REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5612/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. ČK, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22 i 36/24), odlučujući o žalbi okr. ČK, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-1529/2025 od 25. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e :
Prihvaćanjem žalbe okr. ČK te u povodu te žalbe, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. ČK proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji je okrivljeniku na temelju tog propisa izrečena novčana kazna 1.700,00 eura, u koju kaznu je okrivljeniku uračunato vrijeme lišenja slobode kao 79,64 eura tako da je okrivljeniku ostalo za platiti 1.620,36 eura uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 3 mjeseca računajući od dana primitka pravomoćne presude, a okrivljenik je dužan i naknaditi trošak prekršajnog postupka od 40,00 eura.
1.1. Istom presudom je okrivljeniku na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja i uznemiravanja žrtve nasilja u obitelji mlt. ŠK na udaljenosti manjoj od 100 metara od mjesta gdje živi na adresi u [adresa], ide u školu i redovito se kreće u trajanju od jedne godine, a u koju mjeru se uračunava vrijeme trajanja mjere opreza zabrane približavanja i zabrane uspostavljanja veze s kćeri ŠK.
2. Protiv te presude okr. ČK je pravodobno putem branitelja Ivana Perića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Robert Izidor Majić i Partneri, iz Zagreba, podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima postupka, predlažući prihvatiti žalbu, preinačiti presudu odnosno, ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da je prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a koju ističe žalitelj, a po službenoj dužnosti je utvrdio da je počinjena i bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a.
5. Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud odluku o krivnji okr. ČK za počinjeno nasilje iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, između ostalog temeljio i na iskazu mlt. žrtve nasilja ŠK, okrivljenikove kćeri (rođ. **.**.2009.), koji je dala na Zapisnik o ispitivanju svjedoka pred sudom od 31. ožujka 2025., a u kojem je iskazivala u nazočnosti zakonske zastupnice majke CK. Međutim, navedeni iskaz ne može se smatrati zakonitim dokazom s obzirom da nije sačinjen sukladno odredbama o ispitivanju svjedoka – djeteta, odnosno čl. 292. st. 1. Zakonu o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje: ZKP/08) i čl. 115. st. 2. Zakonom o sudovima za mladež („Narodne novine“ broj: , , , , ), a u svezi s čl. 173. st. 1. PZ-a.
5.1. Odredbe čl. 292. st. 1. i 2. ZKP/08 propisuju:
„(1) „Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta koje nije navršilo četrnaest godina kao svjedoka provodi sudac istrage. Ispitivanje će se provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio-video uređaja kojima rukuje stručni pomoćnik. Ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe, a osim kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju prisustvuje roditelj ili skrbnik. Stranke mogu postavljati pitanja djetetu – svjedoku prema odobrenju suca istrage putem stručne osobe. Ispitivanje će se snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka će se zapečatiti i priključiti zapisniku. Dijete se može samo iznimno ponovno ispitati, i to na isti način.
(2) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta s navršenih četrnaest, a nenavršenih osamnaest godina, kao svjedoka provodi sudac istrage. Pri ispitivanju djeteta osobito ako je oštećeno kaznenim djelom, postupit će se obzirno da ispitivanje ne bi štetno utjecalo na psihičko stanje djeteta. Prema okolnostima, posebno vodeći računa o zaštiti djeteta, može se provesti na način propisan u stavku 1. ovog članka.“
Nadalje, posebnim Zakonom o sudovima za mladež, u čl. 115. st. 2. je propisano:
„(2) Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom iz članka 113. ovog Zakona, koje u vrijeme ispitivanja nije navršilo šesnaest godina, takvo će se ispitivanje uvijek provesti prema odredbama Zakona o kaznenom postupku o ispitivanju djeteta kao svjedoka (članak 292. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku). Ispitivanju može prisustvovati osoba u koju dijete ima povjerenja.“, a u kaznena djela iz čl. 113. ulaze između ostaloga i kaznena djela protiv obitelji (odnosno prekršaji u širem smislu).
