Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč

Posl. br.  P-899/2022-48

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji tog suda mr.sc. Marčeli Štefanuti kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Igoru Vretenaru, odvjetniku u Labinu, protiv tuženika: 1. SĆ (ud. ZĆ), iz [adresa], Mugia, Via Colarich, N. 90 A i 2. VĆ, iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima Adriani Petrović i dr., odvjetnicima u Poreču, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 30. travnja 2025. u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja i drugotuženika osobno i punomoćnika oba tuženika, dana 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dio te nekretnine označen plavom bojom i oznakom "sporni dio" na DOF snimku iz 2019. -2020. na listu 114 spisa koja je sastavni dio ove presude, pa se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove presude izvrši cijepanje nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno označenom plavom bojom i oznakom "sporni dio" na DOF snimku iz 2019. -2020. na listu 114 spisa, a što su tuženici dužni trpjeti te dati suglasnost na provedbu parcelacijskog elaborata kroz katastarski operat i zemljišnu knjigu koju će suglasnost u protivnom zamijeniti ova presuda te se ovlašćuje tužitelj da po provedenom cijepanju izvrši uknjižbu prava vlasništva u svoju korist na novonastaloj nekretnini koja će svojim oblikom, položajem i površinom odgovarati dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označena plavom bojom i oznakom "sporni dio" na DOF snimku iz 2019. -2020. na listu 114 spisa, a što su tuženici dužni trpjeti.

II. Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno naknade prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos počevši od dana donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, u roku od 15 dana. "

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženicima parnični trošak u iznosu od 4.125,00 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 13. prosinca 2022. podnio tužbu protiv tuženika sa prijedlogom za zabilježbu spora. U tužbi tvrdi da su tuženici upisani kao suvlasnici svaki u ½ dijela k. č. [katastarska čestica] površine 45132 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dio te nekretnine i to dio koji je u skici lica mjesta izrađenoj od AĆ, dipl. ing. geo., od 09.12.2022. prikazan i označen crvenom šrafurom i slovom A, da se nalazi u isključivom, samostalnom, poštenom i nesmetanom posjedu tužitelja koji osobno i putem svojih prednika taj dio nekretnine posjeduje već više od 40 godina. Zato da je dosjelošću stekao pravo vlasništva dijela navedene nekretnine i to upravo dijela prikazanog u skici od 09.12.2022. Predložio je da sud donese presudu da je tužitelj vlasnik dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio nekretnine da je u skici lica mjesta izrađenoj od ŠĆ, dipl. ing. geodezije, od 09.12.2022. i koja skica da je sastavni dio presude, prikazan i označen crvenom šrafurom i slovom "A", te da se ovlašćuje temeljem takve presude izvršiti cijepanje, a tuženici da su dužni trpjeti i dati suglasnost za provedbu parcelacijskog elaborata kroz katastarski operat i zemljišnu knjigu, a koju suglasnost da će u protivnom zamijeniti ta presuda, a potom da se ovlašćuje tužitelj po provedenom cijepanju izvršiti upis prava vlasništva u svoju korist na novo nastaloj nekretnini a što su tuženici dužni trpjeti, sve to uz nalog tuženicima da tužitelju solidarno naknade parnični trošak. Istodobno je predložio i zabilježbu spora.

1.1. Tužitelj je na ročištu 30.04.2025. precizirao tužbeni zahtjev u toč. I na način kako je to (odbijajuće) opisano u toč. I izreke ove presude.

1.2. Sud je raspravnim rješenjem od 30.04.2025. prihvatio odlučivati o tužbenom zahtjevu tužitelja preciziranog na zapisnik istog dana.

2. Rješenjem poslovni broj P-899/2022 od 14.12.2022. određena je zabilježba spora na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, te je naložena provedba rješenja u Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč.

3. U odgovoru na tužbu tuženici se protive tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Osporavaju da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na dijelu predmetne nekretnine. Osporavaju da bi posjed tužitelja bio pošten budući da mu je jako dobro poznato da mu ne pripada pravo na posjed, odnosno, da su tuženici vlasnici. Predmetna nekretnina da se nalazi preko puta kuće u kojoj stanuje tužitelj na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kako je kuću stekao nasljeđivanjem iza svog oca, a u Rješenju o nasljeđivanju niti tijekom raspravljanja ostavinske imovne da nije bila sporna nekretnina niti dio sporne nekretnine, zato da tužitelju to nije moglo biti nepoznato. Tužitelj da je uzurpirao isključivo dio koji se nalazi unutar granica građevinskog područja grada [adresa] i da taj dio predstavlja jedini vrjedniji dio nekretnine. Tuženici da su utvrdili da je tužitelj ušao u posjed sporne nekretnine kada je sin prvotuženice sa mjerničkim vještakom otišao na lice mjesta izmjeriti nekretnine u vlasništvu tuženika i tom prilikom da su utvrdili da je tužitelj na predmetnu nekretninu postavio montažni objekt radi odlaganja različitih alata i opreme te da se počeo služiti za odlaganje raznih predmeta, otpada, parkiranja automobila i sl. Tužitelj da je posjed stekao potajno, bez pravne osnove, a tuženici, budući da žive u [adresa] i zbog svoje poodmakle životne dobi da su pred nekoliko godina prestali redovno dolaziti na nekretninu. Tuženici da su putem svog punomoćnika zatražili od tužitelja povrat posjeda predmetne nekretnine, međutim tužitelj da je nakon toga "iz revolta" zbog zaprimljenog dopisa izradio Skicu izmjere koju je priložio uz tužbu te pokrenuo ovaj postupak. Istovremeno sa davanjem odgovora na tužbu tuženici su podnijeli protutužbu kojom traže predaju posjeda predmetne nekretnine, uz naknadu parničnog troška.

4. Sud je Naredbom o razdvajanju spisa 08.04.2024. odlučio da će se o protutužbi protutuženika od 06.03.2023. odlučivati u posebnom parničnom postupku te je naloženo parničnoj pisarnici formiranje novog spisa povodom protutužbe protutuženika. O protutužbi odlučuje se u parničnom postupku posl. br. P-462/2024.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u: izvadak iz zemljišne knjige (5, 34, 50), izvadak iz kat. plana (6), skicu lica mjesta (7), rješenje o nasljeđivanju (35-39), opomenu pred tužbu (40-42), ortofoto snimak (43-44), fotografije (45-49), povijest promjena na katastarskim česticama (76-78), prijavni list (80-83), rješenje (84), ortofoto snimak (86), izvršen je očevid lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke struke te su na licu mjesta saslušani svjedoci MĆ, HĆ, GĆ, OĆ, TĆM, ČĆ, KĆ, LĆ, EĆ, ZĆ, u ortofoto snimak i prijepis posjedovnog lista kojeg je mjernički vještak na očevidu priložio u spis (106-107), nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka (110), digitalni ortoforo snimak iz 1968., 2011., 2014. – 2016., 2017. – 2018., 2019. – 2020., 2021. – 2022. i prostorni plan uređenja grada [adresa] (111-117), fotografije lica mjesta sačinjene prilikom očevida lica mjesta u ovom postupku (118-121), očitovanje mjerničkog vještaka (135), te su saslušani tužitelj i drugotuženik kao parnične stranke.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (5 i 50) utvrđeno je da u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolazi upisana k. č. [katastarska čestica] (oranica vinograd i pašnjak) ukupne površine 45132 m2 u suvlasništvu prvo i drugotuženika na jednake dijelove te je na predmetnoj nekretnini od 15.12.2022. zabilježen ovaj spor koji se vodi pod posl. br. P-899/2022.

8. Uvidom u skicu lica mjesta (7) utvrđeno je da je tužitelj, prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari od ovlaštenog geodetskog ureda zatražio izradu skice lica mjesta radi označavanja dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je predmet tužbenog zahtjeva iz tužbe od 13.12.2022. U skici se navodi da je ista izrađena 09.12.2022., da je sporni dio označen oznakom A i crvenom šrafurom te da tako označeni dio iznosi cca 2850 m2.

9. Uvidom u opomenu pred tužbu od 08.11.2022. (40-42) utvrđeno je da su se tuženici putem punomoćnika pisano – opomenom pred utuženje – obratili tužitelju kojom ga pozivaju da prestane koristiti jugozapadni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u njihovom vlasništvu, te da u roku od 8 dana od primitka opomene započne sa potrebnim radnjama radi uklanjanja stvari sa nekretnine i objekta koji je izgrađen bez ikakve osnove, u protivnom da će biti primorani zaštitu tražiti putem suda. Tuženik je opomenu primio 16.11.2022.

