Poslovni broj: Us I-998/2024-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužiteljice AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenik (zaposlenik tuženika) OC, temeljem generalne punomoći položene kod Upravnog suda u Splitu, radi prava iz mirovinskog osiguranja, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 16. svibnja 2025. u prisutnosti tužiteljice i opunomoćenika tuženika, dana 12. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 141-02/24- 01/03356705430, Urbroj: 341-99-05/3-24-001345 od 13. ožujka 2024.
Obrazloženje
1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II 141-02/24-01/03356705430, Urbroj: 341-99-05/3-24-001345 od 13. ožujka 2024. (dalje: osporavano drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužiteljice izjavljena na rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: UP/I 141-02/24-01/03356705430, Urbroj: 341-18-05/3-24-009314 od 07. veljače 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje), a kojim rješenjem je tužiteljici, rođenoj **.**.1961., kod koje je zbog bolesti 100% nastao djelomični gubitak radne sposobnosti, priznato, počevši os 10. lipnja 2022., pravo na invalidsku mirovinu. Određeno je da će se nakon pravomoćnosti tog rješenja posebnim rješenjem odlučiti o iznosu mirovine i početku isplate mirovine.
2.Tužiteljica tužbom pobija zakonitost navedenog drugostupanjskog rješenja navodeći, u bitnome, da 100% tjelesnog oštećenja ne odgovara istini, da je ta odredba donijeta zbog njenog traženja prava na prilagođenu satnicu a što da je dovelo do nesporazuma. Navodi naime da nije podnijela zahtjev za mirovinom ili promjenom radnog mjesta već da samo traži smanjenje satnice na 70%. Smatra da ne treba kršiti pravo njenog izbora te da želi raditi sukladno svojim mogućnostima. Slijedom svega navedenog proizlazi da tužiteljica traži da se osporavano drugostupanjsko rješenje, koje je priložila tužbi, poništi.
3.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba nije osnovana, da je osporavano rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima a što da je u skladu s odredbom članka 5. i 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21, skraćeno ZUP) a osporavano rješenje da je obrazloženo i sadrži sve obvezne sastavne dijelove rješenja propisane člankom 98. citiranog Zakona. Slijedom navedenog tuženik smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno. Predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.
4.U sporu je održavanjem ročišta za raspravu dana 16. svibnja 2025. i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/24 – dalje: ZUS).
5.Tužiteljica je na raspravi ustrajala u navodima iz tužbe te da osporava rješenje koje je dostavila uz tužbu. Nadalje je navela da nije sporno da kod nje postoji djelomični gubitak radne sposobnosti te da je uzrokovan bolešću, no, smatra da kod nje postoji profesionalna bolest koja je uzrokovana oštećenjem sluha zadobivenog radom u školi te da upravo stoga osporava tuženikovo rješenje. Navela je i da sva relevantna dokumentacija prileži spisu tuženika te da nema drugih dokaznih prijedloga.
6.Tuženik je po svom opunomoćeniku ostao pri odgovoru na tužbu i obrazloženju osporavanog rješenja. Vezano za navode tužiteljice o eventualnom postojanju odnosno uzroku nastanka djelomičnog gubitka radne sposobnosti s osnova profesionalne bolesti navodi da to nije potkrijepljeno nikakvim činjenicama ni dokazima a za koje da bi bilo mjerodavno rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
7.U odnosu na gornje navode opunomoćenika tuženika tužiteljica je navela da kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nije pokrenula nikakav postupak vezano za postojanje profesionalne bolesti te da zbog poslovnih obveza ne može istovremeno voditi više sporova. Istakla je i da joj se dogodi, kada drži nastavu učenicima, da ne čuje, no, to daje teško dokazivo.
8.Sud je izveo dokaze čitanjem cjelokupne dokumentacije sadržane u spisu ovog upravnog spora te pregledom spisa ovoga suda, poslovni broj: Us I-562/2024 kojemu je priložen spis tuženog tijela. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
9.Tužiteljica, a ni tuženik nisu zatražili ni popisali troškove ovog upravnog spora.
