1

                                                                             Poslovni broj 21 Gž Zk-50/2022-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 21 Gž Zk-50/2022-2

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sutkinji Mireli Mijoč Kramar, u zemljišnoknjižnoj stvari provedbe po službenoj dužnosti Prijavnog lista potvrđenog od uprave Područni ured Š., Klasa: …, URBROJ: … od 28. rujna 2017., radi uknjižbe prava vlasništva na nerazvrstanoj cesti, odlučujući o žalbi S. d.d. Š., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik K. K., odvjetnik u Š., protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel u Šibeniku poslovni broj Z-12863/2020 od 6. srpnja 2022., dana 28. kolovoza 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

I. Odbija se žalba S. d.d. Š., OIB: …, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel u Šibeniku poslovni broj Z-12863/2020 od 6. srpnja 2022.

 

II. Nalaže se Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel u Šibeniku Općinskom sudu u Zadru - Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-13212/2022 u zk. ul. 2149, 3852, 6785, 6779 sve k.o. D. P..

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor S. d.d. Š., OIB: …, i potvrđeno rješenje toga suda poslovni broj Z-12236/2017 od 5. prosinca 2017. u pobijanom dijelu pod točkom 1. izreke glede kč. br. 3789/25 u zk.ul. 2149, kč.br. 36636/1 u zk.ul. 3852, kč. br. 3636/2 u zk. ul. 6785 i kč.br. 3636/8 u zk.ul. 6779 zemljišne knjige za k.o. D. p..

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se S. d.d. Š., OIB: …, navodeći da se žali zbog svih dopuštenih žalbenih razloga. Predlaže da ovaj sud prihvati žalbu i postupi u skladu sa žalbenim navodima.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Donošenjem pobijanoga rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; u daljnjem tekstu: ZPP), na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17), koji se u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 241. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19). Razlozi dani u obrazloženju pobijanoga rješenja nisu proturječni izreci te se rješenje suda prvoga stupnja može ispitati pa nije ostvarena bitna povreda odredbe iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

5. Budući da iz rješenja komore od 16. svibnja 2022. proizlazi da je K. K., odvjetnik u Š., brisan iz Imenika zbog odlaska u mirovinu još 31. svibnja 2022., a kao preuzimatelj je imenovan R. Š., odvjetnik u D. (list 192 spisa), a pobijano rješenje je pogrešno dostavljeno K. K. (naličje lista 188 spisa), to je žalba koja je podnesena 29. srpnja pravovremena (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-x 946/10-2 od 5. siječnja 2011.).

 

6. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje polazeći od utvrđenja i zaključaka:

- da je rješenjem zemljišnoknjižnog referenta broj Z-12236/2017 od 5. prosinca 2017., u dijelu pod točkom 1. izreke (list 8 i 9 rješenja) glede kč. br. 3789/25 u zk.ul. 2149, kč.br. 36636/1 u zk.ul. 3852, kč. br. 3636/2 u zk. ul. 6785 i kč.br. 3636/8 u zk.ul. 6779 zemljišne knjige za k.o. D. p., na temelju odredbe čl. 123. do 133. Zakona o cestama, Prijavnog lista uprave Područni ured Š. …, URBROJ:… od 28. rujna 2017., Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanim cestama od 18. studenoga 2016., Snimke izvedenog stanja i Kopije katastarskog plana, dopušten je upis promjena na kč.br. 3789/25 neplodno od 1620 m2,  na 3789/25 neplodno od 1600 m2, kč. br. 3636/1 pašnjak od 5250 m2, kč. br. 3636/1 pašnjak od 5172 m2, kč.br 3636/2 neplodno od 50684 m2, na kč.br. 3636/2 neplodno od 50675 m2, kč.br. 3636/8 neplodno od 3450 m2, kč.br. 3636/8 neplodno od 3431 m2, kč.br. 5407/28 nerazvrstana cesta H. S. od 24514 m2 uz otpis iz predmetnih u novi zk.ul. iste i uknjižbu prava vlasništva u korist Grada Š. kao javnog dobra u općoj uporabi,

