REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Pn-206/2018-79
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
I
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji toga suda Marini Kapikul u pravnoj stvari tužitelja ŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mladenu Dragičeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv prvotuženika Grad Jastrebarsko iz Jastrebarskog, Trg. J.J. Strossmayera, OIB: 64942661827 zastupanog po punomoćniku, Karlu Radoševiću, odvjetniku u Jastrebarskom, drugotuženika Ceste Jastrebarsko d.o.o. iz Jastrebarskog, Ulica dr. Franje Tuđmana 47, OIB: 10339976418 zastupanog po punomoćniku, Vladimiru Rađenoviću, odvjetniku u Jastrebarskom i trećetuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po generalnom punomoćniku, HJ, dipl.iur., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. svibnja 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, Nikše Valjala, odvjetnika u Zagrebu, punomoćnika prvotuženika, odvjetnika Karla Radoševića i zamjenika punomoćnika drugotuženika, CJ, odvjetnika u [adresa], **.**.2025.
r i j e š i o j e
I/ Utvrđuje se da je tužba u dijelu zahtjeva za iznos od 235,97 EUR povučena.
II/ Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva po osnovi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na način kako je to učinio tužitelj u podnesku od 3. svibnja 2024.
p r e s u d i o j e
I/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:
,,I Prvotuženi GRAD JASTREBARSKO, Trg J.J. Strossmayera 13, Jastrebarsko, OIB: 64942661827, drugotuženi CESTE JASTREBARSKO, Ulica dr. Franje Tuđmana 47, OIB: 10339976418, trećetuženi CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, dužni su solidarno isplatiti tužitelju ŠJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime neimovinske štete iznos od 5.998,00 EUR (slovima: pettisućadevetstodevedesetiosam eura) i to s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 19. prosinca 2017. godine (dan podnošenja prijedloga za sklapanje izvansudske nagodbe) pa do do 31.12.2022.g. u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 1.1.2023.g. do 31.12.2023.g. u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena isplate, a za razdoblje od 01.01.2024. pa do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa iz stavka je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
II Prvotuženi GRAD JASTREBARSKO, Trg J.J. Strossmayera 13, Jastrebarsko, OIB: 64942661827, drugotuženi CESTE JASTREBARSKO, Ulica dr. Franje Tuđmana 47, OIB: 10339976418, trećetuženi CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, dužni su solidarno isplatiti tužitelju ŠJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime imovinske štete iznos od 149,50 EUR (slovima: stočetrdestideveteura i pedesetcenti) i to s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa iz stavka je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
III Prvotuženi GRAD JASTREBARSKO, Trg J.J. Strossmayera 13, Jastrebarsko, OIB: 64942661827, drugotuženi CESTE JASTREBARSKO, Ulica dr. Franje Tuđmana 47, OIB: 10339976418, trećetuženi CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, dužni su solidarno isplatiti tužitelju ŠJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime materijalne štete iznos od 1.208,16 EUR (slovima: tisućudvjestoosam eura i šesnaest centi) i to s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa iz stavka je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
IV Prvotuženi GRAD JASTREBARSKO, Trg J.J. Strossmayera 13, Jastrebarsko, OIB: 64942661827, drugotuženi CESTE JASTREBARSKO, Ulica dr. Franje Tuđmana 47, OIB: 10339976418, trećetuženi CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, dužni su solidarno nadoknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa iz stavka je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.''
II/ Nalaže se tužitelju da prvotuženiku Grad Jastrebarsko, OIB: 64942661827 naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 3.264,61 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 12. lipnja 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pri čemu je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
III/ Nalaže se tužitelju da drugotuženiku Ceste Jastrebarsko d.o.o., OIB: 10339976418 naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 3.760,91 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 12. lipnja 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pri čemu je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
IV/ Odbija se zahtjev prvotuženika za naknadom parničnog troška preko dosuđenog iznosa.
V/ Odbija se zahtjev drugotuženika za naknadom parničnog troška preko dosuđenog iznosa.
VI/ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška.
