Poslovni broj: 16 Gž Ovr-123/2023-2

 

1

 

                                                                                                                                                                                                                                                                         

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 16 Gž Ovr-123/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zadru, po sucu Eugenu Škunci, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja D. G. d.o.o. za usluge iz S., …, OIB: …, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici A. K., odvjetnici iz Z., …, protiv ovršenika C. d.o.o. iz V., …, OIB: …, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici B. B. L., odvjetnici iz O., …, radi ovrhe, povodom žalbe ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovrv-3011/2022-19 od 29. ožujka 2023., dana 28. kolovoza 2023.   

 

r i j e š i o    j e

 

Odbija se žalba ovršenika C. d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovrv-3011/2022-19 od 29. ožujka 2023. 

 

Obrazloženje

 

              1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Odbacuje se prijedlog za povrat u prijašnje stanje ovršenika zaprimljen dana 26. rujna 2022. godine.

II. Odbija se prijedlog za ponavljanje postupka ovršenika zaprimljen dana 26. rujna 2022. godine kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za ukidanjem klauzule pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi javnog bilježnika E. N. B. iz V., …, Jedinstveni identifikator prijedloga: …, sudski predmet Ovrv-3011/2022, javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-601/2022 od 27. srpnja 2022. godine kao neosnovan.

IV. Odbacuje se prigovor ovršenika izjavljen protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika E. N. B. iz V., …, Jedinstveni identifikator prijedloga: …, sudski predmet Ovrv-3011/2022, javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-601/2022 od 27. srpnja 2022. godine zaprimljen 26. rujna 2022. kao nepravovremen."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio ovršenik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba postupka. Navodi kako je sud prvog stupnja prvo posebnim rješenjem trebao pravomoćno odlučiti o prijedlogu za ukidanje pravomoćnosti i ovršnosti, a tek nakon toga, ako bi taj prijedlog bio pravomoćno odbijen, eventualno odlučiti po prijedlogu za ponavljanje postupka. Navodi da prema sudskoj praksi ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li pismeno dostavljeno stranci, što je u konkretnom slučaju dvojbeno, uzima se da dostava nije izvršena. Nije osnovan niti stav suda prvog stupnja kojim odbacuje prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Naime, ovršenik je osporavao urednost dostave predmetnog rješenja pa za njega rokovi nisu niti mogli teći jer za rješenje o ovrsi nije niti znao. Sud prvog stupnja također nije cijenio činjenicu da tražbina ovrhovoditelja nije osnovana jer je za navedenu tražbinu izvršen prijeboj, koju činjenicu sud prvog stupnja također nije cijenio. Ističe kako je osporio urednost dostave, a na ovrhovoditelju je teret dokaza. Direktor ovršenika se nije prijavio putem autentifikacijskog sustava i elektronički potvrdio primitak pismena. Navodi da bi se moglo smatrati da je dostava pismena obavljena adresat bi morao preuzeti pismeno, odnosno potvrditi primitak pismena od tog datuma. Dakle, u postupku je bilo nužno utvrditi postoji li potvrda o preuzimanju predmetnog elektroničkog sudskog pismena kao dokaz da je ovršenik zaprimio obavijest o dostavi rješenja o ovrsi, što bi se smatralo uredno obavljenom dostavom. Stoga, kako sud prvog stupnja nije ispitao jesu li u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za urednu dostavu rješenja, to je počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 143.c.1. Zakona o parničnom postupku, a posljedično i onu u vezi čl. 335. istog Zakona, koje su utjecale na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja. Učinjena je i bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, navedeni razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i proturječni dokazima provedenim tijekom postupka, nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi sa utvrđenim dokazima. Predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje ili da isto preinači  na način da se ukine klauzula pravomoćnosti i ovršnosti.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.   

5. Iz spisa predmeta proizlazi da je dana 26. rujna 2022. preporučenom pošiljkom ovršenik podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje, zahtjev za ukidanjem klauzule pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o ovrsi kao i prigovor protiv istog.

6. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da u sadržajnom smislu podnesak ovršenika predstavlja zapravo i prijedlog za ponavljanje postupka temeljem zakonske odredbe čl. 421. st. 1. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP). Naime, ovršenik u predmetnom podnesku navodi da mu dostava predmetnog rješenja o ovrsi nije na zakonit način u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava dostavljena sukladno čl. 143.c ZPP.

7. Nadalje, odredba čl. 12. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje OZ) propisuje da je povrat u prijašnje stanje dopušten samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor, dok je odredbom čl. 58. st. 7. OZ propisano da ako ovršenik ne podnese prigovor protiv dijela rješenja o ovrsi kojim mu je naloženo da namiri tražbinu protiv toga dijela rješenja može tražiti ponavljanje postupka po pravilima parničnoga postupka. Dakle, prijedlog za povrat u prijašnje stanje može se tražiti u slučaju ako su postojali opravdani razlozi zbog kojih su stranke ovršnog postupka propustile rok za podnošenje žalbe ili prigovora, u situaciji kada ovršenik ne spori činjenicu da mu je dostava rješenja o ovrsi uredno izvršena ali su na njegovoj strani postojali opravdani razlozi zbog kojih je propustio rok da pravodobno uloži žalbu ili prigovor, što u konkretnoj situaciji nije slučaj. Stoga je pravilno postupio sud prvog stupnja kada je odbacio prijedlog za povrat u prijašnje stanje ovršenika sukladno čl. 117. 2. ZPP jer se propuštanje ovršenika da uloži prigovor može pripisati bitnoj povredi odredbe čl. 354. st. 2 toč. 6. ZPP zbog koje se može izjaviti pravni lijek prijedlog za ponavljanje postupka.

8. Također je pravilno sud prvog stupnja postupio kada je odbio prijedlog za ponavljanje postupka ovršenika kao neosnovan ocijenivši da nisu osnovani navodi ovršenika da mu dostava predmetnog rješenja o ovrsi nije izvršena na zakonit način u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava.  

9. Naime, u konkretnom slučaju se radi o pravnoj osobi kojoj se sukladno izričitoj zakonskoj odredbi iz čl. 133. st. 5. ZPP pismena dostavljaju u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava.

10. Pretpostavke za podnošenje podnesaka u elektroničkom obliku pred sudovima, dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku (formate) te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava propisane su Pravilnikom o elektroničkoj komunikaciji (''Narodne novine'', broj 5/20 - dalje Pravilnik), a dostava elektroničkim putem propisana je i odredbama ZPP.

11. Odredbom čl. 6. Pravilnika propisano je da su, između ostalih vanjski korisnici informacijskog sustava i pravne osobe, kao obvezni sudionici elektroničke komunikacije, koji u smislu čl. 7. st. 2. pristup sustavu ostvaruju uz prethodnu autentifikaciju i autorizaciju.

11.1. Odredbom čl. 8. st. 2. Pravilnika propisano je da pravne osobe i državna tijela ostvaruju pravo pristupa sustavu dostavom obveznih podataka administratoru sustava, s tim da su u smislu st. 6. navedenog članka obvezni podaci iz st. 2. toga članka, ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa elektroničke pošte osobe ovlaštenih za zastupanje pravne osobe ili državnog tijela.

11.2. U smislu čl. 13. st. 3. Pravilnika elektroničko sudsko pismeno se otpravlja putem sustava eSpis na način da se otpravak šalje u sigurni elektronički poštanski pretinac vanjskog korisnika s porukom koja sadrži informacije o sudu, pošiljatelju, elektroničko sudsko pismeno koje je sud odredio za otpravak, siguran elektronički poštanski pretinac vanjskog korisnika (primatelj).

11.3. Odredbom čl. 15. st. 1. toč. 3. Pravilnika propisano je da vanjski korisnik može preuzeti elektroničko-sudsko pismeno iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca na način da, uz ostalo navedeno pod toč. I. i II., elektronički potvrdi primitak ovjerom elektroničke dostavnice, te se u smisli st. 2. istoga članka tek nakon ovjere elektroničke dostavnice pismeno može otvoriti.

11.4. Prema odredbi čl. 16. Pravilnika ako vanjski korisnik ne preuzme pismeno u roku od 15 dana od kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac, sustav naredni dan nakon isteka tog razdoblja u eSpis šalje potvrdu o nepreuzimanju elektroničkog sudskog pismena iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca koje sadrži podatke taksativno navedene u tom članku.

12. Nadalje, sukladno čl. 143.c st. 2. i 3. ZPP sud putem informacijskog sustava šalje adresatu u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac pismeno, koje adresat mora preuzeti u roku od 15 dana od dana kad je pismeno pristiglo u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac, inače nastupaju posljedice iz st. 5. ovoga članka, s tim da informacijski sustav istodobno sa slanjem pismena iz st. 2. ovoga članka šalje adresatu na adresu elektroničke pošte i informativnu poruku u kojoj ga obavještava o dostavi pismena. U poruci se adresata upozorava na pravne posljedice iz st. 5. ovoga članka.

