Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26 D

Poslovni broj: Gž-931/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća te mr. sc. Bojane Skenderović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i suca Milka Samboleka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Milenku Marinoviću, odvjetniku u Benkovcu, protiv tuženika Grada Benkovca, OIB: [osobni identifikacijski broj], Šetalište kneza Branimira 12, zastupanog po gradonačelniku HD, tuženika DD pok. P, tuženika ŠD pok. H, tuženice ŽD rođ. D, tuženika RD, tuženika AD pok. Š, tuženice ĆD. Obrada rođ. Ž, tuženice ND ud. ČD, tuženika ĐD, odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Dušanu Kumanu, odvjetniku u Zadru, tuženice LD iz [adresa], tuženice GD iz [adresa], tuženice JD pok. R [adresa], tuženika KD pok. R, [adresa], tuženice PDA iz [adresa], tuženice OD nepoznata boravišta, zastupane po privremenom zastupniku Dušanu Kumanu, odvjetniku u Zadru, tuženika SD, nepoznata boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Dušanu Kumanu, odvjetniku u Zadru, tuženika VD, nepoznata boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Dušanu Kumanu, odvjetniku u Zadru, tuženika BD pok. A, nepoznata boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Dušanu Kumanu, odvjetniku u Zadru, tuženika TD pok. A, nepoznata boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Dušanu Kumanu, odvjetniku u Zadru, tuženika ID iz [adresa]., Ashcroft 2168, Sydney, tuženice ED iz [adresa], 2/51 Oaks AV, DEE WHY 2099, Sydney, tuženice CD iz [adresa], tuženice ZD iz [adresa], tuženice MD iz [adresa], tuženice UD, nepoznata boravišta, zastupane po privremenom zastupniku Dušanu Kumanu, odvjetniku u Zadru, tuženice FD ž. Ć nepoznata boravišta, zastupane po privremenom zastupniku Dušanu Kumanu, odvjetniku u Zadru i tuženice PŽ ud. N, nepoznata boravišta, zastupane po privremenom zastupniku Dušanu Kumanu, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu od 2. prosinca 2021. poslovni broj: P-791/2019., u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu od 2. prosinca 2021. poslovni broj: P-791/2019. u točkama II. i III. izreke i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Odbacuje se žalba tužitelja u odnosu na točku I. izreke presude kao nedopuštena.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se novom odlukom.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom u točki I. izreke djelomično je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja prema tuženicima VD, HŽ, DŽ, ID, ED, ŠŽ, ZD, MD, UD, FD i PŽ te je utvrđeno da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kuća stojna avlijom površine 8 m2, označena na skici sudskog vještaka mjernika ŽŽ dipl. ing. geodezije od 10. rujna 2020. točkama I-J-O-N i sivom bojom te je naloženo da su tuženici to dužni priznati i trpjeti da tužitelj u zemljišnoj knjizi ishodi uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika (točka I. izreke). Nadalje, točkom II. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženike [adresa], DD, ŠD, ŽD, RD, AD, RŽ, AŽ, ĐD, LD, GD, ĆŽ, KD, HDA, OD i SD kojim traži da sud utvrdi kako je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na dijelu čkbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], zgrada površine 9 m2 označena na skici sudskog očevida od 10. rujna 2020. točkama G-H-I-N-G zelenom bojom. Konačno, točkom III. izreke odbijen je kao neosnovan i tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na sve tuženike u pogledu dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put površine 33 m2, označen na skici sudskog očevida od 10. rujna 2020. točkama A-B-C-D-A i plavom bojom, kao i u pogledu dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put površine 192 m2, označen na skici sudskog očevida od 10. rujna 2020. točkama E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-E i žutom bojom.

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija tužitelj iz svih odredbom čl. 353. st. 1. toč.1. - 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.,– nastavno: ZPP) predviđenih žalbenih razloga s prijedlogom ovom sudu da preinači odluku na način da usvoji njegove zahtjeve u cijelosti odnosno podredno da ukine presudu i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu podnio je tuženik ID i u njemu ističe da tužitelj ničim nije dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva niti navoda sadržanih u žalbi i stoga predlaže žalbu odbiti i obvezati tužitelja na plaćanje troškova nastalih u postupku.

4. Žalba tužitelja djelomično je osnovana, a djelomično nedopuštena.