10. Obzirom na utvrđeno i obrazloženo u toč. 9. ovog obrazloženja te na dan podnošenja tužbe, nesporno je da je tužitelj podnio tužbu nakon što je primio opomenu pred tužbu tj. opomenu pred tužbu je primio 16.11.2022., a tužbu je podnio 13.12.2022.

11. Iz ortofoto snimka koji je na listu 43 nije vidljivo da bi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio objekat, dok je na ortofoto snimku koji je na listu 44 vidljivo da se na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi objekat. Iz fotografija priloženih na listu 45-49 vide se objekt, nadstrešnica, osobni automobili, motor, kamion, stabla masline i druga stabla, plastične i limene posude, određeni otpad (navedeno je od tužitelja).

12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju (35-39) utvrđeno je da je isto donijeto od strane javnog bilježnika pod posl. br. O-781/2016 UPP/OS-23/16-9 dana 21.04.2016. u ostavinskom postupku iza pok. UĆ (oca tužitelja) koji je umro **.**.2015., da je njegovu ostavinsku imovinu činilo, između ostalog, više katastarskih čestica u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], međutim ostavinsku imovinu iza ostavitelja u predmetnom rješenju nije činila i predmetna nekretnina odnosno sporni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje je utvrđeno da su nasljednicima na temelju zakona i sporazuma proglašeni sinovi ostavitelja te da je, između ostalog, tužitelj naslijedio k. č. [katastarska čestica] i zgr. 80 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti.

12.1. Iz navedenog proizlazi da je ostavinska imovina iza pok. UĆ između nasljednika podijeljena sporazumno tj. da su nasljednici točno znali što nasljeđuju. To znači da tužitelju nije moglo ostati nepoznato da nije naslijedio i dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tim više što se predmetna nekretnina ne nalazi neposredno uz kuću tužitelja, niti predmetna nekretnina predstavlja sastavni dio uz kuću tužitelja na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (34) utvrđeno je da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana k. č. zgr. [katastarska čestica] (štala i dvorište) površine 99 m2 , u vlasništvu tužitelja.

14. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama od 04.04.2024. (76- 78) utvrđeno je da je Područni ured za katastar Pula, Odjel za katastar nekretnina Poreč – Parenzo, za k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrdio da je 1955. vršeno izlaganje podataka za k. o. [katastarska općina] te da je na temelju zapisnika o izlaganju kat. podataka na javni uvid, kao posjednik k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 99 m2 upisan BĆ (otac tuženika), da je 1963. vršeno obnavljanje katastarskog operata te da je na istoj katastarskoj čestici kao posjednik upisana IĆ (majka tuženika), da je 1980. na temelju rješenja Z-2097/77 od 25.02.1977. kao posjednik upisan PĆ pok. T (drugotuženik). 1981. temeljem kupoprodajnog ugovora i rješenja Z- 717/80 od 07.07.1980. k. č. zgr. [katastarska čestica] upisana je u novi posjedovni list 226 i kao posjednik upisan je CĆ pok. S (djed tužitelja). 1982. temeljem darovnog ugovora i rješenja Z-1061/82 od 16.06.1982. kao posjednik k. č. zgr. [katastarska čestica] upisan je UĆ pok. CĆ (otac tužitelja). 2017. na temelju vlasničkih listova zk. ul. [broj ZK uloška] kao posjednik k. č. zgr. [katastarska čestica] površine 99 m2 upisan je TĆ, a koje stanje se vodi i danas.

14.1. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je 1955. vršeno izlaganje podataka za k. o. [katastarska općina] te da je na temelju zapisnika o izlaganju katastarskih podataka na javni uvid kao posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (oranica 35132 m2, vinograd 8000 m2 i pašnjak 2000 m2) u posjedovnom listu br. 70 upisan BĆ pok. Z (otac tuženika). 1963. vršeno je obnavljanje katastarskog operata te je k. č. [katastarska čestica] (oranica 17566 m2, oranica 17566 m2, vinograd 8000 m2 i pašnjak 2000 m2) upisana u posjedovni list br. 62 na posjednika IĆ (majku tuženika). 1980. promjenom 527/1980 na temelju rješenja Z-2097/77 od 25.02.1977. k. č. [katastarska čestica] upisana je u novi posjedovni list br. 224, a kao posjednici su upisani SĆ i PĆ (tuženici), svaki u ½ dijela. 1984. temeljem prijavnog lista od 04.03.1985. promijenjena je kultura na k. č. [katastarska čestica] (oranica 25566 m2, oranica 17566 m2 i pašnjak 2000 m2), a posjednici su isti (tuženici).1987. temeljem prijavnog lista 1196/1987 od 30.03.1987. izvršeno je cijepanje parcela i promjena posjeda na način da k. č. [katastarska čestica] glasi k.č.br. dio 554 oranica 23066 m2, oranica 17566 m2 i pašnjak 2000 m2 i upisani su u posjedovni list 224 prvotuženica i drugotuženik svaki u ½ dijela i na dio k. č. [katastarska čestica] – kao oranica 2500 m2 upisan je UĆ (otac tužitelja) u posjedovnom listu 248. 14.2. 2023. na temelju geodetskog elaborata 932-06/2023-02/1351 Područni ured za katastar, Odjel za katastar nekretnina Poreč, donio je rješenje UP-I-932-07/23- 02/86 kojim je izvršena promjena prava nositelja i evidentiranje stvarnog položaja na k.č. dio 554 oranica 23066 m2, oranica 17566 m2 i pašnjak 2000 m2 i na k.č.br. dio 554 oranica 2500 m2 te nakon provedbe k. č. [katastarska čestica] pašnjak 44190 m2 upisani su u novi posjedovni list 818 tuženici, svaki u ½ dijela. Dakle iz navedenog tj. od 2023., kad je već ovaj parnični postupak bio u tijeku površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 44190 m2. Iz navedenog je nesporno utvrđeno da je tuženicima sa njihove nekretnine "oduzeta" površina od 942 m2. Iz utvrđenja za 1987. nije utvrđeno da bi se izvršilo cijepanje budući da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dalje ostala sa površinom od 45.132 m2, već je izvršena samo promjena posjednika tako što je otac tužitelja upisan kao posjednik k. č. [katastarska čestica] površine 2500 m2.

14.3. Iz utvrđenja opisanog u toč. 14.1. i 14.2. nesporno proizlazi da je, nakon podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari, tj. da je 2023. geodetskim elaboratom izrađenog iste godine u katastarskom elaboratu površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smanjena sa prijašnjih 45132 m2 na površinu od 44190 m2 tj. da je smanjena površina za 942 m2 (nije vidljivo na čiji zahtjev, po kojoj pravnoj osnovi niti tko je izradio geodetski elaborat, niti da bi o tome tuženici bili obaviješteni).

14.4. Iz povijesti promjene k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je izdao Odjel za katastar nekretnina Poreč – Parenzo 04.04.2024., a posebice koja promjena se odnosi na 1987., te uspoređujući prijavni list 1196/1987 od 30.03.1987. na kojeg se ta promjena poziva (list 80-83) nesporno je utvrđeno da se tim prijavnim listom nije izvršeno cijepanje k. č. [katastarska čestica] već je samo izvršena promjena posjeda, a kao posjednici su bili upisani upravo tuženici u površini od 45132 m2, svaki u ½ dijela. Navodi se da se promjena posjeda vrši po službenoj dužnosti, a kao novi posjednik se u površini od 2500 m2 k. č. [katastarska čestica] upisao UĆ (otac tužitelja) jer da je na licu mjesta ustanovljeno da UĆ koristi dio k. č. [katastarska čestica] u površini cca 2500 m2, a koja k.č. da je upisana kao posjed tuženika, svakog u ½ dijela.

14.5. Iz rješenja Uprave za katastar i geodetske poslove Poreč iz 1987., a donijetog upravo temeljem prijavnog lista br. 1196/87 "po službenoj dužnosti" utvrđeno je da su tuženici brisani kao posjednici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2500 m2, a da je kao posjednik upisan UĆ (otac tužitelja), te se posebno naglašava da predmetno rješenje nije nikada dostavljeno tuženicima budući da je isto sukladno navedenom u samom rješenju, isto je dostavljeno samo FĆ (ocu tužitelja). Slijedom navedenog, tuženici nisu nikada bili obaviješteni da bi u katastarskom operatu istima bila "oduzeta" površina od 2500 m2, a iz samog prijavnog lista odnosno obrazloženja prijavnog lista proizlazi da se radi o površini "ccca 2500 m2", što je nepojmljivo i nedopustivo da se pojmom "ccca" koristi nadležno tijelo kao što je Uprava za katastar i geodetske poslove i to "po službenoj dužnosti".

