Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-668/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijanke Salopek predsjednice vijeća, Ivana Stipčića člana vijeća i suca izvjestitelja te Renate Košir Skračić članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojega zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj: Pn-79/20-19 od 4. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj: Pn-79/20-19 od 4. srpnja 2022. pod točkom I. izreke i pod točkom II. izreke u dosuđujućem dijelu.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 46.773,76 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01. srpnja 2020.g. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena a sve u korist Državnog proračuna RH br. [broj bankovnog računa] model 26, poziv na br. 5908 - 19 -19 - 03167230890. "
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 4.062,50 (četritisućešezdesetdvijekunepedesetlipa) kuna, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana donošenja ove presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, sve u roku 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu za iznos koji predstavlja razliku preko dosuđenog do zatraženog iznosa, zahtjev odbija."
2. Tužitelj je pravovremeno podnio žalbu protiv naprijed navedene presude, a iz sadržaja koje je razvidno da presudu pobija pod točkom I. izreke i pod točkom II. izreke u dosuđujućem dijelu iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud presudu preinači sukladno žalbenim navodima, a podredno da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužitelja nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku odluku u pobijanom dijelu u smislu odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.
6. Tužitelj u odnosu na istaknuti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka nije u žalbi određeno naveo u čemu bi se on očitovao i koju je to bitnu povredu odredaba parničnog postupka prvostupanjski sud počinio.
7. Predmet spora je zahtjev za isplatom utuženog iznosa s osnove naknade štete za invalidsku mirovinu koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku ZL u utuženom razdoblju, pri čemu se tužitelj u tužbi poziva na odredbe članaka 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13.).
8. Prvostupanjski sud je nakon provedenog postupka i ocjenom izvedenih dokaza utvrdio: da je SL skrivio prometnu nezgodu 21. srpnja 2000. u Zadru, u kojoj je stradao i osiguranik tužitelja ZL, zbog čega je pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda i proglašen krivim za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, s tim da mu je primijenjena uvjetna osuda, uz rok kušnje od 3 godine; da je vozilo SL u trenutku nastanka navedene prometne nezgode bilo osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti kod tuženika; da je rješenjem HZMO, Područne službe u Zadru, Klasa: UP/I -140- 04/07-1 od **.**.2008. ZL priznato pravo na invalidsku mirovinu počevši od 12. srpnja 2007. (jer je kod njega zbog bolesti 30% i ozljede izvan posla 70% nastala profesionalna nesposobnost za rad), a koju će isplaćivati taj zavod na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske; da utuženi iznos naknade štete predstavlja 70% od ukupno isplaćenog iznosa korisniku invalidske mirovine ZL u razdoblju od 1. svibnja 2017. do 31. ožujka 2020. i da nije osnovan tuženikov prigovor zastare pa je temeljem tog činjeničnog stanja primjenom odredbe članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje: ZOOP) zahtjev tužitelja ocijenio neosnovanim te ga odbio.
9. Pravilno je pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, da je za odluku u ovom sporu mjerodavan ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka utužene štete.
10. Radi navedenog nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju o zahtjevu tužitelja trebao odlučiti primjenom odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., dalje: ZMO) na koje ukazuje u žalbi.
11. Odredbom članka 27. stavka 3. ZOOP propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
12. Budući da tužitelj u ovom postupku nije dokazao odlučnu činjenicu - nastanak i visinu štete koja bi bila obračunata primjenom odredbe članka 27. stavka 3. ZOOP (koja odredba propisuje drugačiji način obračuna štete od odredbi ZMO prema kojima je tužitelj zahtijevao isplatu u punom isplaćenom iznosu za kojeg tvrdi da mu predstavlja iznos pretrpljene štete), a teret dokaza čega je bio na tužitelju (koji u odnosu na tu odlučnu činjenicu nije predložio izvođenje odgovarajućih dokaza), jer je tuženik osporavao nastanak i visinu utužene štete, to je prvostupanjski sud na naprijed utvrđeno činjenično stanje, koje žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju, pravilno primijenio navedeno materijalno pravo kada je o zahtjevu tužitelja odlučio kao u pobijanoj presudi, a suprotni žalbeni navodi tužitelja nisu osnovani.
13. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP, a koju tužitelj niti ne osporava određenim i obrazloženim žalbenim navodima.
14. Radi navedenog temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP odlučeno je kao u izreci ove presude.
15. Prvostupanjska presuda nije ispitivana pod točkom II. izreke u odbijajućem dijelu jer u tome dijelu nije pobijana žalbom.
U Sisku 12. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Marijanka Salopek
