne zadužnice. Predlagatelj navodi da je upravo iz tog razloga OP kao korisnik kredita podnio tužbu protiv protivnika osiguranja kao tuženika kod Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji koji se predmet vodi pod poslovnim brojem P-139/2024. Predlagatelj ističe da je upravo zbog navedenog neosnovanog i nezakonitog aktiviranja predmetne zadužnice od strane protivnika osiguranja kao vjerovnika došlo do blokade svih računa predlagatelja osiguranja, a uslijed čega predlagatelj nije u mogućnosti isplaćivati osobni dohodak svojem radniku, nije u mogućnosti plaćati obveze Ministarstvu financija – Poreznoj upravi te obaveze prema ostalim vjerovnicima. Predlagatelj se pritom poziva na odredbu članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne Novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24 - dalje u tekstu: Ovršni zakon), kojim je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U tom smislu predlagatelj ističe da se njegova tražbina prema protivniku osiguranja sastoji u isplati svih iznosa kojemu je protivnik osiguranja nezakonito ustegnuo. Predlagatelj osiguranja u nastavku se poziva na odredbe članka 214. stavak 1. Oz-a u kojem zadužnica ima učinak rješenja o ovrsi sui generis kojim se zapljenjuju svi računi dužnika koje ima kod banaka ali se mora voditi računa o prirodi zadužnice, jer je ona vrijednosni papir, a njezino bitno svojstvo je kauzalna povezanost zadužničkog ovlaštenja i tražbine koja po toj osnovi prethodi, te navodi da je upravo ne postojanje kauzalne povezanosti u konkretnom slučaju i aktivacija bjanko zadužnice dovela do protupravne blokade svih računa i novčanih sredstava predlagatelja osiguranja. Predlagatelj osiguranja smatra da bi nenadoknadiva šteta mogla biti i veća jer je protivnik osiguranja u likvidaciji. Predlagatelj je u činjenično opisu isticao da se u konkretnom slučaju radi o osiguranju nenovčane tražbine, dok je u izreci prijedloga istaknuo da se radi o novčanoj tražbini.
3. Protivnik osiguranja je u svom očitovanju na prijedlog predlagatelja osiguranja naveo da je za osnovanost privremene mjere potrebno ostvarenje subjektivne i objektivne pretpostavke, a objektivna pretpostavka znači da mora egzistirati tražbina u vrijeme osiguranja, dok subjektivna znači da mora postojati vjerojatnost od nastupa određenih štetnih okolnosti za predlagatelja. Protivnik osiguranja ističe da iz prijedloga proizlazi da se tražbina predlagatelja sastoji u isplati iznosa koje je navodno protivnik osiguranja nezakonito ustezao, pa smatra da je takav navod kontradiktoran sam sebi jer zahtjev za isplatom sredstava isključuje mogućnost osiguranja ne novčane tražbine, te da predlagatelj suštinski zahtijeva osiguranje novčane tražbine samo što se ne zna u kojem iznosu. U nastavku navodi da niti taj novčani zahtjev nije osnovan s obzirom da se u parnici koja se vodi kod ovog suda broj P-139/2024 uopće ne raspravlja o novčanom zahtjevu, odnosno predlagatelj nije niti specificirao u kojoj visini tražbine je riječ. Predlagatelj navodi da je deblokada svih računa prema konstelaciji iz prijedloga pravno nemoguća u smislu kataloga sredstava koje zakonodavac propisao u odredbama članka 345. i članka 347. Ovršnog zakona. Nadalje navodi da predlagatelj nije učinio niti vjerojatnim nastanak štete ili nasilja odnosno nije dokazala potrebu radi osiguranja pravnog reda. Protivnik osiguranja naglašava da nema niti jednog dokaza iz kojeg bi proizlazila vjerojatnost da bi predlagatelj bio u obvezi plaćanja dohotka radniku ili obveze podmirivanja dugova prema vjerovnicima a čak i da isto dokaže to ne znači da bi predlagatelju nastala šteta. Protivnik osiguranja stoga predlaže da se odbije kao neosnovano prijedlog radi osiguranja privremenom mjerom i da se naloži predlagatelju plaćanje troškova postupka.
