REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1284/2023-26

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Emil Mitrovski, odvjetnik u Vukovaru, J. J. Strossmayera 23, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623, radi priznavanja prava na invalidsku mirovinu, 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje KLASA: UP/II 141-02/22-01/03051532645, URBROJ: 341-99-05/3-22-658 od 4. ožujka 2022.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Vukovaru KLASA: UP/I 141-02/21-02/03051532645, URBROJ: 341- 22-05/3-21-15653 od 14. siječnja 2022. i predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovan postupak u kojem je prvostupanjsko tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove presude.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu 2.500,00 eura, u roku od 60 dana.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženik je odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Vukovaru KLASA: UP/I 141-02/21-02/03051532645, URBROJ: 341-22-05/3-21-15653 od 14. siječnja 2022., kojim je tužitelju, kod kojeg je nastao potpunu gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica bolesti 20% zadobivene u obrani suvereniteta RH, a dijelom kao posljedica ozljede izvan rada 30% i bolesti 50% izvan tih okolnosti, priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti od 2. studenoga 2021.

2. Tužitelj navodi da je izreka pobijanoga rješenja u suprotnosti s obrazloženjem u smislu da su navedene činjenice u obrazloženju manjkave, nedorečene, što izreku čini nerazumljivom i kontradiktornom i u suprotnosti sa stvarnim činjeničnim stanjem radi čega se ista ne može ispitati, na koji način su i prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo ostvarili žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka. Ukazuje da je nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje rađen bez nazočnosti osiguranika GO samo na temelju medicinske dokumentacije za koju se ne navodi koja je to medicinska dokumentacija, pa je već samim time navedeni nalaz i mišljenje po svojemu sadržaju manjkav, jer se ne može ispitati, obzirom da nema podataka na temelju kojih je parametara isti donijet, točnije na temelju koje „matematike“ posebice kada se radi o postocima koji se u nalazu i mišljenju navode, pa tako stoji da je posljedica bolesti od 50% i ozljeda izvan rada od 30% nastalih izvan okolnosti vezanih za obranu suvereniteta Republike Hrvatske. U tom pravcu nema niti jedan dokaz osim te tvrdnje koja nije potkrijepljena niti jednim materijalnim dokazom, što je još zanimljivije, nakon 14 godina potpuno je identičan rješenju Područnog ureda u Vukovar od 07. 07. 2007. godine, posebice u postocima invaliditeta a koje je rješenje naprijed citirano. Nasuprot navodima iz nalaza i mišljenja vijeća vještaka Zavoda za vještačenje iz materijalnih dokaza proizlazi suprotno. Iz Potvrde Ministarstva obrane Republike Hrvatske Uprave za ljudske resurse, Uprava za obranu Vukovar KLASA: 034-04/05- 01/02, URBROJ: 512M2-154-05-272 od 03. lipnja 2005. proizlazi da je GO sudjelovao u Domovinskom ratu u razdoblju od 01. 05. 1991. do 31. 08. 1991., od 20. 09. 1993. do 17. 10. 1994. te od 11. 08. 1995. do 11. 10. 1995. Iz medicinske dokumentacije je razvidno da je tužitelj tijekom 1991. godine zadobio ozljedu desne šake, dakle u vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu te da je dana 11. 09. 1995. godine u prometnoj nesreći zadobio udarac u glavu i u tijelo, lijevu ruku i u obje noge. Dakle, u vrijeme prometne nesreće GO je bio pripadnik i sudionik Domovinskog rata, što je razvidno iz naprijed navedene potvrde, kao i broja povijesti bolesti koja nosi oznaku HV. Toga dana GO stradao je kao pripadnik 10. Domobranske pukovnije vozeći se u vojnom vozilu kojim je upravljao službeni vozač u smjeru stacionara u Mikanovcima. Navodi kako su nalaze davali vještaci tuženika, a ne neovisni sudski vještaci čime je narušena ravnopravnost stranaka u postupku, te tužitelj radi toga i podnosi ovu tužbu, kako bi se nepristrano i objektivno u sudskom postupku proveli svi dokazi. Smatra da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno te da tužitelju neprijeporno pripada najmanje 50% kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i predlaže provođenje sudsko-medicinskog vještačenja. Predlaže poništiti rješenje tuženika te preinačenje kojim će sud tužitelju priznati 50% na ime posljedica bolesti zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i u tom smislu mu poveća iznos invalidske mirovine sukladno propisima koji to reguliraju, ili da pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje tuženiku.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je nalaz i mišljenje viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 25. veljače 2022. na temelju kojega je doneseno drugostupanjsko rješenje doneseno na temelju dostupne medicinske dokumentacije. Ukazuje na pogrešnu tvrdnju da su nalaz i mišljenje donijeli vještaci tuženika te pojašnjava kako je propisano da vještačenje u prvom stupnju u predmetnom postupku obavlja na temelju medicinske dokumentacije Zavod za vještačenje. Zavod na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje u prvom stupnju donosi rješenje o činjenici postojanja ili nepostojanja smanjenja radne sposobnosti i preostale radne sposobnosti te djelomičnog i potpunog gubitka radne sposobnosti te drugim činjenicama o kojima ovisi pravo. U drugostupanjskom postupku vještačenje provodi središnji ured Zavoda za vještačenje stoga u tom postupku dokaz može biti samo nalaz i mišljenje vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka, kao neovisnog tijela vještačenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. U ovome predmetu sud je 16. ožujka 2023. donio presudu broj Us I-517/2022- 6 u kojoj je, između ostalog, naveo:

''Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelj, kojem je ranije priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad rješenjem od 7. srpnja 2007., putem izabranog liječnika podnio novi zahtjev za ocjenu radne sposobnosti 15. rujna 2021. Spisu je priložena medicinska dokumentacija te nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom KLASA: 561-01/21-09/688, URBROJ: 426-04-04/8-21-2, evidencijski broj vještačenja: 677653 od 2. studenoga 2021. kojim se utvrđuje da je kod tužitelja s danom 2. studenoga 2021. nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti i uzrokom invalidnosti 20% bolesti u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, 30% ozljeda izvan rada koja nije u svezi s tim okolnostima i 50% bolest koja također nije u svezi s tim okolnostima. Pritom se i Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti nalazom i mišljenjem KLASA: 141-02/07-01/5653, URBROJ: 522- 04/4-21-4 od 24. studenoga 2021. izjasnilo da je suglasno s naprijed navedenim nalazom i mišljenjem (omjerom).

Slijedom toga, prvostupanjsko tijelo donijelo je rješenje od 14. siječnja 2022. kojim se tužitelju, kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, čiji je uzrok 20% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, 30% ozljeda izvan rada i 50% bolest zvan tih okolnosti.

Tužitelj, međutim, smatra da je njegova invalidnost većim dijelom (50%, a ne samo 20%) uzrokovana sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, dok s druge strane tuženik, nakon provedenih medicinskih vještačenja u upravnom postupku, smatra i utvrđuje da se kod tužitelja radi o potpunom gubitku radne sposobnosti čiji je uzrok 20 % bolest u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

Naime, u postupku povodom izjavljene žalbe tužitelja pribavljen je nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku KLASA: 561- 01/21-09/688, URBROJ: 426-04-01/20-22-7, evidencijski broj vještačenja: 728469 od 25. veljače 2022. iz kojeg proizlazi da kod tužitelja postoji potpuni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti, i to s uzrokom invalidnosti 20% bolest u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, 30% ozljeda izvan rada i 50% bolest koja nije u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Prema tome, ovlašteni vještaci Zavoda za vještačenje (a ne vještaka tuženika) suglasni su da kod tužitelja nije utvrđena promjena uzroka radne nesposobnosti, u kumulativnom uzroku drukčijem od ranije utvrđene. Kako su navedena vještačenja dostatno obrazložena, te kako sadrže razloge o bitnim činjenicama koje se odnose na omjer uzroka invalidnosti, ista su mogla poslužiti tuženiku za donošenje zakonitog rješenja. Sud u cijelosti prihvaća provedena vještačenja, kao zakonita i sačinjena u skladu s pravilima struke, budući da su ista jasna u pogledu medicinske dokumentacije koja je bila predmet vještačenja, kao i po pitanju utvrđenih dijagnoza.

U odnosu na navode tužbe tužitelju valja reći da mu je rješenjem od 7. srpnja 2007. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, pri čemu je uzrok radne nesposobnosti 20 % bolest (PTSP) u svezi sa sudjelovanjem tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Samo s osnove te bolesti (PTSP) tužitelju je priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

U postupku povodom predmetnog zahtjeva vještaci su analizirali medicinsku dokumentaciju te su zaključiti da nema pogoršanja zdravstvenog stanja koje bi bilo prouzročeno psihičkim bolestima (PTSP) i da stoga nema uvjeta za promjenu uzroka invalidnosti. S time se suglasilo i nadležno Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti u nalazu i mišljenju KLASA: 141-02/07- 01/5653, URBROJ: 522-04/4-21-4 od 24. studenoga 2021. To u biti tužitelj ni ne osporava jer u tužbi uglavnom ističe ozljede zadobivene u prometnoj nesreći 1995. (prijelom metakarpalne kosti desne šake) i uz tužbu dostavlja samo medicinsku dokumentaciju o tim ozljedama. No, tužitelj s osnove tih ozljeda nema priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, što znači da u postupku pred Ministarstvom hrvatskih branitelja nije na odgovarajući način utvrđena veza između tih ozljeda (oštećenja organizma zbog tih ozljeda) i sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