5. Obrazlažući zauzeto materijalno-pravno stajalište, prvostupanjski sud u pogledu dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u utuženoj površini, navodi da na temelju provedenoga dokaznog postupka i uvida u priložene materijalne dokaze i to rješenje o nasljeđivanju iza smrti NŽ zv. Č pok. VD, rješenje Općinske uprave za katastar i geodetske poslove Općine Benkovac, zapisnik o razvrgnuću vlasništva, kao i iz izvadak iz zemljišne knjige, prema kojem izvatku je ovdje tužitelj PD pok. NŽ upisan kao vlasnik navedene čkbr. u 4/16 dijela te iskaza saslušanih svjedoka ČŽ i ĐŽ čije iskaze prihvaća kao vjerodostojne, ocjenjuje da je tužbeni zahtjev tužitelja u pogledu nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] osnovan i temeljem čl.114. st. 1. i čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09. i 153/09., nadalje: ZV) usvaja tužbeni zahtjev prema tuženicima VD, HŽ, DŽ, ID, ED, ŠŽ, ZD, MD, UD, FD i PŽ.

6. U pogledu dijela čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u utuženoj površini koja se odnosi na upisane tuženike [adresa], DD, ŠD, ŽD, RD, AD, RŽ, AŽ, ĐD, LD, GD, ĆŽ, KD, HDA, OD i SD sud ocjenjuje da tužitelj nije dokazao da je temeljem nasljeđivanja, na koju osnovu se poziva, kao i dosjelošću po prednicima, stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje navedene nekretnine. Sud smatra da njegove navode ne potvrđuju rješenje o nasljeđivanju iza ĐD pok. ŠD iz [adresa] i rješenje o nasljeđivanju iza LŽ pok. DŽ, jer je predmetna nekretnina predstavljala u cijelosti ostavinsku imovinu iza navedenih osoba koje nisu prednici tužitelja. Stoga, ovaj dio zahtjeva tužitelja sud prvog stupnja odbija pozivom na odredbe čl.114. st. 1. i 159. st. 3. ZV.

7. U pogledu nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud ocjenjuje da tužitelj nije dokazao da je navedenu nekretninu stekao nasljeđivanjem od oca NŽ zv. Č, jer to ne slijedi iz priloženih materijalnih dokaza niti iz iskaza saslušanih svjedoka ČŽ i ĐŽ, jer iz iskaza svjedoka ne proizlazi da je otac tužitelja NŽ navedenu nekretninu u utuženim dijelovima koristio neprekidno i neometano kao samostalni posjednik u razdoblju od 01. siječnja 1900. do 06. travnja 1941. pa u smislu Paragrafa 1460-1465 i Paragrafa 1472 Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koji je bio na snazi do 06. travnja 1941. tužitelj nije dokazao potrebno neprekidno vrijeme posjedovanja, kao i kvalitetu posjedovanja, od najmanje 40 godina do 06. travnja 1941. Sud iznosi stav i da tužitelj prema stanju spisa i izvedenim dokazima, nije dokazao niti da su njegov otac i on osobno kao pretpostavljeni pošteni posjednici neprekidno i neometano koristili dijelove čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u razdoblju od 40 godina do 01. siječnja 1997. u smislu odredba ZV koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997. Isto tako iz provedenoga dokaznog postupka prema ocjeni prvostupanjskog suda ne slijedi zaključak da je tužitelj bio kvalificirani posjednik predmetne čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV već samo pretpostavljeni pošteni posjednik, s tim da od 08. listopada 1991. do dana podnošenja tužbe 03. travnja 2019. nije proteklo vrijeme posjedovanja od 40 godina pa tako na strani tužitelja nisu ispunjeni uvjeti niti iz čl. 159. st. 2. i 4. ZV. Stoga, tužbeni zahtjev tužitelja u pogledu dijelova čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije prihvaćen kao osnovan.