4. Predlagatelj osiguranja se očitovao na navode iz podneska protivnika osiguranja ističući da se tražbina predlagatelja sastoji u preplati navedenih iznosa protivniku osiguranja te u nastavku ističe kako je pogrešno postupljeno kada je zahtjevom za izravnu naplatu određena ovrha na novčanim sredstvima po računima jamca platca jer nije dokazano da je zatražena izravna naplata od korisnika kredita, jer tek u slučaju da se ista nije mogla provesti, o čemu se izdaje potvrda, koju protivnik osiguranja nije dostavio, onda se može zatražiti naplata od jamca platca. Predlagatelj dodatno ukazuje na činjenicu da se protivnik osiguranja nalazi u procesu likvidacije a koji postupak se otvara s namjerom potpunog brisanja iz Sudskog registra te stvara inherentnu prijetnju da će se imovina rasporedit ili potrošiti prije nego što se sporni dug riješi čime se onemogućuje buduća naplata. Predlagatelj navodi da su blokirani računi, računi firme predlagatelja te time isti nije u mogućnosti voditi poslovanje obzirom da ima određene rate kredita, kartica i ostalog koje je u obvezi plaćati a samim time je u istom onemogućen.
5. Sud je izvršio uvid u zahtjev za izravnu naplatu od 3. lipnja 2025. (list 6-7), bjanko zadužnicu ovjerenu kod Marijana Mendeš javnog bilježnika iz [adresa] poslovni broj Ov-708/2019 od 30. siječnja 2019. (list 8-11), tužbu radi utvrđenja ništetnosti tužitelja ĆP protiv tuženog Kreditne unije Krajcar u likvidaciji od 5. ožujka 2024. (list 12-17), ugovor o kreditu broj 0011900033 ovjeren kod Marijana Medeš javnog bilježnika iz [adresa] poslovni broj Ov-707/2019 od 30. siječnja 2019. (list 18-23), prometi po računu predlagatelja NP od 4. ožujka 2024. (list 24).
6. Odredbom članka 341. stavak 2. Ovršnog zakona je propisano da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, au prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojim se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojim se ti navodi potkrepljuju.
7. Odredbom članka 346. OZ-a su navedene pretpostavke koje moraju biti ispunjene za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine tu su da je predlagatelj osiguranja učio vjerojatnim postojanje svoje tražbine (kao prva pretpostavka) i predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (kao druga pretpostavka).
8. U svom prijedlogu za određivanje privremene mjere, po mišljenju ovog suda predlagatelj osiguranja nije ispunio prvu pretpostavku, i to da je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine obzirom da prvenstveno ne dokazuje da se radi o nenovčanoj tražbini, a niti u čemu se ona sastoji, kako to ispravno tvrdi protivnik osiguranja, predlagatelj također ne dokazuje da je uredno ispunjavao svoju obvezu i to u novčanom iznosu ili na drugi način, te ne dokazuje koji bi iznos bio ustegnut po predmetnoj zadužnici te je li je uopće nešto i ustegnuto po zadužnici, također ne dokazuje niti da joj je račun blokiran (jedan ili više računa), te ne dokazuje da su navodno blokirani računi poslovni računi, odnosno računi od firme, ne dokazuje niti da ima uposlenog djelatnika i to u smislu ugovora o radu ili potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ne dokazuje niti da nije u mogućnosti plaćati obveze Poreznoj upravi, a niti da ima određene rate kredita, niti o kojim se kreditima radi. Sud nije mogao prihvatiti navode predlagatelja da je isti uredno ispunjavao svoju obvezu prema protivniku osiguranja jer se iz iz prometa po računu od 4. ožujka 2024. na ime NP može vidjeti samo uplata od 60.000,00 kuna od dana 10. siječnja 2022. i isplata od 60.000,00 kuna od dana 11. siječnja 2022, a što ne potvrđuje urednu isplatu.