Odredba čl. 6. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glasi:
„(4) U slučaju kada je potrebno ispitati dijete žrtvu nasilja u obitelji, tijela iz stavka 2. ovoga članka dužna su dijete žrtvu ispitati uz primjenu odredaba zakona kojim se uređuje kazneni postupak o posebnom načinu ispitivanja djece.“
5.2. Slijedom citiranih zakonskih odredbi, jasno je da dijete koje u vrijeme ispitivanja nije navršilo 16 g. može ispitati jedino sudac putem audio-video uređaja kojim rukuje stručni pomoćnik, a uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe. Budući da je mlt. žrtva ŠK u vrijeme ispitivanja pred sudom bila stara 15 godina i 7 mjeseci dakle, nije navršila 16 g., to ista nije mogla biti ispitana neposredno od strane suca u sudnici, već na način kako to propisuje odredba čl. 292. st. 1. ZKP/08, u vezi s čl. 115. st. 2. Zakonom o sudovima za mladež, odnosno, od strane suca, putem audio-video uređaja. Stoga, iskaz mlt. žrtve koji je dala na Zapisnik o ispitivanju svjedoka pred sudom, a na kojem je utemeljena pobijana presuda, je dokaz pribavljen na nezakonit način (nezakonit dokaz) te je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Nadalje, u pravu je žalitelj kada ističe da je okrivljeniku povrijeđeno pravo obrane koje je utjecalo na presudu. Naime, prvostupanjski je sud osuđujuću presudu utemeljio i na iskazu ispitane svjedokinje, majke okrivljenikove bivše supruge, HK koja je bila prisutna događaju i teretila okrivljenika za nasilničko ponašanje u obitelji prema mlt. kćeri te svoj iskaz dala pred sudom na Zapisnik o ispitivanju svjedokinje 31. ožujka 2025. Međutim, navedenom ispitivanju svjedokinje u žurnom postupku nije bio prisutan okrivljenik (str. 38. i 39 spisa), već je njen iskaz (kao i iskaz mlt. ŠK) pročitan naknadno okrivljeniku (na Zapisniku sastavljenom istoga dana kasnije), na koji se on očitovao, decidirano poričući prekršaj i osporavajući njen iskaz. Ostaje nejasan razlog ispitivanja svjedokinje HK pred sudom bez prisutnosti okrivljenika, a koja svjedokinja nije bila žrtva nasilja i nije iskazala bojazan od susreta s okrivljenikom (u kojem slučaju sud može odobriti odvojeno ispitivanje). Stoga je u pravu žalitelj kada u žalbi ističe da mu je ne pružanjem mogućnosti prisustvovanja neposrednom ispitivanju te svjedokinje, povrijeđeno konfrontacijsko pravo koje je dio načela kontradiktornosti postupka i načela jednakosti oružja kao sastavnica prava na pravično suđenje, budući da okrivljenik poriče prekršaj, a uskraćen je za mogućnost neposrednog ispitivanja svjedoka optužbe. Pritom okrivljeniku u ovom slučaju naknadnim čitanjem tog iskaza svjedokinje, po ocjeni ovog suda nije u dovoljnoj mjeri osigurana kontradiktornost raspravljanja imajući u vidu da nije bio prisutan neposrednom izvođenju drugog personalnog dokaza optužbe (koji iskaz mlt. žrtve je dokaz pribavljen na nezakonit način) pa je u nedostatku drugih potkrepljujućih dokaza, neposredno suočenje s jedinim svjedokom optužbe u konkretnom slučaju bilo nužno radi potpunog i pravilnog utvrđenja spornih i relevantnih činjenica.
6.1. Imajući u vidu odredbu čl. 85. st. 2. PZ-a kojom je propisano da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist te činjenicu da okrivljenik nije prisustvovao neposrednom ispitivanju svjedokinja (od čega ispitivanje mlt. žrtve nije pravilno izvedeno iz gore navedenih razlog), jasno je da je okrivljeniku povrijeđeno pravo obrane, a što je utjecalo na pravilnost odluke. Potrebno je navesti da i u žurnom prekršajnom postupku okrivljenik ima pravo biti nazočni izvođenju svih radnji u postupku, odnosno, dokazima koje se provode u postupku u smislu čl. 222. PZ-a.
6.2. Stoga je u pravu okrivljenik kada ističe da mu je u postupku povrijeđeno pravo obrane, a što je utjecalo na presudu (čl. 195. st. 2. PZ-a).
7. Slijedom navedenog, ukinuta je prvostupanjska presuda te će prvostupanjski sud u ponovnom postupku, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, otkloniti naprijed istaknute bitne povrede prekršajnog postupka, te provesti sve dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 12. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu i tužitelja.