Obrazloženje
1.Tužitelj je 14. prosinca 2018. ovom sudu podnio tužbu u kojoj navodi da je 19. prosinca 2016. godine oko 17,15 sati došlo do prometne nezgode u [adresa], na kolniku nerazvrstane [adresa], kod kućnog broja 25, geografska širina 4541111 i geografska dužina 01544252. Nezgoda se dogodila na način da je tužitelj upravljao osobnim automobilskim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kroz naseljeno mjesto [adresa] u smjeru Orešja okićkog asfaltiranim kolnikom nerazvrstane ceste i dolaskom dok kućnog broja 25 u mjestu [adresa] na nizbrdici te je ulaskom u lijevi nepregledni oštri zavoj izgubio kontrolu nad osobnim automobilskim vozilom i sletio u zanošenju van kolnika sa desne strane na kosinu usjeka prekrivenog lišćem gdje je prednjim dijelom vozila udario u betonski stup javne rasvjete, a sve iz razloga što je kolnik ceste bio zaleđen i klizav. Tužitelj je izgubio kontrolu nad vozilom i sletio s prometne ceste jer je kolnik na mjestu nezgode bio je zaleđen i klizav te kao takav nije bio označen prometnim znakom koji bi upućivao na zaleđenost. Legitimacija i odgovornost I. tuženog proizlazi iz činjenice što je do nezgode došlo u naseljenom mjestu [adresa], a što ulazi u jedinicu lokalne samouprave Grada Jastrebarskog te obzirom da je isti nadležan zajedno sa II. tuženikom za održavanjem predmetne prometnice. Legitimacija i odgovornost II. tuženog proizlazi iz činjenice što se nezgoda dogodila na nerazvrstanoj cesti iz razloga što je kolnik iste bio zaleđen i klizav, a za čije je održavanje kolnika odgovoran II. tuženik zajedno sa I. tuženikom. Legitimacija i odgovornost III. tuženog proizlazi iz činjenice što je isti osiguratelj II. tuženog. Kolnik je bio zaleđen i klizav iz razloga što nepregledni zavoj nije bio posipan, niti je bio istaknut prometni znak da je kolnik zaleđen, a tužitelj je vozio prikladnom prilagođenom brzinom. (listovi 1-2 spisa)
1.1. Podneskom od 3. svibnja 2024. tužitelj je s obzirom na zaprimljeni nalaz i mišljenje prometnog i sudskomedicinskog vještaka precizirao tužbeni zahtjev na način kako slijedi: na ime jačine i trajanja povredom izazvanih duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti potražuje iznos od 3.500,00 EUR, na ime fizičkih boli 784,00 EUR, na ime pretrpljenog straha 714,00 EUR, te duševnih boli zbog naruženosti 1.000,00 EUR, dakle po osnovi neimovinske štete potražuje novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 5.998,00 EUR, a na ime potrebe za tuđom pomoći i njegom, odnosno po osnovi imovinske štete iznos od 149,50 EUR te naslova materijalne štete na vozilu tužitelj potražuje iznos od 1.208,16 EUR.
2. Prvotuženik Grad Jastrebarsko u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik smatra da je tužitelj u cijelosti odgovora za nastalu prometnu nezgodu i to iz razloga što isti nije prilagodio brzinu kretanja svojeg vozila stanju kolnika, te uvjetima koji su postojali na kolniku. Tuženik naglašava da se radilo o dijelu kolnika koji je u nagibu, nepreglednom zavoju, te očito tužitelj nije prilagodio brzinu kretanja svojeg vozila navedenim okolnostima. Nastavno, tuženik smatra da niti materijalna šteta koja je nastala na vozilu nije ničim dokazana jer tužbi ne prilaže niti jedan dokaz o izvršenom izvidu šteta na dan nastanka štetnog događaja. Tuženik isto tako osporava aktivnu legitimaciju tužitelja, jer nema niti dokaza da je tužitelj zaista i vlasnik vozila u trenutku podnošenja tužbe. U pogledu navodne nematerijalne štete, tuženik prigovara istoj da bi bila u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, a tuženik smatra da tužitelj niti nije koristio sigurnosni pojas jer ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji upućuju na isto (list 75).