9. Tužba na koju se u prijedlogu poziva predlagatelj a koja se vodi kod ovog suda broj P-139/2024 uopće nije podnio predlagatelj osiguranja te ista nije niti stranka u postupku a također niti umješač na strani tužitelja. Pored toga, tužitelj tužbom uopće ne osporava predmetnu zadužnicu kao ovršnu ispravu, a predlagatelj uopće ne ističe da je pokrenuo ili bi eventualno pokrenuo postupak osporavanja ili poništenja predmetne zadužnice. Tužba je pokrenuta od strane tužitelja TP protiv tuženog, ovdje protivnika osiguranja, radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu broj 0011400336 o nenamjenskom kreditu s osiguranjem novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama založnog dužnika od 12.studenog 2015. solemniziran pod brojem OV-5536/15 za iznos od 224.509,36 kuna u protuvrijednosti 29.749,58 eura, te utvrđivanja ništetnim odredba čl. 1. i čl. 4. Ugovora o kreditu broj 0011900033, nenamjenskom kreditu sa osiguranjem novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama založnog dužnika od koji se odobrava korisniku kredita u iznosu od 164.915,00 kn, odnosno protuvrijednosti 22.285,81 eura, pa da se posljedično tome utvrđuje da je navedeni Ugovor o kreditu u cijelosti ništav i bez pravnog učinka, te stoga ne proizvodi nikakav pravni učinak na ugovorne stranke.
10. Predlagatelj osiguranja nadalje nije ispunio ni drugu pretpostavku iz članka 346. OZ-a te nije učio vjerojatnim opasnost da će bez privremene mjere onemogućiti predlagatelja osiguranja u ostvarivanju njegovih prava jer u svom prijedlogu predlagatelj osiguranja nije ukazao na konkretne radnje koje su svjesno poduzete radi onemogućavanja predlagatelja osiguranja u ostvarivanju njegovih prava, te nije dovoljno samo paušalno istaknuti da bi protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine. Navođenje da je protivnik osiguranja u likvidaciji također nije dovoljan razlog kako bi se ispunila druge pretpostavka, jer bi se takvim stavom trgovačkim društvima u likvidaciji u potpunosti onemogućilo naplata njihovih tražbina. Predlagatelj osiguranja ne dokazuje da bi pretrpio nasilje ili nenadoknadivu štetu, a što dovoljno govori u prilog i činjenica da je predlagatelj kao jamac platac potpisao ugovor o kreditu sa lista 18-23 te je u istome kao instrument plaćanja protivniku osiguranja dao izjavu - suglasnost o zapljeni ovjerenog kod javnog bilježnika, izjavu – suglasnost članak 75. stavak 5. OZ-a ovjerenog kod javnog bilježnika, zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika, kao i dopuštenje za uknjižbu založnog prava na nekretnini upisanoj u zk ul. br. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] suvlasnički udio redni broj (E-31), a protivnik osiguranja je naplatu svoje tražbine pokrenuo samo po osnovi zadužnice ne aktivirajući ostale instrumente plaćanja na koje je također imao pravo.
11. Sukladno odredbi članka 111. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje u tekstu ZOO) ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme.
12. Stoga sud smatra da su jamac platac i glavni dužnik solidarni u svojoj obvezi te su neosnovani navodi predlagatelja osiguranja da protivnik osiguranja nije mogao naplatu izvršiti od predlagatelja prije pokušaja naplate od glavnog dužnika.
13. Slijedom navedenog a obzirom na to da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere u smislu članka 346. OZZ-a valjalo je donijeti odluku u točki jedan rješenja.
14. Radi navedenog, osnovan je zahtjev protivnika osiguranja za naknadom troškova, zastupanog po punomoćniku odvjetniku, a koji je zatražio trošak sastava podneska od 6.lipnja 2025.u iznosu od 500,00 EUR sukladno Tbr. 11. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23; dalje u tekstu: OT) uvećano za 25% PDV-a u iznosu 125,00 EUR (Tbr. 46 Tarife), što ukupno iznosi 625,00 EUR.
15. Obzirom da predlagatelj osiguranja nije postavio zahtjev za troškovima postupka, o istome sud nije niti odlučivao.
16. S obzirom da predlagatelj osiguranja nije uspio sa svojim prijedlogom, temeljem čl. 14 st. 5. OZ-a odlučeno je kao u točki dva izreke.
U Županji 12. lipnja 2025.
Sudac
Helena Zetić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba županijskom sudu u roku od osam dana od dana primitka istog. Žalba se predaje putem ovoga suda, pisana u tri primjerka.
O tom obavijest:
1. Predlagatelj osiguranja po punomoćnici Korneliji Krizmanić, odvjetnici iz Vinkovaca.
2. Protivnik osiguranja po punomoćniku Hrvoju Grubeša, odvjetniku iz Osijeka.
3. Financijskoj agenciji, Regionalni centar Vinkovci, po pravomoćnosti.