10.Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.
11.Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporavanog drugostupanjskog rješenja od 13. ožujka 2024.
12.Iz podataka spisa tuženog tijela (prileži spisu ovog suda, poslovni broj: Us I-562/2024) razvidno je da je upravni postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti pokrenut povodom prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 05. studenog 2020.
13.Odredbom članka 39. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21, 119/22; dalje: ZOMO) propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istog članka je propisano da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. istog članka je propisano da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 4. istog članka je propisano da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Stavkom 5. istog članka je propisano da uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.
14.Uvidom u spis upravnog tijela utvrđeno je:
-da je prvostupanjskim rješenjem Klasa: UP/I 141-02/23-01/03356705430, Urbroj: 341-18-05/3-23-045980 od 25. svibnja 2023. (donesenim u izvršenju drugostupanjskog rješenja, broj spisa: 07558 od 18.svibnja 2023.) utvrđeno da je kod tužiteljice zbog bolesti 100% nastao potpuni gubitak radne sposobnosti te joj je, počevši od 10. lipnja 2022., priznato pravo na invalidsku mirovinu te da je to rješenje doneseno na temelju nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje Zavod za vještačenje), Središnji ured, evidencijski broj vještačenja: 868015 od 27. ožujka 2023. prema kojem je kod tužiteljice zbog bolesti dana 10. lipnja 2022. nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ZOMO-a.
-da je na navedeno prvostupanjsko rješenje tužiteljica izjavila žalbu povodom koje je pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 967858 od 23. listopada 2023., kojim je postupajući po žalbi, nakon ponovnog uvida u priloženu medicinsku i ostalu dokumentaciju te navode žalbe, uvažavajući zvanje i zanimanje tužiteljice, kao i opis poslova u 2 IN obrascu, Vijeće viših vještaka mišljenja da je ranija ocjena Vijeća viših vještaka (od 27. ožujka 2023.) nepravilna, a žalbeni navodi osnovani, te je utvrđeno da kod tužiteljice zbog bolesti 100% od 10. lipnja 2022., postoji djelomični gubitak radne sposobnosti sukladno odredbi članka 39. stavka 3. ZOMO-a. Kontraindikacija je posao koji zahtjeva neposredan rad s učenicima, te može raditi administrativne poslove prema naobrazbi. Kontrolni pregled je obavezan i obaviti će se u lipnju 2024;
-da se u obrazloženju navedenog nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka od 23. listopada 2023. u bitnom navodi da je tužiteljica rođ. 1961., učitelj likovne kulture, VSS, ostvarila oko 32 godine radnog staža. Prema opisu poslova Obrasca 2IN vidljivo je da, je tužiteljica angažirana u izvođenju pune satnice nastave, aktivnosti se odvijaju na otvorenom i zatvorenom prostoru, da je bitan neposredni pedagoški rad s učenicima različite kronološke dobi, evaluacija radnih zadataka, plana i programa, sudjelovanje na sjednicama nastavnog vijeća, suradnja sa kolegama, što je komunikacijski zahtjevno, obzirom da se traži razgovijetan govor i lakoća izražavanja, praćenja sugovornika, koncentracija i adaptabilnost. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji tužiteljica se prati po audiologu radi nagluhosti umjerene do teške zamjedbene nagluhosti na desnom uhu, uredni pragovi sluha do umjereno teška zamjedbena nagluhost na lijevom uhu. Nalaz od 14.04.2022 ukazuje da je ukupni gubitak sluha po A 58,5%, koristi slušno pomagalo i komunikacija bez pomagala je nemoguća, odvikava se od slušanja, slušno se napreže pri izvođenju nastave, i uz primjenu slušnog pomagala na desnom uhu razabiranje u buci je narušeno, s obzirom da je prirast razbirljivosti uz korištenje SP na desnom uhu mali indicirana je amlifikacija na lijevom uhu. U ambulantnom je tretmanu psihijatra zbog psihičkih smetnji iz domene primarnog poremećaja osobnosti sa prevalencijom depresivnih ideacija, no bez psihotičnih relapsa. Psihologijsko testiranje ukazuje na graničnu organizaciju ličnosti sa oslabljenim prilagodbenim kapacitetima u stresnim situacijama. Tijekom 2019. prati se stanje remisije, a pogoršanje tegoba uslijedilo je 2020. potencirano intenziviranjem pandemije (psihijatar 07.11.2019.. 14.09.2020.). Nakon lobektomije desnog režnja štitnjače 1985., radi difuzne strume je regulirana nadomjesnom terapijom. Prati se stanje po desnostranoj modificiranoj radikalnoj mastektomiji, operativni zahvat je učinjen 2014. zbog malignoma dojke, nakon čega je bez znakova recidiva ili sekundarizacije Mamografija (2/2022) stanje nakon mastektomije desne dojke, BI RADS 2. preporuča se UZV pregled dojke svakih 6 mjeseci, a nativna mamografija svake godine. Oftalmolog 9/2021 VOD 0,9-1,00, VOS 0,9, naočale dosadašnje, kontrola za 1 godinu, s nalazom OCT;
-da je sukladno odredbi članka 125. stavka 5. ZOMO-a pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, evidencijski broj revizije: 26080 od 15. prosinca 2023. kojim je dana suglasnost na navedeni nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, kojim je utvrđeno postojanje djelomičnog gubitka radne sposobnosti kod tužiteljice;
-da je sukladno prednjim utvrđenjima tuženik donio rješenje Klasa: UP/II 141- 02/23-01/03356705430, Urbroj: 341-99-05/3-23-004206 od 25. siječnja 2024. kojim je usvojena žalba tužiteljice, poništeno prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu da novim rješenjem odluči o pravu tužiteljice na invalidsku mirovinu na temelju djelomičnog gubitka radne sposobnosti u smislu odredbe članka 56. ZOMO-a;
-da je tužiteljica potom pred ovim Sudom pokrenula upravni spor u kojem je presudom, poslovni broj: Us I-562/2024-7 od 12. ožujka 2025. odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje navedenog rješenja tuženika od od 25. siječnja 2024.;
-da je u izvršenju navedenog rješenja od 25. siječnja 2024. prvostupanjsko tijelo, sukladno uputi iz tog rješenja tuženika, utvrdilo da tužiteljica ispunjava uvjete za priznanje prava na invalidsku mirovinu prema članku 56. stavku 1. ZOMO-a te je, obzirom na utvrđenja iz gore navedenog nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 967858 od 23. listopada 2023., rješenjem od 07. veljače 2024. tužiteljici, kod koje je zbog bolesti 100% nastao djelomični gubitak radne sposobnosti, priznato počevši od 01. lipnja 2022. pravo na invalidsku mirovinu, a sve kako je to pobliže navedeno u izreci tog rješenja;
-da je tužiteljica na navedeno prvostupanjsko rješenje izjavila žalbu koja je ovdje osporavanim drugostupanjskim rješenjem od 13. ožujka 2024. odbijena te potvrđena pravilnost prvostupanjskog rješenja.
15.Tužiteljica u navodima tužbe i tijekom ovoga spora ničim nije dovela u pitanje sva prednja utvrđenja, štoviše, ista ne osporava utvrđenja da je kod nje zbog bolesti 100% nastao djelomični gubitak radne sposobnosti počevši od 01. lipnja 2022. Međutim tvrdi da nije podnijela zahtjev za mirovinom ili promjenom radnog mjesta već da traži smanjenje satnice na 70% kako bi radila sukladno svojim mogućnostima, smatra da kod nje postoji profesionalna bolest koja da je uzrokovana oštećenjem sluha radom u školi.