15. Iz utvrđenog iz povijesti promjene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz dopisa od 04.04.2024. i prijavnog lista 1196/1987 nesporno je utvrđeno da se nisu primjenjivala pravila, propisi, pravilnici ni zakoni prilikom vršenih promjena na predmetnoj nekretnini, te da su promjene vršene u korist trećih osoba koji nisu bili ni posjednici ni vlasnici predmetne nekretnine niti su vlasnici bili pozvani niti na drugi način upoznati o predmetnim promjenama, a koje se odnose na nekretninu u njihovom vlasništvu.

16. Očevidom lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke struke utvrđeno je da je u vrijeme očevida lica mjesta 08.10.2024. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imala upisanu površinu od 44190 m2 (tj. onu površinu kako je to utvrđeno iz povijesti promjena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz 2023., na temelju geodetskog elaborata 932-06/2023- 02/1351). U vrijeme podnošenja tužbe 13.12.2022. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imala je površinu od 45132 m2 (a u međuvremenu se nije vršila obnova niti nova izmjera za k. o. [katastarska općina]). Takvim utvrđenjem tj. iz prijepisa posjedovnog lista kojeg je mjernični vještak priložio u spis na listu 107 i utvrđenjem u povijesti promjene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz 2023., a kada je dio k. č. [katastarska čestica] – oranica 2500 m2, a nije vidljivo gdje je ta površina od 2500 m2 odnosno od 942 m2 otišla, pa u ukupnosti svega utvrđenog sud nesporno zaključuje da prilikom izrada promjena u katastarskom operatu nisu poštivana pravila struke tim više jer ako se usklađuje stanje sa stanjem na terenu obveza je usklađenja i kulture, a za dio koji je predmet spora odnosno za dio koji se u katastarskom operatu vodi upisan kao oranica 2500 m2, nesporno je iz ukupnosti provedenih dokaza da sporni dio u posljednjih više od 20 godina nije oranica, a što je utvrđeno i iz iskaza svjedoka i iz ortofoto snimki iz 2011. nadalje.

16.1. Očevidom lica mjesta utvrđeno je da sporni dio pokazan od tužitelja na licu mjesta je dio koji se nalazi unutar k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koja katastarska čestica prema službenog katastarskom planu na dan očevida 08.10.2024. ima površinu od 44190 m2. Ta katastarska čestica sa sjeverne i zapadne strane graniči sa javnim asfaltiranim ulicama, sa južne strane graniči sa suhozidom, a sa istočne strane međa ide po poljskim putevima. Iz iskaza mjerničnog vještaka je utvrđeno da je za navedenu katastarsku česticu [katastarska čestica]. izrađen geodetski elaborat evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica te da su na temelju tog elaborata u katastru i zemljišnoj knjizi definirane međe i u koordiniranom obliku definirana je svaka lomna međna točka i na temelju toga da je obračunata stvarna površina katastarske čestice. Vještak tvrdi da su takvi podaci evidentirani i u zemljišnoj knjizi, što se tiče površine. U naravi k. č. [katastarska čestica] je oranica, zapuštena oranica, pašnjak, livada i prorijeđena šuma u južnom dijelu. Pokazani sporni dio nalazi se u jugozapadnom dijelu k. č. [katastarska čestica], u naravi je omeđen drvenim stupovima visine cca 1,5 m2 između kojih stupova po vrhovima je provučena žica. U pojedinim dijelovima žica nije vidljiva među stupovima. Sporni dio na digitalnom ortofoto snimku (list 106) omeđen je plavom linijom i označen slovom A, kako je prikazano i na skici lica mjesta izrađenoj od tvrtke GEODIL Poreč 09.12.2022. na listu 7 spisa.

16.2. Prilikom očevida na predmetnoj nekretnini, na poziv suca, mjernični vještak je identificirao i k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (vlasništvo tužitelja, a prije njegovog pravnog prednika oca UĆ). K. č. zgr. [katastarska čestica] ne graniči sa spornim dijelom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer između k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prolazi asfaltirana ulica.

17. Iz prijepisa posjedovnog lista br. 818 k. o. [katastarska općina] (kojeg je u spis priložio mjernički vještak) u kojem dolazi upisana k. č. [katastarska čestica] kao pašnjak površine 44190 m2 kao posjednici su upisani tuženici, svaki u ½ dijela.

18. S obzirom da je mjernični vještak iskazao da je i u zemljišnoj knjizi evidentirana nova površina za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tj. površina od 44190 m2, iz izvatka iz zemljišne knjige na dan 13.12.2022. tj. na dan podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je imala u zemljišnim knjigama upisanu površinu od 45132 m2. Tek tijekom ovog postupka (2023.) k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je upisana sa površinom od 44190 m2.

19. Iz digitalne ortofoto snimke iz 1968. (111) na spornom dijelu nekretnine nije vidljivo postojanje objekta koji se danas (u vrijeme očevida lica mjesta) nalazio na spornom dijelu nekretnine.

19.1. Iz digitalne ortofoto snimke iz 2011. (112) na spornom dijelu nekretnine nije vidljivo postanje objekta koji se danas ( u vrijeme očevida lica mjesta) nalazio na spornom dijelu nekretnine već su vidljivi samo dijelovi određenih stvari (bijele točkaste površine na listu 112).

19.2. Iz digitalne ortofoto snimke iz 2014. -2016. (113) na spornom dijelu nekretnine nije vidljivo postanje objekta koji se danas ( u vrijeme očevida lica mjesta) nalazio na spornom dijelu nekretnine već su vidljivi samo dijelovi određenih stvari (bijele točkaste površine na listu 113).

19.3. Iz digitalne ortofoto snimke iz 2017. -2018. (114) na spornom dijelu nekretnine nije vidljivo postanje objekta koji se danas ( u vrijeme očevida lica mjesta) nalazio na spornom dijelu nekretnine već su vidljivi samo dijelovi određenih stvari (bijele točkaste površine na listu 114).

19.4. Iz digitalne ortofoto snimke iz 2019. -2020. i iz 2021.-2022. (115-116) na spornom dijelu nekretnine vidljivo je postanje objekta koji se danas ( u vrijeme očevida lica mjesta) nalazio na spornom dijelu nekretnine i dio bijele površine na kojem je i nasut tucanik (115-116), kako je to vidljivo i iz fotografija koje je mjernični vještak prilikom očevida lica mjesta i fotografirao (118-121).

19.5. Iz navedenih digitalnih ortofoto snimki proizlazi da objekta koji je zatečen na licu mjesta prilikom očevida 08.10.2024. nije bilo do 2019.

20. Iz prostornog plana uređenja grada [adresa] (117) kojeg je priložio mjernični vještak i na kojem je označen dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je dio te katastarske čestice građevinski dio te da bi sporni dio te katastarske čestice bio unutar granica građevinskog područja.

21. Iz očitovanja mjerničnog vještaka (135) od 13.01.2025. proizlazi da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dijelom u građevinskom području i to u jugozapadnom dijelu gdje se nalazi i sporni dio, da je moguće parcelacijom odvojiti građevinski dio od poljoprivrednog dijela, da je parcelacija unutar građevinskog dijela moguća, kako god sud naloži, a parcelacija poljoprivrednog dijela da je moguća samo ako je nekretnina stečena nasljeđivanjem ili ako su novonastale katastarske čestice veće od 1 hektara. Dakle, iz očitovanja mjerničnog vještaka utvrđeno je da je sporni dio unutar granica građevinskog područja.

22. Tužitelj je predlagao da se naloži mjerničkom vještaku da sačini skicu sa izračunom površine i prikaza granica građevinskog područja. Sud nije prihvatio navedeni dokazni prijedlog iz razloga jer je isti predložen nakon zaključenja prethodnog postupka, a tuženici su se protivili tom dokaznom prijedlogu, a u konačnici, u ukupnosti provedenih dokaza utvrđeno je da za meritorno odlučivanje u ovoj pravnoj stvari nije relevantno provođenje predloženog dokaza (jer nije utvrđeno da bi tužitelj dosjelošću stekao sporni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

23. Svjedok MĆ (rođen 1947.) koji živi u [adresa] iskazao je da u [adresa] dolazi četiri puta godišnje u branje gljiva i šparoga, da od 1990. prolazi automobilom uz predmet spora, ali da nema saznanja tko i za koje potrebe koristi sporni dio nekretnine. Do 2022. nije imao saznanja za predmetnu nekretninu, a ogradu i stupove koji omeđuju predmet spora, ranijih da nije vidio i kada vozi uglavnom gleda ravno ispred sebe.

23.1. Iz iskaza tog svjedoka sud zaključuje da on nema nikakvih relevantnih saznanja na kojima bi sud mogao temeljiti sudsku odluku jer ne zna ni tko ni za koje potrebe koristi predmetnu nekretninu.

24. Svjedok HĆ (rođen 1972.) koji živi u [adresa] iskazao je da o spornom dijelu nekretnine ima saznanja od kraja 1990-tih godina kada je upoznao tužitelja i tada da je prvi puta bio na spornom dijelu predmetne nekretnine gdje su bila odložena drva za ogrjev, posađene rajčice i voćke, a to da je bilo od oca tužitelja. Otac tužitelja da je živio u [adresa], a 2005. da je zbog godina prestao obrađivati vrta, ali da je nastavio dolaziti u [adresa]. Sporni dio da je nastavio koristiti tužitelj koji je po struci bravar i na tom spornom dijelu da je odlagao sve što je trebalo za kućanstvo (drva i dr.). Svjedok je dalje iskazao da mu je otac tužitelja pričao da je to kupio od nekih V, a to da je znao i tužitelj. Stupovi koji omeđuju sporni dio da se nalaze od vremena kada je on prvi puta bio na spornom dijelu. Spornu površinu koja se nalazi između stabala hrastova, da je otac tužitelja kosio, a kasnije i tužitelj i na tom dijelu da su odložena drva za ogrjev. Vrt koji se obrađivao da je bio na površini otprilike ½ dijela predmeta spora, a na drugoj polovini dijela da je bila pokošena trava. Svjedok do 2023. nije čuo da bi itko tužitelju ili njegovom ocu prigovarao da koriste sporni dio.

24.1. Iz iskaza tog svjedoka sud zaključuje da isti ima saznanja o predmetnoj nekretnini od kraja 1990-tih godina, da je tada na spornom dijelu otac tužitelja odlagao drva za ogrjev, sadio rajčice i voćke na ½ spornog dijela, ali da od 2005. se više ne obrađuje vrt, a tužitelj da je na spornom dijelu odlagao drva i dr. Sporni dio da je ograđen od kada je on prvi puta bio na nekretnini. Iskaz tog svjedoka nije sukladan sa iskazima drugih svjedoka također predloženih po tužitelju.

25. Svjedok GĆ (rođen 1976. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa]) iskazao je da je na spornom dijelu prvi puta bio oko 1986., kada je imao 10 godina, da je veći dio spornog dijela bio vrt, cca ¾ spornog dijela, te da su se odlagale neke stvari kao npr. otpad, građevinski materijal i da je postojala neka "tetoja". Vrta da je koristio otac tužitelja kojeg je naslijedio tužitelj i koji je, koliko se sjeća, nastavio obrađivati tužitelj. Sporni dio 1986. da je bio omeđen kao i danas te da su postojale neke sajle. Nakon smrti oca tužitelja spornu nekretninu da koristi tužitelj i nikada da im nitko to nije osporavao. Otac tužitelja da je umro oko 2012. Stvari koje se nalaze na spornom dijelu nekretnine da su od tužitelja, a tužitelj da je kamp prikolicu i nadstrešnicu postavio otprilike 2014. , a prije da je bila jedna druga stara prikolica.

25.1. Iz iskaza tog svjedoka proizlazi da je otac tužitelja na otprilike ¾ spornog dijela obrađivao vrta. I iskaz tog svjedoka nije sukladan sa iskazima ostalih svjedoka.

26. Svjedok OĆ (rođen 1975. koji živi u [adresa]) iskazao je da od 2001. živi u [adresa] i od tada da ima saznanja o spornoj nekretnini. Spornu nekretninu da je koristio otac tužitelja do smrti, a nakon njegove smrti da ju je nastavio koristiti tužitelj. Na jednom dijelu i to prednjem dijelu da je otac tužitelja ostavljao neke stare stvari, a na drugom dijelu da je držao drva. Sporna nekretnina da je uvijek izgledala isto, kao i danas tj. da je bila omeđena sa stupovima. Svjedok se ne sjeća da li je na spornom dijelu postojao vrta koji se obrađivao već se sjeća da su se na spornom dijelu nalazile neke stare stvari i stara vozila. Svjedok je mislio da je to od tužitelja jer da su oni držali svoje stvari na spornom dijelu.

26.1. Navedeni svjedok od 2001. živi u [adresa] gdje se nalazi predmetna nekretnina i svakodnevno ima uvid u stanje predmetne nekretnine jer za pristupiti do svoje kuće pristupa neposredno uz predmetnu nekretninu. Iz iskaza tog svjedoka, koji ima neposredna saznanja od 2001., proizlazi da od tada na spornom dijelu nije postojao vrt koji bi se obrađivao već da su se na njemu nalazile stare stvari, drva i stara vozila. Iz iskaza tog svjedoka proizlazi da iz digitalne ortofoto snimke iz 2011. pa nadalje (list 112-116) odgovaraju iskazu tog svjedoka tj. da se sporni dio nije obrađivao kao vrta najmanje od 2001. nadalje i da se na spornom dijelu nije nalazio nikakav objekat do posljednjih unazad nekoliko godina (od 2019. kako to proizlazi iz ortofoto snimke sa lista 115).

27. Svjedok ĆĆ (sin tužitelja, rođen 2001. koji od rođenja živi u [adresa]) iskazao je da mu djed SĆM nikada nije pričao na koji način je stekao sporni dio nekretnine niti se sjeća koliko je godina imao kada je djed umro (možda pred kraj osnovne škole ili početkom srednje škole). Na spornom dijelu se igrao sa prijateljima kao dijete, vozio se biciklom, motorom, a kao stariji je na spornom dijelu ostavljao auto, slagao drva, nedavno su kosili, a i ranije da su kosili on i otac. Na spornom dijelu da drže neke stvari oko traktora i što treba za popravak na strojevima. Već par godina da se na spornom dijelu nalazi kamp prikolica i nadstrešnica. A stvari koje su na spornom dijelu da su od tužitelja. Sporni dio da je ograđen od njegovog pamćenja, a od njegova pamćenja da na spornom dijelu nije bilo vrta na kojem se sijalo i sadilo.

27.1. Iz iskaza svjedoka proizlazi da o predmetnoj nekretnini ima saznanja od kad je počeo pamtiti kao dijete, a rođen je 2001. te da je na spornom dijelu unatrag par godina kamp prikolica i nadstrešnica i stvari koje su na spornom dijelu da su od njegovog oca. Dakle, iz iskaza tog svjedoka proizlazi da na spornom dijelu nekretnine se kamp prikolica i nadstrešnica na spornom dijelu nalaze unazad par godina i da se tamo igrao, vozio biciklom i ostavljao stvari, a koje stvari da je ostavljao i tužitelj.

28. Svjedok ČĆ (rođen 1951.) iskazao je da živi u [adresa] na udaljenosti 700-800 m od sporne nekretnine, da svaki dan prolazi cestom uz spornu nekretninu, da tužitelj ne koristi cijeli sporni dio kako je pokazao na licu mjesta, već otprilike samo pola i u to je 100% siguran budući da je upravo on, tj. taj svjedok preostali sporni dio koristio, održavao, čistio, kosio, malčirao. Tužitelj da je koristio samo dio gdje je sada kamp prikolica i nadstrešnica i dio uz cestu. Sporni dio na kojem su stabla hrasta tužitelj da je počeo koristiti unazad 2 ili 3 godine (cca od 2021.), a prije toga da ni tužitelj ni njegov otac nisu koristili taj dio već samo dio neposredno uz cestu. To da zna i sam tužitelj. Svjedok u blizini spornog dijela nekretnine ima svoje nekretnine i kokoši koje je držao do 2023. Dalje je iskazao da je pitao tužitelja da li su mu to A prodali, a tužitelj da je odgovorio da mu nisu prodali jer da je to njegovo. Sve to da može potvrditi i sam tužitelj. Svjedok je dalje iskazao da je pitao tuženike da li može kositi travu između stabala hrasta i oni da su to dozvolili i zato da je on tj. svjedok to kosio i malčirao. Nekada ranije, na spornom dijelu nekretnine, uz cestu, da je bio vrt kojeg je koristio otac tužitelja, a kasnije i tužitelj. Upravo njega tj. svjedoka da je pitao otac tužitelja da li može koristiti dio za vrta, a on da mu je odgovorio da on nije vlasnik i da to treba pitati tuženike. Svjedok ne zna da li je otac tužitelja pitao tuženike da li može koristiti. Po mišljenju svjedoka sporna nekretnina je od tuženika. Svjedok je iskazao da je tuženicima rekao prije otprilike 15 godina da otac tužitelja koristi njihovu nekretninu, ali ne zna da li su tuženici što poduzeli.