- da su protiv navedenog rješenja H. S. podnijeli prigovor koji je prvostupanjski sud ocijenio neosnovanim,

- da se radi o provedbi Prijavnog lista kojeg je 3. listopada 2017. po službenoj dužnosti sudu dostavio nadležni Područni ured za katastar u Š., radi prethodne provedbe istog u zemljišnoj knjizi u svrhu evidentiranja stvarnog stanja nerazvrstane ceste, po prijedlogu Grada Š., kojim je, između ostalog, umanjena površina kč.br. 3789/25 s 1620 m2 na 1600 m2, kč.br. 3636/1 od 5250 m2 na 5172 m2, kč.br. 3636/2 od 50684 m2 na 50675 m2, kč.br. 3636/8 od 3450 m2 na 3431 m2 te je prostor tog umanjenog dijela predmetnih površina pripojen kč.br. 5407/28 nerazvrstana cesta H. S. od 24514 m2, kako to proizlazi iz sadržaja predmetnog prijavnog lista i pobijanog rješenja, dok je prema Prijavnom listu i pobijanog rješenja, dok je prema prijavnom listu umanjeni dio površine kč.br. 3636/2 pripojen kč.br. 5407/3A (koja nije upisana u zemljišnoj knjizi),

- da predmetna cesta nije bila uvrštena u sadržaj Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanim cestama Grada Š. od 18. studenoga 2016. pa je pozvan na očitovanje,

- da je u očitovanju od 9. lipnja 2022. Grad Š. naveo da je to propušteno, ali da su H. S. bili u prethodnom postupku i da je ta ulica bila u javnom pozivu od 15. siječnja 2016. i 2. rujna 2016.,

- da je dostavljena dopuna očitovanja, kojom je potvrđuje da je predmetom elaborata i ulica H. S., izgrađena i korištena za promet vozila koja je bila pristupačna većem broju korisnika do stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11),

- da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 131. Zakona o cestama koja propisuje:

"(1) Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

(2) Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave.

(3) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar.

(4) Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista.

(5) Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

(6) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

(7) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze."

- da za ovaj postupak nisu od značaja navodi prigovora da je bilo potrebno provesti postupak izvlaštenja i isplatiti podnositelju prigovora naknadu,

- da pravni temelj upisa ne predstavlja niti javna niti privatna isprava čija bi se valjanost prosuđivala prema pravilima zemljišnoknjižnog prava niti se u ovom slučaju ocjenjuju i ostale materijalno pravne pretpostavke zemljišnoknjižnog upisa (pa i ona glede knjižnog prednika), već je pravni temelj upisa odredba čl. 131. st. 6. Zakona o cestama,

- da je Prijavni list bio provediv prema stanju zemljišne knjige sukladno odredbi čl. 108. st. 2. i odredbe čl. 11. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama da je osnovano dopuštena njezina provedba uz uknjižbu prava vlasništva u korist Grada Š. kao javnog dobra u općoj uporabi onih dijelova površine predmetnih nekretnina koje su uvrštene u sastav naprijed navedene kč. koja u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu (Ulica H. S.),

- da je sukladno naprijed navedenom na temelju odredbe čl. 123. a st. 5. Zakona o zemljišnim knjigama odlučeno kao u izreci.

 

7. Žalitelj u žalbi u bitnome ističe da zemljišnoknjižni sud nije ovlašten po službenoj dužnosti izvršiti niti otpis niti promjenu vlasništva, da isprave kojima je raspolagao sud ne sadrže propisane pretpostavke za promjenu upisa prava vlasništva, pri čemu se poziva na odredbe čl. 10. st. 4. čl. 13., čl. 43. čl. 52. čl. 55. Zakona o zemljišnim knjigama, a da odredba čl. 131. Zakona o cestama ne može derogirati odredbe Zakona o zemljišnim knjigama, da se može raditi o pravno tehničkim pojedinostima, a ne promjeni nositelja prava vlasništva na što da ukazuje i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-6326/2011 od 27. veljače 2017., a da je odredbom čl. 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisana obaveza plaćanja naknade u slučaju otuđenja ili ograničenja vlasničkih prava, a koji stav da je zauzela i Vlada Republike Hrvatske u odgovoru na zastupničko pitanje 10. srpnja 2014.

 

8. Rješenjem broj: U-I-6326/2011 i dr. od 7. veljače 2017. ("Narodne novine", broj 23/17) Ustavni sud Republike Hrvatske nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 133. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 48/13 i 92/14) i članaka 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (Narodne novine, broj 92/14) te je obustavio postupke u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 131. i 132. Zakona o cestama.

 

8.1. Vezano za upis prava vlasništva na nerazvrstanim cestama, Ustavni sud je u tom rješenju istaknuo:

"Stavljeni u izloženi kontekst, članci 131., 132. i 133. ZoCest-a//84/11-48/13, čija se suglasnost s Ustavom osporava podnesenim prijedlozima, pokazuju svoju legitimnu svrhu i cilj. Oni se, naime, odnose na upis prava vlasništva na cestama koje se u smislu članka 98. ZoCest-a//84/11-92/14 smatraju nerazvrstanim cestama, a koje su izgrađene prije stupanja na snagu tog zakona te je za njih proveden (odnosno morao je biti proveden) postupak oduzimanja i plaćanja naknada.

(...)

Slijedom navedenog, ono što za predlagatelje predstavlja "ustavnopravno neprihvatljivo oduzimanje prava vlasništva, koje nije ni u kakvoj vezi s interesom Republike Hrvatske" - zapravo jest jedan od legitimnih načina na koji subjekti javnog prava (Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave) stječu pravo vlasništva. Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost.

Riječ je, dakle, o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) na dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (članak 50. stavak 1. u vezi s člankom 52. Ustava te članci 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – "Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12., stupio na snagu 1. siječnja 1997.; u daljnjem tekstu: ZV).

(...)

U svakom slučaju, stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011. godine i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste (to jest javna dobra u općoj uporabi i, kao takva, dobra od interesa za Republiku Hrvatsku) te, s druge strane, gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze - nastupili su znatno prije stupanja na snagu osporenog ZoCest-a//84/11-92/14.

Zbog navedene činjenice neosnovano predlagatelji smatraju da je oduzimanje vlasništva građanima na nekretninama koje su u naravi ceste pravna posljedica ZoCest-a//84/11-92/14 odnosno njegovih članaka 124., 131., 132. i 133. Ove zakonske odredbe, same po sebi, nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina.

(...)

Očito je i zakonodavac, polazeći od navedene činjenice, zauzeo stajalište da - u onom dijelu u kojem ZoCest//84/11-92/14 predstavlja zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi - taj zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika tih nekretnina. Drugim riječima, zakonodavac je pošao od činjenice da namjeravano usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, jer su ta pitanja, u pravilu, već riješena.

Istodobno pojedinim bivšim vlasnicima - ako ovi smatraju da su oštećeni u svojim pravima - nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode. Oni mogu potraživati eventualno neisplaćenu naknadu za zemljište koje im je oduzeto te u tu svrhu pokrenuti parnične postupke pred nadležnim sudovima, na temelju općih propisa."

 

8. 2. Stoga, obzirom da odredbe Zakona o cestama predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi te da stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina nisu od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, to žalbeni navodi žalitelja nisu prepreka za dopustivost upisa.

 

9. Nadležni ured za katastar dostavio je zemljišnoknjižnom sudu svu relevantnu dokumentaciju sukladno Zakonu o cestama, pa je zemljišnoknjižni sud bio dužan upisati predmetnu nekretninu po službenoj dužnosti kao nerazvrstanu cestu.

 

10. Budući da su žalbeni navodi žalitelja neosnovani to je valjalo odbiti žalbu žalitelja i potvrditi prvostupanjsko rješenje primjenom čl. 149. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama, a ujedno je temeljem iste zakonske odredbe valjalo naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

 

 

U Zagrebu 28. kolovoza 2023.

 

                                                                                                       Sutkinja:

                                                                                                          Mirela Mijoč Kramar, v.r.