Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27, Split

Poslovni broj: P-1799/2020-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužitelja IG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Budislav Anđelinović, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika: pod 1. KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. IGA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3. LG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 4. ĆG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa Matija Smiljanić, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene 5. svibnja 2025., u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja Budislava Anđelinovića te punomoćnika tuženika pod 1. – 4. SG, na ročištu za objavu presude dana 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„ 1/ Utvrđuje se u odnosu na tuženike da je tužitelj vlasnik dijela nekretnine upisane u K. O. [katastarska općina] u ZU 1803 kat. čest. [katastarska čestica] i to baš za 18/96 dijelova upisanih na tuženike pa se ovlašćuje tužitelj da na temelju ove presude zatraži i u zemljišnim knjigama postigne uknjižbu prava vlasništva za 18/96 dijelova na svoje ime uz istodobni izbris sa imena i koristi tuženika i to sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2/ Dužni su tuženici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe solidarno naknaditi tužitelju parnični trošak, ukoliko se opru tužbi.“

II. Nalaže se tužitelju IG, OIB: [osobni identifikacijski broj] , u roku od petnaest (15) dana naknaditi tuženicima: pod 1. KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. IGA, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. LG, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4. ĆG, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova ovog parničnog postupka iznos od 1.820,00 eura.

III. Odbija se zahtjev tuženika pod 1 – 4 za naknadom troškova ovog parničnog postupka preko iznosa od 1.820,00 eura do traženog iznosa od 3.858,00 eura (za iznos od 2.038,40 eura), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 4. lipnja 2020., navodi se u bitnome da su stranke upisane u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] u Z. U. [broj ZK uloška], na kat. čest. [katastarska čestica] kao suvlasnici i to: tužitelj je upisan kao vlasnik za 60/96 dijela, tuženik pod 1 da je upisan za 9/96 dijela te tuženici pod 2,3 i 4 da su upisani svaki za 3/96 dijela. Tuženici da su upisani kao nasljednici pok. EG rođ. I. Između prednika stranaka da je izvršena dioba, tako da su prednici tuženika pripale određene zemlje, dok su preostali njeni dijelovi u drugim zemljama pripali predniku tužitelja. Na taj način da je 18/96 dijelova, sada upisanih na tuženima, u ranijim diobama pripale predniku tužitelja.

1.1. Slijedom navedenog, tužitelj je predložio sudu donošenje presude kojom će utvrditi da je isti, u odnosu na tuženike, vlasnik dijela nekretnine upisane u K. O. [katastarska općina], ZU 1803, kat. čest. [katastarska čestica], i to baš za 18/96 dijela upisanih na tuženike, te da se ovlašćuje da na temelju ove presude zatraži i u zemlijšnim knjigama postigne uknjižbu prava vlasništva za 18/96 dijela na svoje ime, uz istodobni izbris sa imena tuženika, kao i da mu naknadi troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu zaprimljenim kod ovog suda dana 8. srpnja 2020. godine, tuženici pod 1, 2, 3 i 4 osporavaju navode iz tužbe, činjenične navode tužbe, tužbeni zahtjev , odnosno protive se tužbi i tužbenom zahtjevu te predlažu odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, kao neosnovanim, uz naknadu prouzročenog troška tuženicima. Tuženici predlažu sudu da odbaci tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti iz razloga što je tužba nerazumljiva, nepodobna za raspravljanje, nepotpuna te nije jasno temeljem kojih dokaza i činjenica je ista uopće postavljena. Nadalje, navode kako je nesporna činjenica kako su stranke ovog postupka suvlasnici određenih nekretnina, pa tako i predmetne nekretnine označene u zemljišnim knjigama K. O. [katastarska općina] u Z. U. [broj ZK uloška] na kat. čest. [katastarska čestica]. Navode kako je nesporna činjenica da je pok. JG rođena I pravi prednik ovdje tuženika. Tuženici navode kako nije sporna činjenica da je između prednika stranka sklopljen diobeni zapisnik, međutim, iz teksta (navoda) diobenog zapisnika da nije razvidno na koju se česticu nekretnine odnosi navedeni diobeni zapisnik, odnosno da nije razvidno u odnosu na koje nekretnine je temeljem navedenog diobenog zapisnika stekla pravo vlasništva pravna prednica tuženika, a koje pravo vlasništva nekretnina je stekao pravni prednik tužitelja.