8. Tužitelj u svojoj žalbi među ostalim tvrdi da iz stanja spisa nedvojbeno slijedi da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju obiteljsku kuću i garažu, da su sve ograđene te predstavljaju jednu cjelinu. Pored toga ukazuje kako iz iskaza svjedoka ČŽ i ĐŽ proizlazi da su prednici tužitelja preko 150 godina uživali predmetne nekretnine, da su se tužiteljev otac pokojni NŽ i njegov brat LŽ podijeli i danas imaju podijeljena i zasebna imanja te da nitko nikad nije ometao u mirnom posjedu ni tužiteljeva oca NŽ niti tužitelja i da je tužitelj naslijedio svog oca NŽ, pa smatra kako je više nego razvidno da je njegov tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

9. Obzirom je točkom I. izreke presude usvojen tužbeni zahtjev tužitelja kojim je zatražio utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zkul. br. [broj ZK uloška], kuća stojna avlijom površine 8 m2, označena na skici sudskog vještaka mjernika ŽŽ dipl. ing. geod. od 10. rujna 2020. točkama I-J-O-N i sivom bojom te je naloženo da su tuženici to dužni priznati i trpjeti da tužitelj u zemljišnoj knjizi ishodi uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika, to tužitelj nema pravni interes za podnošenje žalbe u odnosu na navedenu točku pobijane presude, jer je u tom dijelu uspio u parnici, pa je temeljem odredbe čl. 367. u vezi čl. 358. st. 1. i 3. ZPP-a, u odnosu na tu točku izreke valjalo rješenjem odbaciti žalbu tužitelja kao nedopuštenu.

10. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda tužitelja, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj je sud utvrdio da je presuda suda prvog stupnja donesena uz apsolutnu bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a, jer je u postupku kao tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku. Pored toga sud prvog stupnja nepravilno je primijenio odredbu čl. 288. st.1. ZPP, a to je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

11. Naime, u smislu odredbe čl. 288. st.1. ZPP-a na pripremnom ročištu najprije se raspravlja o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljnji tijek postupka, bilo da je sud nakon ispitivanja tužbe odgodio rješavanje tih pitanja bilo da su ona pokrenuta u odgovoru na tužbu ili na pripremnom ročištu. O tim se pitanjima mogu na pripremnom ročištu izvoditi dokazi kad je to potrebno. U tom smislu sud prvog stupnja bio je dužan najprije raspraviti sa strankama pitanje da li je tužba podobna za daljnje raspravljanje kao i pitanje stranačke sposobnosti sudionika ovog postupka.

12. Prije svega sud prvog stupnja propustio je iz vida okolnost da zahtjevom za utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine nužno moraju biti obuhvaćeni svi upisani zemljišnoknjižni suvlasnici (kao nužni suparničari) što je potrebno s obzirom da se uspostavom vlasništva neke osobe na točno omeđenom dijelu zemljišta dira u prava svih suvlasnika cijele nekretnine. Navedeno shvaćanje je ustaljeno u sudskoj praksi (npr. VSRH Rev 1953/2015-2 od 2. travnja 2019., Ustavni sud RH U- III/6355/2022 od 6. ožujka 2024. i dr.) te je primjenjivo i na konkretan slučaj u kojemu tužba nije podnesena protiv svih osoba koji su upisani kao suvlasnici čkbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] (tužbom nije obuhvaćen suvlasnik ČD p. DŽ). U tom kontekstu, sud je bio dužan uzeti u obzir okolnost da su tuženici kao suvlasnici sporne nekretnine u ovom postupku jedinstveni i nužni suparničari i ukoliko bi se utvrdilo vlasništvo tužitelja na realnom dijelu nekretnine da bi odluku trebalo donijeti u odnosu na sve upisane suparničare.

13. Nadalje, imajući u vidu da je najstariji upis prava suvlasništva tuženika DD izvršen 1915. (i u zemljišnim knjigama nije naznačeno da bi u trenutku upisa bio maloljetan) sud je bio dužan, uzimajući u obzir ovu okolnost, najprije razmotriti da li u postupku sudjeluju sudionici koji to mogu biti. Ovdje se prvostupanjskom sudu ukazuje na pravno shvaćanje sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 05. srpnja 2021. koje glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku).“ U smislu navedenog ukazuje se sudu prvog stupnja da je bio dužan utvrditi da li osobe koje se pojavljuju kao stranke mogu biti stranke u postupku i u slučaju utvrđenja postojanja neotklonjivih nedostataka sud je bio dužan u smislu odredbe čl. 83. st. 5. ZPP, rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaćene tim nedostacima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprečavaju daljnje vođenje parnice, vodeći računa da su svi upisani suvlasnici, odnosno pravni slijednici upisanih suvlasnika nužni suparničari i da svi oni zajedno čine jednu stranku.