28.1. Iz iskaza tog svjedoka proizlazi da je upravo taj svjedok veći dio spornog dijela koristio i to onog dijela na kojem su stabla hrasta, a iz digitalnih ortofoto snimki proizlazi da se stabla hrasta na spornom dijelu nekretnine nalaze najmanje od 2011. (112116). Iz iskaza tog svjedoka proizlazi da ni tužitelj (ovaj potonji do unazad 2 do 3 godine) nisu koristili sporni dio nekretnine u cijelosti kako to tvrdi tužitelj i kako to tužitelj i potražuje tužbenim zahtjevom preciziranim 30.04.2025. prema digitalnoj ortofoto snimci iz 2019.-2020.

29. Svjedok KĆ (rođen 1975. koji živi u [adresa]) iskazao je da radi u Italiji u mjestu Muggia te da mu je sin prvotuženice rekao da u [adresa] ima nekretnine i ako hoće drva da si može uzeti drva sa njihove parcele. Prvi puta ga je sin prvotuženice odveo u [adresa] pokazati gdje su nekretnine od tuženika i pokazao mu je šumu, koja nije unutar spornog dijela, te da za sporni dio nekretnine ne zna ništa.

29.1. Iz iskaza tog svjedoka utvrđeno je da isti nema nikakvih saznanja o spornom dijelu nekretnine.

30. Svjedok LĆ (rođen 1938. u [adresa], koji živi u [adresa]) iskazao je da otprilike pola godine boravi u [adresa], a pola godine u [adresa]. Do 1960. živio je u [adresa] kada je odselio u [adresa], a u [adresa] je ostala živjeti majka, te je svaki mjesec dolazio kod majke. Posljednjih 26 godina je u mirovini i od tada pola godine boravi u [adresa], a pola godine u [adresa]. O spornom dijelu nekretnine ima saznanja od kad je počeo pamtiti. Na spornom dijelu nekretnine, na kojem je šuma- stabla hrasta, ČĆ iz [adresa] (koji je bio svjedok) da je kosio između stabla sve do unatrag dvije do tri godine, na spornom dijelu da je uvijek bilo zarašteno, neobrađeno. Ne zna točno od kada se na spornom dijelu nalaze kamp prikolica, nadstrešnica i strojevi, niti zna da li je otac tužitelj ikada išta koristio na spornom dijelu. Prije otprilike dvije do tri godine tužitelj da je posadio masline na spornom dijelu nekretnine. Njegovi roditelji (otac je umro prije više od 30 godina, a majka pred 8 godina) da su koristili vinograd koji je postojao na predmetnoj nekretnini, a za to da su pitali majku tuženika, gđu. IĆ. UĆ nije vidio na spornom dijelu nekretnine i nije vidio tko je na spornom dijelu posadio dunju, smokvu i orahe. Još dok su njegovi roditelji radili vinograd, na spornom dijelu da je bilo puno voćaka, ali ne sjeća se da li je bila i dunja.

30.1. Iz iskaza tog svjedoka proizlazi da je na spornom dijelu nekretnine, gdje su stabla hrasta, kosio travu ČĆ (svjedok iz [adresa]) te da je tužitelj prije otprilike 2 do 3 godine na spronom dijelu (tamo gdje nisu stabla hrasta) posadio masline (masline su vidljive na fotografijama 47 i 48).

31. Svjedok JĆ (rođen 1953., koji živi u [adresa]) iskazao je da je sa suprugom često dolazio u Premanturu i s obzirom da je znao drugotuženika dolazio je i kod drugotuženika u [adresa] i drugotuženik da je pokazivao parcele i kuću u kojoj je rođen. Prvi puta je bio 2010. te je do 2019. (kada je bio kovid) bio 6-7 puta. U tom razdoblju na spornom dijelu nekretnine da nije bilo kamp prikolice, možda da je bilo jedno auto, na dijelu da je bila šumica i nije siguran da li je sporni dio bio ograđen i da li su bili drveni stupovi. Na spornom dijelu, kada je on bio tih 6-7 puta, nikada nije vidio ni tužitelja ni ikog drugog da bi bilo što radili na spornom dijelu. Kada je bio zadržali su se oko pola sata.

31.1. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je prvi puta bio u [adresa], u mjestu gdje je sporna nekretnina 2010. i tada da na spornom dijelu nije bilo kamp prikolice, već samo jedan auto, a ne sjeća se da li je sporni dio bio ograđen.

32. Svjedok NĆ (sin prvotuženice, rođen 1967. u [adresa] i živi u [adresa]) iskazao je da je u [adresa] bio prvi puta kada je imao 10 godina ili manje te da je do 2009. uvijek dolazio sa majkom 2-3 puta godišnje. Kada je umrla majčina prijateljica Š iz [adresa], majka više nije odlazila u [adresa] te mu je rekla neka on ide sam. Nakon 2009. odlazio je sam otprilike 2 puta godišnje te je dolazio do 2018. Zbog zdravstvenih problema svog oca, koji je umro u lipnju 2024., nije dolazio. Dalje je iskazao da su tuženici prodali štalicu u [adresa] koja se nalazi preko ceste sporne nekretnine tužiteljevom djedu. Inače, otac tužitelja da je pitao tuženike da li žele prodati, ali kupoprodaja da je izvršena na ime djeda tužitelja. Nakon prodaje štalice (sada kuće u kojoj tužitelj živi) da su nastali problemi sa ocem tužitelja jer da je na sporni dio počeo bacati otpad. Tuženici da su sa ČĆ iz [adresa] (svjedok) dogovorili da on uređuje i brine o tom dijelu nekretnine i on ih je obavještavao da je otac tužitelja opet ostavio smeće nakon čega je prvotuženica zvala UĆ i rekla mu, svađajući se, da mora maknuti smeće što je on i učinio, međutim, da je ponovno počeo odlagati smeće i tako stalno. Svjedok tvrdi da su i otac tužitelja i tužitelj znali da nisu vlasnici spornog dijela nekretnine. Od 2010. dalje da se na spornom dijelu nije dešavalo ništa jer da je otac tužitelja bio bolestan, da se loše osjećao pa da nije bilo svađe, te da je prije cca 7 godina (2016.) umro. Nakon toga da je tužitelj pronašao neku ispravu kojom da je dokazivao posjed i na temelju toga da je tužitelj mislio da može uzeti taj dio u posjed i to da je bilo prije otprilike 6 godina. Nakon toga, zbog kovida i zabrane izlaska iz zemlje, da više nije dolazio u [adresa] do 2022. i tada da je vidio kamp prikolicu na spornom dijelu i to da je fotografirao, a prije toga na spornom dijelu da nije bila kamp prikolica. Tom prilikom je kontaktirao tužitelja i rekao mu da makne stvari, međutim, tužitelj da to nije učinio i nakon toga se obratio odvjetniku. Nakon drugog pisma kojim se obratio tužitelju da je sreo tužitelja i tom prilikom da je tužitelj promijenio ton, da je bio agresivan te da mu je prijetio te da mu je tužitelj rekao "…sada ću staviti ogradu i tužiti ću te."

33. Tužitelj rođen 1976., je iskazao:

"Moj otac SĆM bio je rođen 1952. i od moje 6 godine života pa do smrti, 2015. godine, on je živio u [adresa], u starom gradu, na Trgu Frana Supile. Još dok sam bio mali sam sa ocem odlazio u [adresa]. On mi je rekao da je u [adresa] kupio kuću i vrta, a kad kažem vrta mislim na nekretninu koja je predmet spora koju sam pokazao na licu mjesta 08.10.2024. Na spornom dijelu nekretnine je moj otac imao baraku sa limenim krovom i u njoj je držao daske, a na preostalom dijelu nekretnine je sijao i sadio krumpir, rajčice i neke voćke, šljive, jedna kruška, tri dunje, te voćke je moj otac posadio. Moj otac je to radio i koristio do 2001. jer te godine sam ja otišao živjeti u [adresa] i od te 2001. pa nadalje sam ja nastavio koristiti nekretninu, ali nisam obrađivao u smislu vrta da sam sijao i sadio. Ja sam na predmetnom dijelu nekretnine posadio masline, 19 stabala, neke su sasušile. Moj otac mi je rekao da je i sporni dio nekretnine kupio od gđe. PĆ. Ja sam prije otprilike godinu i pol dana saznao da predmetna nekretnina nije upisana na moje ime, kada je sin od nekog od tuženika došao sa geometrom i mjerio. Ja sam to vidio pa sam mu rekao da ne mjeri jer da je to moje. Iza mog oca vođen je ostavinski postupak. Rješenjem o nasljeđivanju oca SĆM naslijedili smo: moj brat ŽĆ i to očevo imanje koje je u selu Knapići, a ja sam naslijedio očevo u [adresa]. Sporni dio nekretnine nastavio sam koristiti u onom omjeru u kojem je koristio i moj otac. Dok je moj sin bio mali, a rođen je 2001., ja nisam mogao obrađivati vrta kako je i moj otac, ali sam nastavio koristiti parcelu na način da sam na njoj ostavljao traktor, prikolicu, kako sam već rekao posadio masline i neke voćke, kosio sam, doveo vodu i struju. Auti koji su na predmetnom dijelu nekretnine su od mog sina. Sin živi sa mnom od rođenja, u [adresa]. Na posebno pitanje pun. tužitelja iskazujem da tuženike ne poznajem, nikada ih nisam vidio do onog dana kada je bilo ročište na licu mjesta u ovom predmetu. Do ovog postupka sa tuženicima nisam nikada razgovarao. Ja predmetnu nekretninu koristim u cijelom dijelu kako sam i pokazao na licu mjesta, dakle, u onom dijelu kako su postavljeni i paluni što je sud i vidio i konstatirao na licu mjesta. Paluni su neki stavljeni još dok sam bio mali, a poslije kako je koji se istrošio, istrunuo, sam mijenjao sa novim palunima. Predmetnu je nekretninu moj otac koristio kao vrta, površina tog vrta kojeg je koristio moj otac, a nakon njegove smrti ja iznosi 2.500 m2. Meni otac nije nikada govorio da bi njemu itko osporavao to što je on koristio, a niti meni nije nitko to osporavao sve do ovog postupka odnosno do saznanja kako sam iskazao kada je sin tuženika došao sa geometrom. Na posebno pitanje pun. tuženika iskazujem: ja sam od oca u [adresa] na temelju Rješenja o nasljeđivanju stekao kuću, još neko zemljište i sporni dio nekretnine. Ja nisam gledao u rješenju o nasljeđivanju da li je i sporni dio nekretnine naveden u tom rješenju. Ja sam u [adresa] od oca stekao 3 kat. čestice. Jedna kat. čestica je kuća s vrtom, jedna kat. čestica je na početku [adresa], a jedna je bila neposredno prije sela [adresa]. Kada sam rekao kuća s vrtom, pod pojmom s vrtom mislim na spornu nekretninu. Taj vrt je odvojena čestica od kuće, jer vrt se nalazi preko ceste od kuće. Otac mi je pričao da je ta cesta nekada prolazila nekako drugačije, ali ja ne znam kako drugačije. Od mog pamćenja trasa puta, asfaltirane ceste je ista kao i danas tj. od mog pamćenja kuća je uvijek odvojena od spornog dijela nekretnine jer između prolazi cesta koja vodi kroz [adresa]. Kada je moj otac kupio tada je objekat predstavljao štalu, a sada je kuća u kojoj ja živim sa sinom. Moj otac ne bi ništa kupio od objekata, a da uz njega nema nešto vrta. Meni otac nije pokazivao ugovor kada je kupio štalu s vrtom, tj. i sporni dio jer ja sam bio mali i nije bilo potrebe da on meni pokazuje. Tako da ja nisam vidio taj kupoprodajni ugovor. Moj otac je na spornom dijelu odlagao i građevni materijal. Moj otac je bio napravio nadstrešnicu ispod koje je držao građ. materijal. Spornu nekretninu smo koristili samo moja obitelj, tj. otac, a nakon njegove smrti ja i moj sin. Preostali dio nekretnine je bio u baredi, zarašten, zapušten. Kamp kućica i ono što je na terenu sam postavio ja, ne sjećam se točno prije koliko godina, ali prošlo je više godina. Na listu 114 pokazujem da je objekat, barak sa limenim krovom, postojala blizu ceste, na jugozapadnom dijelu a kojeg sud označava olovkom. Na toj slici na listu 114 se ne vidi ta baraka, a također blizu ceste bila je jedna kamp kućica koju također sud označava olovkom. Na listu 115 pokazujem stari mobile home i okružujem olovkom kojeg sam ja postavio, ne znam točno koje godine. U kamp kućici koju sam pokazao na listu 114, držali smo neke staklenke te sam ja maknuo tu kamp prikolicu i bacio te staklenke. Kamp kućica postojala je između 2001. - 2005. i ja sam nju maknuo. Palune i žice koje ograđuju predmetnu nekretninu postavili smo zajedno moj otac i ja. Ja ne pamtim da je postojao zidić sa strane ceste koji bi omeđivao sporni dio nekretnine."

33.1. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je sporni dio kupio njegov otac jer da otac ne bi kupio samo štalu, a da uz nju nema vrta. Tužitelj nije bio uvjerljiv u dijelu iskaza da je njegov otac kupio sporni dio nekretnine budući da prilikom iskazivanja nije bio u potpunosti siguran, uvjerljiv, a iz preostalog dijela iskaza nije utvrđeno da bi tužitelj bio samostalan pošten posjednik spornog dijela nekretnine jer je iz iskaza drugih svjedoka " ČĆ i dr.", a koji su iskazivali uvjerljivo, sigurno, je utvrđeno da je upravo svjedok ČĆ godinama, uz suglasnost tuženika, kosio na dijelu sporne nekretnine i to dijelu između stabala, a predmet tužbenog zahtjeva je i dio gdje je svjedok ČĆ kosio travu, više godina, uz suglasnost tuženika.

34. Drugotuženik je iskazao:

"Nekretninu koja je u dijelu predmet spora sestra i ja naslijedili smo nasljedstvom, tj. naslijedili smo cijelu kat. česticu iza pok. oca ČĆ i majke pok. M. Ja od 1964. živim u [adresa]. Moja sestra je starija od mene 5 godina i ona živi u [adresa] otkad se udala, odnosno još od prije udaje, negdje od kraja 1950-tih god. Od 1970-tih ja sam dolazio često u [adresa] jer sam tamo imao bratiće, tete, a moja sestra je imala i školske prijateljice. Ja sam najmanje 6-7 puta godišnje dolazio u [adresa] u posjet svojoj rodbini. Negdje u 1980-tim godinama g. UĆ pitao me je da bi kupio našu štalu. Tada je to naše bilo zapušteno. Kat. čestica koja je predstavljala štalu koju je UĆ htio kupiti osim štale imala je i svoju okućnicu. Pod okućnicom ne mislim na spornu nekretninu već na okućnicu oko sam štale. U konačnici mi smo odlučili UĆ prodati štalu i što je oko štale. Nikada nije bilo riječi o prodaji sporne nekretnine. UĆ nas je samo pitao da li može koristi dio sporne nekretnine i to samo vrt. Taj vrt je bio velik otprilike 8m x 4-5m, i taj dio je bio ograđen kamenim zidom sa malim vratima. Moj otac je umro 1952., ja i moja sestra smo morali pomagati majci, imali smo dvije krave (H i G), puno kokoši i svinja, purana. Na predmetnoj nekretnini smo čuvali krave, izvan tog vrta kojeg sam opisao. U sastavu tog dijela vrta imali smo i kokoši koje su bile ograđene da ne bježe izvan ograđenog dijela, imali smo kozu i svinju. 80-tih godina kada smo dolazili vidjeli smo da se vrt kojeg sam prije opisao ne koristi, već su na tom dijelu odlagana drva, limovi. Tada smo UĆ rekli da sa tog dijela makne sve to i da više ne odlaže na taj dio te stvari. On na to nije ništa odgovorio, već je djelovao kao da se bojao. Mi smo mu rekli ako ne ukloni te stvari da ćemo ga prijaviti policiji. On je to uklonio i odnio na drugo mjesto, ali udaljenije od ceste, ali također na našu parcelu. Cijela naša kat. čestica bila je ograđena kamenim zidom, koji je malo po malo nestajao. I ograda oko vrta je također uklonjena. To je sve bilo 80-tih godina. U ljeto 2019. na spornom dijelu nekretnine nije bilo ništa. Nakon toga nastalo je razdoblje kovida i mi nismo mogli dolaziti. 2021. sam operirao srce. 2023. je u [adresa] došao moj nećak O, sin od sestre SĆ, i ogradio je dio šume jer su ljudi bacali smeće pa je to ogradio kako se smeće ne bi bacalo i kako je Općina Poreč tražila da napravi. 2024. sam prvi puta vidio da su postavljeni paluni. Između 2010. i 2019. odlazio sam u Premanturu sa prijateljima na godišnji i u povratku bi navratili u [adresa] i kroz to razdoblje na spornom dijelu nekretnine nije bilo ničega osim tu i tamo parkiran koji automobil. U tom razdoblju nisam vidio da je sporni dio bio omeđen palunima i žicom. Štalu i okućnicu prodali smo za 700.000 lira. UĆ nas je jako molio da mu to prodamo. Bilo nam ga je žao pa smo mu prodali, a zapravo poklonili jer je bilo jeftino. Na posebno pitanje pun. tužitelja iskazujem: ugovor o kupoprodaji potpisali smo sestra i ja. Ja nisam sestru ovlastio da ona u moje ime proda već sam ja sam bio potpisnik prilikom prodaje. Ja sam sestru ovlastio za neke druge stvari, a ne za kupoprodaju. Što god bi sestra napravila prije toga bi me obavijestila. Ja tužitelja ne poznajem niti sam razgovarao ikada s njime prije ovog sudskog postupka. Moj nećak O je razgovarao sa tužiteljem, čini mi se 2024. kada je rekao tužitelju da makne barake. Ja nisam nikada na katastru, pa tako ni 1987. išta potpisao da bi UĆ koristio 2.500 m2 na našoj nekretnini. Mi nismo znali da je UĆ upisan u katastru kao posjednik sporne nekretnine. Ja sam jako razočaran zbog ove tužbe jer je meni stalo do moje zemlje i sve što se dešavalo ja to pamtim i izričito tvrdim da nikada ni ja ni sestra nismo prodali UĆ sporni dio nekretnine."