2.1. Tuženici nadalje navode kako iz navedenog diobenog zapisnika nije razvidno na koje se nekretnine odnosi navedeni diobeni zapisnik (nedostaje opis nekretnina po brojevima, česticama, opis katastarske općine), tim više što su nekretnine u diobenom zapisniku opisane " nazivima ", a ne brojevima čestica, tako da tuženici slijedom navedenog, ističu činjenicu da je tako postavljena tužba nerazumljiva, nepotpuna, nepodobna za raspravljanje te predlažu sudu istu odbaciti. Tuženici nadalje u odgovoru na tužbu navode kako iz navoda tužbe nije razvidno na što se odnosi Zapisnik OS u Splitu od dana 10. prosinca 1982. godine, poslovni broj R- 269/81 odnosno tko je sklopio nagodbu, a posebno ističu kako se u predmetnoj Nagodbi ne navodi čestica zemlje oznake 1221 K. O. [katastarska općina]. Navode kako uz tužbu ne prileže rješenja o nasljeđivanju iza prednika tuženika, kao i prednika tužitelja, te da nedostaje zk izvadak za zk. česticu broj 1221. K. O. [katastarska općina].

3. Podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 10. listopada 2022. godine u kojem tuženici dodatno navode kako je za K. O. [katastarska općina] vođen postupak obnove zemljišne knjige, a na koji su postupak kao pravni sljednici bili pozvani tužitelj i tuženici. Na predmetnoj nekretnini oznake zk. čest. 1221 K. O. [katastarska općina] u postupku obnove zemljišne knjige, tužitelj da je stekao 60/96 dijela predmetne nekretnine, dok su tuženici stekli ukupno 18/96 dijelova nekretnine. Predmetna zk. čest. 1221 K. O. [katastarska općina] ukupne je površine 7238 m2, po čemu ispada da je tužitelj vlasnik cca 4500 m2, dok su tuženici suvlasnici 1350 m2 predmetne čestice.

3.1. Nadalje, navode kako je iz zapisnika OS u Splitu od dana 10. prosinca 1982. godine poslovni broj R-269/81, odnosno uvidom u nagodbu, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pripala u vlasništvo ČG u 2/3 dijela, odnosno površina od 4826 m2, čime da je nesporno zaključiti kako je obnovom zemljišne knjige tužitelju pripala ista površina koju je stekla i njegova prednica nagodbom od 1982. odnosno površine cca 4800 m2. Tuženici nadalje navode kako je iz zapisnika od 15. siječnja 2020. godine sam tužitelj izjavio kako polaže pravo vlasništva na predmetnoj čestici u omjeru 10/16 dijelova te da su navedeni omjer stekli nasljeđivanjem iza smrti majke UG. Izračunom omjera od 10/16 dijelova da nesporno proizlazi da tužitelj dobiva cca 4500 m2 predmetne nekretnine, koliko su dobili i njegovi prednici Diobom 1982. Stoga da je nejasno temeljem kojih isprava, dokumentacije i pravnog posla tužitelj sada od tuženika potražuje njihovih 18/96 dijela predmetne nekretnine, odnosno da potražuje cca 1350 m2 predmetne nekretnine od tuženika.

4. Radi utvrđenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, i to: zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zk knjige za KO [katastarska općina] od 3. veljače 2020. godine (list 4-7) , preslika Diobenog zapisnika od 5. siječnja 1960. godine (list 8), zapisnik broj IR-269/81 sastavljen kod Općinskog suda u Splitu dana 10. prosinca 1982. godine (list 10-11) , rješenje o nasljeđivanju doneseno iza smrti pok. NG od strane Općinskog suda u Splitu broj O- 572/98 (list 35-36). Nadalje, izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića koji je izradio pisani nalaz i mišljenje, te saslušanjem tužitelja.

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjevu cijelosti neosnovan

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 1803, K. O. [katastarska općina], za 18/96 dijelova te ovlaštenje da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva za 18/96 dijelova, na svoje ime, uz istodobni izbris sa imena tuženika, a vlasništvo koje nekretnine da je stekao unutar obiteljskom diobom među prednicima stranaka.