2.1. Drugotuženik Ceste Jastrebarsko d.o.o. u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Drugotuženik osporava odgovornost za nastanak predmetnog događaja iz razloga što smatra da do predmetne nezgode nije došlo zbog što je kolnik ceste bio zaleđen i klizav već iz razloga što tužitelj nije prilagodio brzinu vozila uvjetima i stanju ceste na kolniku. Nadalje, što se tiče odgovornosti za predmetnu nezgodu, drugotuženik ističe da iz očitovanja zaposlenika drugotuženika ČJ od 7. studenog 2017. proizlaz da je predmetnog dana ophodarsko vozilo marke Renault Kangoo reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu drugotuženika u vremenskom razdoblju od 15:35 do 16:36 sati vršilo pregled Plešivačko-desinačkog područja te da je u navedenom vremenskom razdoblju kolnik bio suh i siguran za promet. Prilikom obilaska temperatura zraka iznosila je -3 stupnja te nije bilo padalina. dalje, da je od 16:00 sati do 18:00 sati vršeno preventivno posipavanje prometnica I stupnja prioriteta, a od 18:00 sati do 24:00 sata vršeno je preventivno posipavanje vršilo vozilo marke Mercedes Arocs reg. oznaka [registarska oznaka] i to u 19:19 sati. Zaključno iz predmetnog očitovanja jasno proizlazi da je drugotuženik predmetnog dana postupio sukladno odobrenom Operativnom programu i uzusima struke te da iste ne snose nikakvu odgovornost za privremenu zaleđenost prometnice. U cijelom danu na svim prometnicama koje su u nadležnosti drugotuženika dogodila se samo ova prometna nezgoda. Tužitelj u tužbi navodi da je kolnik bio zaleđen i klizav iz razloga što nepregledni zavoj nije bio posipan niti je bio istaknut prometni znak da je kolnik zaleđen. Drugotuženik ističe da je i točan navod da je kolnik bio zaleđen i klizav niti jednim propisom nije predviđena odgovornost drugotuženika za postavljanjem prometnog zakona da je kolnik zaleđen već je tužitelj bio dužan prilagoditi brzinu uvjetima i stanju ceste na kolniku. Osim toga, drugotuženik ističe da predmetnoj prometnoj nezgodi nije nitko svjedočio, a da predmetnog dana niti jedno drugo vozilo nije sudjelovalo u bilo kakvoj prometnoj nezgodi, stoga da su navodi tužitelja točni o zaleđenosti i klizavosti kolnika zasigurno bi došlo do još prometnih nezgoda zbog istog uzroka. Kao što je već navedeno, drugotuženik osporava i visinu štete koju tužitelj potražuje tužbom iz razloga jer smatra da je zatražena u previsokom iznosu, a to osobito imajući u vidu da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi pretrpio lake tjelesne ozljede, a što pak proizlazi iz priloga u tužbi, osobito iz medicinske dokumentacije. Osim toga, iz medicinske dokumentacije proizlazi da je kod tužitelja zabilježen kontuzijski biljeg nosa i čela te slomljen nos (linearna fraktura spine nasi) što upućuje na činjenicu da tužitelj nije bio vezan u trenutku kada je je došlo do prometne nezgode zbog čega je za nastanak tjelesnih ozljeda isključivo odgovoran tužitelj. (list 79-80)
2.2. Trećetuženik Croatia osiguranje d.d. u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik je pasivno legitimiran kao osiguratelj drugotuženika Ceste Jastrebarsko d.o.o., po polici osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti broj 078720009746 za razdoblje od 1. 4. 201 6. do 1. 4. 2017. sve prema uvjetima za osiguranje od javne odgovornosti. Tuženik ne spori nastanak štetnog događaja od 19. 12. 2016. godine u [adresa], ali spori opisanu dinamiku nastanka nezgode i smatra kako je tužitelj isključivo odgovoran za istu nezgodu. Iz zapisnika o očevidu, te podataka od drugotuženika proizlazi kako je do nezgode došlo na način da je tužitelj neopreznom i neprilagođenom brzinom stanju kolnika, prouzročio slijetanje vozila sa kolnika, dok je drugotuženik kao osoba za održavanje kolnika pravovremeno poduzeo sve propisne mjere za održavanje kolnika sigurnim za vožnju (list 88).
3. Preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva po osnovi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na način kako je to učinio tužitelj u podnesku od 3. svibnja 2024. sud je prihvatio, a iz razloga jer je preinaka u skladu s odredbom članka 190. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) izvršena nakon provedenog medicinskog vještačenja te predstavlja usklađenje tužbenog zahtjeva s nalazom i mišljenjem sudskomedicinskog vještaka, pa ista nesporno nije mogla biti učinjena do zaključenja prethodnog postupka u ovoj pravnoj stvari. (točka II/ rješenja)
4. U odnosu na djelomično smanjenje tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu od 235,97 EUR na ime imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege te na ime imovinske štete za štetu na vozilu koje predstavlja djelomično povlačenje tužbe valja istaknuti kako je na isto drugotuženik dao pristanak u smislu članka 193. stavka 2. ZPP te opravdano zatražio trošak sukladno članku 158. stavka 1. ZPP jer djelomično povlačenje tužbe predstavlja i djelomični neuspjeh u sporu sukladno ustaljenoj sudskoj praksi, koji trošak mu je i priznat u okviru ukupnih troškova parničnog postupka s obzirom da je tužitelj u cijelosti izgubio spor, a konačna vrijednost predmeta spora se nalazi u istom tarifnom razredu kao i prvotno postavljeni tužbeni zahtjev. S obzirom da se prvotuženik i trećetuženik nisu izjasnili o ovom djelomičnom povlačenju tužbe, smatra će se da su isti u smislu članka 193. stavka 2. ZPP pristali na povlačenje. (točka I/ rješenja)
5. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze. Tako je pročitao i razgledao dokumentaciju koja prileži spisu, proveo očevid (list 130 spisa), prometno vještačenje (listovi 131-138 spisa), medicinsko vještačenje (listovi 201-202 spisa), saslušao svjedoke KJ, JJ, MJ, EJ, DJ i FJ (listovi 119-122 spisa), prometnog vještaka mr.sc. Roberta Spudića (listovi 183-184 spisa) te naposljetku tužitelja VJ (listovi 261-262 spisa).
5.1. Provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, Robertu Spudiću, dipl.ing. (listovi 131-138 spisa) na okolnost utvrđivanja dinamike nastanka prometne nesreće i visine nastale štete na osobnom automobilu tužitelj.
5.2. Provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za kirurgiju prim.dr.sc. Jakši Filipoviću Čuguri (listovi 201-202 spisa) na okolnost vrste ozljeda koje je zadobio tužitelj uslijed predmetnog štetnog događaja, postoji li uzročna veza između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda, je li tužitelj trpio tjelesne bolove i strah, ako jest u kojoj jačini i trajanju, je li tužitelju zaostalo naruženje vanjskog izgleda te ukoliko jest u kojem stupnju, je li kod tužitelja uslijed zadobivenih ozljeda smanjena životna aktivnost i ako jest kao i o potrebi za tuđom pomoći i njegom te je izrađen pisani nalaz i mišljenje.
6. Na temelju tako provedenog postupka sud je, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u vezi s drugim dokazima u smislu članka 8. ZPP, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Među parničnim strankama nije sporna aktivna legitimacija s obzirom da je tužitelj tijekom postupka dokazao da je vlasnik vozila koje je oštećeno u predmetnom štetnom događaju, ali tuženici osporavaju pasivnu legitimaciju, odnosno odgovornost za nastanak štetnog događaja kako je opisan u tužbi, tj. osnovu i visinu tužbenog zahtjeva smatrajući da je tužitelj odgovoran za nastalu prometnu nesreću iz razloga što nije svoju brzinu kretanja prilagodio stanju i uvjetima na kolniku te da nije bio vezan sigurnosnim pojasom na što upućuju ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Osim toga, tijekom postupka učinjeno je nespornim kako područje na kojem je nastao štetni događaj doista nije, prije samog nastanka štetnog događaja, bilo preventivno posipano u cilju izbjegavanja nastanka poledice na kolniku, ali sporno je jesu li za to odgovorni drugotuženici s obzirom na relevantne odredbe materijalnog prava koje su primjenjive u konkretnom slučaju te postoji li doprinos oštećenika, odnosno tužitelja štetnom događaju.
8. Primjenom odredbe članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje: ZOO) na tužitelju je u ovom postupku bio teret dokazati da je isti nastao upravo kako je u tužbi opisano, dok je na tuženicima bilo dokazati da je šteta nastala bez njihove krivnje.
8.1. Pri tome valja napomenuti kako pasivna legitimacija prvotuženika proizlazi iz činjenice da je Grad Jastrebarsko jedinica lokalne samouprave koja je vlasnik predmetne ceste gdje se dogodio štetni događaj, pasivna legitimacija drugotuženika proizlazi iz činjenice da je drugotuženik trgovačko društvo u vlasništvu prvotuženika vlasništvu osnovano radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja cesta u vlasništvu prvotuženika dok pasivna odgovornost trećetuženika proizlazi iz činjenice da je osiguravatelj drugotuženika.
9. Sukladno članku 1067. stavku 1. ZOO vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.
9.1. Nadalje, člankom 1084. ZOO propisano je da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.
9.1.1. Nadalje, prema članku 3. stavku 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 36/95., 109/95., 21/96., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. - službeni pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 56/13., 94/13., 153/13., 147/14., 36/15., 68/18.) koji je bio na snazi u trenutku nastanka štetnog događaja komunalna djelatnost obuhvaća održavanje nerazvrstanih cesta.
10. Kako je u konkretnom slučaju štetni događaj nastao na nerazvrstanoj cesti, što proizlazi iz navode tužbe, ali i prometnog vještačenja pod tim pojmom sukladno članku 98. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23.) koji je bio na snazi u vrijeme predmetnog štetnog događaja podrazumijevamo ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), ceste koje povezuju naselja, ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, druge ceste na području naselja i gradova.
10.1. Nadalje, sukladno članku 107. Zakona o cestama, upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta te poslova građenja nerazvrstanih cesta uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 23., 26. i 33. ovoga Zakona.
10.2. Stoga, prema svom pravnom statusu nerazvrstana cesta je u smislu članka 101. stavka 1. Zakona o cestama javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, što bi u konkretnom slučaju značilo da nerazvrstana cesta na području mjesta [adresa] potpada pod vlasništvo Grada Jastrebarsko.
11. Iz dopisa Državnog hidrometeorološkog zavoda od 25. srpnja 2023. proizlazi kako je prema podacima s najbliže glavne meterološke postaje (GMP) Karlovac za dan 19. prosinca 2016. stanje vremena ne području grada [adresa] obilježavalo smrznuto tlo, smanjena vidljivost ujutro magla i sumaglica kasnije uz mraz i inje bez oborina uz temperaturu zraka konstantno u minusu koji dokaz je u suglasju i s personalnim dokazima izvedenim u ovom postupku, odnosno iskazima svih saslušanih svjedoka (policijskih službenika PP Jastrebarsko koji su izašli na teren nakon prometne nesreće i djelatnika drugotuženika) i tužitelja koji suglasno i u bitnome podudarno navode kako cesta na mjestu štetnog događaja nije bila očišćena te kako je bila zaleđena i skliska.
12. Iz očitovanja drugotuženika od 7. studenoga 2017. u prilogu kojeg je i plan obilaska terena Plešivačko-desinačkog područja na dan 19. prosinca 2016. koji je vršilo ophodarsko vozilo Renault Kangoo [registarska oznaka], ruta kretanja vozila marke Mercedes Arocs reg. oznaka [registarska oznaka] te dnevnik zimske službe na dan 19. prosinca 2016. proizlazi kako je u vremenu od 15,35 do 16,36 sati kolnik bio suh i siguran za promet, a temperatura zraka iznosila je -3 te nije bilo padalina. Od 16,00 do 18,00 sati vršeno je preventivno posipavanje prometnica I stupnja prioriteta, a od 18,00 do 24,00 preventivno posipavanje prometnica II stupnja prioriteta, dok je na mjestu predmetnog štetnog događaja posipavanje vršilo vozilo marke Mercedes Arocs reg. oznaka [registarska oznaka] u 19,19 sati koje s posipavanjem započelo u 17,52 sati.
13. Kada se uzme u obzir da se prometna nesreća dogodila oko 17,15 sati (s obzirom da iz zapisnika o očevidu PP Jastrebarsko proizlazi da je tužitelj nazvao telefonom u 17,23 sata) tada je ocjena ovog suda kako na strani svih tuženika koji odgovaraju po načelu presumirane krivnje, nema krivnje za nastanak predmetnog štetnog događaja, s obzirom da je u vrijeme nastanka štetnog događaja vršeno preventivno posipavanje prometnica u [adresa], a okolnost što drugotuženik svojim vozilima objektivno nije bio u mogućnosti u navedenom razdoblju (koje je relativno kratko, od 15,35 do 17,15 sati) obuhvatiti istodobno sve prometnice na području [adresa] u radijusu od oko 30-40 km (listovi 83-84 spisa) ne može mu se pripisati u krivnju niti se radi o njegovom propustu pa nije ostvaren ni uvjet iz članka 1084. ZOO (da je bez opravdanog razloga obustavio ili neredovito obavljao komunalnu ili sličnu djelatnost) niti je postupio protivno odredbama Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" br. 90/14., 3/21.).
13.1. Da je tome tako, proizlazi iz spomenutog plana ophodnje tuženika koji je predmetnog dana počeo s preventivnim obilascima ophodarskih vozilima već u 11,09 sati ([adresa] – list 83 spisa) pa se ne može govoriti o prekidu ophodarske djelatnosti kod drugotuženika koji je nastao njegovom krivnjom s obzirom da se obilazak i preventivno posipavanje prometnica na području grada [adresa] vršilo tijekom cijelog dana.
13.1.1. S tim u vezi, zaključak je ovog suda kako nije životno niti logično očekivati da bi bilo koja cestarska služba mogla biti u svakom trenutku na svakom kilometru ceste, pa je za utvrđivanje krivnje drugotuženik bio dužan dokazati da je u obavljanju svoje djelatnosti upravljanja i održavanja nerazvrstanim cestama poduzeo sve moguće i propisane mjere u cilju uklanjanja negativnih atmosferskih utjecaja, što je u konkretnom slučaju, po ocjeni ovog suda i učinio. Iz navedenog razloga nema odgovornosti niti na strani trećetuženika kao osiguravatelja drugotuženika za predmetni štetni događaj, a niti na strani prvotuženika kao vlasnika nerazvrstane ceste koji je poslove upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta povjerio drugotuženiku na temelju ugovornog odnosa između prvotuženika i drugotuženika, s obzirom da je u postupku dokazano da je šteta posljedica uzroka koji se u konkretnom slučaju i u danim okolnostima nije mogao spriječiti, izbjeći i otkloniti.
13.2. Stoga, imajući na umu naprijed citirane odredbe, te činjenična utvrđenja u postupku, prema ocjeni ovog suda tuženici nisu odgovorni tužitelju za nastalu štetu.
14. Iako nije utvrđena odgovornost za štetu nijednog od tri tuženika u ovom parničnom postupku uzgred je za napomenuti da se sud referirao na prigovor drugotuženika kako se on ne može nalaziti u izvanugovornom odnosu s tužiteljem jer na temelju ugovornog odnosa s prvotuženikom može odgovarati samo prvotuženiku i u tom smislu se pozvao na relevantnu sudsku praksu (presudu Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž- 1018/2016 od 18. listopada 2018.)
14.1. Naime, citirana drugostupanjska odluka nije primjenjiva na konkretni slučaj jer je uvidom u istu kao i pripadajuću prvostupanjsku odluku utvrđeno da se ne radi o istoj ili istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji s obzirom da je u spomenutom predmetu utvrđena odgovornost prvotuženika Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb kojemu se na temelju članka 24. stavka 2. i 6. Zakona o javnim cestama („Narodne novine“, broj 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08 i 38/09 ) i Ugovora o izvođenju radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske za 2011. drugotuženik Lika ceste d.o.o. Gospić obvezao izvoditi radove na održavanju i zaštiti dionice ceste na kojoj se je dogodila nezgoda. Međutim, u tom parničnom predmetu, drugotuženik nije pravna osoba koja je temeljem zakona dužna održavati javne ceste u ispravnom stanju, već je to prvotuženik (čija je odgovornost i utvrđena) pa stoga ako i kada je šteta nastala zbog toga što cesta nije održavana u ispravnom stanju, između tužitelja kao oštećenika i drugotuženika kao izvođača radova, koji je temeljem ugovora preuzeo izvršavati poslove redovnog održavanja županijskih cesta koje je dužan održavati prvotuženik, nije nastao izvanugovorni odnos odgovornosti za štetu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-1179/10-3 od 29. lipnja 2011.).