16.Uzevši u obzir sva prednja utvrđenja ovaj sud smatra da prigovori tužiteljice nisu osnovani niti od utjecaja za drugačije rješavanje ove upravne stvari.
17.Naime, vezano za tvrdnje tužiteljice da nije podnijela zahtjev za mirovinom ili promjenom radnog mjesta za reći je da iz podataka spisa, kako je to i gore navedeno, jasno proizlazi da je predmetni postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti pokrenut povodom prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 05. studenog 2020.
18.U odnosu na navode tužiteljice da traži smanjenje satnice kako bi radila sukladno svojim mogućnostima za reći je da je odredbom članka 2. ZOMO-a je propisano da se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Odredbom članka 3. istog Zakona je propisano da se obvezno osiguravaju prava na: 1) starosnu mirovinu; 2) prijevremenu starosnu mirovinu; 3) invalidsku mirovinu; 4) privremenu invalidsku mirovinu; 5) obiteljsku mirovinu; 6) najnižu mirovinu; 7) osnovnu mirovinu; 8) profesionalnu rehabilitaciju; 9) naknadu zbog tjelesnog oštećenja; 10) naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava.
19.Dakle, prava iz mirovinskog osiguranja iz citirane odredbe članka 3. ZOMO- a se, kako to i tuženik pravilno navodi, odnose za točno predviđene slučajeve te isti na predviđa primjenu prava koja su u nadležnosti poslodavca tužiteljice (skraćena satnica i sl).
20.Nadalje, u odnosu na tvrdnje tužiteljice da kod nje postoji profesionalna bolest za reći je da spisu tuženog tijela ne prileže dokazi da je djelomični gubitak radne sposobnosti tužiteljice uzrokovan profesionalnom bolešću. Štoviše, sama tužiteljica je na raspravi navela da pred Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje nije pokrenula postupak vezano za profesionalnu bolest. Stoga su bez osnova prigovori tužiteljice u navedenom smislu.
21.Iz prednjih utvrđenja dakle nedvojbeno proizlazi da je nalazom i mišljenjem vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 967858 od 23. listopada 2023., a koje je potvrđeno od strane Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske nalazom i mišljenjem evidencijski broj: 26080 od 15. prosinca 2023., nedvojbeno utvrđeno postajanje djelomičnog gubitka radne sposobnosti kod tužiteljice, koje je uzrokovano 100% bolešću, a koje je nastalo 10. lipnja 2022.. Ovaj Sud te nalaze mišljenja prihvaća u cijelosti kao vjerodostojne obzirom da su isti dostatno obrazloženi i sadrže jasne i valjane razloge, te budući da su ovlašteni vještaci postupali na način i u skladu s ovlastima propisanim odredbama ZOMO-a i Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine broj 67/17, 56/18, 16/22; dalje: Uredbe), a uzimajući u obzir svu spisu priležeću medicinsku i drugu dokumentaciju.
22.Sama tužiteljica navedena utvrđenja ni na koji način nije osporila.
23.Slijedom navedenog, a kako među strankama nije niti sporno da je kod tužiteljice pravilno utvrđen djelomičan gubitak radne sposobnosti, uzrokovan 100% bolešću s datumom nastanaka 10. lipnja 2022., a sve kako je to utvrđeno prvostupanjskim rješenjem od 07. veljače 2024., to je tuženik pravilno postupio kada je ovdje osporavanim drugostupanjskim rješenjem od 13. ožujka 2024. potvrdio pravilnost istoga.
24.Stoga, po ocjeni ovog suda, prigovori tužiteljice nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužitelja. U navedenom, osporavano rješenje tuženika, kao i prvostupanjskog tijela, je zakonito, te nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, a na koje ovaj Sud, pazi po službenoj dužnosti. Stoga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno odlučiti kao u izreci ove presude.
U Splitu, 12. lipnja 2025.
S U D A C
Marica Goreta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
-tužiteljici,
-tuženiku,
-u spis.