U tom smislu nema osnove za tužiteljeve tvrdnje da je njegov potpuni gubitak radne sposobnosti prouzročen 50% bolešću (ozljeda šake) koja je u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. U tim okolnostima sud nije prihvatio dokazni prijedlog za izvođenje dokaza vještačenjem, kako je to tužitelj naveo u tužbi. Naime, u situaciji kada su liječnici svih specijalnosti koji su vještačili u upravnom postupku suglasni oko omjera uzroka potpunog gubitka radne sposobnosti, tada sud smatra da zakonitu i pravilnu odluku može donijeti i bez provođenja vještačenja u upravnom sporu. Pri tome tužitelja valja upozoriti i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3055/2017 od 19. svibnja 2020. u kojoj je Ustavni sud ustvrdio da u upravnom sporu nije dostatno u tužbi (samo) istaknuti da sud treba provesti novo vještačenje po neovisnom sudskom vještaku, bez specifikacije potrebnih utvrđenja i dovođenja u sumnju pravilnosti činjeničnih utvrđenja u provedenom upravnom postupku odgovarajućom medicinskom dokumentacijom koja predstavlja činjenični supstrat.''

5. No, presudom broj Usž-1855/2023-2 od 13. rujna 2023. Visoki upravni sud Republike Hrvatske poništio je navedenu prvostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovan postupak, uz obrazloženje da je prvostupanjski sud neprovođenjem dokaza medicinskim vještačenjem povrijedio načelo jednakosti oružja, različita ustavna i konvencijska prava, načelo ravnopravnosti stranaka, pravo na pošteno suđenje i dr. 6. Slijedom toga, kako Visoki upravni sud smatra da je u ovom predmetu neophodno provesti sudsko vještačenje, to je u ponovnom postupku sud na ročištu održanom 4. srpnja 2024. odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji prim. dr. sc. Mariji Zavalić, dr. med, specijalistici medicine rada, kako bi se utvrdilo u kojem je omjeru (postotku) tužiteljev potpuni gubitak radne sposobnosti prouzročen bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (PTSP), a u kojem ozljedom izvan rada, odnosno bolešću izvan tih okolnosti. Dakle, zadatak vještakinje je utvrditi razmjeran utjecaj navedenih uzroka na potpuni gubitak radne sposobnosti kod tužitelja.

7. Sudska vještakinja je 31. listopada 2024. u sudski spis dostavila nalaz i mišljenje u kojem navodi da je nakon pregleda medicinske i druge dokumentacije u spisu, uključujući i opis poslova koje je tužitelj radio prije odlaska u mirovinu 2007. te prateći dinamiku bolesti za koje je priložena medicinska dokumentacija, mišljenja da kod tužitelja postoji potpuni gubitak radne sposobnosti od dana kada je to utvrdilo i vijeće viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – 2. studenoga 2021. No, mišljenja je, na osnovi psihijatrijske i druge priložene dokumentacije da je tada podcijenjen udio trajnih psihičkih promjena zbog PTSP-a u odnosu na zahtjeve poslova koje je tužitelj obavljao, a da su uvelike precijenjene posljedice prijeloma metakarpalnih kostiju. Naime, ovi prijelomi su sa funkcionalnog stanovišta uzrok lakog smanjenja GMS desne šake, drugih funkcionalnih trajnih oštećenja ovih prijeloma nema. To je indirektno i potvrdeno utvrdenim postotkom oštećenja organizma cijenjenog po točki 32. Liste iz Uredbe o metodologijama vještačenja sa manje od 20%. Zaključno je vještakinja mišljenja da je kod tužitelja s danom 2. studenoga 2021. nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Uzrok invalidnosti: 40% bolest u svezi čl. 2 st. 2 ZOPHBDR, i 60 % bolesti krvožilnog sustava (CVI sa posljedičnom blagom hemiparezom i infarkt miokarda) koje po dokumentaciji iz spisa nisu bolesti u svezi sa sudjelovanjem tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

8. U konkretnom slučaju zadatak je liječnika vještaka bio procijeniti utjecaj pojedinih uzroka na potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno procijeniti u kojem je omjeru ratni PTSP uzrok tužiteljevog potpunog gubitka radne sposobnosti, a u kojem su to omjeru druge bolesti. Dakle, premda se ovdje u osnovi radi o čistoj procjeni liječnika, koja vjerojatno ponajprije ovisi o iskustvu pojedinog liječnika, ipak bi se i takva procjena trebala na neki način objektivizirati.