34.1. Drugotuženik je prilikom iskazivanja bio uvjerljiv, siguran te je svojim iskazom i stavom pri iskazivanju nastojao uvjeriti suca u istinitost njegovog iskaza. Drugotuženik je iskazivao logično. Iskaz drugotuženika u dijelu kada je iskazao da ga nije zastupala sestra, prvotuženica, prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji, sud nije prihvatio vjerodostojnim jer iz kupoprodajnog ugovora sklopljen između tuženika kao prodavatelja i DĆ kao kupca, a predmet kojeg je bila k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], drugotuženik je bio zastupan po sestri prvotuženici. Zato sud nije prihvatio taj dio iskaza drugotuženika, međutim, navedeni dio iskaza nije pravno relevantan za meritum ove pravne stvari.

35. U ukupnosti svih materijalnih dokaza u spisu utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do dana podnošenja tužbe 13.12.2022. bila upisana u vlasništvu tuženika, svakog u jednoj polovini dijela, sa ukupnom površinom od 45132 m2.

35.1. U vrijeme zaključenja glavne rasprave k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u vlasništvo tuženika, svakog u jednoj polovini dijela, sa ukupnom površinom 44190 m2.

35.2. Nadalje je utvrđeno da je u katastarskom operatu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju prijavnog lista, koji nije nikada dostavljen tuženicima, niti su ikada tuženici pozvani ili upoznati o promjeni stanja posjeda, o prijavnom listu, bez saslušanja tuženika kao vlasnika i posjednika, 1987. godine je na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2500 m2 kao posjednik upisan SĆM, a da o tome niti u prijavnom listu niti u bilo kojem drugom pisanom dokumentu nije vidljiva izjava ni tuženika ni FĆ o pravnom temelju koji bi bio osnov za promjenu posjeda. Uprava za katastar je iste godine i donijela Rješenje o promjeni posjeda, međutim to Rješenje nije nikada dostavljeno tuženicima, a niti je vidljivo na temelju čije izjave je kao posjednik "u površini ccca 2500m2" upisan UĆ.

35.3. Iz tako utvrđenog, a u Prijavnom listu i Rješenju (list 80-84) navodi se da je promjena posjeda izvršena po službenoj dužnosti, međutim nije vidljivo na kojem dijelu k. č. [katastarska čestica] bi se radilo o promjeni posjeda niti razlog zašto bi se promjena posjeda izvršila po službenoj dužnosti.

35.4. Iz materijalnih dokaza u spisu (povijest promjena na katastarskim česticama (za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina])) utvrđeno je da je 2023. godine na temelju geodetskog elaborata koji je izrađen 2023. izvršena promjena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je do te promjene, dakle do 2023. godine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imala površinu 45132 m2, da bi prijavnim listom iz 2023. godine (dakle tijekom ovog parničnog postupka, unatoč činjenici da je Rješenjem ovog suda poslovni broj P-899/2022-2 od 14.12.2022.izvršena zabilježba spora u zemljišnim knjigama i to 15.12.2022. pod brojem Z-24101/2022) k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imala upisanu površinu od 44190 m2. A odredba članka 86. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama propisuje da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava. Dakle, od podnošenja tužbe i zabilježbe spora na cijeloj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], usprkos zabilježbi spora izvršena je izmjena površine k. č. [katastarska čestica] na način da je od 45132 m2 smanjena površina na 44190 m2 odnosno da je površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smanjena za 942 m2, a da u toj promjeni ni na koji način nisu sudjelovali tuženici. Uspoređujući površinu od 45132 m2 sa površinom od 44190 m2, te tvrdnje tužitelja, kao i iz prijavnog lista iz 1987. godine da bi pravni prednik tužitelja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristio cca 2500 m2, zatim u tužbi tužitelj tvrdi da koristi cca 2850 m2, da bi konačno prilikom očevida lica mjesta tvrdio da koristi površinu kako je prikazana i na skici lica mjesta (list 7) odnosno konačno kako je to prikazano na digitalnoj orto foto snimci iz 2019. do 2020. na listu 114 spisa (iako se digitalni orto foto snimak iz 2019. do 2020. nalazi na listu 115) proizlazi nesklad u površinama i to kako u tužbi, tako i u skici lica mjesta na listu 7, tako i u podacima u povijesti promjena na katastarskoj čestici (list 77), pa tako i u prijavnom listu (80-83) i rješenju (84).

36. Tužitelj je predlagao da mjernični vještak prikaže koji dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja građevinsko područje te da se izmjeri sporni dio nekretnine kojeg je tužitelj pokazao na licu mjesta, ali sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja iz razloga jer je u ukupnosti provedenih dokaza i to kako materijalnih dokaza u spisu, a pogotovo iskaza svjedoka utvrdio da tužitelj nije bio u isključivom, samostalnom, mirnom i poštenom posjedu pokazanog dijela nekretnine, spornog dijela.

37. Prema iskazima pojedinih svjedoka predloženih od strane tužitelja proizlazi da je na dijelu nekretnine koje je pokazao tužitelj na licu mjesta i koja je predmet spora "otkad svjedoci pamte" bila omeđena stupovima i da su se na njoj nalazile određene stvari, kamp prikolice, nadstrešnice i dr., međutim iz iskaza pojedinih svjedoka i digitalnih orto foto snimki nesporno proizlazi da je tek 2019. godine na spornom dijelu nekretnine vidljiv objekat koji u naravi i danas postoji na spornom dijelu nekretnine. Nadalje, iskazi svjedoka predloženih od strane tužitelja da je upravo tužitelj, a prije njega i njegov pravni prednik bio u posjedu cijelog spornog dijela nekretnine nisu vjerodostojni iz razloga jer su drugi svjedoci (ČĆ i dr.) iskazivali da je na spornom dijelu između stabala košnju više godina vršio ČĆ i da je on na tom dijelu održavao, čistio, kosio, malčirao i to sve uz suglasnost tuženika. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ĐĆ vjerodostojnim jer je isti, s obzirom na zatečeno stanje na licu mjesta prilikom očevida, a njegov iskaz je i u suglasnosti sa iskazom drugih pojedinih saslušanih svjedoka, a konačno to proizlazi i iz orto foto snimki koje su u spisu na listovima 111-116 iz kojih proizlazi da je tek od 2019. na predmetnoj nekretnini vidljivo postojanje objekta koje je i prilikom očevida u ovoj pravnoj stvari postojao. A do 2019. godine nije vidljivo postojanje objekta i dr. Nadalje, sud prihvaća iskaze svjedoka predloženih od strane tužitelja, da je pravni prednik tužitelja i tužitelj držao određene stvari na dijelu spornog dijela i da su koristili dio spornog dijela, međutim to korištenje se ne može smatrati poštenim, samostalnim i neometanim posjedom u razdoblju od 20 godina i više.