14.2. Nasuprot navedenom, u ovom slučaju drugotuženik Ceste Jastrebarsko d.o.o., slijedom gore citiranih zakonskih odredbi, u obvezi je održavanja nerazvrstanih cesta u vlasništvu prvotuženika i on se nedvojbeno može kao potencijalni štetnik nalaziti u izvanugovornom s tužiteljem.
15. S obzirom da nije utvrđena uzročno-posljedična veza između radnji tuženika i prouzročene posljedice u obliku predmetnog štetnog događaja ovaj sud nije utvrđivao u kojem omjeru je oštećenik doprinio vlastitoj šteti sukladno članku 1092. ZOO te u tom smislu se neće posebno analizirati izvedeni dokazi (nalaz i mišljenje prometnog vještaka i nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka), ali se sud u svrhu pojašnjenja okolnosti nastanka predmetnog štetnog događaja ukratko osvrnuo i na taj dio dokaznog postupka.
15.1. Naime, prometni vještak je u odnosu na brzinu kretanja tužitelja na lokaciji nastanka prometne nesreće utvrdio da se radilo o cesti u padu i u lijevom zavoju iz pozicije smjera kretanja tužitelja pri čemu je kolnik bio zaleđen, a granična brzina svladavanja zavoja za zaleđen kolnik je iznosila oko 34,9 km/h (list 138 spisa), dok je u konkretnom slučaju sigurnosna brzina kretanja prilagođena uvjetima na kolniku iznosila do 18,2 km/h (list 162 spisa). Tužitelj se neposredno uoči nastanka prometne nesreće kretao brzinom od oko 42,1 km/h. Maksimalna dopuštena brzina kretanja prema prometnom pravilu za naseljeno mjesto iznosila je 50 km/h.
15.2. Vezano uz dinamiku i uzrok nastanka ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju, a koje se sastoje od natučenja čela, desnog ramena i ručnog zloba, trzajne povrede vratne i slabinske kralježnice, prijeloma nosne kosti (listovi 201-202 spisa) sudskomedicinski vještak je u svom dopunskom očitovanju odgovarajući na primjedbe tuženika naveo kako ozljede nosa i čela uobičajeno nastaju u slučaju nekorištenja sigurnosnog pojasa (list 212 spisa).
16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u točki I/ izreke presude.
17. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio spor, na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP valjalo ga je obvezati na naknadu troškova ovog postupka tuženicima.
18. Na temelju odredbe članka 155. ZPP prvotuženiku je valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu sukladno vrijednosti predmeta spora po Tbr. 8/1 u vezi Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 - dalje: Tarifa) u vrijednosti 100 bodova, zatim trošak zastupanja na ročištima 12. ožujka 2019., 15. svibnja 2019., 26. rujna 2019., 5. srpnja 2022., 13. ožujka 2025. te 12. svibnja 2025. u vrijednosti po 100 bodova za svaku radnju jer se radilo o ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi.
18.1. Nadalje, za trošak pristupa očevidu 20. studenoga 2019. sukladno Tbr. 9/7 Tarife prvotuženiku također pripada nagrada od 100 bodova, zatim naknada troškova za očevid po Tbr. 50 Tarife (20 kmx0,43 EUR=8,60 EUR) i izbivanje iz pisarnice u trajanju 2 sata što iznosi 50 bodova po Tbr. 39. Tarife. No, za trošak pristupa ročištu 7. svibnja 2024. sukladno Tbr. 9/5 Tarife prvotuženiku ne pripada zatražena nagrada u visini 100 bodova nego 25 bodova jer se na tom ročištu nije raspravljalo o glavnoj stvari niti se saslušao tužitelj koji nije pristupio na ročište s obzirom da je ročište uslijed nepristupa tužitelja odgođeno prije početka raspravljanja.
18.2. Za podneske od 22. srpnja 2020., 6. svibnja 2021., 1. veljače 2023. i 24. studenoga 2023. prvotuženiku pripada nagrada od 100 bodova sukladno Tbr. 8/1 u vezi s Tbr. 7/1 Tarife jer se radi o obrazloženim podnescima koji su bili potrebni za vođenje ove parnice. Dakle, kada se vrijednost boda pomnoži s 2,00 eura sukladno Tbr. 54. i cjelokupni dobiveni iznos od 2.558,60 EUR uveća za pripadajući PDV od 639,65 EUR te tome pridoda trošak predujma radi pristupa vještaka 66,36 EUR, prvotuženiku je valjalo dosuditi parnični trošak u ukupnom iznosu 3.264,61 EUR dok je s ostatkom zatraženog iznosa do 3.452,11 EUR odbijen.
18.3. Stoga je riješeno kao u točkama II/ i IV/ izreke ove presude.
19. Nadalje, drugotuženiku je valjalo priznati valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu sukladno vrijednosti predmeta spora po Tbr. 8/1 u vezi Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 - dalje: Tarifa) u vrijednosti 100 bodova, zatim trošak zastupanja na ročištima 12. ožujka 2019., 15. svibnja 2019., 26. rujna 2019., 5. srpnja 2022., 13. ožujka 2025. te 12. svibnja 2025. u vrijednosti po 100 bodova za svaku radnju jer se radilo o ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi.
19.1. Za trošak pristupa očevidu 20. studenoga 2019. sukladno Tbr. 9/7 Tarife drugotuženiku također pripada nagrada od 100 bodova, no, za trošak pristupa ročištu 7. svibnja 2024. sukladno Tbr. 9/5 Tarife drugotuženiku ne pripada zatražena nagrada u visini 100 bodova nego 25 bodova jer se na tom ročištu nije raspravljalo o glavnoj stvari obzirom da je ročište uslijed nepristupa tužitelja odgođeno prije početka raspravljanja. Za ročište 19. ožujka 2024. drugotuženiku nije priznat nikakav trošak s obzirom da na isto nije ni pristupio.
19.2. Ocjenjujući koji obrazloženi podnesci drugotuženika su bili objektivno potrebni za vođenje ove parnice, a pritom imajući na umu odredbu Tbr. 8/1 Tarife i članak 155. ZPP kojom je propisana obveza suda da brižljivo razmotri sve okolnosti prilikom donošenja te odluke te ograničenje da se po Tbr. 8/1 u vezi Tbr. 7/1 Tarife mogu dosuditi najviše 4 obrazložena podneska (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju Rev-1067/2023-2 od 20. prosinca 2023.) drugotuženiku je priznat trošak sastava podnesaka od 19. kolovoza 2020., 11. svibnja 2021., 22. studenoga 2022. i 20. veljače 2023. u vrijednosti 100 bodova, dok mu je za trošak sastava ostalih obrazloženih podnesaka od 23. svibnja 2022., 1. veljače 2023., 25. rujna 2023., 15. studenoga 2023. i 27. svibnja 2024. sukladno Tbr. 8/3 Tarife priznata nagrada od 50 bodova. Stoga, kada se vrijednost boda pomnoži s 2,00 eura sukladno Tbr. 54. i cjelokupni dobiveni iznos od 2.950,00 EUR uveća za pripadajući PDV od 737,50 EUR te tome pridoda trošak predujma radi pristupa vještaka 66,36 EUR te predujam za dostavu podataka od DHMZ u iznosu 7,05 EUR, drugotuženiku je valjalo dosuditi parnični trošak u ukupnom iznosu 3.760,91 EUR dok je s ostatkom zatraženog iznosa do 4.323,41 EUR odbijen.
19.3. Stoga je riješeno kao u točkama III/ i V/ izreke ove presude, a tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadom troška u cijelosti s obzirom da je spor izgubio (točka VI/ izreke presude).
19.4. Odluka o kamati na parnični trošak temelji se na članku 30. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.), po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO.
20. Slijedom svih izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Novom Zagrebu 12. lipnja 2025.
Sutkinja
Marina Kapikul
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba koja se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).
DNA
1. Punomoćnik tužitelja
2. Punomoćnik prvotuženika
3. Punomoćnik drugotuženika
4. Trećetuženik