8. Tužitelj, naime, činjenični osnov tužbe temelji na tvrdnji da bi među prednicima stranaka bila izvršena dioba tako da su prednicima tuženika pripale određene zemlje, a da su prednicima tuženika pripali preostali njeni dijelovi u drugim zemljama, te da je na taj način 18/96 dijelova sada upisanih na tuženima, u ranijim diobama pripalo predniku tužitelja, odnosno da bi danas bili vlasništvo tužitelja. U stranačkom iskazu tužitelj nadopunjuje činjenični osnov tužbe, navodeći da bi vlasništvo predmetne nekretnine stekao Ugovorom o doživotnom uzdržavanju, zaključenim sa pok. majkom ČG.

9. Tijekom postupka među strankama nije bilo sporno da je su tužitelj i tuženici upisani zk vlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 1803, K. O. [katastarska općina]. Nadalje, nije sporno ni to da su tuženici od 1-4 nasljednici sada pok. JG rođ. I (pok.tete tužitelja), niti da su parnične stranke sudjelovale u postupku obnove zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina], prilikom kojeg postupka je tužitelj upisan kao vlasnik predmetne nekretnine za 60/96 dijelova, a tuženici pod 1-4 za ukupno 18/96 dijelova.

10. Kao sporno među strankama je tijekom postupka valjalo utvrditi je li tužitelj unutarobiteljskom diobom između njegovih prednika i prednika tuženika, stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine za 18/96 dijela, a za koji suvlasnički dio su upisani tuženici pod 1. – 4.

11. Radi odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva, sud je, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog povedenog dokaznog postupka, utvrdio u nastavku navedene pravnorelevantne činjenice.

12. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 30. svibnja 2023. zaprimljen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žak Šolić, proizlazi da nekretninu pokazanu od strane punomoćnika tužitelja kao predmet postupka, a koja je na izvodu katastarskog plana u prilogu označena brojem 1221, isti identificira kao česticu zemljišta 1221 K. O. [katastarska općina] za cijelo. Nadalje, da je predmetna nekretnina u ZK ulošku [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina] evidentirana kao pašnjak u Stražnice, upisane površine P=7401 m2, a da je prije preoblikovanja zemljišne knjige predmetna nekretnina bila evidentirana u ZK ulošku [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina] kao Gaj upisane površine P=7238 m2. U svom nalazu i mišljenju vještak prilaže i fotografije lica mjesta, aerofotogrametrijski prikaz nekretnine te izvode iz katastarskog plana.

13. Čitanjem zapisnika Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni Odjel, sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige na osnovu Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13.; dalje: ZZK), za K. O. [katastarska općina], od dana 3.veljače 2020., proizlazi da su istim identificirane čestice nove oznake kat. čest. [katastarska čestica], ZU 1803, Stražnice, pašnjak, ukupne površine 7401 m2, da je navedena čestica identična sa česticama stare oznake kat. čest. [katastarska čestica], ZU 3795, Gaj, površine 7238 m2.

13.1. Nadalje proizlazi da je na zapisniku konstatirano da su pozivi za dan 15. siječnja 2020. upućeni ĐG. K, IG pok. K (tužitelju); MG, ŽG, RG, OG, I. L. Ć, I mal. S pok. Ć, NG ž. Marina. Uvidom u Popisni list broj 1195 da je utvrđeno da je IG pok. K evidentiran posjednikom za cijelo kat.čest. nove izmjere 1221, K. O. [katastarska općina], koja odgovara staroj čest. zem. [katastarska čestica], upisanoj u ZU 3795, uknjiženog prava vlasništva na ime IG pok. K za 10/16.

13.2. Nastavno, istim zapisnikom je konstatirano da u spisu prileži zapisnik od 15. siječnja 2020., iz kojega je razvidno da su ovom sudu, a glede predmetne čestice oznake kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] izjave dali IG. K, IG E. K , OG i ŠG, kao i zapisnik od 17.siječnja 2020., iz kojega je razvidno da je ovom sudu, glede predmetne čestice oznake kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], izjavu dao CG pok. K.