14. Pored utvrđenja podobnosti tužbe za raspravljanje u smislu odredbe čl. 288. ZPP sud je isto tako tijekom postupka propustio tijekom očevida utvrditi što sve u naravi jesu predmetni dijelovi čkbr. [katastarska čestica]. i čkbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] i na koji način utuženi dijelovi nekretnina čine jednu cjelinu, uzimajući u obzir prostornu odijeljenost dijelova čkbr. [katastarska čestica] vidljivu na skici vještaka. Propušteno je utvrditi i koja je bila točna lokacija starih građevina za koje tužitelj tvrdi da su ih uživali njegovi prednici, u kojim dijelovima nekretnina su locirane postojeće građevine, da li je tužitelj vlasnik i nekretnina koje su na skici označene kao 1179, 1177, 1176 i 1178 k. o. [katastarska općina].

15. Na opisani način sud prvog stupnja nije sa strankama raspravio pitanje da li je tužba podobna za daljnje raspravljanje kao i pitanje stranačke sposobnosti sudionika ovog postupka uslijed čega je počinio povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a te je na temelju odredbi čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP-a prvostupanjska presuda ukinuta i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

16. U ponovljenom će postupku sud prvog stupnja otkloniti bitnu povredu postupka koja je ustanovljena ovim rješenjem te će, prije svega uvažavajući upute sadržane u ovom rješenju ispitati podobnost tužbe da se po njoj raspravlja i koristeći ovlaštenja iz čl.109. u i vezi čl.106. ZPP-a naložiti tužitelju da tužbu ispravi odnosno dopuni u skladu s uputom koju će sastaviti. Pored toga u tijeku cijelog postupka sud će, po službenoj dužnosti, paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku (čl. 82. ZPP-a) te će ovisno o utvrđenjima poduzimati mjere na koje ga ovlašćuje čl. 83. ZPP-a. U tom smislu sud će zajedno sa strankama u postupku utvrditi i da li su sve utužene osobe obzirom na vrijeme i način upisa u zemljišne knjige uopće žive. Pored toga sud će imati na umu činjenicu da su tuženici nužni suparničari i da svi zajedno čine jednu stranku. Tek nakon utvrđenja da je postavljena tužba podobna za raspravljanje sud će ponovno provesti sve dokaze koje su stranke predložile radi utvrđenja osnovanosti zahtjeva tužitelja i u tom smislu će na očevidu opisati stvarno stanje na licu mjesta te uz pomoć vještaka točno naznačiti koja je to cjelina na kojoj se obiteljska kuća tužitelja sa garažom, nalazi, gdje su ranije bile građevine na toj cjelini, koji stari dio kuće je inkorporiran u novograđenu kuća (kada je ona građena) te gdje se nalazi ograda oko cjeline nekretnina koju opisuje tužitelj.

17. Konačno, ukazuje se prvostupanjskom sudu da odredba čl. 388. st. 2. ZV-a propisuje da se pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju prema pravnim pravilima, koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja. U konkretnom slučaju vrijeme potrebno za dosjelost počelo je, prema tvrdnjama tužitelja, teći za njegove prednike za vrijeme važenja pravnih pravila OGZ-a dakle, svakako prije 1. rujna 1980. kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim i vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91.- dalje ZOVO), nakon kojeg Zakona je na snagu dana 1. siječnja 1997. stupio ZV. U tom smislu upućuje se prvostupanjski sud da je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stajalište da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredbi tog zakona (npr. u predmetu poslovni broj Rev-x- 974/2017-2 od 7. svibnja 2019.). Izvorna odredba čl. 388. st. 4. ZV-a bila je na snazi do 17. studenog 1999. (kada je ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske), međutim da se razdoblje prije 8. listopada 1991. ubraja u vrijeme dosjelosti izraženo je kao pravno shvaćanje u dosljednoj sudskoj praksi, pa tako npr. u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-291/14 od 17. travnja 2018., koja praksa se oslanja na stajalište Europskog suda za ljudska prava izraženo u presudama Trgo protiv Hrvatske, Jakeljić protiv Hrvatske, Radomilja i dr. protiv Hrvatske, kao i da za stjecanje prava vlasništva na temelju čl. 388. st. 4. ZV nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe u sudskom postupku za utvrđenje prava vlasništva.

U Varaždinu 12. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun