REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. FD i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Ston, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli od 21. travnja 2023., broj: Pp - 2071/2021, u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Ston kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli od 21. travnja 2023., broj: Pp - 2071/2021, na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.), okr. FD, okr. VD i okr. UD oslobođeni su optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.
3. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj u kojoj ističe da je prvostupanjski sud pogrešno protumačio propise te propustio utvrditi odlučne činjenice koje dokazuju krivnju optuženih i to da dvorište ispred privatne kuće gdje se dogodio kritični događaj ne predstavlja po funkciji javno mjesto, već se radi o fiktivnom jevnom mjestu, pa iako se događaj koji se dogodio na fiktivnom javnom mjestu (dvorište ispred kuće) isti se reflektirao na javnost svojim obilježjima (načinom, vremenom i mjestom događaja te pod kojim okolnostima).
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
4. Nije u pravu tužitelj kada ističe da je pogrešno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.
4.1. Naime, okr. FD, okr. VD i okr. UD oslobođeni su optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinili prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u dvorištu kuće u vlasništvu ČD, na adresi [adresa].
4.2. Napominje se da u situacijama kada je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu (npr. ulicu) bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
4.3. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, u konkretnom slučaju – dvorištu obiteljske kuće, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
4.5. Iz činjeničnog opisa djela kako je on naznačen u optužnom prijedlogu, a koji događaj se odvijao u dvorištu obiteljske kuće u vlasništvu ČD, ne proizlazi da se taj događaj reflektirao, odnosno da su posljedice tog događaja bile vidljive ili čujne na neograničenom javnom mjestu pa je pravilno prvostupanjski sud donio presudu kojom se okr. FD, okr. VD i okr. UD oslobađaju optužbe jer opisano djelo nije prekršaj, temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona.
5. Slijedom navedenog, žalba tužitelja nije osnovana.
6. Iz navedenih razloga, u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 12. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