9. U tom smislu sudska vještakinja u nalazu i mišljenju navodi da iz dokumentacije u spisu proizlazi da se tužitelj zbog kliničkih znakova PTSP-a liječi redovito po psihijatru od 2005. Liječen je u više navrata u dnevnoj bolnici, prema dokumentaciji terapiju je redovito uzimao. Unatoč navedenom nikada nije došlo do potpune stabilizacije stanja te mu je već 6. rujna 2007. utvrdena profesionalna nesposobnost za rad sa PTSP-om kao glavnom bolešću, na radnu sposobnost utječu tada i posljedice prijeloma 4. i 5. metakarpalne kosti, cervikobrahijalni i LS sindrom te hipertenzija. Tada postavljene kontraindikacije za poslove na kojima je potrebna spretnost desne šake, psihostabilitet i odgovornost. Uzrok invalidnosti tada 20% bolest u svezi sa ZOPHBDR, te ozljeda i bolest - nisu u svezi sa ZOPHBDR. Tužitelj je već tada izvan radnog odnosa, stalno je na psihijatrijskim kontrolama, povremeno provodi bolničko liječenje zbog dekompenzacije na psihičkom planu zbog pogoršavanja bolesti PTSP. Od 2009. opisano da je socijalno disfunkcionalan, psihičko stanje se vremenom bez obzira na učestale hospitalizacije i redovite ambulantne tretmane kontinuirano pogoršava. Psiholog nakon testiranja 3. kolovoza 2018. u zaključku navodi da rezultati testiranja verificiraju kronificirani PTSP težeg stupnja uz značajnu anksiozno- depresivnu simptomatologiju, propulsivnost, afektivnu nekontroliranost, pad voljno- nagonskih dinamizama, emocionalnu i socijalnu neprilagodenost, osjećaj nerazumijevanja te abreagiranje frustracija kroz psihosomatsku, depresiju i propulsivne ispade sa posljedičnom trajnom radnom disfunkcijom; psihijatar takoder 2018. opisuje pogoršanje psihičkog stanja, po opisu do tada česte dekompenzacije. Tužitelju je zbog pogoršanja psihičkog stanja dana 30. lipnja 2021. priznat status HRVI za stalno s osnove psihičke bolesti PTSP s 20% oštećenja organizma. Za napomenuti je da je u istom nalazu navedeno da je Drugostupanjsko liječničko povjerenstvo na vještačenju dana 15. travnja 2015. temeljem ozljede iz Domovinskog rata stanje iza prijeloma IV metakapalne kosti desne šake (nije naveden i prijelom V metakapalne kosti koja je po dokumentaciii istovremeno bila prelomljena) ocijenjen po točki 32. Liste iz tada važeće Uredbe o metodologijama vještačenja sa manje 20% oštećenja organizma za stalno, po tome ne zadovoljava kriterije HRVI. Tužitelju je već 2007. na vještačenju invalidnosti bila zabilježena dijagnoza povišenog tlaka, nisu opisane komplikacije ni na jednom organskom sustavu kao posljedica hipertenzije. I dalje bez obzira na terapiju povišen tlak, korigirana je terapija, 2018. preporučena široka internistička obrada. U travnju 2019. zbog vrtoglavica pregledan u hitnoj internističkoj ambulanti, povišen tlak. Dana 19. travnja 2019. hospitaliziran je na neurološkom odjelu zbog smetenosti, otežanog govora i inkontinencije, shvaćen kao tranzirorna moždana ishemija. Prema rezultatima obrade radilo se o cerebrovaskularnom inzultu u području vertebrobazilarnog sliva primarno uvjetovanom oscilatornom hipertenzijom, uz prisutne druge čimbenike rizika - hiperlipidemija, PTSP. Propisana th, kontrole neurologa i internista. Internista kardiolog 17. srpnja 2019. predlaže opširnu internističku obradu. Dalje znaci lagane lijevostrane hemipareze, dalje FT u dopuštenom obimu. Unatoč provodenju rehabilitacije i uzimanju propisane terapije tužitelj je 9. studenoga 2020. imao infarkt miokarda, NSTEMI, te prolaznu moždanu ishemiju, zadržan je jednu noć na kardiologiji. Pri prijemu i tijekom hospitalizacije nema subjektivnih tegoba, hemodinamski je i ritmološki stabilan. Zbog sumnje na hiperaldosteronizam preporučeno je učiniti i pregled endokrinologa. Ehokardiografski nalaz bio je bez značajnije patologije, a CT angiografijom isključen akutni aortni sindrom te tužitelj unatoč preporuci liječnika traži otpust sa liječenja, otpušten nakon što je potpisao odlazak na vlastitu odgovornost.

10. Dodatno je sudska vještakinja na ročištu održanom dana 15. svibnja 2025. pojasnila svoje mišljenje te je odgovorila na primjedbe tuženika. Tako je vještakinja navela, a u odnosu na primjedbe tuženika, da zapravo ne vidi koje su to primjedbe osim što se tuženik ne slaže s omjerom. Sudska vještakinja smatra da je kod tužitelja za ocjenu radne sposobnosti bitna bolest PTSP koja je pogoršana, a što je vidljivo iz nalaza od 2018., kako psihologijskog testiranja tako i nalaza psihijatra a pogoršane su i bolesti sa strane krvožilnog sustava koje utječu također na opću nesposobnost za rad te je vještakinja u obzir uzela i jedno i drugo pogoršanje pa je iz njezinog nalaza vidljivo da je i postotak ostalih bolesti uvećan sa 50 na 60 % a PTSP-a koji je po kliničkim karakteristikama i od psihijatra i psihologa proglašen težim oblikom bolesti, a što proizlazi iz dokumentacije ako se ista pomno proučava te zbog toga ostaje pri omjeru 40 % posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu i 60 % zbog bolesti krvožilnog sustava.

11. Ovome sudu procjene sudske vještakinje s jedne strane, i svih vještaka iz upravnog postupka s druge strane, izgledaju jednako uvjerljivo i moguće, no prihvaća ocjenu sudske vještakinje jer u suprotnom u ovome predmetu nije imalo smisla odrediti vještačenje.

12. Slijedom navedenoga, proizlazi da je tužitelj uspio u sporu jer je sudska vještakinja imala nešto drukčiju procjenu, odnosno procjenila je da je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao kao posljedica bolesti (PTSP) zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u omjeru od 40 % (a ne 20% kako su to procijenili članovi vijeća vještaka i članovi Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti Ministarstva hrvatskih branitelja), odnosno 60% kao posljedica bolesti koje nisu u svezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske.

13. Dakle, u postupku povodom navedene presude Visokog upravnog suda utvrđeno je da je kod tužitelja s danom 2. studenoga 2021. nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Uzrok invalidnosti: 40% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu i 60 % bolesti krvožilnog sustava (CVI sa posljedičnom blagom hemiparezom i infarkt miokarda) koje po dokumentaciji iz spisa nisu bolesti u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

14. Kraj takvog stanja stvari, valjalo je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24. – dalje: ZUS) poništiti osporeno, kao i prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovan postupak u kojem je prvostupanjsko tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove presude (točke I. i II. izreke presude).

15. U postupku povodom ove presude prvostupanjsko tijelo dužno je, dakle, donijeti sadržajno određenu odluku, tj. priznati tužitelju pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti nastale dijelom kao posljedica bolesti (PTSP) 40% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu i 60 % bolesti krvožilnog sustava (CVI sa posljedičnom blagom hemiparezom i infarkt miokarda) koje nisu bolesti u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, pri čemu je kod tužitelja s danom 2. studenoga 2021. nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti, sve kako je to utvrdila sudska vješakinja. Ako u izvršenju ove presude bude potrebno donijeti i dodatno izvršujuće (razrađujuće) rješenje i/ili poduzeti pojedine upravne radnje, prvostupanjsko tijelo će i to učiniti u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude. Pri tome javnopravna tijela nisu ovlaštena preispitivati odluku o meritumu ove upravne stvari.

16. Budući da je sud naložio prvostupanjskom tijelu donošenje sadržajno određene odluke protiv ove presude dopuštena je žalba (članak 127. stavak 2. ZUS).

17. Sud je odlučujući o zahtjevu za naknadu troškova upravnog spora odluku utemeljio na članku 144. i članku 147. stavku 1. ZUS, a sama visina troškova određena je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/23. – dalje: Tarifa). Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja na dva ročišta u iznosu 2.000,00 eura (Tbr. 27/2. Tarife), što uvećano za trošak vještačenja iznosi 2.500,00 eura, koliko je tužitelj i tražio, pa je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke.

U Osijeku 12. lipnja 2025.

Sudac

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužitelju, po opun.,

2. Tuženiku.