12.1. Odredbom čl. 143.c st. 5. ZPP propisano je da će se smatrat da je dostava prema st. 4. ovog članka obavljena istekom 15. dana od dana kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac, ako adresat u tom roku ne potvrdi primitak pismena.

13. Iz podneska Ministarstva pravosuđa od 24. siječnja 2023. proizlazi da je nedvojbeno utvrđeno da spisu prileži Potvrda o nepreuzimanju sudskog elektroničkog pismena da su ovršeniku dana 12. kolovoza 2022., uručena pismena prijedlog za ovrhu s prilozima te rješenje o ovrsi, kao i da je iz njihovog sustava poslana notifikacija o otpravku na adresu elektroničke pošte ovršenika ….. koja notifikacija ima samo informativan učinak, dok je sam korisnik dužan provjeravati svoj pretinac radi preuzimanja pismena koja su mu dostavljena. Također proizlazi i da na dan 27. srpnja 2022. nije bilo niti jedne prijave korisnika da sustav e-Komunikacije ne radi ili ima bilo kakvih poteškoća.

14. Na osnovu sadržaja potvrde koja postoji u predmetu proizlazi da su u siguran elektronički poštanski pretinac primatelja C. d.o.o. dana 27. srpnja 2022. poslana slijedeća pismena i to podnesak vrste prijedlog za ovrhu s prilozime te odluka rješenje o ovrsi. Primatelj pismena nije u roku od 15. dana od dana dostave pismena u njegov sigurni elektronski poštanski pretinac preuzeo pismena pa je pravilno sud prvog stupnja utvrdio kako se na temelju čl. 143.c st. 5. ZPP, smatra da je dostava izvršena 12. kolovoza 2022.

15. Slijedom navedenoga, po stajalištu ovog suda drugog stupnja, pravilno je sud prvog stupnja na osnovu izvršene analize navedenih dokaza, očitovanja Ministarstva pravosuđa kao administratora iz kojeg se u osnovi potvrđuju činjenice koje su sadržane u potvrdi o izvršenoj dostavi elektronskim putem preko informacijskog sustava Ministarstva pravosuđa za ovršenika kao pravnu osobu, kao i izvedenog dokaza saslušanjem zakonskog zastupnika ovršenika kao pravne osobe i vanjskog korisnika tog sustava, kao i činjenice da na taj dan 27. srpnja 2022. nije bilo prijave korisnika da sustav e-Komunikacije ne radi, dok ovršenik svoje tvrdnje da je podnio prigovor nadležnom Ministarstvu nije dokazao, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio kako je dostava predmetnog rješenja o ovrsi izvršena na zakonit način u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, kao i da ovršenik nije dokazao suprotno.  

16. Pravilno je sud prvog stupnja, posljedično navedenome utvrđenju utvrdio da su za izdavanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o ovrsi bile ispunjene zakonske pretpostavke, te odbio zahtjev ovršenika za ukidanjem klauzule pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi.

17. Također je pravilno postupio sud prvog stupnja kada je prigovor podnesen protiv predmetnog rješenja o ovrsi zaprimljen dana 26. rujna 2022. odbacio kao nepravovremen, s obzirom na činjenicu da je predmetno rješenje o ovrsi pristiglo u sigurnosni elektronički pretinac ovršenika dana 27. srpnja 2022, da ovršenik nije u zakonskom roku od 15 dana potvrdio njegov primitak te je dostava izvršena dana 12. kolovoza 2022. slijedom čega je zakonski rok za prigovor od 8 dana iz čl. 11. st. 2. OZ istekao dana 22. kolovoza 2022.

18. Što se tiče navoda iz žalbe za istaknuti je da nije bilo zapreke da sud prvog stupnja istim rješenjem odluči o svim prijedlozima i zahtjevima ovršenika, uzevši u obzir i načelo ekonomičnosti ovršnog postupka.

19. Stoga, obzirom da nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju se poziva ovršenik u žalbi obzirom da pobijano rješenje nema nedostataka te se može ispitati, navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni te nisu proturječni provedenim dokazima, niti je prvostupanjsko rješenje doneseno uz koju od ostalih bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP, sve u vezi čl. 21. OZ, žalba nije prihvaćena te je, na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, riješeno kao u izreci.

 

U Zadru, 28. kolovoza 2023.

 

 

                                                                                                         Sudac

 

                                                                                                  Eugen Škunca, v.r.