13.3. Nadalje, čitanjem navedenog zapisnika proizlazi da su kao vlasnici navedene nekretnine u novi zk ul broj [broj ZK uloška], preoblikovane zemljišne knjige upisani: IG pok. K (tužitelj) za 60/96 dijela; ŠG. ĆG za 9/96 dijela (tuženik pod 1); IGA pok J (tužena pod 2) za 3/96 dijela; LG pok. J (tuženik pod 3) za 3/96 dijela; ĆG pok J (tuženik pod 4) za 3/96 dijela; I S. Ć za 6/96 dijela; DG pok. Ć za 6/96 dijela, RG za 2/96 dijela, OG za 2/96 dijela, ŽG za 2/96 dijela.

12. Tužitelj u stranačkom iskazu navodi da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti svoje majke, UG rođene DG, prije nekih 20-tak godina. Nadalje, da ima dvije sestre, te još jednog pokojnog brata i jednog živog brata, a nekretninu koja je predmet ovog postupka da je stekao temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je imao zaključio sa svojom pok. majkom. Dalje navodi kako je njegova pokojna majka vlasništvo te nekretnine stekla diobom sa svojim sestrama HG i NG rođ. HG. Dioba je bila 1960.-tih godina. Pokojna teta NG da se u korist drugih dviju nekretnina koje su u neposrednoj blizini nekretnine koja je predmet ovog postupka, odrekla iste, a ona je dobila tom diobom parcelu od 11,000 m2 zv. Kaline i drugu zemlju oko 1.500 m2 zv. Ban, a tuženici od 1 do 4 koji su upisani zk vlasnici predmetne nekretnine da su unučad njegove tete NG. U naravi, na terenu, da se radi se o šumi, dakle da zemljište nije obrađeno, omeđeno je suhozidima, ali ograde na terenu nema i sve je šuma. Prema diobenom zapisniku, da je tužitelj stekao pravo vlasništva za 13/16, a preostale 3/16 suvlasničkog dijela nekretnine je u vlasništvu sada pok. FG, odnosno njezinih nasljednika OG, ŽG, GG i VG, oni polažu pravo na jedan dio zemlje koji se nalazi južnije, a koji je tužiteljeva pokojna ujna obrađivala do 1970. godine. U postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], tuženici od 1-4 su se upisali kao vlasnici nekretnine. U tom postupku tužitelj da je sutkinji iznio svoj prigovor i objasnio je na čemu temelji svoje vlasništvo, a sutkinja je upisala kao vlasnike tuženike od 1-4. Jednoj prisutnoj njegovoj rođakinji OG, koja polaže pravo na jedan dio od 3/16 dijela nekretnine, da je bilo nejasno zašto tuženici tvrde da bi bili vlasnici, i da polažu pravo, kada je bilo poznato da se njihov prednik vlasništva tog zemljišta prilikom obiteljske diobe. Tužitelj pojašnjava kako se njegova teta NG tom diobom odrekla svih zemalja, a zauzvrat je dobila parcelu od 11,000 m2 zv. Kaline i drugu zemlju oko 1.500 m2 zv. Ban. Odmah nakon tog postupka, tužitelj da se obratio odvjetniku te da je pokrenuo ovaj parnični postupak, a to je poznato i njegovim rođacima koji polažu pravo na to. Tužitelj navodi u svom iskazu da su ovo zemljište oduvijek zvali Gajine, donje Gajine (Vučevica) i gornje Gajine (Vučevica). Posebno upitan, tužitelj navodi kako se ugovor o kojemu je iskazivao nalazi na listu spisa 8-9 , koji je priložen uz tužbu. Navodi kako se radi o obiteljskoj podjeli o kojoj je iskazivao, a koju je njegova pok. majka imala sa sestrama, koja je zapisana u zapisniku Općinskog suda u Splitu, broj IR-269/81 (list 10). Tužitelj navodi kako ne može točno reći koja je površina čestice koju je dobila njegova pokojna majka, ali da se otprilike radi o 4,800 m2.

13. Obzirom da tužitelj činjenični osnov tužbe temelji na navodima da bi isti stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine, u odnosu na suvlasnički dio za 18/96, na kojemu su u određenim suvlasničkim dijelovima upisani kao vlasnici tuženici pod 1. - 4., temeljem unutarobiteljske diobe, i to Diobenog zapisnika od 5. siječnja 1960. te zapisnika sačinjenog pred ovim sudom dana 10. prosinca 1982., u postupku IR- 269/81, odnosno temeljem nasljeđivanja nakon smrti majke prije nekih dvadesetak godina (stranački iskaz tužitelja), za zaključiti je da se radi o identičnom stanju koje je postojalo i u vrijeme kada je provođen postupak obnove zemljišne knjige za K.O.

[adresa], u kojem je tužitelj sudjelovao.

14. Prema Zaključku broj 3. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova poslovni broj: Su-IV-246/2015. od 17. rujna 2015. zauzeto je pravno shvaćanje:

"Rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu članka 197. ZZK-a, pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju, tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan. U situaciji kada se tužba temelji na drugačijem činjeničnom stanju (npr. takva je stranka naknadno tj. nakon okončanja zemljišnoknjižnog postupka stekla pravo vlasništva) uspjeh tužitelja ovisiti će prvenstveno o tome je li ili nije dokazao tužbenu osnovu.

15. Tužitelj tijekom postupka u tužbi nije niti tvrdio da je izjavio prigovor odnosno da je podnio tužbu za ispravak protiv citiranog rješenja zemljišnoknjižnog suda sačinjenog prilikom obnove zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina]. Iako u stranačkom iskazu navodi da je sutkinji iznio svoj prigovor i da joj je objasnio na temelju čega temelji svoje vlasništvo, tužitelj tijekom postupka nije priložio nikakve dokaze da je prigovor zaista i podnio, odnosno da je podnio tužbu za ispravak, već je uz tužbu dostavio samo zapisnik sačinjen dana 3. veljače 2020., u kojemu je konstatirana činjenica da je dao izjavu glede upisa.

16. Stoga, u situaciji kada tužitelj tvrdi da je predmetnu nekretninu stekao unutarobiteljskom diobom i nakon smrti majke Ugovorom o nasljeđivanju, prije dvadesetak godina, odnosno prije provedbe postupka obnove zemljišne knjige te u situaciji kada je u tome postupku aktivno sudjelovao (što nije bilo sporno) i nije niti tvrdio da je podnio prigovor protiv rješenje o sastavljanju uloška, odnosno nije tvrdio da je podnio tužbu za ispravak, to je ovaj sud stava da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

16.1. Drugim riječima, tužitelja, koji je sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige, veže rješenje doneseno u postupku preoblikovanja zemljišne knjige. Dakle, tužitelj može podnijeti vlasničku tužbu (što je ovdje slučaj), a ne tužbu za ispravak, ali u tom slučaju tužbu mora zasnivati na drukčijem činjeničnom stanju i pravnoj osnovi od one koje je isticao u postupku preoblikovanja zemljišne knjige (tužitelj u stranačkom iskazu navodi da je istovjetne činjenice naveo sutkinji u postupku preoblikovanja zemljišne knjige) i njegov uspjeh bi u tom slučaju ovisio o tome je li dokazao takvu tužbenu osnovu.

17. Dodatno prednjem, čitanjem Zapisnika sastavljenog pred Općinskim sudom u Splitu broj I R-269/81 od 10. prosinca 1982., između predlagateljice ČG (pok. majke tužitelja) i predloženika PG i AG, kao predloženika, proizlazi da je istom ugovorena dioba suvlasničke zajednice nekretnina, i to na način da je točkom IV. određeno da su stranke složne da predlagateljici ČG (pok. majci tužitelja), pripadne, između ostaloga, u isključivo vlasništvo i posjed nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] zv. Gajine, K. O. [katastarska općina], i to dio od 2/3 dijela iste.

18. Čitanjem Diobenog zapisnika sačinjenog dana 5. siječnja 1960., i to između HG, ZG udate NG, i TG udate ČG, suprotno stranačkom iskazu tužitelja, ne proizlazi da bi predmet diobe bila nekretnina opisne oznake Gajine, niti iz sadržaja istoga proizlazi da bi nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] , K. O. [katastarska općina], bila predmet diobe.

19. Obzirom da iz priloženog zapisnika od 3. veljače 2020. sačinjenog u postupku obnove zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina], proizlazi da je stara oznaka nekretnine koja je predmet ovog postupka, i to nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 1803, K. O. [katastarska općina], bila upravo čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u odnosu na koju je njegova pok. majka diobom stekla pravo vlasništva za 2/3 dijela, proizlazi da je tužitelj Ugovorom o doživotnom uzdržavanju zaključenim sa pok. majkom (koji nije dostavljen u sudski spis), prema načelu nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet (nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima), mogao steći pravo vlasništva jednako onome pravu koje je imala njegova majka, a nikako ne veći od navedenoga. Tužitelj, naime, u stranačkom iskazu navodi da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sa pok. majkom, a koji Ugovor nije priložen u sudski spis.

20. Konkludira, u situaciji kada je tužitelj sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige, isti je vezan sa rješenjem donesenim u postupku obnove zemljišne knjige, a tijekom postupka nije tvrdio da je protiv toga rješenja podnio prigovor ili tužbu za ispravak, dok u stranačkom iskazu navodi da je sve istovjetno činjenice iznio pred sutkinjom u postupku preoblikovanja. Dodatno prednjem, iz rezultata provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da je tužitelj dokazao da su ispunjene pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva na suvlasničkom dijelu nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica], K. O [katastarska općina], za 18/96 suvlasničkog dijela, na kojemu su upisani tuženici pod 1 – 4.

21. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je valjalo odbiti kao neosnovan odnosno odlučiti kao u točki I. izreke.

22. Nakon što je odlučeno o glavnoj stvari, valjalo je donijeti odluku i o troškovima ovog parničnog postupka.

23. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 1., članku 155. i članku 164. ZPP. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, ovaj sud smatra da je tužitelj, koji je u cijelosti izgubio parnicu, dužan tuženiku naknaditi nastale troškove postupka.

24. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 11.000,00 kn / 1.459,95 eura, te Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23.; dalje: Tarifa), prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife).

25. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tuženicima pod 1 – 4 su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

-sastav odgovora na tužbu od 8. srpnja 2020. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

-sastav podneska od 10. listopada 2022. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

-zastupanje na ročištu od 26. listopada 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

-zastupanje na ročištu od 27. veljače 2023. radi uviđaja na licu mjesta (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura

- sastav podneska od 29. kolovoza 2023. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

-zastupanje na ročištu od 18. rujna 2024 (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

-zastupanje na ročištu od 5. svibnja 2025. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura; dakle ukupni iznos od 1.400,00 eura, koji je valjalo uvećati za 30 %, obzirom na zastupanje više osoba (Tbr 40/1 Tarife), čime se došlo do iznosa od 1.820,00 eura.

25.1. Tuženicima pod 1 – 4 nije priznat zatraženi trošak na ime troškova prijevoza, cestarine, te izbivanja iz kancelarije punomoćnika sa sjedištem ureda u Zagrebu, obzirom da su isti vlastitim odabirom punomoćnika koji ima sjedište u [adresa], za zastupanje u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu, prouzrokovali navedeni trošak.

26. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetog u nizu odluka, trošak zastupanja odvjetnika čije je sjedište izvan područja suda pred kojim se vodi parnica može iznositi samo toliko koliko bi iznosio i trošak odvjetnika čije je sjedište u mjestu parničnog suda, dakle ne obuhvaća trošak izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja niti trošak putovanja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-501/2023 od 30. kolovoza 2023.)

26. Dakle, tuženicima pod 1 – 4 je na ime troškova ovog parničnog postupka dosuđen iznos od 1.820,00 eura, dok je za višetraženo, preko iznosa od 1.820,00 eura do iznosa od 3.858,40 eura (za iznos od 2.038,40 eura), zahtjev odbijen kao neosnovan.

27. Slijedom iznijetog i obrazloženog, odlučeno je kao u točkama II. i III. izreke.

U Splitu, 12. lipnja 2025.

Sutkinja:

Ivana Jukić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženicima pod 1. – 4. po punomoćniku

- u spis