38. Tužitelj tvrdi da je njegov otac kupio sporni dio nekretnine istovremeno kada je kupio i kuću (tada štalu) u [adresa] jer da je otac kupio i kuću i vrta. Međutim, iskaz tužitelja da je njegov otac UĆ kupio i kuću (štalu) i vrta tj. sporni dio nekretnine sud ne smatra vjerodostojnim iz razloga jer je otac tužitelja kupio štalu, na kojoj je danas kuća tužitelja i to k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja katastarska čestica u naravi je činila štalu sa okućnicom ukupne površine od 99 m2. Naime, iz kupoprodajnog ugovora na kojeg se tužitelj poziva da je njegov otac od tuženika kupio i sporni dio vrta, nesporno je utvrđeno da je pravni prednik tužitelja od tuženika kupio k. č. zgr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi štalu i dvorište sa ukupnom površinom od 99 m2. Sporni dio nekretnine uopće ne predstavlja dvorište zgradne k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi je predstavljala štalu i dvorište, površine 99 m2, a sada predstavlja kuću i dvorište, površine 99 m2. Životno je nelogično da bi u kupoprodajnom ugovoru pisalo da je kupac kupio 99 m2, a da je, prema tvrdnji tužitelja, njegov pravni prednik zapravo kupio preko 2500 m2.

39. Tužitelj u tužbi tvrdi da je dosjelošću stekao pravo vlasništva spornog dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

40. U parničnom postupku se činjenice utvrđuju sa stupnjem izvjesnosti u smislu da uvjerenje o njima mora biti takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost.

41. Odredba čl. 159 st. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV), koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997. propisuje da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (redovna dosjelost). Prema čl. 3 istog članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (izvanredna dosjelost).

42. Prema čl. 160. st. 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjih posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Prema st. 3. istog članka nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. Pravni prednik tužitelja je umro **.**.2015. godine i njegovim nasljednicima su proglašeni sinovi ŽĆ i TĆ (tužitelj) i to na način da je svaki od nasljednika dobio u nasljedstvo točno određene katastarske čestice. U rješenju o nasljeđivanju izričito je navedeno da je tužitelj naslijedio od svog oca k. č. br. [katastarska čestica], zgr. 80 i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], tj. Rješenjem o nasljeđivanju nije naslijedio i sporni dio nekretnine jer isti nije ni bio vlasništvo ostavitelja. Tužitelj je znao ili morao znati, da nije naslijedio od oca predmetnu nekretninu i da predmetna nekretnina nije bila vlasništvo njegovog oca niti se on mogao smatrati vlasnikom budući da je bio sudionik ostavinskog postupka iza svog pokojnog oca te se sa svojim bratom sporazumno dogovorio o ostavinskoj imovini iza oca te je znao ili morao znati da predmetna nekretnina nije njegovo vlasništvo, da ju nije naslijedio od svog oca jer ni njegov otac nije bio vlasnik, a sve to i tijekom ostavinske rasprave i primitkom Rješenja o nasljeđivanju te podjelom ostavinske imovine iza ostavitelja, tužitelju to je moralo biti poznato. Naglašava se da sporna nekretnina nije u kompleksu sa ostalim nekretninama tužitelja odnosno ranije njegovog pravnog prednika, da bi zbog toga tužitelj mogao smatrati da je sporna nekretnina njegova, odnosno ranije od njegovog pravnog prednika.

43. Prema čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

44. Provedenim dokazima nije utvrđeno da bi tužitelj bio u poštenom, samostalnom i kontinuiranom posjedu spornog dijela nekretnine više od 20 godina budući da je s obzirom na sve naprijed opisane okolnosti i utvrđenja mogao ili morao znati da sporni dio nekretnine nije njegov niti ranije od njegovog pravnog prednika.

45. Prema čl. 11 st. 2. i čl. 18. st. 5. ZV-a samostalnost i poštenje posjeda se presumiraju, ali se može dokazati i suprotno. Na tuženicima je bio teret dokaza da posjed tužitelja nije pošten i tuženici su tijekom ovog postupka to i dokazali, tj. dokazali su da tužitelj nije u samostalnom i poštenom posjedu spornog dijela nekretnine.

46. Kroz posjedovanje spornog dijela nekretnine, prema tvrdnji tužitelja, u primjeni je bio ZOVO, a konačno sada i važeći ZV. Navedeni zakoni propisivali su savjesnost, odnosno poštenje posjeda nekretnine, te da se savjesnost odnosno poštenje posjednika presumira sve dok se ne dokaže suprotno. Odredbom čl. 18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a također i za vrijeme važenja ZOVO-a (čl. 72. st. 3.).

47. Iz materijalnih dokaza u spisu, posebice digitalnih orto foto snimki, a i iskazima pojedinih svjedoka, sud je utvrdio da je tužitelj znao odnosno imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, budući da ni sam, (unatoč toga što je prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari angažirao ovlaštenu tvrtku i odvjetnika radi identifikacije spornog dijela nekretnine i kada je u tužbi i tužbenom zahtjevu označio površinu od cca 2850 m2, a zatim se pozivajući na prijavni list iz 1987. i na površinu od 2500 m2) ne zna koju površinu na spornoj nekretnini koristi.

48. Iz iskaza drugotuženika proizlazi da je posjed dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od strane pravnog prednika tužitelja i tužitelja pribavljen silom, prijevarom i zlouporabom povjerenja te nije utvrđeno da bi tužitelj i njegov pravni prednik imali pravo na posjed. Tužitelj je na predmetnu nekretninu, kako je iskazivao i ĆĆ, sin tužitelja, na spornom dijelu postavio kamp prikolicu i nadstrešnicu prije par godina, a i iz orto foto snimke iz 2017-2018. godine proizlazi da na predmetnoj nekretnini nije bilo niti jednog objekta već da je tek od 2019. godine vidljivo da je na spornom dijelu nekretnine objekat – kamp prikolica – nadstrešnica.

49. U konkretnom slučaju utvrđeno je da pravni prednik tužitelja nije kupio sporni dio nekretnine, kako to tvrdi tužitelj, kao što je utvrđeno i da tužitelj nije u mirnom, samostalnom, poštenom i kontinuiranom posjedu spornog dijela nekretnine više od 20 godina.

50. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u točki I izreke.

51. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1. ZPP-a koja propisuje da stranka koja izgubi u parnici je dužna protivnoj strani naknaditi parnični trošak. Tuženici su uspjeli u ovom postupku pa im je tužitelj dužan naknaditi parnični trošak.

51.1. Tuženici su zatražili trošak za sastav odgovora na tužbu, za sastav podneska od 22. travnja 2024. i za sastav podneska od 27. prosinca 2024. te za zastupanje na ročištima 08. travnja 2024., 22. svibnja 2024., 08. listopada 2024. i 30. travnja 2025. za svaku radnju 500,00 eura + uvećanje od 10% za zastupanje dviju stranaka, tj. za svaku radnju po 550,00 eura + PDV.

51.2. Tuženicima je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu i za sastav podneska od 27. prosinca 2024. te za zastupanje na ročištima 08. travnja 2024., 22. svibnja 2024., 08. listopada 2024. i 30. travnja 2025. za svaku radnju 500,00 eura + uvećanje od 10% za zastupanje dviju stranaka, tj. za svaku radnju po 550,00 eura + PDV u iznosu od 825,00 eura, a što sveukupno iznosi 4.125,00 eura. Tuženicima nije priznat trošak za sastav podneska od 22.04.2024. jer navedeni podnesak niti ne postoji u spisu. Visina priznatog i obračunatog troška temelji se na tarifnom broju 8.1, 9.1, 40, 46, 52 i 54 tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).

52. Tužitelj nije uspio u ovom postupku te mu ne pripada pravo na parnični trošak.

53. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u izreci.

54. Tužiteljice nisu potraživale trošak (obvezivanje tuženika na plaćanje troškova postupka ne bi bilo svrsishodno niti ovršivo jer je isti nepoznata boravišta).

55. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Poreču – Parenzo 12. lipnja 2025.

S u t k i nj a:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana i počinje teći danom objave Presude.

Dna:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika